AstroForum

[- PLAVI PLANET -] => RAZVOJ ČOVJEKA => Autor teme: dag - 03.10.2009. u 15:34:23 sati

Naslov: Umjetna misao
Autor: dag - 03.10.2009. u 15:34:23 sati
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

Pitanje 2: kakva je priroda impulsa koji putuju neuronima? Elektricni, kemijski? Da li su to isto neka vrsta nula i jedinica ili nesto kompleksnije?  Koje sve kvalitete moze imati takav impuls, odnosno koliko informacija moze prenijeti ako ga usporedimo s racunalima?
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: easy156 - 03.10.2009. u 17:54:12 sati
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

Pitanje 2: kakva je priroda impulsa koji putuju neuronima? Elektricni, kemijski? Da li su to isto neka vrsta nula i jedinica ili nesto kompleksnije?  Koje sve kvalitete moze imati takav impuls, odnosno koliko informacija moze prenijeti ako ga usporedimo s racunalima?


Na prvo pitanje ne znam odgovor, a na drugo ću pokušati odgovoriti onoliko koliko mi sadašnje znanje omogućava.

Impulsi koji putuju neuronima su mješavina kemijskih i električnih.
Električni impuls putuje mijelinskom ovojnicom koja obavija ogranke neurona, kada taj impuls stigne do završetka stanice on na osnovu promjene električnog potencijala stanice "pušta" ione kalcija koji ulaze u stanicu, na visoke koncentracije iona kalcija reagiraju mjehurići koji su ispunjeni neurotransmiterima, oni se sljubljuju sa membranom stanice te tako izbace neurotransmitere (neurohormone) u sinaptičku pukotinu.

Tako izbačeni hvataju se na receptore na membrani druge stanice, te na taj način aktiviraju membranske prenositelje koji onda na sličan način kao što je predhodni neuron na kraju stanice "uvlačio" ione kalcija (nisam više siguran uvlače li ili izbacuju ione neuroni koji prima signal, moram pogledati u udžbenik), te tako mijenjaju naboj stanice i signal kreće dalje.

Osim u slučaju kada je neurotransmiter bio inhibitor(kao što je alkohol) onda ne dolazi do otvaranja ionskog kanala.
Malo sam se popetljao, ali budem pogledao kako to točno ide u knjizi kad uhvatim vremena, nadam se da sam barem nešto pomogao.



EDIT: Evo našao sam jedan video koji objašnjava to što sam htio reći definitivno bolje od mene.  :mrgreen:
http://www.youtube.com/watch?v=HXx9qlJetSU (http://www.youtube.com/watch?v=HXx9qlJetSU)
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: RedScorpio - 03.10.2009. u 19:01:53 sati
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

nisu dosta samo neuronske mreze, vec bi jaaako puno ovisilo o implementiranom "algoritmu" (stavljam u navodnike, jer takav umjetni mozak nebi imal sigurno ugradjen samo jedan algoritam, vec malo vise njih koji bi bili nekak medjusobno povezani i bili u interakciji)... mislim da i tak "jednostavni" organizmi imaju poprilican broj neurona i neuronskih veza, pa bi to zahtijevalo veliku paralelizaciju, ali isto tak i algoritme koji bi bili u stanju efikasno iskoristavati toliku paralelizaciju da to sve funkcionira kak spada... jako me zanima kak bi to uspeli, jer takav "algoritam" bi moral biti ogromne kompleksnosti da funkcionira na tom nivoju...
jer danas vec ima dosta raznih algoritama za strojno ucenje, raspoznavanje uzoraka i sl., al to vrtiti u realnom vremenu je vec druga i "malo" zahtjevnija stvar od samo one da algoritam dobro radi...

imo, da se uspije to napraviti i implementirati efikasan algoritam, mislim da bi cak takav mozak bil sposoban raditi kompleksnije stvari od "originala"
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 03.10.2009. u 20:06:42 sati
po mojem misljenju elektronsko racunalo ne moze reproducirati misaone sposobnosti mozga..
   -moze ga simulirati vise ili manje uspjesno.....no da funkcionira potpuno jednako ne,
   zbog samoe razlike u konceptu.....
Dok racunalo radi sa apsolutnim nulama i jedinicama,u prirodi se radi o
   analognim velicinama s nejasnim granicama....algoritmi nisu matematicki
    kao u racunalu,vec ovise o jednoj vrsti usmjerene statistike...nesto kao kod qvantne mehanike...
Dok s racunalima mozes kontrolirati ulazne parametre,tako da rezultat uvijek bude isti
   kod mozga to nije slucaj jer je parametara previse da ih mozes obuhvatiti
    (mirise na deterministicki kaos)...pa tako neka odluka moze ovisiti
    o tome koliko je slano meso bilo za dorucak ili o trenutnoj koncentraciji
     O2 u sobi,o intenzitetu svjetla ,mirisu, ali i samoj "tocki u vremenu"  itd...itd....itd..
Samo to svojstvo dovodi do manjih ili vecih "gresaka" u logici
    sto pak uzrokuje procjenu vrijednosti nove situacije koja je spontano nastala,
       time se arhitektura logike stalno autonomno nadogradjuje...
Racunalu mozemo uprogramirati algoritam ucenja na namjernim pogreskama
    no to ce biti predvidiv proces....kod zivog bica proces je nepredvidiv...i tu je razlika...

impuls je elektrokemijski... jedan puls jedna informacija ili naredba....no
     ta informacija se moze i pogresno protumaciti zbog raznih biokemijskih uzroka..
   za razliku od racunala gdje u principu gubitak bita uobicajno paralizira proces...
(http://library.thinkquest.org/2935/Natures_Best/Nat_Best_High_Level/Nervous_Net_Pages/Nervous_Graphics/nerve_impulse.gif)


       
 
