Citat: Acheron  u 20.09.2020. u 23:53:53 sati
Mars od subote navečer, dok je seeing iznad Bunića bio samo dobar

Wau, moram još puno trenirat za dobit ovakve crteže. Super Ach! Ja bum se posipal pepelom i izgovaral na loš seeing :)

2020-09-13: Gornje Taborište

Gužvovit vikend, tjedan i mjesec spriječili su me da ovaj izvještaj bude napisan u aktualnije vrijeme.
U nedjelju 13. rujna sam otišao na promatranje. Vrijeme je dugo vremena bilo stabilno, vedro što znači kako atmosfera nije bila najčišća, a počele su se javljati i prve redovite jutarnje magle. Htio sam ranije ići na promatranje, ali Mjesec je izlazio previše rano pa bi pokvario mrak. Uz probleme s Mjesecom, mučio me oporavak od biciklističkog pothvata. Bio sam sav umoran, pao mi je imunitet i nisam se htio naprezati.

Došla je tako nedjelja s najavom vedre noći. Na poslu sam dogovorio da mogu doći raditi od 9 pa ako se zaigram za teleskopom do iza ponoći nije problem. Otišao sam po opremu, sve utovario u auto i malo iza 20h bio sam na lokaciji promatranja. Kako me strah magle i vlage, otišao sam u Gornje Taborište kako bih kupio svaki metar nadmorske visine. Nažalost ili na sreću, ovisno kako se gleda, ogoljeno brdo nakon krčenja šume je počelo zarastati mladicama stabala. Prošle godine su bile niske, ali neke su sada već grane pružile do 2m visine. Situacija nije još problematična, računam kako ima godinu ili dvije dok ne počnu smetati. Ono što smeta je gruba, drvenasta ambrozija i slični korovi koji rastu po putu. Oprezno sam prošao autom do vrh brda i dok sam lomio ambroziju nije mi baš bilo svejedno. Na sreću, francuski lim na mom Renaultu je izdržao zahtjeve postavljene pred njega. Ipak, bilo bi dobro u jednom trenu pokositi prilaz.

Kako je lokacija na vrhu malog brežuljka i otvorena svih 360°, osjećaj planetarija je i dalje nenadmašan. Još nisam našao pandan ovoj lokaciji po tom pitanju. Nebo je bilo svjetlosno zagađeno, ne baš odlične bistrine tako da nisam očekivao neke značajne dosege prilikom promatranja. Iz tog razloga sam se odlučio na češljanje svojih ,,sektora" iz zvjezdanog atlasa.
Teleskop je bio spreman oko 21h i tada sam krenuo s promatranjem.

Osnovne informacije

•   Broj promatranja:                2020-11
•   Datum:                                  13.09.2020.
•   Vrijeme:                                20:50 – 00:15
•   Lokacija:                               Gornje Taborište
•   Temperatura:                        15°C
•   Vlažnost:                              Niska
•   Tlak:
•   Prozirnost:                           Prosječna
•   Granična magnituda:         21.30 mpas
•   Seeing:                                 Dobar
•   Instrument:                          300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)

Promatranje

Sektor od RA 23h 00m DEC +30°00′ do RA 00h 00m DEC +40°00′.

NGC 7457, GX, m=11.4, Peg
143x HYP: Tamna, malena mrlja, ovalna. Sredina mrlje je znatno svjetlija od ostatka galaksije. Moguća tamna pruga u gornjoj polovici mrlje?
214x UW: Galaksija se lakše vidi na većem povećanju. Mrlja je ovalna i jezgra mi se i dalje čini dvostruka i nikako se riješiti dojma da vidim još jedan diskretan oblačić
NGC 7473, GX SB0, m=13.7, Peg
143x HYP: Veoma tamna, sitna mrljica.
Pokušavam uočiti objekt koji sam ucrtao u atlas na 23h 08m +32° 30', ali bez uspjeha. Tu bi trebala biti NGC 7490. Ovu galaksiju sam već uspio promatrati, ali večeras nikako na zelenu granu s njom. Preskačem je i nastavljam loviti druge objekte.
NGC 7512, GX E, m=12.7, Peg
143x HYP: Malena, okrugla, veoma tamna mrlja koja liči na mutnu zvijezdu.
NGC 7680, GX S0, m=12.2, Peg
143x HYP: Veoma tamna, sitna mrlja bez detalja.
Ovaj dosta veliki komad neba nema puno objekata pa sam ga relativno brzo riješio, u nekih 20 minuta. Pokušavam sa sektorom od RA 00h 00m +40° 00' do RA 02h 00m +50° 00', ali nebo je na tom dijelu iskvareno Petrinjom i Siskom. Odlučujem pričekati da se sektor digne više nad horizontom pa tada pokušati opet. U međuvremenu idem pogledati neke objekte u Labudu, koji je iznad glave. SQM mjeri 21.35 u 21:25.

Neki dan sam se pohvalio kako se vizualno vidi Cacoon nebula pa je idem pogledati.

IC 5146 NEB, m=7.2, CYG
100x UW: Veoma tamna, prozračna maglica koja prošarana prugama koji stvaraju dojam diskretnih oblačića. Maglica u sebi sadrži 6 zvijezda. Skroman prizor.
100x UW OIII filter: Bolji kontrast na maglici ali s filterom ne vidim nove detalje u maglici. Od 6 zvijezda vidljivih filter su preživjele samo njih 2.

Kasniji upis u dnevnik otkrio je propust u mojim evidencijama. Maglicu sam skicirao davne 2008., ali je nikada nisam opisao u dnevniku pa je nema u evidenciji promatranih objekata. Uređivanje Zvjezdopisa i SQL baze otkrilo je mnoge takve ,,zanimljivosti" u evidencijama.


Arhivska skica iz 2008.

Kada sam već tu idem zlostavljati planetarne maglice prevelikim povećanjima.

NGC 7026, PNEB, m=12, CYG
100x UW OIII filter: Sitna kuglica svjetla, veoma svjetla, smjestila se tik uz zvijezdu.
300x PL OIII filter: Sitan disk, veoma svijetao, pravokutne forme, u središtu se nazire nešto kao zvijezda.
468x PL OIII: Središte se sastoji od dvije kvrge odijeljene tamnom prugom. U jednoj od kvrge kao da se nalazi zvijezda, ali zbog treptavog seeinga ne mogu reći u kojoj.
468x PL: Bez OIII filtera ne vidim ništa novo. Središnje zvijezde nema ni u tragovima

Kasnije me iznenadilo da ovu maglicu nikad dosad nisam promatrao. Selim se na susjednu planetarnu maglicu, NGC 7048.

NGC 7048, PNEB, m=11, CYG
143x HYP: Tamni oblačić među zvijezdama, bez detalja i ovalan.
143x HYP OIII filter: S filterom se maglica lakše uočava, čini se sjajnom, izgleda kao trokut sa zaobljenim vrhovima. Zvijezda na lijevom vrhu.
300x PL OIII filter: Isto kao na 143x s OIII filterom, samo veće.

Taman kada sam bio gotov s NGC 7048 osjetim neko peckanje na ruci. Osvijetlim lijevu šaku, a ono skakavac na njoj nešto izvodi. Potjerao sam bezobraznika. Sam lov na ove neobične objekte uzeo je dosta vremena, bilo je već 22:15 pa sam se odlučio vratiti na sektore koji su ranije bili okupani svjetlosnim zagađenjem.

Sektor od RA 00h 00m DEC +30°00′ do RA 00h 30m DEC +40°00′.

NGC 72, GX SB, m=13.5, AND
143x HYP: Vidim više mrljica u okularu pa se prebacujem na 214x da ih lakše razlučim.
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC72 u sredini po sjaju.
NGC 71, GX SB, m=13.8, AND
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC71 najtamnija od navedenih. Kraj nje kao da vidim još jednu mrlju, ali to ne mogu jasno potvrditi.
NGC 68, GX SB, m=13.5, AND
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC68 najmanje tamna.
Zanimljivo je kako su ove galaksije na nebu blizu, vjerojatno čine jato, ali NASA-ina baza ekstragalaktičkih objekata kaže kako je NGC 71 na 300 milijuna, a NGC 68 na 270 milijuna svjetlosnih godina. Za NGC 72 ne postoje podatci o udaljenosti neovisno o crvenom pomaku. Kako god, u atlasu na ovom dijelu neba nema više ucrtanih objekata pa se selim dalje.

Sektor od RA 00h 00m DEC +40°00′ do RA 02h 00m DEC +50°00′.

IC 1525, GX SBd, m=11, AND
214x UW: Tamna, ovalna fleka, malena i bez detalja.
NGC 147, GX E5, m=9.5, CAS
214x UW: Velika, blijeda, rasplinuta maglica, veoma tamna. Zvijezda u blizini centra mrlje.
NGC 185, GX E3, m=9.2, CAS
214x UW: Tamna, velika i blago ovalna (možda i okrugla) mrlja. Sjaj joj raste prema središtu, ali nema pojave u sredini koja bi predstavljala sami centar galaksije.
NGC 278, GX SAB, m=10.8, CAS
214x UW: Sjajna, blago ovalna, umjereno velika mrlja kojoj raste sjaj ravnomjerno prema središtu i završava u slabo izraženoj jezgri.
Kako sam se galaksija M31, M32 i M110 nagledao, preskočio sam u ovom pregledu sektora. Prelazim na sljedeći sektor.

Sektor od RA 01h 30m DEC +30°00′ do RA 02h 00m DEC +40°00′.

NGC 752, OC, m=5.7, AND
100x UW: Skup od preko stotinu zvijezda koje čine kratke, diskretne lance od kojih se svaki sastoji do 5 do 10 zvijezda. Sam skup je rijedak, ali se jako dobro ističe u odnosu na siromašnu pozadinu. Veći od vidnog polja okulara. Vidi u tražiocu, nazire golim okom.
NGC 753, GX S, m=11.9, AND
143x HYP: Malena, tamna, bezlična fleka u kojoj ne uočavam nikakve detalje.

Sljedeća meta je jato galaksija Abell 262. Napadam od rubova prema središtu. Kasnije, prilikom uređivanja dnevnika otkrivam kako sam ,,promašio" neke galaksije u jatu. Očito nebo u Gornjem Taborištu nije dovoljno dobro.

NGC 714, GX S0, m=13.1, AND
143x HYP: Veoma tamna, sitna i duguljasta mrljica.
NGC 708, GX E, m=12.4, AND
143x HYP:  Veoma tamna, ali najsvjetlija i najveća od svih mrlja u jatu galaksija. Lijevo od nje je NGC 705 i u produžetku nejasna mrljica NGC 704.
NGC 705, GX S0, m=13.4, AND
143x HYP: Veoma tamna i sitna mrljica.
NGC 704, GX par, m=14.1, AND
143x HYP: Izgleda je kao veoma tamna, mutna zvijezda i ne mogu reći da sam bio siguran kako se radi o galaksiji dok sam gledao kroz okular.
NGC 703, GX S0, m=13.3, AND
143x HYP: Veoma tamna fleka, bez jasnih rubova, a o detaljima da ni ne pričam.

Taman pri kraju obilaska Abella 262 u šumi do se dva čaglja krenula nadlajavati. Nisu opasni za ljude, ali biti sam na vrhu brda usred ničega podiže razinu paranoje.

NGC 687, GX S0, m=12.3, AND
143x HYP: Tamna, malena i okrugla maglica bez detalja.
NGC 750, GX E pec, m=13.7, TRI
143x HYP: Tamna, duguljasta pruga svjetla, bez detalja. Umjereno velika.
Zanimljivo je kako sam u prijašnjim promatranjima znao uočiti pratilju NGC 751, ali večer ništa od toga.
NGC 736, GX cD, m=12.2, TRI
143x HYP: Tamna, malena i okrugla flekica.
NGC 777, GX E1, m=11.1, TRI
143x HYP: Tamna, okrugla, malena fleka bez detalja.
NGC 661, GX cD, m=12.2, TRI
143x HYP: Veoma tamna mrljica bez detalja.
NGC 672, GX SB, m=10.9, TRI
143x HYP: Veoma tamna, duguljasta mrlja bez jasnih rubova.
214x UW: Ništa novo ne uočavam. Mrlja ima zadebljanje u sebi i rep na desnoj.
NGC 776, GX SAB, m=12.4, ARI
214x UW: Ekstremno tamna, amorfna mrlja bez detalja
NGC 697, GX SAB, m=12.0, ARI
214x UW: Tamna, ovalna mrlja bez detalja. Umjereno malena.
NGC 680, GX cD, m=11.9, ARI
214x UW: Vidim tri mrlje u okularu. Gornja je sitna, sjajna i baca na mutnu zvijezdu. DSS snimke otkrivaju kako je dvostruka zvijezda mag 13.5. NGC 680 je srednja mrlja, malena, tamna, ovalna sa sjajnim središtem. Donja mrlja je NGC 678.
NGC 678, GX SB, m=12.2, ARI
214x UW: Vidim tri mrlje u okularu. Gornja je stina, sjajna i baca na mutnu zvijezdu. DSS snimke otkrivaju kako je dvostruka zvijezda mag 13.5. NGC 680 je srednja mrlja, malena, tamna, ovalna sa sjajnim središtem. Donja mrlja je NGC 678.
NGC 691, GX SA, m=11.4, ARI
214x UW: Veoma tamna, rasplinuta mrlja kojoj ne vidim rubove. Bez detalja.

Malo me iznenadilo što su ove zadnje galaksije magnitude 12 viđene kao veoma tamne. Može biti da pokvarila prozirnost neba. Kako je noć bila suha kao barut, sumnjam da je vlaga u igri. S NGC 691 sam završio ovaj sektor, preskočio sam M 33, koju sam vidio već mnogo puta.

Impresionira me temeljitost, ali i odlazak sam u divljinu 
Ali moram pitat, sta znaci oporavak od bicikla? Daj tu neke reference
?..

Početkom rujna sam odvozio 440 km u komadu i to mi sribalo imunitet. Jedan dan temperature 38.7, par dana malaksalosti, herpesi... Kumovalo je i to što su me u Gorskom kotaru dočekale temperature ispod 10°C, a prognoza najavljivala oko 15°C pa se nisam adekvatno obukao.

Tu je opis vožnje
https://zvjezdopisi.com/2020/09/11/karlovac-brevet-300-km-sa-zacinom/

Huh, sad mi je jasno zakaj sam ja stalno krepan. Pa toliko vozim bicikletu godišnje :)

OK, nadam se da je prošlo bez trajnih posljedica :)

Daj se malo pazi. Ostavit ćeš me inače medju ovim astrofotografima...

Pazim, pazim :)

Nego, dugujem još opis iz Like. Nikako da ulovim vremena to natipkati.
Sad ću malo preko reda napisati sinoćnja iskustva.

SPOILER ALERT




Tko prati forum skužio je Beornov fantastičan Mars snimljen za vrijeme Lika star partya. Te noći sam se zapitao dali je moj konzervativan pristup povećanjima od max 300x ispravan i trebam li razmišljati da "pojačam" teleskop. Otkako imam praćenje već sam se više puta ulovio da promatram na povećanjima 300x ili više bez nekih poteškoća.
Forumaš C2 mi je dao ideju da ubacim barlow leću ispred binoviewera, bez onog njegovog Glass Path Correctora (GPC) s faktorom 2.5x. Posudio sam Powermate 2.5x i običan GSO Barlow 2.5x te krenuo u istraživanje. Koristio sam Baaderov mikrometarski okular za mjerenje veličina kratera na Mjesecu, tj. prvenstvneo duguljasti krater Schiller.
Rezultati su zanimljivi, evo koliko je u svakoj kombinaciji krater imao dimenzije:

1p = 1 podjela mikrometra
12.5mm Baaderov mikrookular - 6.8 P (pouzdano 7, ali je krater bio mrvicu manji. Ovdje je dobro došlo geodetsko obrazovanje, gdje su nas učili procjenjivati 1/10 podjele)
12.5mm Baaderov mikrookular + 2.5x GPC + Binoviewer - 22 podjele
12.5mm Baaderov mikrookular + 2x Barlow + Binoviewer - 27 podjela (110mm optičkog puta u binovieweru + još jedno ~50mm u kučištu Barlowa)
12.5mm Baaderov mikrookular + 2.5x Powermate + Binoviewer - 16 podjela

Rezultat svega je da par 12.5mm Plossla koje imam za binoviewer u stvari daju oko 380x, a ne 300x.
Kombinacija 2x Barlowa i binoviewera s istim tim Plossl okularima daje oko 470x.

Za sad ću želju za većim povećanjima utažiti koristeći Binoviewer i Barlow, kombinacija koja će me koštati 230kn i daleko je jeftinija od kupovine dva nova okulara.


PS: Seeing je sinoć bio lošiji nego u Lici, ali Mars na 470x je bio odličan i vidjelo se cijelo more detalja. Prvi put mogu reći da je okularu planet bio velik.

Skica Marsa od sinoć
Trenutno je iznad mojih mogućnosti bilježenje ovih finih varijacija u nijansama na južnoj polutki planeta. 

Ludilo od opozicije, ovo će biti reper za sljedećih 15 godina!

Ludo! Još da je seeing bolji, kod mene je konstanto "strava i užas", ne dodjem iznad 150x nikad...

Jesi li ikad probao vidjet olimpus mons, navodno se može?

samo oblake oko njega 2014.

Jutros sam promatrao Mars u gluho doba noći (01:30) u nadi da ću uloviti mirniju atmosferu. Bilo je poluoblačno i od mirne atmosfere ni M pa je Mars ispao ništa posebno. K tome je zbog kasnog vremena promatranja u čudnoj orijentaciji, jug je sada na desnoj strani. Zanimljivost je bila ogromni oblak uz zapadni limb planeta (na skici limb haze)

Ma mislim kako uspijete koristiti takva povecanja i uhvatiti te detalje. Ja najcesce promatram sa 600m nadmorske tako da nisma bas negdje gdje kuha pa opet preko 300x ne idem sa 12", a nisam preko 200x u pravilu koristio sa 8"

Pomaze li bino toliko sa jasnocom slike?


I da, 1:30, gluho doba noci, hm...neki jos ne mogu ni zaspati u to vrijeme 

Roknem najveće povećanje pa čekam strpljivo onih 5 sekundi kada je slika savršena.

Jučer mi je nešto proletjelo iznad Marsa, skoro mu je okrznulo limb jer ta zvjezdica proletjela na možda 1-2 lučne sekunde sjeverno od planeta.
Zvjezdici je trebalo cca 45 sekundi (procjena, nisam mjerio) da preleti vidno polje od 13 lučnih minuta. Kada sam u glavi malo zavrtio klikere, shvatio sam da bi to mogao biti geostacionarni satelit.
13 luč min u 45 sekundi je cca 15 luč min u minuti, 4 min jedan stupanj, 1h 15° itd...
Ono što me muči je da je Mars tada bio deklinaciji +6° 00' 09" tako da lako moguće da sam ulovio komad svemirskog smeća ili mrtvi geostacionarni satelit u "graveyard orbit".

Vrijeme preleta kraj Marsa je bilo 23:12:25 po našem vremenu.

He, ja sam snimao Mars i ja sam vidio točkicu kak je proletila...bit će da je ista stvar bila...pratim razvoj situacije