Autor Tema: Umjetna misao  (Posjeta: 6143 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Umjetna misao
« u: 03.10.2009. u 15:34:23 sati »
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

Pitanje 2: kakva je priroda impulsa koji putuju neuronima? Elektricni, kemijski? Da li su to isto neka vrsta nula i jedinica ili nesto kompleksnije?  Koje sve kvalitete moze imati takav impuls, odnosno koliko informacija moze prenijeti ako ga usporedimo s racunalima?
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline easy156

  • Jahač Kometa
  • ***
  • Postova: 544
  • Lokacija: Donji Miholjac/Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #1 u: 03.10.2009. u 17:54:12 sati »
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

Pitanje 2: kakva je priroda impulsa koji putuju neuronima? Elektricni, kemijski? Da li su to isto neka vrsta nula i jedinica ili nesto kompleksnije?  Koje sve kvalitete moze imati takav impuls, odnosno koliko informacija moze prenijeti ako ga usporedimo s racunalima?


Na prvo pitanje ne znam odgovor, a na drugo ću pokušati odgovoriti onoliko koliko mi sadašnje znanje omogućava.

Impulsi koji putuju neuronima su mješavina kemijskih i električnih.
Električni impuls putuje mijelinskom ovojnicom koja obavija ogranke neurona, kada taj impuls stigne do završetka stanice on na osnovu promjene električnog potencijala stanice "pušta" ione kalcija koji ulaze u stanicu, na visoke koncentracije iona kalcija reagiraju mjehurići koji su ispunjeni neurotransmiterima, oni se sljubljuju sa membranom stanice te tako izbace neurotransmitere (neurohormone) u sinaptičku pukotinu.

Tako izbačeni hvataju se na receptore na membrani druge stanice, te na taj način aktiviraju membranske prenositelje koji onda na sličan način kao što je predhodni neuron na kraju stanice "uvlačio" ione kalcija (nisam više siguran uvlače li ili izbacuju ione neuroni koji prima signal, moram pogledati u udžbenik), te tako mijenjaju naboj stanice i signal kreće dalje.

Osim u slučaju kada je neurotransmiter bio inhibitor(kao što je alkohol) onda ne dolazi do otvaranja ionskog kanala.
Malo sam se popetljao, ali budem pogledao kako to točno ide u knjizi kad uhvatim vremena, nadam se da sam barem nešto pomogao.



EDIT: Evo našao sam jedan video koji objašnjava to što sam htio reći definitivno bolje od mene.  :mrgreen:
http://www.youtube.com/watch?v=HXx9qlJetSU
« Zadnja izmjena: 03.10.2009. u 18:03:07 sati od easy156 »
dalekozor 7x50, 7.1°

“We cannot change the cards we are dealt, just how we play the hand.”
R. Pausch

Offline RedScorpio

  • AstroPripravnik
  • **
  • Postova: 34
  • Lokacija: Pavlovec zabocki
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #2 u: 03.10.2009. u 19:01:53 sati »
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?

nisu dosta samo neuronske mreze, vec bi jaaako puno ovisilo o implementiranom "algoritmu" (stavljam u navodnike, jer takav umjetni mozak nebi imal sigurno ugradjen samo jedan algoritam, vec malo vise njih koji bi bili nekak medjusobno povezani i bili u interakciji)... mislim da i tak "jednostavni" organizmi imaju poprilican broj neurona i neuronskih veza, pa bi to zahtijevalo veliku paralelizaciju, ali isto tak i algoritme koji bi bili u stanju efikasno iskoristavati toliku paralelizaciju da to sve funkcionira kak spada... jako me zanima kak bi to uspeli, jer takav "algoritam" bi moral biti ogromne kompleksnosti da funkcionira na tom nivoju...
jer danas vec ima dosta raznih algoritama za strojno ucenje, raspoznavanje uzoraka i sl., al to vrtiti u realnom vremenu je vec druga i "malo" zahtjevnija stvar od samo one da algoritam dobro radi...

imo, da se uspije to napraviti i implementirati efikasan algoritam, mislim da bi cak takav mozak bil sposoban raditi kompleksnije stvari od "originala"

