Božićna zvijezda repatica

Neovisno o našem stavu prema religiji, bilo bi dobro kada bi svaki dan bio božićni dan. Dan mira, obitelji i ljudskosti. Dan bez primitivizma, siromaštva i ratova.

Svemirska božićna jelka. © Ljubaznošću: A Space Odditree - Created by Matthew Attard
Članak
0Komentari
Broj otvaranja373

Prema kalendaru kojeg koristimo diljem svijeta vrijeme je Božićnih blagdana. Ateisti, agnostici, vjernici, nevjernici… svi smo "zatočenici" računanja vremena koje se temelji na iskustvu, opažanju, znanju astronoma  i odluci Rimskog pape Grgura XII (pravim imenom Ugo Boncompagni), odnosno Papinske bule iz 1582. godine.

Dan Isusova rođenja slavi se svake godine na Božić, 25.prosinca. Za rimokatoličke vjernike je rođenje spasitelja dan kada se u srcima i domovima, pokušava,  ostvariti "mir u duši". Potrošačka civilizacija obilato koristi svaku prigodu da od vjernika, ali i onih koji to nisu, uzme čim više novčanica ili njihovih elektroničkih zapisa samo kako bismo se (lažno) osjećali dobro i smireno.

Božić je duboko ukorijenjen u našem društveno-kulturološkom podneblju. Neovisno o našem stavu prema religiji, bilo bi dobro kada bi svaki dan bio božićni dan. Dan mira, obitelji i ljudskosti. Dan bez primitivizma, siromaštva i ratova.

Posljednjih 2019. godina od "inicijalnog Božića" ljudska je vrsta poprilično napredovala. Božić se najprije slavio skrivečki u malim sredinama, lokalno. Potom se običaj raširio diljem Europe i Bliskog istoka, a zatim i po svim kontinentima i među svim rasama homo sapiensa. Došli smo i do toga da nekoliko pripadnika naše vrste Božić slavi u svemiru, orbitirajući u svemirskoj postaji oko Zemlje (zajedno s robotima). Uskoro, u narednih deset ili najviše dvadeset godina Božić će "skafanderski pioniri" početi slaviti i na Mjesecu. Kakav li će to biti Božićni pogled ka plavom planetu nad obzorom beskrajnog sivila stranog svijeta.

Sretan vam Božić, ma gdje i ma tko bili!

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!