Autor Tema: Budućnost čovjeka u svemiru  (Posjeta: 15617 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #10 u: 22.02.2011. u 16:11:39 sati »
Sada je praktično prijeklomna faza (mislim uvije kje ali...)...

Nada se pkazuje kroz minitujarizaciju glede trošenja resursa, veću energetsku učinkovitost i traženje novih izvora energije po pitanju energetike, obuzdavanju populacijske eksplozije (broj nam i dalje raste zbog inercije, stat će do 2050.) i sl. Izgleda da nam dolazi iz pa znate već od kuda u glavu.

Jedino je pitanje je li se to dogodilo dovoljno rano da uspijemo. Ta je nepoznanica ima najveći efekt u znamenitoj Drakeovoj jednadžbi i apsolutno je neprocjenjiva.
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline Oma Desala

  • Galaktička Zraka
  • *****
  • Postova: 709
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Ženski
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #11 u: 22.02.2011. u 16:22:29 sati »
Obzirom na to da je cijeli evolucijski napredak temeljen na suparništvu, sukobu, za pretpostavit je da će najdalje doći civilizacija koja je najagresivnija u svom razvoju, tj. bez učinkovite konkurencije. I mi smo, nažalost, najviše napredovali kroz sukobe i ratna vremena, a ne kroz mir. Tako da ne treba previše očekivati od potencijalnih izvanzemaljaca. Možda to da im budemo dovoljno nezanimljivi da nas ostave na miru a ne shvate kao prijetnju koju treba eliminirati. Ili da krenu u dobre odnose jer nas samtraju sebi jednakima.

Ja se nadam da si u krivu jer odoše onda moji rozi balončići od sapunice iznad glave u nepovrat... :(

P.S. za Omu.... Stargate <3 <3  :mrgreen:
Sve ih pogledao....

Također  :mrgreen:
Razmisljam o nekoj reprizi ovih dana dok čekam nastavak Universe-a... ;)
The universe is vast, and we are so small. There is really only one thing we can ever truly control... whether we are good or evil.

10x50 Olympus
200/1200 SkyWatcher dobson

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #12 u: 22.02.2011. u 16:26:57 sati »
Ja se nadam da si u krivu jer odoše onda moji rozi balončići od sapunice iznad glave u nepovrat... :(

Svi se nadamo da sam u krivu... Temeljno pitenje je možemo li na taj dio utjecati kako smo utjecali i na ostale dijelvoe evolucije (prirodni odabir i geografsku izolaciju). To je već pitanje evolucije svijesti. Bit ću dovoljno grub da kažem, ako ona postoji.

Također  :mrgreen:
Razmisljam o nekoj reprizi ovih dana dok čekam nastavak Universe-a... ;)

Meni fale oni filmovi nakon 10 sezone SG-1...  SG mi je najdraži. Universe malo previše u dramu zašao. Ali mi je fora lik N. Rusha. Machiavelli u provedbi...
Sve bi gledala od početka?
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline bonobo

  • GUBITNIK
  • AstroNavigator
  • ******
  • Postova: 229
  • Lokacija: samver dip in d hart of Kroejšija
  • Spol: Muški
  • uglavnom bezopasan
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #13 u: 22.02.2011. u 16:39:59 sati »
Zašto se stalno ponavlja ta priča da nas ima previše? Pa oni sa najvećim prirodnim prirastom na planetu najmanje opterećuju Zemljine resurse na bilo koji način, i obrnuto. Da, istina je, za ovaj podtip civilizacije kakav imamo ograničenje je 10- 12 milijardi ljudi. prema knjizi hidrologa i geologa Darka Mayera "Voda" iz 2003. godine ukupne obnovljive zalihe vode na planetu dovoljne su za 16 milijardi ljudi. A prema izvještaju generalnog tajnika UN- a od 2000. godine (bio je to, mislim, Kofi Anaan), tada smo proizvodili hrane za 12 milijardi zemljana. Dakle, nešto ne štima sa raspodjelom resursa i brigom za okoliš.