Offline Krun0

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 13141
  • Lokacija: Swedruza (KR)
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #3 u: 03.10.2009. u 20:06:42 sati »
po mojem misljenju elektronsko racunalo ne moze reproducirati misaone sposobnosti mozga..
   -moze ga simulirati vise ili manje uspjesno.....no da funkcionira potpuno jednako ne,
   zbog samoe razlike u konceptu.....
Dok racunalo radi sa apsolutnim nulama i jedinicama,u prirodi se radi o
   analognim velicinama s nejasnim granicama....algoritmi nisu matematicki
    kao u racunalu,vec ovise o jednoj vrsti usmjerene statistike...nesto kao kod qvantne mehanike...
Dok s racunalima mozes kontrolirati ulazne parametre,tako da rezultat uvijek bude isti
   kod mozga to nije slucaj jer je parametara previse da ih mozes obuhvatiti
    (mirise na deterministicki kaos)...pa tako neka odluka moze ovisiti
    o tome koliko je slano meso bilo za dorucak ili o trenutnoj koncentraciji
     O2 u sobi,o intenzitetu svjetla ,mirisu, ali i samoj "tocki u vremenu"  itd...itd....itd..
Samo to svojstvo dovodi do manjih ili vecih "gresaka" u logici
    sto pak uzrokuje procjenu vrijednosti nove situacije koja je spontano nastala,
       time se arhitektura logike stalno autonomno nadogradjuje...
Racunalu mozemo uprogramirati algoritam ucenja na namjernim pogreskama
    no to ce biti predvidiv proces....kod zivog bica proces je nepredvidiv...i tu je razlika...

impuls je elektrokemijski... jedan puls jedna informacija ili naredba....no
     ta informacija se moze i pogresno protumaciti zbog raznih biokemijskih uzroka..
   za razliku od racunala gdje u principu gubitak bita uobicajno paralizira proces...



       
 
Deus non est !
Testimonia sunt omnibus per circuitum nostrum, si vis videre.

Offline RedScorpio

  • AstroPripravnik
  • **
  • Postova: 34
  • Lokacija: Pavlovec zabocki
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #4 u: 03.10.2009. u 21:32:32 sati »
po mojem misljenju elektronsko racunalo ne moze reproducirati misaone sposobnosti mozga..
   -moze ga simulirati vise ili manje uspjesno.....no da funkcionira potpuno jednako ne,
   zbog samoe razlike u konceptu.....
Dok racunalo radi sa apsolutnim nulama i jedinicama,u prirodi se radi o
   analognim velicinama s nejasnim granicama....algoritmi nisu matematicki
    kao u racunalu,vec ovise o jednoj vrsti usmjerene statistike...nesto kao kod qvantne mehanike...
Dok s racunalima mozes kontrolirati ulazne parametre,tako da rezultat uvijek bude isti
   kod mozga to nije slucaj jer je parametara previse da ih mozes obuhvatiti
    (mirise na deterministicki kaos)...pa tako neka odluka moze ovisiti
    o tome koliko je slano meso bilo za dorucak ili o trenutnoj koncentraciji
     O2 u sobi,o intenzitetu svjetla ,mirisu, ali i samoj "tocki u vremenu"  itd...itd....itd..
Samo to svojstvo dovodi do manjih ili vecih "gresaka" u logici
    sto pak uzrokuje procjenu vrijednosti nove situacije koja je spontano nastala,
       time se arhitektura logike stalno autonomno nadogradjuje...
Racunalu mozemo uprogramirati algoritam ucenja na namjernim pogreskama
    no to ce biti predvidiv proces....kod zivog bica proces je nepredvidiv...i tu je razlika...

impuls je elektrokemijski... jedan puls jedna informacija ili naredba....no
     ta informacija se moze i pogresno protumaciti zbog raznih biokemijskih uzroka..
   za razliku od racunala gdje u principu gubitak bita uobicajno paralizira proces...

istina da nikad nebu u potpunosti funkcioniral isto ko i pravi mozak, al zake i bi? ak se i ovak uspije napraviti mozak koji je sposoban isto ko i original, onda ni nema smisla dodatno forsirati da buju cim vise jednaki...

