Ako se međutim knjizevni izraz previse razlikuje od kolokvijalnog, onda on ni ne moze zazivjeti i gubi smisao, postaje mrtav jezik.
U ovom slucaju mislim da se ne radi o nekoj velikoj razlici vec samo o navici.
Nisam baš shvatio što želiš reći (navigiraj me
).
Jel misliš da je književni izraz 'satelit', a kolokvijalni 'mjesec'? I jel misliš da se ovdje ne radi o velikoj razlici?
Ovo je bilo jako dobro objašnjenje BadMadovog mišljenja 
i slažem se s tim da koga zanima tema zna razliku...
Ali, ljudi koji pišu članke po 'popularnim' portalima trebali bi obraćati pažnju na izraze koje u istima koriste jer je članak namijenjen široj publici, a ne samo astronomima...
Na nas se odnosi prva rečenica, jer Danijel ovo ne zove portalom (pa se neće buniti ako se piše 'mjesec' a ne 'satelit'
)
Riječ satelit (izvorno kao pratitelj) našla je svoju primjenu i na raznim drugim područjima. Npr. Velika gorica je satelit grada Zagreba (Frank nam je na Mjesecu,
a i njegov vulkan ), a ne kruži oko Zagreba (uvijek je na istom mjestu), tako da satelit postaje malo općenitiji izraz od tijela koje kruži oko drugog tijela vezano gravitacijom.
Želim reći da je bogatstvo jezika u višestrukosti pojmova. Kako BadMad kaže, onaj kog zanima znat će o čemu je riječ.
Za Dančija koji putuje sa svim umjetnim satelitima sunčevog sustava: zamisli da se neki putnik jednog dana razbije na Fobos:
O Fobosu,
mjeseče prirodni satelitu, oka zjeno,
Od kad na tebe se
brod umjetni satelit nasukao,
Prepolovio se, posve pukao,
Ti postao si dom moj, mala stijeno.
I teško spas dočekat s
brodom (umjetnim satelitom) novim,
Na tebi ja ću, o
mjeseče (prirodni satelitu) mali,
Dok pogled zvijezdama dušu mi pali,
Mislima dalje nebesima plovim.
Eh, da još jednom mogu se vinuti,
S tebe
mjeseče (prirodni satelitu) u nebo poletjet,
U plavi svoj daleki vratiti se svijet.
Al ostah sam i tu mi je minuti,
Oj
mjeseče (prirodni satelitu), sad moj si dom bez sreće,
Sudba s koga ah moja više neće.
Vidimo se na novom AstroForumu! 