I thomas Robert Malthus je 1798. godine bio u pravu kada je u svojim "Principima populacije" tvrdio da je previše ljudi na Zemlji. Ali samo za onaj razvijeni tip predindustrijskog društva. Naime, za takvo društvo je gornja podnošljiva granica oko milijardu ljudi, pod uvjetom da su resursi pravilno podijeljeni.

Ne zagovaram ja nikakvo blesavo razmnožavanje, samo neka se pruži šansa što većem broju zemljana. Tada će se prirodni prirast značajno smanjiti i u trećem svijetu, a puno veći broj stanovnika će biti u mogućnosti da učestvuje u rješavanju planetarnih problema.

Prvi i osnovni preduvjet za razvoj i stabilnost bilo kojeg složenog sustava jest brojnost i raznolikost. A tu su još i povezanost, organiziranost i ravnomjerni razvoj svih dijelova sustava.

"Svijet je postao previše opasno mjesto, i jedino nam preostaje da težimo ka utopiji"
Richard Buckminster Fuller, arhitekt, izumitelj i futurolog
Ja nisam rasist, ja sam mizantrop.

Offline Mario

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1524
  • Lokacija: Saborsko
  • Spol: Muški
    • Astronomija.pondi
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #14 u: 22.02.2011. u 18:34:24 sati »
Ja sam teški optimist pa mislim da nam je budućnost kao u zvjezdanim stazama, ako ne i bolja. Jer, koliko god vlade određenih država svjeta sputavale razvoj znanost, uvijek se nađe netko tko će napraviti korak dalje i povući s time druge i motivirati ih da oni sami naprave takav korak.
Ad astra per aspera - a rough road leads to the stars

Offline Krun0

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 13141
  • Lokacija: Swedruza (KR)
  • Spol: Muški
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #15 u: 22.02.2011. u 18:47:21 sati »
Na koju buducnost mislis,tehnolosku ili drustvenopoliticku ?
Deus non est !
Testimonia sunt omnibus per circuitum nostrum, si vis videre.

Offline easy156

  • Jahač Kometa
  • ***
  • Postova: 544
  • Lokacija: Donji Miholjac/Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #16 u: 23.02.2011. u 00:14:35 sati »
Reče Sagan jednom: "We humans are capable of greatness." Ključna riječ je capable, pogledajte i poslušajte ovaj odličan "Saganov" video.

http://www.youtube.com/watch?v=oY59wZdCDo0
dalekozor 7x50, 7.1°

“We cannot change the cards we are dealt, just how we play the hand.”
R. Pausch

Offline Frank

  • Global Moderator
  • AstroOdisej
  • *
  • Postova: 2556
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • Upoznavajući svemir spoznajemo sebe!
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #17 u: 23.02.2011. u 00:17:25 sati »
Pitanje je samo kako nas natjerati da ostvarimo taj greatnes bez da prije toga neku glupost ne napravimo...
Još su neiscrpni čovjek i zemlja čovjekova!

Offline igasparic

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1780
  • Lokacija: Koprivnica
  • Spol: Muški
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #18 u: 23.02.2011. u 07:27:49 sati »
Za sada radimo (neki manje, a neki više) više ružnih i zločestih, nego lijepih i dobrih stvari ...

Offline bonobo

  • GUBITNIK
  • AstroNavigator
  • ******
  • Postova: 229
  • Lokacija: samver dip in d hart of Kroejšija
  • Spol: Muški
  • uglavnom bezopasan
Odg: Budućnost čovjeka u svemiru
« Odgovori #19 u: 23.02.2011. u 09:24:01 sati »
Kruno, mislio sam i na tehnološko- znanstvenu i na društveno- političku budućnost. U zadnjih nekoliko godina proučavao sam povijest na malo drugačiji način ( bez brige, nema tu ništa alternative!) i opazio sam da su te dvije stvari nerazdvojne, a kompatibilne su i sa porastom stanovništva. Naročito sam provjeravao različite demografske procjene broja stanovnika na Zemlji karakteristične za određeni tehnološki i društveni stupanj. Kasnije sam saznao da su i stručnije face od mene naišle na slične stvari.