algoritam isto tak ne mora uvek davati uvek jednak izlaz za jednak ulaz... naravno, dalo bi se raspravljati o tome kolko je stvarno "dobar" algoritamski random, al jos niko nije _dokazal_ da u prirodi postoji apsolutni random, jos se dosta raspravlja kolko je zapravo priroda (ne)deterministicka... to kaj nama mozda neke izgleda ko kaoticno ili nepredvidljivo, more jednostavno zato biti jer jednostavno samu pojavu ne poznamo dosta, jer ne poznamo sve varijable koje utjecu na pojavu/proces, pa kad bi ih poznali mozda bi nam bilo skroz jednostavno, deterministicko...
jako puno varijabli utjece na nas dok donosimo odluke, al nemaju sve jednaki utjecaj, pa zbog toga ne moramo niti sve uzimati u obzir kod donosenja odluke... zato sam i rekel da kad bi i uspeli simulirati mozak, da bi to moralo biti extremno kompleksno, jer bi masu varijabli moralo prozvakati u realnom vremenu, zbog cega se i prelazi na paralelizaciju i sve vise se truda i novca ulaze u nju, ali isto tak bi moralo biti sposobno samoprilagodjavanja razlicitim uvjetima koji nastupaju...

sve u svemu, u najmanju ruku nije jednostavno, ali se nadam da se bu danasnji trend glede toga nastavil i da je samo pitanje vremena kad bude se razvil respektabilan ai

Offline Krun0

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 13141
  • Lokacija: Swedruza (KR)
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #5 u: 03.10.2009. u 21:52:47 sati »
al jos niko nije _dokazal_ da u prirodi postoji apsolutni random, jos se dosta raspravlja kolko je zapravo priroda (ne)deterministicka... to kaj nama mozda neke izgleda ko kaoticno ili nepredvidljivo, more jednostavno zato biti jer jednostavno samu pojavu ne poznamo dosta, jer ne poznamo sve varijable koje utjecu na pojavu/proces, pa kad bi ih poznali mozda bi nam bilo skroz jednostavno, deterministicko...
jako puno varijabli utjece na nas dok donosimo odluke, al nemaju sve jednaki utjecaj, pa zbog toga ne moramo niti sve uzimati u obzir kod donosenja odluke...

ne radi se o apsolutnom randomu nego nepredvidimom randomu..tj ponekad mali uticaj ima nepredvidivo kljucan uticaj..nemoguce je u takvim slucajevima obuhvatiti sve varjable te u deterministicko - kaotickom
   procesu mozda bas neces uhvatiti one koje ce bas ma kako male bile "ovaj put" imati presudni uticaj..
Kod prirode - prema mikrosvemiru ni ne mozes obuhvatiti sve varijable
- mislim da determinizam ne pali kod prirode..
Tj. covjek ce nenadano izabrati potpuno nelogicki ,ali funkcionalni put..
  ...neodredivost postupka - mada to nije-nazvat cemo potpuno spontano i u sprezi sa svijescu (koju jos trebamo definirati) predstavlja
    nesto sto elektronicko racunalo svojim konceptom nikad nece ostvariti....druga stvar bi bila
     kao srce racunala uzeti neuronski procesor .... no zelimo li mi to da se racunalo po drugim
     aspektima superiornije od nas, ponasa poput covjeka......nije li to opasno...
      mozda bolje da ostanu takvi kakvi jesu....
Deus non est !
Testimonia sunt omnibus per circuitum nostrum, si vis videre.

Offline RedScorpio

  • AstroPripravnik
  • **
  • Postova: 34
  • Lokacija: Pavlovec zabocki
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #6 u: 04.10.2009. u 13:43:12 sati »
ne radi se o apsolutnom randomu nego nepredvidimom randomu..tj ponekad mali uticaj ima nepredvidivo kljucan uticaj..nemoguce je u takvim slucajevima obuhvatiti sve varjable te u deterministicko - kaotickom
   procesu mozda bas neces uhvatiti one koje ce bas ma kako male bile "ovaj put" imati presudni uticaj..
Kod prirode - prema mikrosvemiru ni ne mozes obuhvatiti sve varijable
- mislim da determinizam ne pali kod prirode..
Tj. covjek ce nenadano izabrati potpuno nelogicki ,ali funkcionalni put..
  ...neodredivost postupka - mada to nije-nazvat cemo potpuno spontano i u sprezi sa svijescu (koju jos trebamo definirati) predstavlja
    nesto sto elektronicko racunalo svojim konceptom nikad nece ostvariti....druga stvar bi bila
     kao srce racunala uzeti neuronski procesor .... no zelimo li mi to da se racunalo po drugim
     aspektima superiornije od nas, ponasa poput covjeka......nije li to opasno...
      mozda bolje da ostanu takvi kakvi jesu....

