[- PLAVI PLANET -] > RAZVOJ ČOVJEKA

Čovjekovo oko i oštrina slike

(1/8) > >>

dag:
Nisam nasao prikladniju ruriku. Ako ne spada ovdje, premjestit cemo.

Na kavi s Todorom čavrljali smo između ostalog i o očima. Pitanje koje se nametnulo jest: zašto nam je ošar samo centralni dio vidnog polja? Čak i u uvjetima puno svjetla, kada se zjenica jako stisne i time poveća dubinsku oštrinu, centar ipak ostaje oštriji od ostatka.
Da li je to zbog zaobljenosti mrežnice na kojoj se slika stvara, ili kakvih drugih konstrukcijskih razloga?
Da li je zbog različitog rasporeda i gustoće stanica koje sliku "čitaju"?
Da li mozda zato sto sa slabljenjem svjetla sliku postepeno čitamo više štapićastim nego li čunjastim stanicama?
Da li je problem u načinu na koji mozak interpretira podatke pa mu je bitno vidjeti puno detalja u centru a perifernim vidom samo pokret?
Nešto sasvim drugo?

Zasto je evolucijski ovo rjesenje bolje proslo? Možda zato što imamo pokretnu očnu jabučicu? Da li životinje s nepokretnom očnom jabučicom možda vide oštro cijelu sliku?

Danijel:
To ti je zbog oka. Imamo takvo oko i tu nema pomoći :111:

dag:
Filozof!  :286:

easy156:

--- Citat: dag - 03.03.2013. u 23:09:31 sati ---Pitanje koje se nametnulo jest: zašto nam je ošar samo centralni dio vidnog polja? Čak i u uvjetima puno svjetla, kada se zjenica jako stisne i time poveća dubinsku oštrinu, centar ipak ostaje oštriji od ostatka.
Da li je to zbog zaobljenosti mrežnice na kojoj se slika stvara, ili kakvih drugih konstrukcijskih razloga?
Da li je zbog različitog rasporeda i gustoće stanica koje sliku "čitaju"?
Da li mozda zato sto sa slabljenjem svjetla sliku postepeno čitamo više štapićastim nego li čunjastim stanicama?
Da li je problem u načinu na koji mozak interpretira podatke pa mu je bitno vidjeti puno detalja u centru a perifernim vidom samo pokret?
Nešto sasvim drugo?

Zasto je evolucijski ovo rjesenje bolje proslo? Možda zato što imamo pokretnu očnu jabučicu? Da li životinje s nepokretnom očnom jabučicom možda vide oštro cijelu sliku?

--- Kraj citata ---

Ima tu nekoliko zanimljivih čimbenika.
Najbolje je to nekako slikovito zamisliti, pa tako zamislimo mrežnicu kao zdjelu za salatu, onda će nam u dnu zdjele biti žuta pjega - područje najoštrijeg vida u kojem se nalaze samo čunjići, a bočna kosina zdjele ima dominantno štapiće. Nadalje možemo reći da se žuta pjega nalazi zapravo nasuprot same zjenice i ono što je bitno fokus leće pada izravno na nju, naravno ukoliko nismo kratkovidni ili dalekovidni.
Nadalje iako čunjići i štapići funkcioniraju na jednaki način, binarno - ima/nema svjetla (nećemo ulaziti u boje). Postoji velika razlika u integraciji signala iz njih, pa tako svaki čunjić ima svoju "žicu" koja ga spaja sa mozgom, dok po nekoliko štapića konvergira svoj osjet na jednu zajedničku "žicu" - upravo to im omogućuje da pohvataju i zabilježe (u mozgu) ono malo fotona u mraku, naravno posljedica toga je da se gubi na razlučivosti.

Da priroda nije inžinjer elektrotehnike vidimo u činjenici da je sve "žice" od senzora (čunjića i štapića) povukla po konkavnoj površini zdjele, da bude još zabavnije između žice i senzora odlučila je ubaciti i par čipova (da zadržimo analogiju) tako da je zapravo stvorila popriličan sloj kroz koji fotoni moraju proći prije no što dospiju do senzora. Međutim u području žute pjege (dno naše zdjele) je odlučila pomaknuti čipove u stranu i tako zapravo reducirati sloj kroz koji moraju proći fotoni za poprilično.

Vjerojatno se i dio odgovora krije i u samoj integraciji primljenih podataka u dijelu moždane kore zaduženom za vid koje se nalazi na zatiljku, te daljoj obradi istih informacija u drugim dijelovima moždane kore, međutim taj dio stvarno nemam pojma kako točno funkcionira. Evolucijski gledano vjerojatno je bilo isplativije vidjeti oštro u sredini vidnog polja, a u rubovima dobro zamjetiti samo brza kretanja, i to potencijalno opasnih objekata.

Kako vide druge životinje nemam pojma.  :mrgreen:

Danijel:
A kak ti to sve znaš? :76:

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju