Prvi let pored Urana

"Voyager 2" jedna je od samo četiri svemirske letjelice što su se "otisnule" kroz asteroidni pojas i, nastavile letjeti prostorom u kojem kruže vanjski planeti našeg sistema. Ostale tri letjelice su "Pioneer 10", "Pioneer 11".

Požutjele stranice skrivaju puno zaboravljenih znanja
Članak
0Komentari
Broj otvaranja2348


Rubrika Škrinjica donosi vam tekstove od prije nekoliko desetljeća, kao osvrt i podsjetnik na neka druga vremena u kojima su se ljudi također bavili znanošću ali malo drugačije negoli je to danas običaj. Odabrali smo tekstove koje su nekada pisali naši prijatelji i kolege od kojih smo učili kako se baviti znanošću, ali i kako bismo ih izvukli iz zaborava. Nadamo se da ćete uživati čitajući ih.

Tekst je napisao Ante Radonić, a objavljen je u časopisu Čovjek i svemir broj 3-4, iz 1985-1986. godine.

Dana 24. siječnja (januara) 1986. g. odigrao se jedan od najvažnijih događaja na polju istraživanja vanjskih planeta našeg sustava. Tog dana u blizinu dalekog i zagonetnog planeta Urana stigla je američka međuplanetarna automatska letjelica "Voyager 2", čime je otvorena jedna nova epoha u istraživanju tog nebeskog tijela. "Voyager 2" jedna je od samo četiri svemirske letjelice što su se "otisnule" kroz asteroidni pojas i, nastavile letjeti prostorom u kojem kruže vanjski planeti našeg sistema. Ostale tri letjelice su "Pioneer 10", "Pioneer 11" ("Pionir"), i "Voyager 1" ("Putnik"). Sve ove letjelice prošle su pored planeta Jupitera i, skrenute u snažnom gravitacionom polju ovog divovskog planeta, nastavile su letjeti putanjama koje ih vode van našeg planetarnog sustava. Sve ove četiri letjelice jednoga dana letjet će u međuzvjezdanom prostoru.

Naslovnica časopisa Čovjek i svemir broj 4-5, iz 1985./1986. godine.
Dok je "Pioneer 10" proletio samo pored Jupitera (i sada se nalazi iza orbite Neptuna), ostale tri letjelice prošle su i pored planeta Saturna. Letjelice "Pioneer" lete svemirom već četrnaestu odnosno trinaestu godinu, dok su letjelice "Voyager" na svoje putovanje krenule prije više od 8 godina. "Voyager 2" lansiran je 20. kolovoza (augusta) 1977. g. (16 dana prije "Voyagera 1", koji je krenuo 5. rujna (septembra) i koji je zbog veće brzine prvi stigao do svojih ciljeva). Nakon gotovo dvije godine leta "Voyager 2" projurio je pored Jupitera 9. srpnja (jula) 1979. g. Nakon još dvije godine leta letjelica je nadletjela veličanstveni sistem planeta Saturna, njegovih prstenova i satelita. Bilo je to 26. kolovoza 1981. g. ("Voyager 1" nadletio je Jupiter 5. ožujka (marta) 1979. g. dok je pored Saturna prošao već 12. studenog (novembra) 1980. g.).

Voyager 2 stigao je 24. I 1986. do Urana i njegovih satelita (i prstenova). U idućem broju, kada
nam pristignu fotografije u boji, objavit ćemo više toga o ovom senzacionalnom pothvatu.
Letjelice "Voyager" emitirale su na Zemlju preko 70.000 snimaka Jupitera, Saturna, njihovih satelita i prstenova. Bilo je tu mnogo iznenađujućih i senzacionalnih saznanja, otkriveni su novi sateliti, otkriveni su aktivni vulkani na mjesecu Io. Sada možemo očekivati mnoga iznenađenja i s planeta Urana, planeta o kojem znamo mnogo manje nego što smo znali o Jupiteru i Saturnu prije istraživanja "Voyagera".

