"Izmislio" stoljeće, a bez Nobela!

Nedjelja, 31. prosinca 2006. u 00:33 sati

Ovaj članak kojega je napisao gospodin Tihomir Ponoš izvorno je objavljen u Glasu Istre, 22. listopada 2006. godine.


U natjecanju za najzvučniju znanstvenu nagradu dosad nam baš nije išlo - zaobiđeni su Tesla, Krleža, Mohorovičić, Milanković, Horvat...

Iz Teslinih otkrića proisteklo je deset Nobelovih nagrada, a on nije dobio niti jednu. "Gubitnik" je i Krleža u društvu Jamesa Joycea, Lava Tolstoja, Virginije Woolf i Marcela Prousta.


Ceremonija dodjele Nobelove nagrade 2006. godine
Copyright © The Nobel Foundation 2006.
Photo: Hans Mehlin

Objavljena su imena svih ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade. Diskutabilna su, posebno ona za mir i književnost. I dok se među nobelovcima za mir nalaze ionako problematični dobitnici kao što su Henry Kissinger, Menachem Begin ili Jaser Arafat, među književnicima se posljednjih godina našlo dosta nepoznatih imena, dočim u povijesti mnogi klasici nisu dobili najprestižniju svjetsku nagradu. Naravno, ovogodišnji dobitnik Orhan Pamuk se izuzima.

Ispred vremena

Među onima koji nisu dobili Nobelovu nagradu, a možda su svojim postignućima to zaslužili, je i nekoliko znanstvenika i umjetnika iz Hrvatske. Jedan od najvećih znanstvenih promašaja Nobelovog komiteta jest nedodjeljivanje nagrade Nikoli Tesli. O čovjeku koji je "izmislio" 20. stoljeće svojim izumima, a kako se čini i 21. stoljeće, manje-više sve se zna.


Nikola Tesla (10.07.1856. - 07.01.1943.)

Ova je godina u Hrvatskoj njemu posvećena, godinu 2006. Teslinom je proglasio i UNICEF. Njegova istraživanja i pronalasci, posebno na području elektrotehnike, promijenili su svijet, omogućili proizvodnju i prijenos velikih količina električne energije na velike udaljenosti, a u mnogočemu je Tesla bio ispred svoga vremena. Uz ostalo, eksperimentirao je bežičnim prijenosom energije, razmišljao o besplatnoj energiji, po svoj prilici, on je otkrio i elektron, što je jedno od najvažnijih otkrića u povijesti fizike uopće. Iz Teslinih otkrića proisteklo je deset Nobelovih nagrada, a on pak nije dobio ni jednu.

Jednostavno - Moho

Andrija Mohorovičić (1857.-1936.) iz Voloskog iznimno je važan meteorolog, a njegova seizmološka istraživanja i otkrića od temeljne su važnosti. Taj poliglot, koji je govorio sedam jezika, u 19. stoljeću se uglavnom bavio meteorologijom, istraživao je tornado kraj Novske 1892. godine i čazmanski "vijor" iz 1898. godine. Početkom 20. stoljeća počeo se baviti seizmologijom. Analizirajući pokupski potres od 8. listopada 1909. godine, otkrio je kako se rasprostiru valovi bližih potresa kroz Zemlju. Tada je otkrio plohu diskontinuiteta brzina koja dijeli koru od plašta Zemlje.


Andrija Mohorovičić (1857.-1936.)

Njemu u čast ta je ploha nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili jednostavno - Moho. Moho se smatra jednim od najvažnijih otkrića u seizmologiji i geologiji, ali, nažalost, istraživači iz tih područja znanosti teško i rijetko dobivaju Nobelovu nagradu za fiziku. Kad već nije dobio Nobelovu nagradu, dobio je asteroid. Godine 1996. novootkriveni asteroid nazvan je 8422 Mohorovicic. Šest desetljeća ranije Mohorovičić je umro u Zagrebu na rubu siromaštva.