nepredvidivost randoma je sama definicija "pravog" randoma... jer cim se bu moglo predvidjeti, pa makar ne u 100% slucajeva, to vise nije onaj pravi random...
eh, ti velis da je nedeterministicka priroda, ja pak mislim da nije... ipak sam vise priklonjem strani da jednostavno jos nismo dosta "pametni" da spoznamo barem vecinu "varijabli" vezanih uz prirodu i svemir, te da je samo pitanje vremena kad se buju razrijesili i ti problemi

s ovim se ne slazem da covjek bira nelogican ali funkcionalan put... ja bi prije rekel da je logican tom covjeku u tom trenu, ali nepredvidljiv za nekog promatraca... jer i kad bi covjek dosel do situacije da se mora odluciti, i da ide za onu koju normalno nebi nikad isel, to ne znaci da je nelogicno postupil, vec neocekivano... pa opet dolazi do onog, kolko si upoznat sa covjekom da bi mogel zakljuciti da bu bas tak postupil...
moj je stav da ak nam se neke cini nelogicno, nepredvidljivo, kaoticno, random, da to vjerojatno nije, vec mi jednostavno nismo dosta upoznati sa procesima vezani uz tu pojavu da bi mogli "shvatiti" takav razvoj stvari

e sad, kad bi i stvorili superiornije "bice" (pisem bice, jer ak je superiornije od nas, dal je jos uvek "samo" racunalo/program/robot?) od nas samih, kolko bi to opasno bilo  :219: ovisi o samom "stvoritelju/ima" kolku slobodu dajeju takvom bicu, al nebi odmah to odbacil samo zato jer postoji mogucnost da se neke lose desi... siguran sam da se uz "pravilno" ucenje more to vrlo lagano izbjeci (iak uvek postoje ljudi koji bi to iskoristili  [20*)

Offline Rajko

  • AstroOdisej
  • **
  • Postova: 2569
  • Lokacija: Ogulin 45° 15' 57'' N 15° 12' 50'' E
  • Spol: Muški
    • Astronomska udruga Danica Ogulin
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #7 u: 04.10.2009. u 22:22:48 sati »
Pitanje 1: Ako bismo u jednom racunalu reproducirali broj neuronskih veza u zivcanom sustavu jedne gliste, zabe ili misa, da li bi to racunaloi imalo misaone sposobnosti (naravno uz ogranicenje nedostatka fizickog tijela) slicne tom bicu?
bilo bi malo misaono sposobnije od todora i tebe zajedno! [02* :90: :90:
Celestron 8 XLT na CAM GoTo
Philips ToUcam PRO II
DFK 21AF04.AS
TS 15x70

Offline Krun0

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 13141
  • Lokacija: Swedruza (KR)
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #8 u: 05.10.2009. u 09:22:43 sati »
nepredvidivost randoma je sama definicija "pravog" randoma... jer cim se bu moglo predvidjeti, pa makar ne u 100% slucajeva, to vise nije onaj pravi random...
eh, ti velis da je nedeterministicka priroda, ja pak mislim da nije... ipak sam vise priklonjem strani da jednostavno jos nismo dosta "pametni" da spoznamo barem vecinu "varijabli" vezanih uz prirodu i svemir, te da je samo pitanje vremena kad se buju razrijesili i ti problemi

s ovim se ne slazem da covjek bira nelogican ali funkcionalan put... ja bi prije rekel da je logican tom covjeku u tom trenu, ali nepredvidljiv za nekog promatraca... jer i kad bi covjek dosel do situacije da se mora odluciti, i da ide za onu koju normalno nebi nikad isel, to ne znaci da je nelogicno postupil, vec neocekivano...

fizikalni zakoni jesu apsolutni unutar modela naseg mjerenja..no u samoj prirodi radi se
  o statistickoj usmjerenosti,to se pogotovo vidi u temeljima...na razini i ispod
    nivoa atoma...gdje nismo sposobni dobro mjeriti,a pitanje je da li uopce dobro mjerimo,
      tj. da li nas model bar priblizno odgovara stvarnosti...ili je mi na osnovu onog sto mozemo izmjeriti
      samo tako percepiramo...mozes li objasniti gdje vidis determinizam po pitanju naseg
      pogleda preko qvantne mehanike i neodredjenosti...ne vidim da je tu samo pitanje vremena.
S druge strane radi se o prevelikom volumenu informacija koje bi se trebale obraditi da bi
     predvidio put samo jednog atoma......

