Ma to je sad to, sljedeći tjedan dana sam na Mljetu i nadam se uloviti 3 dobre noći za promatranje. 

Konačno!

Je li Paracorr još na putu?

Još je na putu... valjda bude do kraja godine

Kondom maglica    Odličan izvještaj, baš se osjeti atmosfera 

Prvi dan godišnjeg na Mljetu i prvo promatranje.

Mljet je grbav otok, šumovit i nema baš otvorenih prostora s čistim horizontom. Kao pripremu za godišnji proučio sam gdje bi moglo biti zgodno za postaviti teleskop i prva odluka je pala na južne padine brda podno Babinog Polja, gdje vodi puteljak do Odisejeve pećine.
Skrenuo sam autom na ,,cestu Maslina" i krenuo se spuštati po kaldrmi prema lokaciji. Prvo mi je za oko zapelo pusto parkiralište, odmah poslije sela. Pogled s njega je otvoren na pučinu, u smjeru jugozapada, ali zatvoren sa svih drugih strana. Spustio sam se niže i na jednom križanju makadamskih puteva naletio na nešto što bi moglo biti divlje parkiralište. Idealna lokacija. Puno otvorenija, pogled na pučinu je i dalje otvoren, a jedino brda skrivaju sjever od 20°. Kada sam izašao iz auta osjetio sam što će biti problem na toj lokaciji – vjetar. Puhala je lagana bura, a BAT je kao jedrenjak, samo čeka priliku da se zavrti na vjetru.

Odlučio sam se vratiti uzbrdo na parkiralište, ipak je zaklonjenija lokacija. Krenuo sam postavljati opremu i teleskop. Kako je dan prelazio u noć pojavila se Mliječna staza koja se spuštala do 5° iznad beskrajne pučine. Dalje nije išla, što zbog prigušenja atmosferom, što zbog tankih oblaka koje je zalazak sunca otkrio iznad horizonta. Ipak, za nas kontinentalce je lijep prizor vidjeti Mliječnu stazu kako se spušta tako nisko. Dojam je bio pojačan kada sam shvatio da se po Mliječnoj stazi kreću crne rupe. Bili su to oblaci, do te mjere neosvijetljeni beskrajem mora da su se činili kao rupe na nebu. Takve oblake zovem ,,zvjezdožderi", a njihova pojava je znak da je nebo odlično!
Krenuo sam s promatranjem oko 21:45, a kad eto svjetla na jugozapadu. Četiri svijetle točke, plavičaste, pojavile su se na pučini od nikud. Bile su to plivarice, a svaka od njih svijetli kao nogometni stadion. Nisam se mogao priviknuti na mrak od njih, iako je ostatak neba osim jugozapada ostao dobar. Ne samo to, njihovo svjetlo je bacalo slabe, difuzne sjene po okolišu. Strašno! I ona magija ,,zvjezdoždera" je nestala, jer su oblaci sada bili jasne plavičaste fleke na nebu. Nek idu k vragu!

Kako sam već potrošio vrijeme na pripremu opremu nisam odustao nego sam nastavio s promatranjem. Instrument je naravno, BAT (508mm). Seeing je bio loš, zvijezde su bile krumpiri cijelo vrijeme.

Messier 54
Nasumično sam krenuo od M54.

140x: Veoma sjajan, relativno malen kuglasti skup, promjera tek 1,5 lučnu minutu. Jezgra skupa je sjajna, a na gornjem (južnom) rubu vidim nekoliko pojedinih zvjezdica.
280x: Na većem povećanju vidim 5 pojedinih zvjezdica u skupu, a skrenuti pogled otkriva sitnu granulaciju u vanjskim dijelovima skupa.

Razlika u odnosu na 300tku je što se granulacija lakše uočava, ali to je to. Očito je skup previše nisko da bi nam otkrio tajne.

NGC 6822
Barnardova galaksija je bliska patuljasta galaksija, tek 1,5 milijuna svjetlosnih godina od nas. Težak je objekt.

94x: Vidim samo nejasnu veoma tamnu maglicu. Izgleda kao malo svjetliji komad pozadine neba
140x: Na većem povećanju mrlja pokazuje blage nijanse u svjetlini. Na donjem lijevom dijelu mrlje se nalaze 2-3 zvijezde iz naše galaksije u pravcu. Tik desno od tih zvjezdica je nekakva zvijezda, koja se na mahove čini mutna. Slična pojava je na lijevo dolje od te 2-3 zvjezdice, još jedna potencijalno mutna zvijezda.

Razočaran sam objektom, očekivao sam više od neba i galaksije. Zapravo nisam vidio ništa više niti manje nego u 300tki.

NGC 6818
Blizu Barnardove galaksije je planetarna maglica pa da vidiš što se kod nje događa.

140x: Veoma sjajan magličasti disk, okrugao. Na mahove mi se ukazuje šupljina ili tamnija regija unutar maglice. Dvije zvijezde su se smjestile kraj maglice, jedna na 5h i druga na 9h od centra maglice.
280x: Maglica je na većem povećanju također veoma sjajna. Opet na mahove vidim crnu flekicu u njenoj sredini. Kada se smiri atmosfera nazirem i nešto što bi mogla biti ovalna prstenasta struktura unutar maglice. Duža os prstenaste strukture položena je u smjeru 1h, na gornjem i donjem vrhu dira rub maglice. U sredini je prsten odmaknut od ruba maglice.

Nije loše, u 300tki mi se isto ukazivala na trenove tamnija sredina maglice, a rub maglice sam opisao kao sjajnijim od sredine. Moguće kako je taj sjajni rub prva naznaka prstenaste strukture u maglici koja se večeras znatno jasnije vidjela.

NGC 6934
Rekao sam na forumu da je ovo OK skup pa da provjerim jesam li lagao.

360x: Velik, sjajan skup, vidim dva tuceta pojedinih zvijezda. Iza njih je fino granulirana pozadina još sitnijih zvijezda. Skup je nešto sjajniji u sredini, ali nema pojavu poput jezgre, već je samo gušći. Podsjeća na Messier 22 u manjem teleskopu. Mjerenjem vremena prolaska skupa procijenio sam mu promjer na 2.2 lučne minute.

Nisam lagao, poprilično je dobar ovaj skup. Blizu je NGC 7006 pa odoh do njega.

NGC 7006
360x: Sjajan oblačak, okrugao, sjajnijeg središta. Skrenutim pogledom se nazire granulacija. Mjereći vrijeme izmjerio sam promjer skupa na 0.9 luč. minuta.

NGC 6956
Atlas je pokazao neku galaksiju pa sam otišao baciti pogled. Htio sam provjeriti da li je galaksija sama ili ima pratilje, tj. dio je jata. Želim dobiti osjećaj koliko više galaksija bih mogao vidjeti s BAT-om.

140x: Sjajna fleka, manjih dimenzija, djelomično je skriva sjaj zvijezda na desno. Vidim još jednu mrljicu, oko 1/5 vidnog polja u smjeru 1h – UGC 11620.
215x: Na većem povećanju vidim kako je galaksija rasplinuta. Izgleda kao taman disk s nejasnim rubovima u čijoj se sredini nalazi sitna, sjajna jezgra. Opet smeta ta zvijezda na desno od galaksije.

UGC 11620
140x: Veoma tamna, malena mrljica sa zvjezdicama odmah na desno.
215x: Nema promjene na većem povećanju. Malena, tamna, okrugla mrlja bez detalja.

Kao što sam i pretpostavljao, vidljiva je dodatna galaksija. Oprezno ću reći kako na temelju ovih iskustava mogu očekivati kako ću u sezoni galaksija cijelu noć potrošiti na jedno vidno polje okulara. Kad sam već kod galaksija odoh do jedne stare frendice.