Potvrdio oca

Njegov sin Stjepan Mohorovičić (1880.-1980.) godine 1934. u časopisu "Astronomische Nachrichten" prvi je teorijski opisao pozitronij (vezano stanje elektrona i pozitrona) i predvidio njegovo postojanje na zvijezdama. To važno otkriće teorijske fizike eksperimentalno je potvrđeno 1951. godine. Mlađi Mohorovičić imao je peh da je njegovo najvažnije otkriće bilo teorijskog karaktera, a relativno je malo Nobelovih nagrada dodijeljeno za teorijski rad. Stjepan Mohorovičić prvi je neovisno potvrdio postojanje Mohorovičićevog diskontinuiteta i time potvrdio otkriće svoga oca. Dapače, on je predvidio postojanje Mohoa i na Mjesecu (1927. godine), a što je potvrđeno 1969. godine. Astronauti Apolla 11, prvi ljudi na Mjesecu Neil Armstrong i Buzz Aldrin, postavili su ondje seizmograf koji je potvrdio Mohorovičićevu pretpostavku.

Otkrio cikluse Sunca

Važnost otkrića Milutina Milankovića, rođenog u Dalju 1879. godine, iz 1930. potpuno je uočljiva tek danas kad su klimatske promjene top-tema u svjetskoj znanosti. Milanković je otkrio cikluse Sunca koji utječu na temperaturu na Zemlji, da je Zemlja u prošla dva milijuna godina otprilike 90 posto vremena bila u ledenim dobima i da mi živimo na vrhuncu toplog razdoblja, međuledenog doba. Klimatski ciklusi određeni su promjenama Zemlje uslijed njene rotacije oko Sunca.


Milutin Milanković (1879. - 1958.)

Milanković je ustvrdio da količinu leda na površini Zemlje kontroliraju varijacije njene orbite. Eliptičnost orbite varira u razdobljima od oko 100.000 godina, nagib osi rotacije od oko 40.000 godina te od 22,1 do najviše 23,4 stupnja (koliko otprilike iznosi sada). Njegova teorija provjerena je istraživanjem slojeva leda na Antarktiku, odnosno njegovim bušenjem do velikih dubina (a to znači i starosti leda uslijed taloženja) i mjerenjem količine "zarobljenog" ugljičnog dioksida u njemu.

Lijepo društvo

Za Nobelovu nagradu bio je nominiran ekonomist Branko Horvat. Pomalo iznenađujuće zvuči da je Američko društvo ekonomista nominiralo ekonomista iz socijalističke države, i to za njegovu najpoznatiju ekonomsku studiju "Politička ekonomija socijalizma", koja je 1982. godine objavljena na engleskom, a na hrvatskom dvije godine kasnije.

Nobelovu nagradu nije dobio ni Miroslav Krleža. Stara i nikad potvrđena priča glasi da se biralo između Ive Andrića i Miroslava Krleže i da je prevagnuo Andrić. Naravno, nije sporna Andrićeva nagrada, ali moglo bi biti sporno zašto Krleža nije dobitnik. Ako ništa drugo, Krleža je u društvu Jamesa Joycea, Lava Tolstoja, Virginije Woolf ili Marcela Prousta, koje je također zaobišao Nobel za književnost.


Alfred Nobel (23. listopada 1833. - 10. prosinca 1896.)
Copyright © The Nobel Foundation 2006.
Photo: Hans Mehlin


Najstariji dobitnik Raymond Davis mlađi

Najmlađi dobitnik Nobelove nagrade je fizičar William Lawrence Bragg. Imao je samo 25 godina kad je 1915. godine nagrađen. On nije jedini sin nobelovac oca nobelovca, ali je slučaj oca i sina Bragga jedinstven po tome što su nagradu dobili zajednički. Najmlađi dobitnici u prosjeku su fizičari. Među 10 najmlađih dobitnika sedam je fizičara, a tri su medicinara. Među njima su i znanstveni velikani kao što su Werner Heisenberg (31 godina) ili James Watson, zaslužan za otkriće DNK (34). Sudbine mnogih znanstvenika pokazuju da se isplati malo strpjeti ne bi li se dobilo Nobela. Najstariji dobitnik je fizičar Raymond Davis mlađi. Nagradu je dobio u 87. godini. Obitelj Curie je najnagrađivanija. Irene Curie Sklodowska dobila je nagradu za fiziku i kemiju, pri čemu je onu za fiziku podijelila sa suprugom Pierreom. Njihova kći Irene Joliot Curie Nobelovu nagradu za kemiju 1937. godine podijelila je sa svojim suprugom Fredericom. Jedina braća dobitnici nagrade su Nizozemci Jan i Nikolaas Tinbergen.