[- PLAVI PLANET -] > PRAPOVIJESNI ŽIVOT ZEMLJE

Uzroci ledenih doba. I hoće li nas led uskoro ili ipak neće?

<< < (2/4) > >>

stipe:
O rasporedu kontinenata ovisi klima, a ovaj trenutni raspored koji je ovakav vec 40-50 milijuna godina daje ledena doba sa ledenim pokrivacem do 45 juzne i sjeverne sirine. Prije oko 600 milijuna godina kontinenti su bili svi spojeni u gromadu na juznom polu i tada je cijeli planet bio u ledu, takozvana snjezna gruda zemlja i izgledao je poput jupiterove europe. Superkontinent pangea je bio sa sredistem na ekvatoru i zemlja je imala 200 milijuna godina tople klime bez polarnih kapa (doba dinosaura).

Arkturus:
Faktor zemlja.
Raspored mora i kopna bitan je iz razloga refleksije sunčevog zračenja. Dok su mora spremnici topline, kopna su ono što narušava stabilnost. Brže se zagrijavaju i brže se hlade.
S tog gledišta bitno je jeli većina kopna u ekvatorskom ili u polarnom području. To je jedan dugoročan faktor usmjeravanja klime, ali kako klima ovisi o mnogo faktora onda niti ovaj sam po sebi nije ono presudno.
Što se tiče daleke prošlosti malo bih popravio (pretumbao) navode. Najranije što se koliko-toliko sigurno može utvrditi je postojanje prvog jedinstvenog kontinenta – Rodinije (dolazi od ruskog, nešto kao rođena ili domovina, ko zna ruski bolje će prevest). To je doba pred oko 650 mil. god. i tada je izgleda bilo vrlo malo kopna (uglavnom u ekvatorskom području) i nešto šelfnih prostora. (Meni nije jasno zašto bi se baš tada počela uzdizati kontinentska kora, ali izgleda da je situacija bila baš takva)
Nakon toga formiraju se veće kopnene mase (kontinenti), Rodinija se razdvaja i počinje ono što se kasnije može pratiti kao gibanje kontinenata odn. tektonskih ploča.
Pred oko 300 mil. god. kontinenti se još jednom spajaju u jedinstvenu masu – Pangeu, koja zauzima većim dijelom položaj u polarnim (južnim) širinama. To je u razdoblju kasnog karbona i to je najveće sigurno zabilježeno ledeno doba.
Nakon toga Pangea se polako razdvaja i kontinenti kreću prema sjeveru da bi tijekom mezozoika većina kopna bila u umjerenim i ekvatorskim širinama. To je u globalu bilo toplo doba iako se u svim tim milijunima godina ne smije isključiti povremena ledena doba.
Nakon toga klima je još uvijek stabilna sve do dolaska antarktike do južnog pola i odvajanja od nje australije i južne amerike. Time se otvorila i tzv. psikrosfera, odn. hladni prsten atmosferskog i morskog strujanja, a što je danas imenovano Južnim oceanom. Uz to dogodila se i još jedna promjena morske cirkulacije zatvaranjem panamske prevlake i to sve je utjecalo da klima postane manje stabilna. Tako se od sredine eocena 40-50 mil. god. atmosfera postupno hladi, a u posljednjim milijunima godina je vrlo česta izmjena glacijala i interglacijala.

davor:
Arkturuse, pa ti si čudo od čovjeka, ekspert za genetiku, evoluciju, biologiju, geologiju, klimatologiju, fiziku, astronomiju, astronautiku, uf što sam još zaboravio, pokrivaš sve!  :286:

Arkturus:
Ma ne, ne. Nastojim samo pratiti neke stvari, a to ne isključuje da i pogriješim.
Ovo konkretno je nekako moje obrazovno područje pa sam si dozvolio malo opširnije pisanje.
Daleko od eksperta. U biti, ako bolje razmisliš, danas je dovoljno imati srednjoškolsko znanje pa da znaš više od većine ljudi. Čak i sa osnovnoškolskim znanjem znaš više od većine ljudi.
Šta reći kad se neki iščuđavaju kako se Mjesec vidi po danu! Peti osnovne.
A što se tiče ovog što si nabrojao, prvo fiziku ne znam, samo nastojim uočiti neke logičke nepravilnosti u fizikalnim objašnjenjima. Drugo genetika, evolucija (odn. biologija) je nešto što me fascinira pa sam često opijen u nastojanju da razumijem.
Astronomija i astronautika su prva ljubav, a geologija i klimatologija su nekako blisko povezani s prethodno dvoje i s geografijom.
Zaboravio si navesti da kemiju ne znam, matematika mi nije jača strana, a nikad nisam imao dobre ocjene iz marxizma, domaćinstva, glazbenog, engleskog (skoro ko Đeno)... :mrgreen:

bonobo:

--- Citat: Arkturus - 29.09.2011. u 12:34:47 sati --- To je doba pred oko 650 mil. god. i tada je izgleda bilo vrlo malo kopna (uglavnom u ekvatorskom području) i nešto šelfnih prostora. (Meni nije jasno zašto bi se baš tada počela uzdizati kontinentska kora, ali izgleda da je situacija bila baš takva)

--- Kraj citata ---

Jako dobro napisan tekst u cjelini. Možda ja doprinesem objašnjenju ovog dijela koji sam izdvojio:

Moguće je da se kontinentalna kora uzdizala i ranije, ali da mi nemamo dovoljno podataka o tome, jer su izbrisani trošenjem putem erozije, ledenjaka i drugim faktorima. Dokaz u prilog tome možda je  stratigrafska praznina (hijatus) od 10 milijuna godina koja se javlja skoro na cijelom planetu u slojevima na prijelazu iz prekambrijskih u kambrijske stijene. 

Možda bi dio objašnjenja mogao ležati u dovoljno velikoj nakupljenoj količini sedimenata tijekom vremena, tako da su se konačno u zonama mobilizma formirale velike geosinklinale koje su na svojim rubovima potiskivale naslage sedimentnih stijena prema gore i tako ih izdizale iznad morske razine. Kako se nekako u to vrijeme javljaju i organizmi sa vapnenim ljušturama i egzoskeletom, tako su i organski sedimenti počeli imati sve više utjecaja u gomilanju taloga uz rubove kopna i na oceanskom dnu.

Sjećam se jednog članka iz "Prirode" od prije dvadesetak godina, autor je današnji doktor geologije Tihomir Marjanac, gdje je prikazan grafikon povezanosti porasta sedimenata i organskih sedimenata sa protokom vremena i porastom biomase na zemlji u posljednjih 600 milijuna godina.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju