Otišao je Arthur C. Clarke

Ponedjeljak, 24. ožujka 2008. u 17:43 sati

Sir Arthur Charles Clarke (1917. - 2008.), znameniti engleski pisac znanstvene fantastike, profesor matematike i fizike, preminuo je 19. ožujka 2008. godine u devedesetprvoj godini života u Kolombu (Sri Lanka) gdje je živio od 1956. godine. Od 1995. godine bio je prikovan za invalidska kolica, a smrt je uzrokovana komplikacijama disanja i zatajenjem srca. Kad utorkom navečer u 20 sati i 35 minuta na 2. programu Hrvatskog radija čujemo poznatu melodiju "Na lijepom plavom Dunavu", austrijskog skladatelja Johanna Straussa ml., znamo da počinje popularna Emisija o svemiru "Andromeda". Mi stariji i bolje upućeni svjesno ili podsvjesno iznova proživljavamo filmsko uprizorenje velike svemirske postaje i raketoplana koji dovozi putnike sa Zemlje - scene i glazbu iz slavnog Kubrickovog SF filma "2001. Odiseja u svemiru" koji je 1968. godine snimio po Clarkeovu književnom predlošku.


Arthur Charles Clarke, 1917 - 2008

U vremenu letova na Mjesec s ljudskom posadom početkom 1970.-ih, nazočio sam prvoj projekciji "Odiseje" u virovitičkom kinu Zvijezda. Nakon 15-ak minuta trajanja filma mnogi su gledatelji, katkad i s psovkom, otvarali izlazna vrata kina razočarani početnim scenama ovog filma koje, vjerojatno, nisu mogli razumjeti… Sekvence iz filma: "2001: Odiseja u svemiru" uz melodiju "Tako je govorio Zaratustra" Richarda Wagnera, koja prati početak filma. Netko je Clarkea nazvao Nostradamusom naših dana, jer je svojim znanstvenim vizijama bio ispred vremena u kojem je živio. Tako je u listopadu 1945. godine u članku "Wireless World" Clarke opisao mrežu umjetnih geostacionarnih komunikacijskih Zemljinih satelita. Ovu zamisao nije patentirao, navodno, jer nije vjerovao da će se ostvariti za njegova života. Nije prošlo ni 30 godina do lansiranja prvog takvog satelita, a danas zahvaljujući geostacionarnim satelitima i paraboličnim antenama na našim kućama primamo izvrsne TV i radio signale. Njemu u spomen geostacionarna orbita nazvana je Clarkeovom orbitom. Ostala je dvojba da li je bilo primjereno geostacionarnoj orbiti dati ime baš po Clarkeu, jer je prije njega geostacionarne satelite, udaljene od Zemlje 35900 kilometara, opisao austrougarski inženjerijski časnik Slovenac Herman Potočnik (Pula 1892. - Beč 1929.), u svojoj knjizi "Problem putovanja svemirom - raketni motor“ (Berlin, 1929.).


Svemirska postaja iz filma 2001: Svemirska odiseja

U bogatom književnom opusu Clarkeova stvaralaštva vrijedi istaknuti antologijska ostvarenja kao "Kraj djetinjstva" (1953.), "Grad i zvijezde" (1956.), "Devet milijardi Božjih imena" (1967.), "2001: Odiseja u svemiru" (1968.), "2010: Druga Odiseja" (1982.), "3001: Završna odiseja " (1997.), te "Sastanak s Ramom" (1973.).
Više o ovom velikanu znanstvene fantastike 20. stoljeća možete pročitati i u ovim člancima:

Vjesnik on-line
Arthur C. Clarke - Wikipedia
F.I.L.M. - U spomen: Arthur C. Clarke (1917-2008)
Javno: U Šri Lanki pokopan Arthur Clarke
BBC NEWS | UK | Arthur C. Clarke: predictions
The Arthur C. Clarke Foundation