Upoznajte Gabrijela Divjanovića

Danas, 22. ožujka 2013. godine obilježava se 100. godišnjica rođenja Gabrijela Divjanovića, u javnosti poznatoga kao neumornog popularizatora astronomije. No, naš Gabro bio je puno više od toga!

Gabrijel Divjanović (22.03.1913. - 27.07.1991.)
Članak
0Komentari
Broj otvaranja3648


Rubrika Škrinjica donosi vam tekstove od prije nekoliko desetljeća, kao osvrt i podsjetnik na neka druga vremena u kojima su se ljudi također bavili znanošću ali malo drugačije negoli je to danas običaj. Odabrali smo tekstove koje su nekada pisali naši prijatelji i kolege od kojih smo učili kako se baviti znanošću, ali i kako bismo ih izvukli iz zaborava. Nadamo se da ćete uživati čitajući ih.

Tekst je napisala redakcija časopisa Čovjek i svemir, pod naslovom "Nagrada za životno djelo bivšem uredniku dr-u Gabrijelu Divjanoviću", a objavljen je u broju 2, iz 1980-1981. godine.

Mnoge generacije opismenjene su i opismenjavane prirodnim znanostima i astronomijom, djelatnošću koju je razgranao dr. Divjanović i stoga je nagrada za životno djelo, došla u prave ruke. Republička nagrada "IVAN FILIPOVIĆ" koja se svake godine dodjeljuje najzaslužnijim prosvjetnim radnicima i pedagozima dodijeljena je ove godine dr. Gabrijelu Divjanoviću, istaknutom prirodoslovcu, popularizatoru znanosti, bivšem direktoru Zvjezdarnice u Zagrebu i također - bivšem uredniku našeg časopisa.

Naslovnica časopisa Čovjek i svemir broj 2, iz 1980/1981. godine.
Riječ je o čovjeku prosvjetitelju-prirodoslovcu i humanistu koji je na rijetko uspješan i originalan način obavio (i još uvijek obavlja) svoju kulturnu misiju. Više desetaka godina nesebično je radio na popularizaciji astronomije i drugih prirodnih znanosti i širenju humanizma među najširim slojevima naroda - pisanom i usmenom riječi.

Na ideju o popularizaciji astronomije Divjanović je došao još 1942. godine u partizanima. Njegova popularna knjižica "Zemlja i svemir" (kasniji naslov časopisa kojemu je udahnuo dušu i preporodio ga), počela se štampati u partizanskoj štampariji na Petrovoj gori da bi u oslobođenoj zemlji bila, prvom knjižicom iz poznate serije "Male naučne knjižice HPD-a". Kao dugogodišnjem uredniku te knjižnice i suradniku Hrvatskog prirodoslovnog društva, Gabrijelu Divjanoviću prošlo je kroz ruke 90-tak svezaka koji su imali ukupnu nakladu više od milijun primjeraka.

Kao piscu, Divjanoviću su izašla još ova djela: "Kako se izmjerila udaljenost Mjeseca, Sunca i zvijezda", "Postanak Zemlje i života", "Kako su ljudi zavladali svijetom", "Prirodne rijetkosti i ljepote u Hrvatskoj" i dr.

Gabrijel Divjanović - Gabro
Kao prevodiocu, Divjanoviću je izašlo: "Zanimljiva astronomija", "Postanak i starost Zemlje", te "Mjesec je osvojen" (1969.). Posebna zasluga Divjanovića bilo je čuveno djelo mladih astronoma "DRAMA U SVEMIRU" (1960.), koje je prevedeno na nekoliko jezika. Osim navedenog, Divjanoviću je ispod pera izašlo na stotine članaka/pretežno iz popularizacije astronomije.

Kao organizator, entuzijast i popularizator, Divjanović je uskrsnuo iz pepela časopis "Prirodu", koja je pod njegovim čarobnim štapićem dosegla tiraž od 30.000 primjeraka (1947.). Slično se dogodilo s časopisom Zvjezdarnice "Zemljom i svemirom" koji pod njegovim uredništvom, ne samo zbog promjene imena u "ČOVJEK I SVEMIR", postiže najveću nakladu od 63.000 primjeraka, a i danas se računa kao jedan od najtiražnijih časopisa takve vrste u svijetu.
No, ne samo pisanom riječi, Divjanović je oduševljavao svojim živopisnim predavanjima, u kolima su se umjesto zvijezda kotrljale kuglice, umjesto teške matematike čule zanimljive priče... a kojima se ni broja ne zna, održanim i za malu djecu i za najširu publiku i građanstvo.

Ova djelatnost nosi biljeg najistinskije odgojne i obrazovne djelatnosti, koja vrijedi kao takva, bez obzira što se ne odvija u razrednim i školskim okvirima. Mnoge generacije opismenjene su i opismenjavane prirodnim znanostima i astronomijom, djelatnošću koju je razgranao dr. Divjanović i stoga je nagrada za životno djelo koja nosi ime velikog narodnog učitelja Ivana Filipovića, došla u prave ruke.



Prigodni dodatak

Povodom obilježavanja stote godišnjice rođenja Gabrijela Divjanovića, 22. ožujka 2013. godine na zagrebačkoj Zvjezdarnici, objavljujemo činjenice vezane uz njegov život i djelo.

Gabrijel Divjanović - Ljubaznošću: Ipernity
Tko je bio Gabrijel Divjanović?

Gabrijel Divjanović (Našice, 22. ožujka 1913. - 1991.), hrvatski prirodoslovac i popularizator znanosti. Gimnaziju i pravni fakultet završio je u Zagrebu, gdje je doktorirao i zaposlio se u Penzionim uredu. Godine 1942. odlazi u partizane. Nakon rata odriče se vojne karijere i radi u Ministarstvu prosvjete. Uskoro je postao upraviteljem Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti NR Hrvatske i tajnikom Hrvatskog prirodoslovnog društva. Akademik Fran Tučan, tadašnji predsjednik Društva jednom će kazati da je Gabrijel Divjanović "poslije blagopreminulog Otona Kučere, najmasovniji popularizator nauke u Hrvatskoj". Godine 1952. Gabrijel Divjanović prelazi u Hrvatsko prirodoslovno društvo i postaje upraviteljem Zvjezdarnice u Zagrebu i tu ostaje sve do umirovljenja 1978. godine.

Divjanovića je trajno zaokupila popularizacija astronomije među mladeži. Naraštaji okupljeni oko zagrebačke Zvjezdarnice dali su trajno poznata imena na području astronomije u Hrvatskoj, a bezbroj mladih stjecalo je uvijek nove spoznaje o svemiru i čovjekovu mjestu u njemu. Skupina mladih astronoma pod njegovim vodstvom piše "Dramu u svemiru", knjigu punu proturatnog i protunuklearnog naboja. Prevedena je na esperanto, proslavila je zagrebačku Zvjezdarnicu diljem svijeta. Uređivao je časopis za popularizaciju astronomije "Čovjek i svemir" koji je izlazio u nakladi od 70 tisuća primjeraka, a "Homo kaj kosmo" bio je jedini esperantski astronomski časopis na svijetu. Primio je nagrade "Fran Tučan", za popularizaciju znanosti i "Ivan Filipović" za životno djelo.
Izvor: Wikipedija



Gabrijel Divjanović

Doktor prava, hrvatski prirodoslovac, popularizator prirodnih znanosti, zvjezdoznanac, humanist, pedagog, publicist, esperantist, violinist...

1913. - 22. ožujka rođen prije vremena u Našicama, krhkog zdravlja - kršten u župnoj crkvi s imenom arkanđela Gabrijela.
Djetinjstvo - zanimao se astronomijom.
Gimnazija - pohađao u Našicama i Zagrebu.
1932. - maturirao u Zagrebu.
1937. - završio studij prava u Zagrebu s rigorozom (doktorskim ispitom), zaposlio se u Penzionom uredu.Učlanio se u Hrvatsko prirodoslovno društvo.Studirao fiziku i psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu.
1941. - mobiliziran u Jugoslavensku kraljevsku vojsku, dezertirao, preplivao Savu, uhvaćen, utamničen u Srijemskoj Mitrovici, osuđen na smrt strijeljanjem.
1941. - 17. travnja kapitulacija Kraljevine Jugoslavije, amnestiran = "drugo rođenje".
1941. - vrativši se u Zagreb, priključio se antifašističkom pokretu.
1942. - otišao u NOB (partizane), podučavao partizane astrognoziju i držao astronomska predavanja, suradnik prof. Ivana Supeka (ZAVNOH).
1944. - napisao knjižicu "Zemlja i svemir".
1945. - objavio knjižicu "Zemlja i svemir" izdanu u Splitu uz pomoć papira za tiskanje koji su dali splitski svećenici.
1945. - kraj rata dočekao kao načelnik Vojnosudskog odjela Glavnog štaba Hrvatske, potom član sudskog vijeća Vojnog suda u Zagrebu i pomoćnik državnog tužitelja.
1945. - član odbora Astronomsko-geofizičke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva osnovane 11. srpnja.
1945. - zaslužan za uređenje Zvjezdarnice na Popovu tornju i oživljenje njezina rada.
1945. - 1949. - urednik 41 knjižice "Male naučne knjižnice" Hrvatskoga prirodoslovnog društva
1946. - objavio drugo izdanje knjižice "Zemlja i svemir".
1946. - objavljen mu je prijevod knjige M. F. Subbotina "Postanak i starost Zemlje".
1946. - radio u Ministarstvu prosvjete.
1946. - 1948. - upravitelj Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti NR Hrvatske. Akademik Fran Tućan, predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, izjavio je - "Gabrijel Divjanović je poslije blagopreminulog Otona Kučere, najmasovniji popularizator nauke u Hrvatskoj".
1947. - objavio knjižicu "Kako su ljudi zavladali svijetom".
1947. - objavio knjižicu "Postanak zemlje i života".
1947. - objavio treće izdanje knjižice "Zemlja i svemir".
1947. - tajnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva.
1947. - 1949. - objavljivao članke u časopisu "Priroda" HPD-a.
1948. - objavljen mu je prijevod knjige J. I. Pereljmana "Zanimljiva astronomija".
1949. - 1952. - interniran u logoru na Golom otoku
1952. - dolazi u Hrvatsko prirodoslovno društvo.
1954. - upravitelj Zvjezdarnice u Zagrebu.
1955. - objavio, pod pseudonimom Veseljko Barić, knjižicu "Kako se izmjerila udaljenost Mjeseca, Sunca i zvijezda".
1957. - objavio, pod pseudonimom Veseljko Barić, knjižicu "O postanku i povijesti Zemlje".
1957. - objavio, pod pseudonimom Veseljko Barić, knjižicu "Prirodne rijetkosti i ljepote Hrvatske".
1958. - 1959. - objavljivao članke u časopisu "Priroda".
1960. - pokrenuo učenje međunarodnog jezika esperanta za mladež na zagrebačkoj Zvjezdarnici.
1960. - potaknuo mladež na zagrebačkoj Zvjezdarnici (dvadesetpetorica) da napišu knjigu "Drama u svemiru"



1961. - pokrenuo i vodio ekspediciju mladih astronoma zagrebačke Zvjezdarnice na Hvar za praćenje potpune pomrčine Sunca 15. veljače 1961.
1961. - prvi prijevod knjige "Drama u svemiru" na esperanto - "Tragedio en la universo", kasnije prevedene na niz svjetskih jezika.
1961. - 1968. - idejni začetnik i voditelj međunarodnog esperantskog kampa prijatelja mira u Primoštenu ("Internacia esperanto kampadejo de la pacamikoj") i prve turističke zvjezdarnice na Jadranu - mjesto susreta esperantista, pacifista i astronoma iz svih dijelova svijeta.
1962. - s Erikom E. Salbergom iz Amsterdama uredio knjižicu "Kamp prijatelja mira na Jadranu - Kampadejo de Pacamikoj sur la Bordo de Adriatiko".
1963. - s Hugom Klausom, predsjednikom esperantista Austrije i kasnije ministrom inozemnih poslova Austrije, izdao knjigu o esperantskom kampu u Primoštenu "Feličigaj ferioj" ("Sretni praznici").
1963. - 1984. - glavni urednik astronomskog esperantskog časopisa "Homo kaj kosmo"
1965. - kao direktor, za potrebe Zvjezdarnice, nabavlja prvi hrvatski planetarij - danas smješten u Tehničkom muzeju u Zagrebu.
1966. - drugo izdanje knjige "Drama u svemiru"
1966. - za Zvjezdarnicu nabavljen novi 13 centimetarski dalekozor refraktor Zeiss.U niz godina objavio u "Vjesniku" i "Večernjem listu" više stotina popularno-znanstvenih članaka.
1967. - priključio zagrebačku Zvjezdarnicu Hrvatskoj pagvaškoj grupi koju je vodio akademik Ivan Supek i kroz međunarodne konferencije o znanosti i svjetskim problemima afirmirao kao značajan međunarodni čimbenik.
1968. - 1970. - glavni urednik časopisa "Zemlja i svemir".
1969. - objavljen mu je prijevod knjige G. Righinija i G. Masinija "Mjesec".
1970. - 1978. - glavni urednik časopisa "Čovjek i svemir", najveće tiraže 73.000 primjeraka.
1971. - potaknuo osnutak i tajnik Astronomsko-astronautičkog društva (AAD) SR Hrvatske.
1973. - odlikovan medaljom Kopernika Poljskog astronomskog društva "Nikola Kopernik" iz Warszawe za posebne zasluge u proslavi Kopernikove 500. godišnjice rođenja.
1975. - počasni član Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD), dobio medalju "Spiridion Brusina".
1978. - 1. ožujka umirovljen kao upravitelj Zvjezdarnice u Zagrebu.
1980. - državna nagrada "Fran Tućan" za popularizaciju znanosti.
1983. - prigodno slovo prigodom obilježavanja 80. obljetnice zagrebačke Zvjezdarnice
1990. - državna nagrada "Ivan Filipović" za životno djelo.
1991. - 27. srpnja preminuo u Zagrebu.
1997. - objavljena knjiga "Čovjek i svemir", zbirka 25 članaka Gabrijela Divjanovića, koju je priredio njegov prijatelj Lazo Starčević.

Literatura
Kutleša S. Divjanović, Gabrijel. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 1993:3:403-404.

Starčević L, priredio. "Čovjek i svemir" - zbirka 25 članaka Gabrijela Divjanovića. Zagreb: Školska knjiga. 1997:1-224.

Ivanišević G. Divjanović, Gabrijel. U: Kren T, Roša D, ur. Spomenica Zvjezdarnice Zagreb 1903.-2003. 2003:159.

Kren T. Gabrijel Divjanović (1913.-1991.) Povodom stote godišnjice rođenja. Čovjek i svemir 2012/2013;55(3):9-15.

Poljak K. Pisane ispravke i dopune. 2013.
(G. I. 2013.).


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!