Izbor je naravno "logican" tom trenutku i tom covjeku ,no svaki covjek ima jedinstvenu
    logiku koja se neprestano mijenja i evoluira .
S druge strane radi se o biokemijskoj masini te koncentracije pojedinih kemikalija imaju
   veliku ulogu na logiku... (ljubav,mrznja,itd) procesi proizvodnje i razgradnje tih
      kemikalija nisu odredjeni specificnim algoritmom i ovise o trivijalnim
      cinjenicama kao sto su sto smo danas jeli ili koja je temperatura okolisa....
Radi se i o gubitku ,promjenu intenziteta (vaznosti) jedne informacije na odnosu na drugu
    u procesu prijenosa i "obrade" zbog biokemijskih razloga ..
(tj. u jednom trenutku neka banalna cinjenica ti postane vaznija od bitne  - gubljenje
     objektivnosti)
Sve to proizlazi iz gradje mozga,daje nam karakter ,osobine zivog bica,no i kreativnost
     koja proizlazi iz procjena takvi "random pogresnih" zamisli....
Kod racunala toga nema...moramo napisati algoritam koji ce biti predvidljiv,nespontan...

IMHO
Deus non est !
Testimonia sunt omnibus per circuitum nostrum, si vis videre.

Offline RedScorpio

  • AstroPripravnik
  • **
  • Postova: 34
  • Lokacija: Pavlovec zabocki
  • Spol: Muški
Odg: Umjetna misao
« Odgovori #9 u: 06.10.2009. u 00:57:00 sati »
fizikalni zakoni jesu apsolutni unutar modela naseg mjerenja..no u samoj prirodi radi se
  o statistickoj usmjerenosti,to se pogotovo vidi u temeljima...na razini i ispod
    nivoa atoma...gdje nismo sposobni dobro mjeriti,a pitanje je da li uopce dobro mjerimo,
      tj. da li nas model bar priblizno odgovara stvarnosti...ili je mi na osnovu onog sto mozemo izmjeriti
      samo tako percepiramo...mozes li objasniti gdje vidis determinizam po pitanju naseg
      pogleda preko qvantne mehanike i neodredjenosti...ne vidim da je tu samo pitanje vremena.
S druge strane radi se o prevelikom volumenu informacija koje bi se trebale obraditi da bi
     predvidio put samo jednog atoma......

Izbor je naravno "logican" tom trenutku i tom covjeku ,no svaki covjek ima jedinstvenu
    logiku koja se neprestano mijenja i evoluira .
S druge strane radi se o biokemijskoj masini te koncentracije pojedinih kemikalija imaju
   veliku ulogu na logiku... (ljubav,mrznja,itd) procesi proizvodnje i razgradnje tih
      kemikalija nisu odredjeni specificnim algoritmom i ovise o trivijalnim
      cinjenicama kao sto su sto smo danas jeli ili koja je temperatura okolisa....
Radi se i o gubitku ,promjenu intenziteta (vaznosti) jedne informacije na odnosu na drugu
    u procesu prijenosa i "obrade" zbog biokemijskih razloga ..
(tj. u jednom trenutku neka banalna cinjenica ti postane vaznija od bitne  - gubljenje
     objektivnosti)
Sve to proizlazi iz gradje mozga,daje nam karakter ,osobine zivog bica,no i kreativnost
     koja proizlazi iz procjena takvi "random pogresnih" zamisli....
Kod racunala toga nema...moramo napisati algoritam koji ce biti predvidljiv,nespontan...

