[- PLAVI PLANET -] > PRAPOVIJESNI ŽIVOT ZEMLJE

Zašto dva impakta od prije 35 milijuna godina nisu izazvala masovno izumiranje?

(1/2) > >>

bonobo:
Prije oko 35 milijuna godina, na prijelazu iz eocena u oligocen, Zemlju su u vrlo kratkom vremenskom razmaku, a možda čak i istovremeno, pogodila dva krupna svemirska tijela. Jedno je ostavilo za sobom rupu promjera 100 km blizu ušća rijeke Lene u Laptevsko more na sjeveroistoku Sibira, a drugo je stvorilo krater od 90 km na mjestu današnjeg zaljeva Chesapeak na istočnoj obali SAD-a. Došlo je skoro trenutno do zahlađenja na planetu, izumrle su mnoge vrste u pogođenim regijama, došlo je, istina do promjene među sisavcima i u morskom životu, ali ne i do masovnog izumiranja.

Nigdje nisam našao objašnjenje, a često se ova dva događaja uopće ni ne spominju u znanstveno- popularnoj literaturi. Možda je život otporniji nego što mislimo? Možda su izostali neki naknadni efekti karakteristični za vrlo velike impakte? Pojma ne znam! Ima li netko tko zna?

http://en.wikipedia.org/wiki/Chesapeake_Bay_impact_crater
http://en.wikipedia.org/wiki/Popigai_crater
http://www.passc.net/EarthImpactDatabase/index.html

stipe:
Sisavci su mnogo otporniji od dinosaura! Mozda su izumrli veci sisavci poput Baluchitheriuma (gigantskog pretka nosoroga) i prapovijesnog kita Basilosaura koji su nestali otprilike u to vrijeme. Vjerojatno su ti udari potaknuli stvaranje prvih polarnih ledenih kapa na Zemlji (Antarktika). I tako pokrenuli velike klimatske promjene. U doba dinosaura nije bilo leda na polovima.

bonobo:
Ma jesi li to ti, Stipe? Daj javi se koji put u Andromedu, odavno te nije bilo!

Zanimljivo razmišljaš, vrijedi proučiti! Svaka čast na dobrim uređajima za promatranje neba.

Arkturus:
Što je masovno izumiranje? Kolko treba izumrijeti da bude masovno?
http://en.wikipedia.org/wiki/Extinction_event
Ovdje stoji da je oko 15% rodova izumrlo.
Što se zahladnjenja tiče sisavci su otporniji (ko što je stipe reko).
Možda udari nisu bili tako jaki. Možda je bitno to što su pali u polarna područja. U polarnim područjima je veća biomasa, ali manja bioraznolikost, pa brojanje vrsta ne daje pravu sliku.
Ja bi u masovno izumiranje svrstao sve što je preko 10% vrsta, a kamoli rodova.

Što se tiče ulaska u hladnije doba, ovi udari mislim da mogu biti samo privremena zahlađenja. Stvarna zahlađenja se javljaju promjenama na samoj Zemlji. Prvo, krajem Eocena počeo se otvarati južni ocean, drugo Antarktika je došla na južni pol, treće zatvarala se panamska prevlaka i potpuno su se poremetila morska strujanja. Meteoriti mislim da mogu samim udarom i zakiseljavanjem uzrokovat izumiranja, a sve manje vjerujem da mogu značajno remetiti klimu. :111:

Danijel:
Korado je u Daruvaru na predavanju pokazao da život kada se jednom pojavi, gotovo ga je nemoguće istrijebiti. Mi danas nemamo tehničkih mogućnosti da ubijemo sav život, koliko god se trudili neće nam uspjeti. To dobro znaju oni kojima je zadatak sterilizirati svemirske letjelice. Svaka koju smo poslali tamo "gore" na sebi nosi mikroorganizme koji su preživjeli unatoč svem trudu da ih se ubije na sve poznate načine. Bezuspješno. Do potpunog istrebljenja dolazi tek kod udara asteroida veličine stotinjak kilometara i više jer tada dolazi do potpunog probijanja, razbijanja i taljenja Zemljine kore, i proces hlađenja i formiranja čvrste kore iz užarene kugle kreće ispočetka, a zapanjilo me i to da se tako nešto događalo već nekoliko puta na Zemlji. :shock: I svaki puta se pojavio novi život s novim vrstama.

Evo jednog članka na Zvjezdarnici, s filmićem o tome.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju