Da, problem je u dužini, jedino rješenje je aktivni kabel.. Ima za nabavit kod nas, no ne znam jel se smije reklamirati ovdje..

Da, da, imam ja provučeno ispod poda kablove USB 3.0 od 5 metara koji mi nisu od koristi za astrokameru. Nisam znao za taj podatak kada sam ih kupovao i postavljao. Možda bi s time i oni proradili.

Citat: TonY206  u 25.05.2022. u 15:50:49 sati
Da, problem je u dužini, jedino rješenje je aktivni kabel.. Ima za nabavit kod nas, no ne znam jel se smije reklamirati ovdje..

Naravno da smije, ako je ta trgovina koja ih ima od interesa za astronome.

Ja imam Amazon aktivne kablove (2 kom od po 10m) i radili su.  Sad ih više ne koristim. Za aktivni kabel treba i 5V ispravljač  , ili  npr USB na 5.5mm kabel, tako da se aktini kabel može napajati iz USB porta.
Alternativa za "produžiti" USB kabel može biti i aktivni USB hub..

Danijel, ako kakvom čudnom igrom slučaja budeš nailazio u Zg, mogu ti dati jedan kabel s dodacima pa se igraj i isprobavaj..

OK hvala ti na informacijama!

Novi USB 3.0 aktivni kabel je u punom pogonu.

Ljudi, to šljaka, leti, tutnji...

Hvala puno TonY206 koji se svojski potrudio oko toga!

Povodom toga, morao sam nešto napisati o tome, ali i o još nekim stvarima. Možete to vidjeti ovdje. Ima nešto teksta ali ima i puuuuunoooo slika. Slobodno pogledajte, dođite u Najslađu zvjezdarnicu na svijetu.

Došlo je vrijeme da malo "unaprijedim" svoja promatranja Sunčeve aktivnosti. Metoda promatranja koju koristim ostaje i dalje nepromijenjena jer se ona ne mijenja, svi ju koriste, no obrada se malo mijenja. Naravno, rezultati i dalje ostaju na nivou kako i treba ali je preglednost sadržaja crteža Sunčeve fotosfere sada poboljšana. Odlučio sam se pridružiti svjetskim zvjezdarnicama i njihovom načinu crtanja i označavanja. Naravno, svaka od njih ima svoje specifičnosti pa tako i ja. Do sada je to izgledalo ovako. Po "starinski" kako se nekada radilo s malim instrumentima. To je bilo pogodno kako bi se promatrači uhodali i naučili što i kako funkcionira u obradi prikupljenih materijala. Crtanje, mjerenje kutova, označavanje...






Nova metoda je u označavanju na način da se oznake postave tamo gdje trebaju biti, a izbace sva nepotrebna crtanja. To onda izgleda ovako.



Znači, prvo što vidite je nema više linija preko cijelog crteža. Pjega vodilja više nema crtkanu liniju nego jednu malu crticu kako bi se pokazalo koju pjegu sam odabrao za vodilju koja će nam pokazati kako izgleda dnevni hod Sunca (rotacija Zemlje), a na rubu se nalazi isto takva crtica koja označava mjesto gdje je pjega vodilja dodirnula rub diska.

Zatim, paralela dnevnog hoda Sunca i okomica kroz središte diska označene su crticama prema unutarnjoj površini diska.

Nakon odmjeravanja kuta efemerida za Sunce, dobivamo prave strane svijeta na Suncu. Te su oznake u obliku duljih crtica koje se nalaze s vanjske strane diska i označene su prvim slovima strana svijeta. Sunčev pol koji je vidljiv označen je na način da je crtica koja ga označava produženu prema unutrašnjosti diska. U ovome slučaju to je južni pol - S, nije više označen "poluelipsom" kao prije, na gornjem crtežu.

Na ovaj način lakše je vidjeti crtež i stanje na njemu, a crtanje se svelo na najmanju mjeru i samo na ono što nam je potrebno. I da, stavio sam i mjeru od 100 000 kilometara (kao i na svoje fotke Sunca i pjega) kako bi bilo lakše pojmiti prostorne dimenzije grupa pjega i fakula.

U ovome slučaju Kanzelhöhe Observatory ima odlične metode koje su mi se svidjele pa sam nešto od njih implementirao u svoja promatranja. 

Imaju i odlični arhiv starih crteža Sunčeve fotosfere pa ako nekoga zanima, na primjer kako je Sunce izgledalo na datum njegova rođenja, slobodno to može pogledati ovdje. 

Ako ima nekoga starijeg od 1944. godine, tada neka potraži svoj "Sunčev datum rođenja" na stranicama Mt. Wilson observatory (bogati FTP arhiv od 1917. godine). Za to će vam biti potreban neki free ftp klijent.

Sve moje crteže iz ove godine možete vidjeti ovdje, a rezultate mjerenja Sunčeve aktivnosti u ovoj godini možete pratiti na stranicama zvjezdarnice Apollo.

Kad mi obveze dopuste otklanjam sitne kvarove/nedostatke akromata "Apollo" 60/910mm starog 50+ godina.

Dogovorili smo da ćeš "gušta radi" njime izraditi skicu Sunca kako si to radio 80-tih godina. Priloženi (originalni) zaslon za projekciju Sunca po meni je premali - za relativno mali promjer šablone. Zato planiram izradu nosača koji će omogućiti veći promjer šablone uz uporabu okulara žarišta 20mm.

Kad sve to bude gotovo, mišljenja sam da bi teleskopm "Apollo" trebao izraditi skicu Sunca pokraj svoje Zvjezdarnice "Apollo" 

Može da!

Ja sam na svojem tadašnjem Panorama refraktoru morao staviti dužu aluminijsku cijev za ekran pa sam tako dobio promjer kruga od 10 centimetara.

 

Super! 

Odlučio sam na stranici o aktivnosti Sunca, malo unaprijediti prikaz Sunčeve aktivnosti. Od sada ćete tamo svaki mjesec moći i vizualno vidjeti kakva je aktivnost bila protekli mjesec. Ispod tabelarnog prikaza stavio sam i grafički prikaz s podacima koji se odnose na mjerenja. Pa koga zanima, neka slobodno pogleda. 

Odlično, baš detaljan i oku ugodan prikaz!  Svaka čast na dosljednosti!! 

Samo tako naprijed 

Ma zadnji puta sam napravio (u PDF-ovima) kompletan prikaz aktivnosti Sunca za 2016. godinu. I onda sam stao. To sad sve skupa moram obrađivati i završavati godinu po godinu kako bih završio sve što sam radio. Onda sam skužio da ću si olakšati ako budem na kraju svakog mjeseca odradio taj dio posla pa ću na kraju godine imati hrpu već obrađenih podataka i bit će mi lakše to sve skupa objediniti. A i onima koje to zanima će biti lakše pratiti aktivnost ako te podatke budem prezentirao svaki mjesec obrađene.

Ima nešto dobro u mojoj lijenosti.

Jučer sam detaljnije proučavao koje sve podatke stručnjaci iz Kanzelhöhe Observatory izvlače iz crteža Sunčeve fotosfere i ostao zapanjen.
Cijelo vrijeme mi je pred očima bila ta opcija, a ja ju nisam vidio. Ono, od šume ne vidiš drveta. No, njima to nije promaklo. Godinama mjere koliko se grupa Sunčevih pjega nalazi na sjevernoj strani Sunčeve ploče, a koliko na južnoj. Isto tako i koliko pjega ima na sjevernoj, a koliko na južnoj strani. Pa to je toliko očito, servirano na tacni pred očima, a ja to uopće nisam primjećivao.

Zato sam od danas i to počeo ubacivati u tabelu, a da budem napredniji, isto sam počeo brojati koliko fakula ima na sjevernoj i koliko na južnoj strani Sunca. Kada to sve ubacim u bazu, dobit ću mnoštvo korisnih podataka u statistici i proširiti bazu korisnih podataka o ponašanju Sunca.

Ćoro ćoravi. A zanimljivo je da toga nema u starim uputama o promatranju Sunca, nigdje to nisam našao da je netko vodio i tu statistiku. Zapravo, nigdje nisam to vidio. Sad imam posla pregledavati svaki crtež Sunčeve fotosfere, prebrojavati grupe, pjege i fakule na sjevernoj Sunčevoj polutki i južnoj isto tako. Pa kada već obrađujem zaostala promatranja, odmah ću uvrstiti i te podatke.

Citat: Danijel  u 27.06.2022. u 15:38:23 sati
Ćoro ćoravi.

Nije to ništa, zna bit i zanimljivije 

Inače zanimljivo da se to nije posebno isticalo, iako izgleda savršeno prirodno da se i ta statistika vodi!