Zvjezdarnica.com i Astronomski magazin na terenu

Popularna znanost i edukacija kao segment svakodnevnice javnosti. Javnost je prečesto okupirana sadržajem koji se nemilice može i mora strpati u folder "Gluposti, Igara i Kruha".

Biokovo snimljeno iz svemira. © Ljubaznošću: NASA Earth Observatory
Članak
0Komentari
Broj otvaranja213

Društvo koje znanost, tehniku i tehnologiju vidi samo kao tercijarnu zanimaciju malobrojnih i prevelik  trošak radi tamo nekih čudaka u mantilima okruženih računalima, robotima, mikroskopima - propalo je društvo. Propalo i bez budućnosti. Naravno da svi ne možemo biti tehnolozi, tehničari, inženjeri, profesori, znanstvenici. Niti bi to bilo potrebno niti za time ima potreba. Na ovim našim prostorima deficit IQ (a uskoro i AI) faktora itekako se osjeća. Samo nas lažan osjećaj upućuje na pomisao kako imamo svega, od mobitela do motocikla, od olovke do aviona. Nemamo znanosti, nemamo tehnike, nemamo tehnologije. Ispravnije nemamo toga niti u iole (polu)dovoljnom obimu.

Položaj Stribora na nebu, među ostalim zvijezdama. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Javnost je prečesto okupirana sadržajem koji se nemilice može i mora strpati u folder "Gluposti, Igara i Kruha" (baš tim redoslijedom). Ukoliko se nudi tisuću sadržaja, a svih tisuću je debilizam i tako godinama krajnji rezultat je poražavajući za cijelo društvo. Znanost, tehnika i tehnologije ne mogu bez potpore društva. Da bi stvar mogla uzajamno funkcionirati na obostrano zadovoljstvo i korist nužno je postojanje popularno-znanstvenih i edukativnih sadržaja. Zvjezdarnica.com (Danijel Reponj) i Astronomski magazin (Aleksandar Zorkić) pravi su primjer kako se to radi na području prirodoslovlja i tehnike / tehnologije. Bez ikakvih formaliziranih ili birokratiziranih stvari okupljaju na desetine ili i stotine više ili manje aktivnih autora tekstova.

Tijekom godina masa sadržaja na portalu Zvjezdarnice i Astronomskog magazina i pratećim forumima postala je toliko obimna da predstavlja svojevrsnu enciklopediju popularizacije znanosti i tehnike. Bez ikakve natruhe skromnosti ili bahatosti može se reći kako su bez premca u tome. Zašto mnogobrojni autori pišu za ova dva portala kad je teška nestašica takvih (kvalitetnih) tekstova u drugim medijima? Zašto autori odvajaju svoje vrijeme i kad s njima razgovarate imaju "obvezu i plan" što sve treba napisati? Taj i te odgovore nitko zapravo ne zna.

Zvijezda Morava. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Možda bi najbliže odgovoru bilo mišljenje kako su autori svjesni da čak i najmanji napor, čak i pomalo lucidni ili jako ozbiljni članak ili pak onaj koji ide pod rubriku "ha, šta ćemo s time", deseci i stotine originalnih knjiga u PDF formatu čine napor da se kao društvo ne udaljimo nepovratno od čovjekove iskonske želje za istraživanjem i razumijevanjem. Aktualna virusna tematika promijeniti će svijet. Financijski nam neće biti bolje. Ni društveno. Možda, možda djelić društva shvati kako nema ama baš nikakva pokrića plaćati milijune EUR-a nekome tko napucava loptu na terenu, a na štetu znanosti i tehnologije.

Nedavno je španjolska znanstvenica Isabel Garcia Tejerina na PRESS konferenciji izjavila; Dajete nogometašima milijune i milijune eura, a znanstvenicima? I sad od znanstvenika tražite spasonosni lijek za virus. Idite kod Ronalda, Mesija i sličnih neka vam ga oni pronađu! Na žalost, u pravu je. Mora se obaviti preraspodjela dobara i preraspodjela sadržaja. Naročito kod nas. Možda će Netko (danas jako mlad) skupiti slagalice znanja upravo na Zvjezdarnici i Astronomskom magazinu. Uvidjeti da ljudi koji pišu tekstove i sami rade na ovim ili onim projektima. Da su znanost, tehnika i tehnologije prekrasan poligon za dušu i tijelo, da ti ljudi nisu bauci nego ljudi koji se "igraju" i tom svojom igrom spašavaju našu civilizaciju.

Bosona, prva BiH zvijezda. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Bilo da danas nađemo lijek za koronavirus ili sutra način kako da skrenemo stijenu sa putanje udara u Zemlju. Gdje nastaju članci za ove portale? Pa tamo gdje se autori zateknu i osjete potrebu da svoje znanje i/ili mišljenje podijele s javnošću. Ponekad na moru, ponekad u planini, ponekad u radnoj sobi... Na istim onim mjestima gdje se možemo i igrati znanosti i tehnike, primjerice u kuhinji praviti kratere na Mjesecu...

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!