NGC 7479

140x: Sjajna pruga svjetla, duga i uska. Dužinu sam joj procijenio na 2.3 lučne minute.
215x: Vidim naznake strukture u galaksiji. Tijelo galaksije je odvojeno u dva ,,čvora". Donji čvor se nalazi malo ispod središta, sjajniji je i više okrugao. Gornji čvor je duguljast i malo tamniji od prvog. Čvorovi kao da su razdijeljeni tamnom prugom/procjepom. Skrenutim pogledom na gornjem rubu galaksije vidim ,,kuku" u lijevo.

Dakle, ovo je znatan napredak u odnosu na 300tku. U njemu je ova galaksija samo pruga s kvrgom u sredini. Unatoč lošem seeingu odlučio sam provjeriti M57 i vidi li se centralna zvijezda u njoj. U ovom trenu se pojavila 5. plivarica koja mi je pičila drito u oči. Ne pretjerujem, jedan reflektor je tukao po meni! Proklete bile.

Messier 57
Nema labavo s M57, odmah udaram s najvećim povećanjem iako je seeing loš.

670x: Uspio sam uloviti središnju zvijezdu u maglici. Uspio sam vidjeti baš zvjezdicu, sitnu i v. tamnu na tri momenta, a ostatak vremena sam na momente viđao magličastu kvrgu u središtu maglice. Vjerujem da bi dobar seeing značajno pomogao.

Op, op, rekao bih da je ovo pozitivna detekcija središnje zvijezde!

NGC 7027
140x: Ekstremno sjajan, maleni magličasti disk. Ostavlja dojam mutne zvijezde koju nikako ne mogu izoštriti. Uočavam da je plavičast!
280x: Veće povećanje utrnulo je pretjerani sjaj maglice. Sada vidim kako je maglica blago ovalna, ima sjajni čvor odmaknut od centra u donjem, lijevom vrhu, a gornji desni vrh izgleda kao kakav ,,repić".
360x: Vidim dvije kvrge u maglici. Ona u donjem lijevo kutu je i dalje dominantna, kako sjajem, tako i dimenzijama. Kvrga u gornjem desnom kutu je manja, manje sjajna, ali jasno vidljiva. Između dvije kvrge je tamni ,,procjep" ili ,,zarez" koji se pruža od središta maglice blago zavinut u smjeru 10h. Na desnom rubu ne vidim takvu pojavu, već su kvrge spojene magličastim mostom.

S NGC 7027 sam završio s poluuspješnim promatranjem. Za sljedeći put biram lokaciju koja nema pogled na otvoreno more. Ako mi već moraju plivarice upropastiti komad neba ne moraju mi barem svijetliti u oči.

  Odlično. Volim ove usporedbe sa 300tkom.

Na stranu plastični opisi onoga šta vidiš u okularu, mene oduševljava činjenica da uspijevaš pri tolikim povećanjima ručno pratiti objekt koji gledaš... sto ti buba bauljača, koliko ti je vidno polje pri 670X, možda 10ak lučnih minuta??? Moraš stalno lagano gurat u stranu i gore/dolje, moraš imat fenomenalan feeling za to -> 

Vidno polje je 5 minuta, naciljam objekt, stavim ga na rub vidnog polja i pustim da kluzi kroz okular. Kad prođe, sve ispočetka.

Super su ti opisi .

Kako ciljaš objekt? Manjim povećanjem, pa onda podebljaš?

Da, dovoljno sam precizan da recimo imam objektu u vidnom polju na 150x

Citat: Acheron  u 15.08.2023. u 17:13:59 satiVidno polje je 5 minuta, naciljam objekt, stavim ga na rub vidnog polja i pustim da kluzi kroz okular. Kad prođe, sve ispočetka.

I know the drill, been there long time ago... samo kažem, za to moraš imat strašan osjećaj pri tolikom povećanju 

Šegi, nije to problem kad se navikneš na teleskop. I ja i Jadranka smo pratili na 644x (15" sa eth 10 i 2" powermate 4) bez problema. Tek kad smo pokušali poduplati (nagler 5 mm) nije više bilo moguće pratiti.
Eto, vidi se centralna zvjezdica u M57!