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: RedScorpio - 03.10.2009. u 21:32:32 sati
po mojem misljenju elektronsko racunalo ne moze reproducirati misaone sposobnosti mozga..
   -moze ga simulirati vise ili manje uspjesno.....no da funkcionira potpuno jednako ne,
   zbog samoe razlike u konceptu.....
Dok racunalo radi sa apsolutnim nulama i jedinicama,u prirodi se radi o
   analognim velicinama s nejasnim granicama....algoritmi nisu matematicki
    kao u racunalu,vec ovise o jednoj vrsti usmjerene statistike...nesto kao kod qvantne mehanike...
Dok s racunalima mozes kontrolirati ulazne parametre,tako da rezultat uvijek bude isti
   kod mozga to nije slucaj jer je parametara previse da ih mozes obuhvatiti
    (mirise na deterministicki kaos)...pa tako neka odluka moze ovisiti
    o tome koliko je slano meso bilo za dorucak ili o trenutnoj koncentraciji
     O2 u sobi,o intenzitetu svjetla ,mirisu, ali i samoj "tocki u vremenu"  itd...itd....itd..
Samo to svojstvo dovodi do manjih ili vecih "gresaka" u logici
    sto pak uzrokuje procjenu vrijednosti nove situacije koja je spontano nastala,
       time se arhitektura logike stalno autonomno nadogradjuje...
Racunalu mozemo uprogramirati algoritam ucenja na namjernim pogreskama
    no to ce biti predvidiv proces....kod zivog bica proces je nepredvidiv...i tu je razlika...

impuls je elektrokemijski... jedan puls jedna informacija ili naredba....no
     ta informacija se moze i pogresno protumaciti zbog raznih biokemijskih uzroka..
   za razliku od racunala gdje u principu gubitak bita uobicajno paralizira proces...

istina da nikad nebu u potpunosti funkcioniral isto ko i pravi mozak, al zake i bi? ak se i ovak uspije napraviti mozak koji je sposoban isto ko i original, onda ni nema smisla dodatno forsirati da buju cim vise jednaki...

algoritam isto tak ne mora uvek davati uvek jednak izlaz za jednak ulaz... naravno, dalo bi se raspravljati o tome kolko je stvarno "dobar" algoritamski random, al jos niko nije _dokazal_ da u prirodi postoji apsolutni random, jos se dosta raspravlja kolko je zapravo priroda (ne)deterministicka... to kaj nama mozda neke izgleda ko kaoticno ili nepredvidljivo, more jednostavno zato biti jer jednostavno samu pojavu ne poznamo dosta, jer ne poznamo sve varijable koje utjecu na pojavu/proces, pa kad bi ih poznali mozda bi nam bilo skroz jednostavno, deterministicko...
jako puno varijabli utjece na nas dok donosimo odluke, al nemaju sve jednaki utjecaj, pa zbog toga ne moramo niti sve uzimati u obzir kod donosenja odluke... zato sam i rekel da kad bi i uspeli simulirati mozak, da bi to moralo biti extremno kompleksno, jer bi masu varijabli moralo prozvakati u realnom vremenu, zbog cega se i prelazi na paralelizaciju i sve vise se truda i novca ulaze u nju, ali isto tak bi moralo biti sposobno samoprilagodjavanja razlicitim uvjetima koji nastupaju...

sve u svemu, u najmanju ruku nije jednostavno, ali se nadam da se bu danasnji trend glede toga nastavil i da je samo pitanje vremena kad bude se razvil respektabilan ai
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 03.10.2009. u 21:52:47 sati
al jos niko nije _dokazal_ da u prirodi postoji apsolutni random, jos se dosta raspravlja kolko je zapravo priroda (ne)deterministicka... to kaj nama mozda neke izgleda ko kaoticno ili nepredvidljivo, more jednostavno zato biti jer jednostavno samu pojavu ne poznamo dosta, jer ne poznamo sve varijable koje utjecu na pojavu/proces, pa kad bi ih poznali mozda bi nam bilo skroz jednostavno, deterministicko...
jako puno varijabli utjece na nas dok donosimo odluke, al nemaju sve jednaki utjecaj, pa zbog toga ne moramo niti sve uzimati u obzir kod donosenja odluke...

ne radi se o apsolutnom randomu nego nepredvidimom randomu..tj ponekad mali uticaj ima nepredvidivo kljucan uticaj..nemoguce je u takvim slucajevima obuhvatiti sve varjable te u deterministicko - kaotickom
   procesu mozda bas neces uhvatiti one koje ce bas ma kako male bile "ovaj put" imati presudni uticaj..
Kod prirode - prema mikrosvemiru ni ne mozes obuhvatiti sve varijable
- mislim da determinizam ne pali kod prirode..
Tj. covjek ce nenadano izabrati potpuno nelogicki ,ali funkcionalni put..
  ...neodredivost postupka - mada to nije-nazvat cemo potpuno spontano i u sprezi sa svijescu (koju jos trebamo definirati) predstavlja
    nesto sto elektronicko racunalo svojim konceptom nikad nece ostvariti....druga stvar bi bila
     kao srce racunala uzeti neuronski procesor .... no zelimo li mi to da se racunalo po drugim
     aspektima superiornije od nas, ponasa poput covjeka......nije li to opasno...
      mozda bolje da ostanu takvi kakvi jesu....
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: RedScorpio - 04.10.2009. u 13:43:12 sati
ne radi se o apsolutnom randomu nego nepredvidimom randomu..tj ponekad mali uticaj ima nepredvidivo kljucan uticaj..nemoguce je u takvim slucajevima obuhvatiti sve varjable te u deterministicko - kaotickom
   procesu mozda bas neces uhvatiti one koje ce bas ma kako male bile "ovaj put" imati presudni uticaj..
Kod prirode - prema mikrosvemiru ni ne mozes obuhvatiti sve varijable
- mislim da determinizam ne pali kod prirode..
Tj. covjek ce nenadano izabrati potpuno nelogicki ,ali funkcionalni put..
  ...neodredivost postupka - mada to nije-nazvat cemo potpuno spontano i u sprezi sa svijescu (koju jos trebamo definirati) predstavlja
    nesto sto elektronicko racunalo svojim konceptom nikad nece ostvariti....druga stvar bi bila
     kao srce racunala uzeti neuronski procesor .... no zelimo li mi to da se racunalo po drugim
     aspektima superiornije od nas, ponasa poput covjeka......nije li to opasno...
      mozda bolje da ostanu takvi kakvi jesu....