Planet Uran udaljen je od Sunca prosječno 19,2 astronomske jedinice ili oko 2,9 milijardi kilometara. Zbog tako velike daljine jako su otežana promatranja i proučavanja tog planeta pomoću teleskopa na Zemlji. Zbog velike daljine Uran prima oko 370 puta manje Sunčeve energije nego naša Zemlja. Zato i temperatura na gornjoj strani Uranovih oblaka iznosi 58 K ili minus 215 stupnjeva Celzija.

Crtež prikazuje prostorni položaj putovanja "Voyagera 1" i "Voyagera 2".
Letjelice "Voyager" konstruirane su za istraživanje Jupitera i Saturna. No, letjelice i dalje funkcioniraju te šalju podatke o prostoru koji se nalazi daleko iza orbite Saturna. "Voyager 1", kada je proletio pored Saturna, prošao je i pored Saturnovog mjeseca Titana, koji ima atmosferu. Zbog potreba istraživanja Titana, ta letjelica nije mogla biti usmjerena prema Uranu i zato ona više neće istraživati nijedan planet. No, budući da je njegov prethodnik obavio predviđene zadatke, "Voyager 2" bio je usmjeren pored Saturna na način koji će mu omogućiti potrebno skretanje u pravcu planeta Urana.

Crtež prikazuje putanje letjelica "Voyager 1" i "Voyager 2" u smislu projekcije putanja na ravninu ekliptike.
Budući da je letjelica u dobrom stanju, znanstvenici se nadaju da će ona uspješno obaviti svoj novi veliki zadatak. Više od osam godina poslije svog lansiranja i nakon 4,8 milijardi prevaljenih kilometara od Zemlje do Urana, "Voyager 2" trebao bi nam sada pokazati uzbudljive slike jednog tako dalekog i tako malo poznatog svijeta. Kolike li će još radosti novih saznanja pružiti znanstvenicima i svim ljubiteljima astronomije ovaj automatizirani izaslanik naše civilizacije, ova letjelica čija ukupna masa iznosi blizu 800 kilograma i koja nosi dragocjenih 105 kilograma znanstvenih instrumenata.

Susret s Uranom

Evo kako je planiran susret "Voyagera 2" sa sistemom planeta Urana. Još 4. studenog 1985. g. letjelica je započela s "promatranjem" Urana. 10. siječnja 1986. g. počet će kompleksna istraživanja pred bliski susret sa planetom. 23. siječnja letjelica će ući u magnetosferu Urana ukoliko ova uopće postoji, što za sada ne znamo. Ako Uran ima magnetosferu, bit će zanimljivo proučiti njen oblik, s obzirom da os rotacije Urana leži gotovo u ravnini ekliptike (nagib osi iznosi 98 stupnjeva). Budući da Sunčev vjetar bitno utječe na formiranje oblika magnetosfere, eventualna magnetosfera Urana bila bi vrlo zanimljiva za znanstvenike.

Crtež prikazuje položaj putanje "Voyagera 2" u sistemu planeta Urana. Putanja letjelice "leži" u ravnini ove stranice časopisa.
Ravnina Uranovih prstenova i satelita gotovo je okomita na ravninu ovog lista. Označeni satovi uz putanju letjelice pokazuju
kako će vremenski teći približavanje odnosno udaljavanje "Voyagera 2" u odnosu na Uran.
24. sječnja u 5 sati i 41 minutu po našem vremenu počinje za letjelicu četverosatna okultacija zvijezde sigma Strijelca s prstenovima Urana.
U 16 sati i 11 minuta letjelica će proći na 370.000 km od Uranovog mjeseca Titanie.
U 17 sati i 13 minuta naći će se na oko 469.000 km od mjeseca Oberona (najdalji Uranov satelit).
Samo devet minuta kasnije bit će najbliže mjesecu zvanom Ariel, na oko 127.000 km.
U 18 sati i 5 minuta proći će pored Mirande na samo oko 29.000 kilometara, što će biti najveće približavanje "Voyagera 2" nekom nebeskom tijelu u Uranovom sistemu. Miranda je inače Uranu najbliži satelit.
Dvanaest minuta kasnije letjelica će proći kroz zamišljenu ravninu u kojoj leže Uranovi prstenovi (proći će daleko od prstenova). Letjelica će gotovo okomito "presjeći" ravninu Uranovih satelita i prstenova.
U 19 sati letjelica će biti najbliže Uranu. Proći će na 107.080 kilometara od centra planeta Urana odnosno na oko 81.200 kilometara od Uranovih oblaka. To je relativno mala udaljenost, s obzirom da promjer Urana iznosi 52.300 kilometara.
Dvadeset minuta kasnije za letjelicu će nastupiti okultacija Urana sa zvijezdom gamma Perzeja.
Još osam minuta kasnije nastupit će okultacija prstenova sa zvijezdom Algol u Perzeju.
U 21 sat i 25 minuta letjelica će ući u sjenu Urana (pomrčina Sunca).
Trinaest minuta kasnije nastupit će radio okultacija jer će letjelica biti iza Urana, gledano sa Zemlje. Ovo će trajati 82 minute.
U 21 sat i 53 minute letjelica će proći na 324.000 km od mjeseca zvanog Umbriel.
Instrumenti će zatim istraživati Uran sve do 25. veljače (februara). Koliko sada znamo, ovaj navedeni plan je u potpunosti ostvaren.
Treba istaći da su radio-signali s letjelice do Zemlje putovali oko 2 sata i 45 minuta!

Crteži prikazuju kakav će pogled na Uran i njegove prstenove imati instrumenti "Voyagera 2", 12 sati prije najvećeg približavanja,
za vrijeme bliskog susreta, te 12 sati poslije najvećeg približavanja letjelice. Prstenovi će se najbolje moći registrirati
prilikom promatranja u protusvjetlu (desni crtež).
Gravitacija Urana skrenula je putanju letjelice za 23 stupnja, a također je povećala brzinu "Voyagera" za oko 2 kilometra u sekundi. Letjelica je prošla pored Urana tako da je zatim usmjerena prema planetu Neptunu. 25. kolovoza 1989. g. "Voyager 2" trebao bi proći na svega 3.200 km iznad sjevernog pola Neptuna, te na 10.000 km od Neptunovog satelita Tritona. Budu li instrumenti letjelice i dalje u dobrom stanju, tada ćemo vidjeti kako taj daleki planet izgleda promatran tv-kamerama iz blizine. Ako Neptun ima prstenove, tada ćemo ih vjerojatno prvi put ugledati. Uspije li i u ovom znanstvenom zadatku, "Voyager 2" postat će tada jedinstvena svemirska letjelica što je istraživala čak četiri planeta! Možemo se samo nadati da u tome i uspije. U tom slučaju preostao bi još samo jedan planet, Pluton, koji ne bi bio istražen iz blizine.
Zahvaljujući tome što svaki "Voyager" raspolaže s tri radioizotopna termoelektrična generatora, koji letjelicu opskrbljuju električnom energijom, oni bi mogli slati radio-signale sve do 2.015. godine. Možda će nam tako poslati prve informacije iz međuzvjezdanog prostora u kojem će nastaviti letjeti. Njihov let neće ni imati svoj kraj. "Voyager 1" će za 40.000 godina proći pored zvijezde "AC+79 3888" i to na udaljenosti od 1,04 svjetlosne godine. "Voyager 2" pak proći će pored prividno najsjajnije zvijezde našeg neba, zvijezde Sirius. "Proći" će na daljini od 0,8 svjetlosnih godina. No, to će se zbiti tek za 357.900 godina!

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!