Tako možemo našu civilizaciju tipa nula rasčlaniti na tri podtipa. Prvi je rano poljoprivredno društvo od oko 8000. prije Krista do oko 3000. prije Krista. Na početku je broj stanovnika reda veličine deset milijuna, a na kraju reda veličine sto milijuna. Karakteristika ovog društva je rodovsko- plemenska zajednica. život u selima i početak urbanizacije, te niska potrošnja energije zasnovana na ljudskoj radnoj snazi pojedinca i životinjskoj radnoj snazi. Na raspolaganju svakom čovjeku je najviše 1- 2 KW. Ratovanje je rijetko i uglavnom  neorganizirano.

Drugi podtip je poljoprivredno- obrtnička civilizacija. Ona traje od oko 3000. pr.Kr. do oko 1800. godine, dakle skoro pet tisuća godina kao i prethodna. Na svom kraju ona ima broj stanovnika reda veličine jedne milijarde. Karakteriziraju je robovlasničko- feudalni sustavi, organizirano ratovanje i organizirano masovno korištenje radne snage, veliki javni radovi u praktične, a još više u razmetljive svrhe. Pojedinac na početku raspolaže sa 10- 100 kW energije , dok na kraju ovog tipa ima na raspolaganju 1000- 10000 KW energije, jer je već oko 1750. godine počela industrujaliza.

Treči podtip je industrijska civilizacija, koja počinje oko 1800. godine i trebala bi, prema logici porasta stanovništva i porasta potrebe za energijom završiti negdje u drugoj polovici ovok stoljeća. Razdoblje trajanja industrijske civilizacije Pul Crutzen je nazvao antropocenom ( šteta što nitko još nije komentirao tu temu). karakteristika ovog podtipa je razvoj tehnologije zasnovan na toplinskim strojevima, industrijska poljoprivreda, razvoj znanosti i organizirano obrazovanje, zatim globalno zagađivanje okoliša i industrijsko ratovanje. Porast stanovništva i potrebe za energijom rastu eksponencijalno do supereksponencijalno. Društveni sustavi su zasnovani na nacionalnim državama, ali je u tijeku i društveno i tehnološko objedinjavanje, nažalost na primitivnim osnovama, zbog čega je i propao komunizam  i zbog čega je i EU u krizi, ali i svi trenutno egzistirajući DP- sustavi.

Može se zaključiti da je civilizacija tipa nula vrlo defragmentirana, neravnomjerno razvijena i slabo učinkovita. Broj stanovnika će porasti za deset puta u samo 250- 260 godina, dok je prethodnim podtipovima tipa nula trebalo po oko pet tisuća godina za isto.
Napredovali smo puno, ali ne i dovoljno, jer premali broj ljudi na Zemlji ima mogućnost da učestvuje u razvoju društva. Na Zapadu je uzrok robovanje potrošačkom mentalitetu, dok je na Istoku i u trećem svijetu uzrok siromaštvo, ali i prodor potrošačkog mentaliteta.
također moram naglasiti da su prijelazima iz jednog podtipa u drugi puno više doprinijele znanstveno- tehničke i etičke promjene nego revolucije i slični nasilni prevrati. To bi bilo dobro imati na umu kada u drugoj polovici stoljeća budemo prelazili na tip jedan, tj. na planetarnu civilizaciju.

 Moram napomenuti i da je ova kriza karakteristična za prijelaze između različitih stupnjeva organizacije društva, jer nismo naučili to obavljati mirno i u kontinuitetu. Zato imamo porast psudoznanosti i pseudoreligije, porast nasilja i siromaštva, te povećano uništavanje okoliša. Riječ je zapravo o klasičnim evolucijskim faznim prijelazima, samo ovaj put u evoluciji civilizacije. Ovaj sadašnji fazni prijelaz vjerojatno traje već dvadesetak godina, a najkasnije od početka stoljeća i vjerojatno će se okončati negdje u drugoj polovici stoljeća. Ako ne bi do kraja stoljeća došlo do prijelaza na tip jedan, tada bi nas čekalo dugo razdoblje stagnacije i polaganog propadanja. Osim ako se ne bi umiješao neki katastrofični događaj i sve to okončao. Događalo se to i prije u povijesti, na lokalnom i regionalnom nivou, a najdrastičniji primjer je civilizacija doline Inda.
Ja nisam rasist, ja sam mizantrop.