IMHO

da, kolko sam procital zasad jos nije sigurno kolko "dobro" uspijevamo mjeriti pojave(bez da samim mjerenje utjecemo na pojavu i "unistavamo" ispravnost samog mjerenja) kad se prihvatimo kvantne mehanike i to se jedino mogu nadati da se bu pronasel nacin da se to rijesi...
kaj se tice determinizma, moglo bi se reci da sam od malena pristasa deterministickog pogleda na svijet hehe  :zubo:, jer svaki put kad bi videl neku pojavu i nebi shvacal na koji se nacin to odvija, znam da sam si uvek mislil da je to samo zato jer nisam dosta informiram o toj pojavi, da sigurno postoji neko objasnjenje za to, sigurno se to nije "slucajno" desilo... tak sam i do danas ostal, uvjeren sam da se sve more objasniti, bez da moramo uvoditi random u nasu jednadzbu... ak neke nemremo objasniti, to ne znaci da je "magija" u pitanju, vec da jednostavno ne znamo dosta o tome da bi mogli dati smislen odgovor... cital sam(iak ne dosta, ne znam detalje, vise okvirno "pricu") da postoje dvije "glavne" interpretacije kaj se tice kvantne mehanike, copenhagenska i bohmova. copenhagenska("standardna") tumaci kvantnu mehaniku uzimajuci u obzir nedeterminizam(kolaps valne funkcije se nemre opisati deterministickim zakonima) i po njoj kao stvari koje ne mjerimo ili opazamo, zapravo ne postoje... nisam mogel vjerovati kad sam to procital, kao mjeseca nema dok ga niko ne gleda XD bil sam onak, wtf? [09* nikak mi nije bilo jasno kak bi se fizicari "sam tak" drzali takve interpretacije... al kad sam cul za bohmovu i da ta ipak zastupa determinizam, da u svakom trenutku cestica ima odredjenu brzinu/poziciju, mam sam znal koju bum interpretaciju od te dvije favoriziral  :mrgreen: moral bum to jos prouciti da bi o tome mogel diskutirati, nazalost premalo znam, jer jednostavno ne stignem kad me tolko toga zanima  :zubo: :zubo:

glede volumena, da, to se u potpunosti slazem, da bi mogel stvarno ono 100% predvidjeti gibanje i sl, treba ogromno puno varijabli uzimati u obzir i to je po meni najveci problem... ne znam kak buju to uspeli predvladati... mislim da buju morali koristiti stohasticke metode, da to nikak ne palilo da se proba 100% predvidjeti neke tak kompleksnog...

istina za kemikalije, ali si siguran da je skroz nemoguce donekle oponasati takve stvari prek razlicitah senzora koji ukljucuju vanjske podrazaje, te nekak prek promjene napona i sklopovlja kod unutarnjih podrazaja? (za ovo zadnje nisam siguran dal bi tak neke islo, nisam bas strujic :zubo:)
kaj se tice kompleksnosti, o da, i rac sustavi moreju biti extremno kompleksni, spomenuli su na jednom predmetu da u nekim kompleksnim rac sustavima, broj razlicitih stanja u kojem se sustav more nalaziti, doseze i do 10^500, mislim, takav broj si ni nemres zamisliti, a da ne govorim o tome kak bi uspijeval predvidjeti tocno sva ta stanja i njihove prelaske... tak da istina da smo mi extremno kompleksna bica i da nekad stvarno i najnerelevantne sitnice utjecu na nas, al jos uvek mislim da to ne znaci da se nemre bar _donekle_ simulirati i racunalnim algoritmima... jer kad bi tisuce algoritama, koji se paralelno odvijaju, bili u medjusobne interakcije, ko bi tu stvarno mogel odrediti kolko i kaj tocno utjece na prelazak sustava u novo stanje? isto bi se moglo reci da je zapravo neka sitnica odlucivala o tome dal bu se sustav nasel u jednom ili trejtom stanju

kaj je zapravo kreativnost? kaj znaci biti spontan?
npr u razgovoru s drugim ljudima, neko bi rekel za osobu da je spontana, da uvek veli prvo kaj joj padne na pamet, te da je zato nepredvidljiva... al nije to tolko random kolko bi se na prvi pogled cinilo... iak se mozda konkretno ne razmislja o tome kak drugi reagira na tebe (body language), opet mozak to procesira u odredjenom mjeri, te uz opcenitu temu o kojoj je rijec, sigurno nema mali utjecaj na to kaj bu ta osoba izvalila/napravila... znam da sam cital, da onaj prvi dojam koji se stvori kad se neke dvije osobe upoznaju, to zapravo mozak na brzinu zakljucuje stvari na temelju ponasanja, izgleda, mirisa i sl o druge osobe, kaj ne mora u potpunosti biti tocno, i to je tak navodno zbog evolucije... a sigurno nije svatko svjestan tog procesa koji mozak u "pozadine" obavlja, al opet ne ispada da je random, kak bi neko mogel to na prvi pogled zakljuciti, tj kak ljudi znaju reci, to jednostavno tak je i nemres si pomoci...