nepredvidivost randoma je sama definicija "pravog" randoma... jer cim se bu moglo predvidjeti, pa makar ne u 100% slucajeva, to vise nije onaj pravi random...
eh, ti velis da je nedeterministicka priroda, ja pak mislim da nije... ipak sam vise priklonjem strani da jednostavno jos nismo dosta "pametni" da spoznamo barem vecinu "varijabli" vezanih uz prirodu i svemir, te da je samo pitanje vremena kad se buju razrijesili i ti problemi

s ovim se ne slazem da covjek bira nelogican ali funkcionalan put... ja bi prije rekel da je logican tom covjeku u tom trenu, ali nepredvidljiv za nekog promatraca... jer i kad bi covjek dosel do situacije da se mora odluciti, i da ide za onu koju normalno nebi nikad isel, to ne znaci da je nelogicno postupil, vec neocekivano... pa opet dolazi do onog, kolko si upoznat sa covjekom da bi mogel zakljuciti da bu bas tak postupil...
moj je stav da ak nam se neke cini nelogicno, nepredvidljivo, kaoticno, random, da to vjerojatno nije, vec mi jednostavno nismo dosta upoznati sa procesima vezani uz tu pojavu da bi mogli "shvatiti" takav razvoj stvari

e sad, kad bi i stvorili superiornije "bice" (pisem bice, jer ak je superiornije od nas, dal je jos uvek "samo" racunalo/program/robot?) od nas samih, kolko bi to opasno bilo  :219: ovisi o samom "stvoritelju/ima" kolku slobodu dajeju takvom bicu, al nebi odmah to odbacil samo zato jer postoji mogucnost da se neke lose desi... siguran sam da se uz "pravilno" ucenje more to vrlo lagano izbjeci (iak uvek postoje ljudi koji bi to iskoristili  [20*)
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Rajko - 04.10.2009. u 22:22:48 sati
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?
bilo bi malo misaono sposobnije od todora i tebe zajedno! [02* :90: :90:
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 05.10.2009. u 09:22:43 sati
nepredvidivost randoma je sama definicija "pravog" randoma... jer cim se bu moglo predvidjeti, pa makar ne u 100% slucajeva, to vise nije onaj pravi random...
eh, ti velis da je nedeterministicka priroda, ja pak mislim da nije... ipak sam vise priklonjem strani da jednostavno jos nismo dosta "pametni" da spoznamo barem vecinu "varijabli" vezanih uz prirodu i svemir, te da je samo pitanje vremena kad se buju razrijesili i ti problemi

s ovim se ne slazem da covjek bira nelogican ali funkcionalan put... ja bi prije rekel da je logican tom covjeku u tom trenu, ali nepredvidljiv za nekog promatraca... jer i kad bi covjek dosel do situacije da se mora odluciti, i da ide za onu koju normalno nebi nikad isel, to ne znaci da je nelogicno postupil, vec neocekivano...

fizikalni zakoni jesu apsolutni unutar modela naseg mjerenja..no u samoj prirodi radi se
  o statistickoj usmjerenosti,to se pogotovo vidi u temeljima...na razini i ispod
    nivoa atoma...gdje nismo sposobni dobro mjeriti,a pitanje je da li uopce dobro mjerimo,
      tj. da li nas model bar priblizno odgovara stvarnosti...ili je mi na osnovu onog sto mozemo izmjeriti
      samo tako percepiramo...mozes li objasniti gdje vidis determinizam po pitanju naseg
      pogleda preko qvantne mehanike i neodredjenosti...ne vidim da je tu samo pitanje vremena.
S druge strane radi se o prevelikom volumenu informacija koje bi se trebale obraditi da bi
     predvidio put samo jednog atoma......

Izbor je naravno "logican" tom trenutku i tom covjeku ,no svaki covjek ima jedinstvenu
    logiku koja se neprestano mijenja i evoluira .
S druge strane radi se o biokemijskoj masini te koncentracije pojedinih kemikalija imaju
   veliku ulogu na logiku... (ljubav,mrznja,itd) procesi proizvodnje i razgradnje tih
      kemikalija nisu odredjeni specificnim algoritmom i ovise o trivijalnim
      cinjenicama kao sto su sto smo danas jeli ili koja je temperatura okolisa....
Radi se i o gubitku ,promjenu intenziteta (vaznosti) jedne informacije na odnosu na drugu
    u procesu prijenosa i "obrade" zbog biokemijskih razloga ..
(tj. u jednom trenutku neka banalna cinjenica ti postane vaznija od bitne  - gubljenje
     objektivnosti)
Sve to proizlazi iz gradje mozga,daje nam karakter ,osobine zivog bica,no i kreativnost
     koja proizlazi iz procjena takvi "random pogresnih" zamisli....
Kod racunala toga nema...moramo napisati algoritam koji ce biti predvidljiv,nespontan...

IMHO
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: RedScorpio - 06.10.2009. u 00:57:00 sati
fizikalni zakoni jesu apsolutni unutar modela naseg mjerenja..no u samoj prirodi radi se
  o statistickoj usmjerenosti,to se pogotovo vidi u temeljima...na razini i ispod
    nivoa atoma...gdje nismo sposobni dobro mjeriti,a pitanje je da li uopce dobro mjerimo,
      tj. da li nas model bar priblizno odgovara stvarnosti...ili je mi na osnovu onog sto mozemo izmjeriti
      samo tako percepiramo...mozes li objasniti gdje vidis determinizam po pitanju naseg
      pogleda preko qvantne mehanike i neodredjenosti...ne vidim da je tu samo pitanje vremena.
S druge strane radi se o prevelikom volumenu informacija koje bi se trebale obraditi da bi
     predvidio put samo jednog atoma......

Izbor je naravno "logican" tom trenutku i tom covjeku ,no svaki covjek ima jedinstvenu
    logiku koja se neprestano mijenja i evoluira .
S druge strane radi se o biokemijskoj masini te koncentracije pojedinih kemikalija imaju
   veliku ulogu na logiku... (ljubav,mrznja,itd) procesi proizvodnje i razgradnje tih
      kemikalija nisu odredjeni specificnim algoritmom i ovise o trivijalnim
      cinjenicama kao sto su sto smo danas jeli ili koja je temperatura okolisa....
Radi se i o gubitku ,promjenu intenziteta (vaznosti) jedne informacije na odnosu na drugu
    u procesu prijenosa i "obrade" zbog biokemijskih razloga ..
(tj. u jednom trenutku neka banalna cinjenica ti postane vaznija od bitne  - gubljenje
     objektivnosti)
Sve to proizlazi iz gradje mozga,daje nam karakter ,osobine zivog bica,no i kreativnost
     koja proizlazi iz procjena takvi "random pogresnih" zamisli....
Kod racunala toga nema...moramo napisati algoritam koji ce biti predvidljiv,nespontan...

IMHO

da, kolko sam procital zasad jos nije sigurno kolko "dobro" uspijevamo mjeriti pojave(bez da samim mjerenje utjecemo na pojavu i "unistavamo" ispravnost samog mjerenja) kad se prihvatimo kvantne mehanike i to se jedino mogu nadati da se bu pronasel nacin da se to rijesi...
kaj se tice determinizma, moglo bi se reci da sam od malena pristasa deterministickog pogleda na svijet hehe  :zubo:, jer svaki put kad bi videl neku pojavu i nebi shvacal na koji se nacin to odvija, znam da sam si uvek mislil da je to samo zato jer nisam dosta informiram o toj pojavi, da sigurno postoji neko objasnjenje za to, sigurno se to nije "slucajno" desilo... tak sam i do danas ostal, uvjeren sam da se sve more objasniti, bez da moramo uvoditi random u nasu jednadzbu... ak neke nemremo objasniti, to ne znaci da je "magija" u pitanju, vec da jednostavno ne znamo dosta o tome da bi mogli dati smislen odgovor... cital sam(iak ne dosta, ne znam detalje, vise okvirno "pricu") da postoje dvije "glavne" interpretacije kaj se tice kvantne mehanike, copenhagenska i bohmova. copenhagenska("standardna") tumaci kvantnu mehaniku uzimajuci u obzir nedeterminizam(kolaps valne funkcije se nemre opisati deterministickim zakonima) i po njoj kao stvari koje ne mjerimo ili opazamo, zapravo ne postoje... nisam mogel vjerovati kad sam to procital, kao mjeseca nema dok ga niko ne gleda XD bil sam onak, wtf? [09* nikak mi nije bilo jasno kak bi se fizicari "sam tak" drzali takve interpretacije... al kad sam cul za bohmovu i da ta ipak zastupa determinizam, da u svakom trenutku cestica ima odredjenu brzinu/poziciju, mam sam znal koju bum interpretaciju od te dvije favoriziral  :mrgreen: moral bum to jos prouciti da bi o tome mogel diskutirati, nazalost premalo znam, jer jednostavno ne stignem kad me tolko toga zanima  :zubo: :zubo:

glede volumena, da, to se u potpunosti slazem, da bi mogel stvarno ono 100% predvidjeti gibanje i sl, treba ogromno puno varijabli uzimati u obzir i to je po meni najveci problem... ne znam kak buju to uspeli predvladati... mislim da buju morali koristiti stohasticke metode, da to nikak ne palilo da se proba 100% predvidjeti neke tak kompleksnog...

istina za kemikalije, ali si siguran da je skroz nemoguce donekle oponasati takve stvari prek razlicitah senzora koji ukljucuju vanjske podrazaje, te nekak prek promjene napona i sklopovlja kod unutarnjih podrazaja? (za ovo zadnje nisam siguran dal bi tak neke islo, nisam bas strujic :zubo:)
kaj se tice kompleksnosti, o da, i rac sustavi moreju biti extremno kompleksni, spomenuli su na jednom predmetu da u nekim kompleksnim rac sustavima, broj razlicitih stanja u kojem se sustav more nalaziti, doseze i do 10^500, mislim, takav broj si ni nemres zamisliti, a da ne govorim o tome kak bi uspijeval predvidjeti tocno sva ta stanja i njihove prelaske... tak da istina da smo mi extremno kompleksna bica i da nekad stvarno i najnerelevantne sitnice utjecu na nas, al jos uvek mislim da to ne znaci da se nemre bar _donekle_ simulirati i racunalnim algoritmima... jer kad bi tisuce algoritama, koji se paralelno odvijaju, bili u medjusobne interakcije, ko bi tu stvarno mogel odrediti kolko i kaj tocno utjece na prelazak sustava u novo stanje? isto bi se moglo reci da je zapravo neka sitnica odlucivala o tome dal bu se sustav nasel u jednom ili trejtom stanju

kaj je zapravo kreativnost? kaj znaci biti spontan?
npr u razgovoru s drugim ljudima, neko bi rekel za osobu da je spontana, da uvek veli prvo kaj joj padne na pamet, te da je zato nepredvidljiva... al nije to tolko random kolko bi se na prvi pogled cinilo... iak se mozda konkretno ne razmislja o tome kak drugi reagira na tebe (body language), opet mozak to procesira u odredjenom mjeri, te uz opcenitu temu o kojoj je rijec, sigurno nema mali utjecaj na to kaj bu ta osoba izvalila/napravila... znam da sam cital, da onaj prvi dojam koji se stvori kad se neke dvije osobe upoznaju, to zapravo mozak na brzinu zakljucuje stvari na temelju ponasanja, izgleda, mirisa i sl o druge osobe, kaj ne mora u potpunosti biti tocno, i to je tak navodno zbog evolucije... a sigurno nije svatko svjestan tog procesa koji mozak u "pozadine" obavlja, al opet ne ispada da je random, kak bi neko mogel to na prvi pogled zakljuciti, tj kak ljudi znaju reci, to jednostavno tak je i nemres si pomoci...
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: davor - 06.10.2009. u 09:22:17 sati
Da zanimljivo Redscorpio, ti si još uvijek pristaša tradicionalističkog pogleda na svijet u smislu odvojenosti objekt promatranja – promatrač. Na žalost izgleda da nije tako.

Problem utjecaja na promatrani proces samim postupkom promatranja nije tehničke prirode u smislu, valjda će se pronaći način da se to riješi, nego jednostavno ta dva elementa čine nerazdvojnu cjelinu. U makro svijetu se to ne primjećuje, ali  ulaskom u subatomsko područje naš pristup razumijevanja svijeta se iz korijena promijenio. Mi smo dio svijeta koji promatramo i sam čin promatranja je fizikalna interakcija nas i promatranog objekta. Promatranjem vršimo promjenu i ništa poslije nije isto. Ne treba to gledati u smislu da Mjesec ne postoji ako ga ne promatramo, odnosno da ne postoji objektivna stvarnost bez promatrača.
To govori nešto drugo. Sve što promatramo je naša slika, odnosno interpretacija stvarnosti. Način na koji promatramo odredit će izgled te slike. Tako će svemirska maglica drugačije izgledati u infracrvenom području, drugačije u vidljivom spektru, a drugačije u radio-spektru. Što je onda svemirska maglica? Ovisno o načinu promatranja svijetlost će se ponašati kao val, ili kao čestica. Elektron možemo promatrati kao česticu sa svojim položajem ili kao količinu  gibanja. Informacije koje dobivamo su različite, ali jednakovrijedne.

Kopenhaška interpretacija je željela ukazati upravo na tu nerazdvojivost promatrača i promatranog. Željela je objasniti da je neodređenost suština prirode, a ne naša tehnička nesavršenost. Kao što je teorija relativnosti maknula pojmove apsolutnog prostora i vremena, kvantna fizika je izbacila pojmove čestice kao kuglice sa svojom jedinstvenom veličinom položajem i količinom gibanja.

Za mene je to daleko veći prevrat nego postavke teorije relativnosti. Kao produkt dobili smo valne funkcije materije, koje se u suštini interpretiraju kao funkcije vjerojatnosti.  :shock: Zašli smo u područje stohastičnog ponašanja prirode. To nije magija, ali je to izuzetno teško  mentalno posložiti i trebat će nam dosta vremena. Što će se izroditi ne znamo, ali je sigurno da se više nikada se nećemo vratiti na tradicionalan način razmišljanja.

Inače, o ovoj temi smo već puno puta raspredali.
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Arkturus - 06.10.2009. u 10:34:29 sati
Zanimljiva rasprava, ali vratimo se na sam problem umjetne misli.
Ja sam po tom pitanju evolucionista. To znači da smatram da treba napraviti projekt evolucijskog razvoja od matematičke amebe do matematičke inteligencije. Program koji je sposoban od funkcije zbrajanja otkrit algoritam za množenje i izraditi novi program u koji će uključiti tu novu funkciju. A ovaj novi program bi vremenom trebao dalje usavršiti računanje itd. Mislim da je to put prema umjetnoj inteligenciji (nakon X generacija). To izgleda, na prvi pogled, samo kao ograničavanje na matematički razvoj, ali u čemu bi se to razlikovalo od nekog specijaliziranog bića?
Ovo je samo bio primjer baziran na matematici, ali nadam se da sam razumljivo objasnio ideju stvaranja umjetne inteligencije evolucijskim putem. Ne odmah na oponašanje mozga nekog bića nego dopuštanje da se inteligencija sama stvori.  [46* :111:
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: dag - 06.10.2009. u 13:58:25 sati
Pa tako ni evolucija nije funkcionirala.
Promjene na organizmima su se događale slucajno. Prezivjeli su lakse oni cije su promjene bolje odgovarale uvjetima.
Nisu gusteri sami otkrili perije i postali kokosi.
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: RedScorpio - 06.10.2009. u 14:28:05 sati
Da zanimljivo Redscorpio, ti si još uvijek pristaša tradicionalističkog pogleda na svijet u smislu odvojenosti objekt promatranja – promatrač. Na žalost izgleda da nije tako.

Problem utjecaja na promatrani proces samim postupkom promatranja nije tehničke prirode u smislu, valjda će se pronaći način da se to riješi, nego jednostavno ta dva elementa čine nerazdvojnu cjelinu. U makro svijetu se to ne primjećuje, ali  ulaskom u subatomsko područje naš pristup razumijevanja svijeta se iz korijena promijenio. Mi smo dio svijeta koji promatramo i sam čin promatranja je fizikalna interakcija nas i promatranog objekta. Promatranjem vršimo promjenu i ništa poslije nije isto. Ne treba to gledati u smislu da Mjesec ne postoji ako ga ne promatramo, odnosno da ne postoji objektivna stvarnost bez promatrača.
To govori nešto drugo. Sve što promatramo je naša slika, odnosno interpretacija stvarnosti. Način na koji promatramo odredit će izgled te slike. Tako će svemirska maglica drugačije izgledati u infracrvenom području, drugačije u vidljivom spektru, a drugačije u radio-spektru. Što je onda svemirska maglica? Ovisno o načinu promatranja svijetlost će se ponašati kao val, ili kao čestica. Elektron možemo promatrati kao česticu sa svojim položajem ili kao količinu  gibanja. Informacije koje dobivamo su različite, ali jednakovrijedne.

Kopenhaška interpretacija je željela ukazati upravo na tu nerazdvojivost promatrača i promatranog. Željela je objasniti da je neodređenost suština prirode, a ne naša tehnička nesavršenost. Kao što je teorija relativnosti maknula pojmove apsolutnog prostora i vremena, kvantna fizika je izbacila pojmove čestice kao kuglice sa svojom jedinstvenom veličinom položajem i količinom gibanja.

Za mene je to daleko veći prevrat nego postavke teorije relativnosti. Kao produkt dobili smo valne funkcije materije, koje se u suštini interpretiraju kao funkcije vjerojatnosti.  :shock: Zašli smo u područje stohastičnog ponašanja prirode. To nije magija, ali je to izuzetno teško  mentalno posložiti i trebat će nam dosta vremena. Što će se izroditi ne znamo, ali je sigurno da se više nikada se nećemo vratiti na tradicionalan način razmišljanja.

Inače, o ovoj temi smo već puno puta raspredali.

da, zanimljivo je to, i kuzim i zapravo je logicno da smo u interakciji sa onim kaj mjerimo, da nemrem skroz odvojiti promatraca od promatranog, bar ne kad se spustamo na tu razinu gdje je tolka preciznost potrebna... al imam osjecaj dok si ovo gore pisal, ko da je zapravo jedino bitno ono kaj uspijemo izmjeriti, da ono kaj (trenutno) nemremo izmjeriti (znaci da zapravo i ne znamo da postoji, vec mozda samo pretpostavljamo) nije bitno... al mi nikak ne pase takav nacin razmisljanja... meni je to ko kad te neko pita kaj vidis kod rorschacheovog testa, mnogi ljudi buju rekli da to predstavlja neke na kaj ih je u tom trenutku asociralo, ali to je zapravo jednostavno mrlja tinte na papiru, i to je istina/stvarnost bez obzira kaj tolki ljudi zapravo percipiraju skroz neke drugog u tome

moral bum jos pogledati za threadove gde ste o tome pisali, da se malo vise educiram  :mrgreen: mozda cak i promijenim misljenje (iak sumnjam  :P)

Zanimljiva rasprava, ali vratimo se na sam problem umjetne misli.
Ja sam po tom pitanju evolucionista. To znači da smatram da treba napraviti projekt evolucijskog razvoja od matematičke amebe do matematičke inteligencije. Program koji je sposoban od funkcije zbrajanja otkrit algoritam za množenje i izraditi novi program u koji će uključiti tu novu funkciju. A ovaj novi program bi vremenom trebao dalje usavršiti računanje itd. Mislim da je to put prema umjetnoj inteligenciji (nakon X generacija). To izgleda, na prvi pogled, samo kao ograničavanje na matematički razvoj, ali u čemu bi se to razlikovalo od nekog specijaliziranog bića?
Ovo je samo bio primjer baziran na matematici, ali nadam se da sam razumljivo objasnio ideju stvaranja umjetne inteligencije evolucijskim putem. Ne odmah na oponašanje mozga nekog bića nego dopuštanje da se inteligencija sama stvori.  [46* :111:

ovaj pristup je meni mozda i najzanimljiviji  :mrgreen: mozda vec znas da postoje evolucijski algoritmi, od kojih su meni najzanimljiviji genetski algoritmi (s njima sam se i najvise bavil dosad), koji se temelji na evolucije... znaci na pocetku se napravi na random populacija, gde svaka jedinka predstavlja rjesenje problema, te se za ta rjesenja racuna funkcija dobrote, a ona predstavlja koliko je to neko rjesenje dobro... onda postoje operatori krizanja, gde se pokusava nekakvom kombinacijom vise jedinki dobiti bolje jedinke, te mutacija s kojom se pokusava izbjeci lokalni minimum, ona vecinom na random mijenja neki dio jedinke, tak da ne dolazi do zasicenja (da je cijela populacija toliko slicna da se vise nemre dobiti neka bolja/razlicitija jedinka), i na kraju se uz odredjene parametre izbacuju losa rjesenja, a zadrzavaju dobra... najcesce se koristi za optimizacijske probleme, i zanimljivo je koliko imaju dobre rezultate... cak zna imati bolje od nekih usmjerenih algoritama za odredjen problem
ili postoje neuronske mreze, samoadaptirajuca mreza koja je sposobna "nauciti"... prvo se uci na temelju primjera za koje znate kakav mora izlaz dati, i onda si uz pomoc tih primjera podesava svoje parametre, da bi nakon tih primjera mogla i pravilno funkcionirati na nepoznatim, al iz iste domene primjerima... one se pak najcesce koriste za raspoznavanje uzoraka...
ima dosta tih algoritama vezanih uz ucenje i evoluciju, i stvarno sam fasciniran nekima (nadam se da bum imal i priliku raditi s nekima nakon faxa :zubo:)
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Arkturus - 06.10.2009. u 14:46:03 sati
Pa tako ni evolucija nije funkcionirala.
Promjene na organizmima su se događale slucajno. Prezivjeli su lakse oni cije su promjene bolje odgovarale uvjetima.
Nisu gusteri sami otkrili perije i postali kokosi.
Uvijeti podrazumijevaju neku interakciju s okolinom. Ako tebi neki od usavršenih programa nije potreban ti isključiš računalo, izbrišeš ga. To je u prirodi nazvano slučajnost ili ne/prilagođenost, samo se ovog puta tebi čini da si ti bog koji upravlja (čini).
A definitivno neće svi programi na isti način i u istom vremenu doći do rješenja koje tebi treba, samo ih pusti nekoliko generacija da se razvijaju (kolko puta ti se dogodilo da je neki program htio raditi, a drugi put nije?). Samo trebaš evoluciju shvatiti kao elektronički proces.
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: dag - 06.10.2009. u 15:32:22 sati
I kad HEPu rikne trafo jer je pijanom monteru iz ruke ispala mortadella pa ja ostanem bez struje, jel to evolucija na djelu?
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Arkturus - 06.10.2009. u 16:35:13 sati
I kad HEPu rikne trafo jer je pijanom monteru iz ruke ispala mortadella pa ja ostanem bez struje, jel to evolucija na djelu?
Dobro, sad se zafrkavaš, al mislim da si skužio bit.
Zapravo, ako imaš program koji se sam usavršava i onda jedan pijani monter uništi hard na kojem se to događa, kakva je to razlika između toga i događaja kad se medvjed oklizne i padne s litice zato jer je Dagu na Zavižanu ispao sapun koji dotični ionako ne koristi? :mrgreen:

ovaj pristup je meni mozda i najzanimljiviji  :mrgreen: mozda vec znas da postoje evolucijski algoritmi, od kojih su meni najzanimljiviji genetski algoritmi (s njima sam se i najvise bavil dosad), koji se temelji na evolucije... znaci na pocetku se napravi na random populacija, gde svaka jedinka predstavlja rjesenje problema, te se za ta rjesenja racuna funkcija dobrote, a ona predstavlja koliko je to neko rjesenje dobro... onda postoje operatori krizanja, gde se pokusava nekakvom kombinacijom vise jedinki dobiti bolje jedinke, te mutacija s kojom se pokusava izbjeci lokalni minimum, ona vecinom na random mijenja neki dio jedinke, tak da ne dolazi do zasicenja (da je cijela populacija toliko slicna da se vise nemre dobiti neka bolja/razlicitija jedinka), i na kraju se uz odredjene parametre izbacuju losa rjesenja, a zadrzavaju dobra... najcesce se koristi za optimizacijske probleme, i zanimljivo je koliko imaju dobre rezultate... cak zna imati bolje od nekih usmjerenih algoritama za odredjen problem
ili postoje neuronske mreze, samoadaptirajuca mreza koja je sposobna "nauciti"... prvo se uci na temelju primjera za koje znate kakav mora izlaz dati, i onda si uz pomoc tih primjera podesava svoje parametre, da bi nakon tih primjera mogla i pravilno funkcionirati na nepoznatim, al iz iste domene primjerima... one se pak najcesce koriste za raspoznavanje uzoraka...
ima dosta tih algoritama vezanih uz ucenje i evoluciju, i stvarno sam fasciniran nekima (nadam se da bum imal i priliku raditi s nekima nakon faxa :zubo:)
Nisam baš upoznat s tim postupcima, ali meni se čini da je to ono što sam rekao samo na malo višem/složenijem nivou. Ja bih pak krenuo od najelementarnijeg nivoa (slično onom što sam naveo), al ako neko misli da može preskočit neku stepenicu zašto to ne bi i učinio.
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: davor - 06.10.2009. u 16:41:33 sati
Citat:
da, zanimljivo je to, i kuzim i zapravo je logicno da smo u interakciji sa onim kaj mjerimo, ......
Ova rasprava o kvantnoj fizici je stvarno OT pa neću dalje spamati temu. [10*
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 06.10.2009. u 18:22:59 sati
pa u principu nije OT ..... jer bas iz tog nivoa dolaze "nekontrolirane"  pojave koje su unutar statistike, no
   samim svojim djelovanjem po principu "leptir/oluja" mogu izazvati promjene u logicnosti razmisljanja u odredjenom gledanom
    trenutku - tj ako ponovimo isti trenutak okoline u potpunosti (kad bi bilo moguce) ,mozak bi svaki put drugacije
       reagirao - ponekad bi promjene bile nezamjetive,a ponekad bi doslo
        do drasticnih razlika u odluci.......dok je kompjutor imun na takve "ispade",zbog samog svog ustroja i nacina rada..
    Uz iste vanjske uvjete kompjutorsko ponasanje je potpuno predvidivo ako poznamo algoritam....

Tj kad bi i bilo moguce napraviti hardware i napisati potpuni algoritam rada jednog mozga
     (naravno - mogli bi opisati samo trenutno stanje ,jer vec u sljedecem koraku algoritam
        mozga bio bi drugaciji) taj model ne bi radio kao i njegov bioloski predlozak i vec u nekoliko koraka
        moglo bi nastupiti potpuno razilazenje....
IMHO
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: dag - 06.10.2009. u 19:28:44 sati
Zapravo, ako imaš program koji se sam usavršava i onda jedan pijani monter uništi hard na kojem se to događa, kakva je to razlika između toga i događaja kad se medvjed oklizne i padne s litice zato jer je Dagu na Zavižanu ispao sapun koji dotični ionako ne koristi? :mrgreen:
Stvar je u tome da je taj medvjed slabija jedinka i morao je umrijeti. Da nije bilo mog sapuna , bila bi neka gvaljica ...  :mrgreen:
Mislim da je za evoluciju neophodno razmnozavanje koje dopusta neke promjene u slijedecem narastaju.
Kako mislis da bi se jedan program mogao sam usavrsavati u tom smislu?
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: davor - 06.10.2009. u 19:29:57 sati
pa u principu nije OT .....
....
IMHO

A i ja tako razmišljam. Mislim da nije samo problem u kompleksnosti mozga prema računalu, dovoljnog broja informacija pa da računalo radi kao mozak,  nego da mi još uvijek zapravo ne znamo točan princip na koji mozak funkcionira i da definitivno nije složeno računalo današnjeg tipa. Slabo bi nam tu pomogli poznati algoritmi i uopće principi modeliranja računskih strojeva koje trenutno koristimo. Valja se još puno namučiti. E sada  tu smo u dodiru s kvantnom fizikom. Negdje sam davno čitao da se razmišljalo o idejnom planiranju kvantnih računala, ali sam zaboravio što je to bilo. Možda nam to ubaci malo svijetla u čitavu priču.
Možda mozak stvarno ne funkcionira po grubo kauzalnom principu uzročno posljedičnih veza i prema tome nije deterministički. Možda radi s različitim faktorima vjerojatnosti, kao u kvantnoj fizici, pa se ponašamo po principu najveće vjerojatnosti. Možda, možda, puno možda.
Ovo sve što sam napisao nisu tvrdnje nego natuknice u kojim se sve smjerovima danas istražuje. A to je, za razliku od ovih pretpostavki, ogroman posao gdje smo na samom početku.      
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 06.10.2009. u 20:59:21 sati
Ovo sve što sam napisao nisu tvrdnje nego natuknice u kojim se sve smjerovima danas istražuje.   

naravno da nisu ispitane tvrdnje,no znanost se dogadja bas u takvim granicnim podrucjima.
Tvrdnje je lako naci u knjigama i na internetu,
no meni je draze poslusati necije misljenje, stavove, ideje i vidjeti koliko smisla mogu u njima pronaci...
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: IceFisherman - 06.10.2009. u 21:38:23 sati
Nedavno sam  baž proučaval nekaj slično  .. pa evo dva linka koja su mi ostala spremljena ... a mogla bi biti korisna za ovu raspravu
...radi se o neuro čipovima

http://www.neuro.gatech.edu/groups/potter/
http://www.biochem.mpg.de/en/rd/fromherz/publications/02fro3/02fro3.pdf

...  još kad se jednog dana rešimo "bitova" i dobimo "qubitove" ( kvantna računala )  .. nebi se začudil da dojdem doma i normalno razgovaram sa vlastitim kompom ko sa nekakvom drugom osobom.

.. naravno ak uzmemo u obzir brzinu kojom se uređaji smanjuju  .. vjerojatno niti nebumo imali komp doma  nego nam bude sve ugrađeno u sat, mobite, .. možda i pod kožu .. u mozak.  I imajte na umu da to vjerojatno nije  jako daleka buducnost....
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Arkturus - 06.10.2009. u 22:01:16 sati
Mislim da je za evoluciju neophodno razmnozavanje koje dopusta neke promjene u slijedecem narastaju.
Kako mislis da bi se jedan program mogao sam usavrsavati u tom smislu?
Onako kako sam na početku naveo. Kad zna npr. zbrajati onda sam program treba tražiti algoritme koji će olakšati višestruko zbrajanje i time doći do funkcije množenja. Al pojma nemam kako to programski postići. Da znam već bih se igrao boga. Možda, zbog pukog neznanja, pričam gluposti, a možda zbog pukog neznanja govorim pravu stvar. ??

.. nebi se začudil da dojdem doma i normalno razgovaram sa vlastitim kompom ko sa nekakvom drugom osobom.
Ja već odavno razgovaram s kompjuterom. Posebno kad mi neće brzo otvorit neku stranicu. I ukazujem mu na neke evolucijske djelatnosti. :mrgreen:
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 07.10.2009. u 00:13:58 sati
Onako kako sam na početku naveo. Kad zna npr. zbrajati onda sam program treba tražiti algoritme koji će olakšati višestruko zbrajanje i time doći do funkcije množenja.

Ali tu je sad pak problem..na koji nacin ce racunalo samo stvarati algoritme...
    uvijek ces to morati programirati..i odvijat ce se nekim redosljedom ili random funkcijom izbora
     (no nepredvidivost mozga ne izvire iz banalnog randoma) i ocjenjivati
      svaki pojedini algoritam (na kojim kriterijima ce ga ocjenjivati)
 .....to je potpuno suprotno od ljudske za svaki karakter nepredvidljive
      logike i ideja kreativnosti ...gdje iz ideje paralelno izraste nova zamisao u raznim smjerovima...


Mozak radi na subjektivnoj varijabilnoj "logici" koja ovisi o nebrojeno stvari...
     pa tako i racunalo nedostiznim osjecajima i svjesti o samome sebi.....
      (iz cega proizlaze osjecaji i svijest - mislim da je tu kljucna poliparalelna arhitektura mozga)
     koji su kriteriji izbora...jedan dan ce nam jedna slika biti ljepsa od druge,
       za sat vremena predomislit cemo se i jedan cvijet ce biti ljepsi od drugog..
   ponekad se jednih podataka za neku ocjenu ili sud lakse sjetimo,a neke smo zaboravili,
    neki podaci su nam osobno bitniji ,mada su objektivno manje vazni..
   ...ovisno o osjecajima i njihovom intenzitetu koji se dobrim djelom zasnivaju na
       koncentraciji biokemijskih spojeva donjet cemo odredjenu odluku....vise ili manje logicnu...
Dakle nasa objektivnost u pogledu na realnost ovisi o niz faktora uzrokovanih
    gradjom i konceptom funkcioniranja mozga....kako cemo se brzo neceg sjetiti i dal cemo se sjetiti
      u zadanom vremenu i danom trenutku....kakve smo volje ....
      ....to je nepredvidivo i ne da se opisati algoritmom..

Kompleksnost mozga mozda u buducnosti nece biti problem,no sami nedostaci zbog
   gradje mozda ga upravo cine jedinstvenim....,kod racunala to bi se zvalo kvar.... :mrgreen:

Racunalo ne moze na taj nacin funkcionirati - nema suzivota izmedju racunala i nepredvidivosti -
        ne postoji racunalna logika koja bi u isto vrijeme bila i nepredvidiva.
 (osnova racunala je apsolutna i opcepoznata matematika,mozak radi na puno kompleksnijim
    principima i tesko da bi to moglo biti modelirano i najapstraktnijom algebrom)
        racunalo moze eventualno kompleksnim algoritmom simulirati ponasanje mozga  -
      no da li je to izvedljivo da bude uvjerljivo..
   ....emulator u pravilu ima kompleksniju gradju od emuliranog objekta.....

Umjetna misao bit ce  predvidiva i hladna mada brza,ako je ikad uspijemo napisati
 ... barem na takvoj razini tehnologije kojom danas vladamo i razvijamo...

IMHO  :239:
 
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: dag - 07.10.2009. u 08:37:12 sati
Na pocetku sam naveo glistu kao jednostavan organizam. Nemoguce je uspoređivati napredniji mozak i njegove mogucnosti s danasnjim racunalima.
Prvo treba uzeti u obzir da organizam ima mogucnost iskustva u realnom zivotu. Znaci moze svoje (random ili ne) promjene eksperimentalno provjeriti i iskustvo zivota napravit ce selekciju, a ne on sam.
Kod jednostavnijih organizama ima puno manje funkcija, senzora i shvacanja okoline, pa mi se cini da bi se takvo nesto moglo u virtualnom svijetu kreirati.
Sada mi pada napamet da je svijet interneta vec nastanjen raznim bicima poput virusa, crvova, pretrazivaca, itd. To jesu primitivne kreacije ali zapravo su pocetak kompleksnijih bica. Problem je sto mi zelimo imati kontrolu i postavljamo granice. Tko zna sto bi se dogodilo s webom da granica nema. Postao bi zapravo kao neki primitivni svijet u kojem svatko jede svakoga dok se selekcijom ne iskristaliziraju oni sposobniji da se zastite ili oni sposobniji da sve uniste. Ok to na neki nacin imamo vec i danas ali nisu to programi koji sami sebe usavrsavaju.
Mozda bi racunalo trebalo staviti u taj kontekst a ne uspoređivati ga s realnim svijetom.
Naslov: Odg: Umjetna misao
Autor: Krun0 - 07.10.2009. u 19:49:59 sati
Ok, gradja glistinog nervnog sistema je puno jednostavnija i mozda bi se
  sama arhitektura dala emulirati....
No opet skrecem paznju da za razliku od racunala,kod zivih bica postoji
    nejasna granica izmedju kvalitete impulsa kod neurona....dakle, ne radi se
    o nulama i jedinicama nego intenzitetu a njegovo tumacenje i
     uticaj ovisi o nebrojeno parametara.....i svaki sud je jedinstven po trenutku i po jedinki...

Sto se tice samog interneta ,virusa i ostalog mislim da se jos uvijek radi o mediju i
   covjekovim algoritmima ,a ne nekom virtualnom svijetu i "bicima"...

Kako dolazi do toka misli u mozgu ,na koji nacin se kristaliziraju kriteriji razmisljanja,
   na koji nacin rade osjecaji  (oni visi, ne osnovni)...barem koliko da sad znamo o tome a ne znamo
    puno ,ne vidi se nacina to replicirati racunalima....

Inace misli da selekcija okuline ne spada u ovu problematiku...

IMHO  i unaprijed se izvinjavam  -  by DagTM