Fenomenalno!

Odlučio sam da mene neće plivarice raditi budalom pa sam pronašao drugu lokaciju za promatranje. Između Rope i skretranja za Blato te Babinog Polja postoji nekakav kamenolom, napušten ili ne, nije mi jasno. Nakon fijaska prve noći istražio sam ga i zaključio da će biti ok. Nema tamo čist horizont i pogled na pučinu, ali isto tako nema ni plivarica da upropaste nebo.

Došao sam na lokaciju oko 20:30 i počeo sa postavljanjem opreme. Bilo je toplo, bonaca, bez daška vjetra. Zalazak sunca je otkrio kako u atmosferi ima raznog smeća, a uz to cijeli dan je bila prisutna nekakva izmaglica. Ono što je bilo dobro večeras sam ja. Bio sam odmoren, naspavan i to se osjetilo jer nije bilo ,,šeprtljavija", već je priprema promatranja išla glatko. Kada sam bio spreman da pogledam prve fotone shvatio sam da sam zaboravio vodu za piće. Kako uvijek ,,zinem" od oduševljenja pri gledanju kroz teleskop tako na promatranjima trošim vode kao zagorac vina pa biti bez vode nije bila opcija. Sjeo sam u auto, ostavio sve, i odvezao se do 10min udaljenog apartmana po bocu 1,5l vode. Nisam se bojao da će netko u međuvremenu ukrasti BAT-a jer se ne da raspremiti za 15min. Sada kada sam imao vodu, sve je bilo spremno za ono što će se pokazati kao maratonsko promatranje.

Promatranje sam započeo na sjeverozapadu, gdje nije bilo svjetlosnog onečišćenja. Na jugozapadu, iza brda, osjetilo se da su plivarice krenule akciju. SQM je u 21:38 mjerio 21.58, a kasnije oko 22:20 sam izmjerio 21.56. Mliječna staza zbog smanjene prozirnosti nije izgledala tako impresivno kao na prethodnom promatranju.

Messier 102
140x: Veoma duga galaksija, proteže se trećinu vidnog polja (što je 9 luč. minuta). Veoma je uska pa izgleda kao pruga svjetla. U središtu je sjajna regija koja se proteže oko 1/8 dužine galaksije (1,2 luč. minute), ali ta središnja regija kao da je od geometrijskog centra odmaknuta malo prema gore.
270x: Na većem povećanju ne vidim dodatne detalje, galaksija se sada pruža 2/3 vidnog polja (9,5 luč. minuta). Ispod sjajne središnje regije kao da vidim tamniju prugu, okomitu na dužu na os galaksije, ali nisam siguran u detekciju. Lijevi rub galaksije mi se čini oštrijim od desnog.
Messier 51
215x: Samo sam bacio brzi pogled na galaksiju. Spirala se jasno vidi, barem 6 zasebnih čvorića u njoj mogu prepoznati. Ne vidim druge posebne detalje, vjerojatno jer je galaksija već nisko nad horizontom, a prozirnost je loša.
NGC 5195
215x: Brzi pogled, ništa posebno. Veoma svjetla mrlja, ali ne vidim ,,most" koji je spaja s M51. Pati zbog loše prozirnosti.

Skočio sam malo do Herkula da bacim pogled na planetarku NGC 6210.

NGC 6210
140x: Veoma sjajna, malena mrljica, blago ovalna. Na mahove vidim zvjezdicu u njoj.
280x: Veoma sjajan, blago ovalni disk bez detalja.
430x: Veće povećanje ne otkriva ništa posebno. Na mahove vidim slabašnu zvjezdicu malo odmaknutu od središta u smjeru 9h. Maglica sada više izgleda kao zaobljeni pravokutnik sa stranicama omjera 4:3. Mjerim promjer maglice ,,driftanjem" na 0,35 luč. minuta.

Kada sam već blizu skačem do neke galaksije ucrtane u atlas.

UGC 10528
140x: Ništa u vidnom polju osim jedne zvijezde sa veoma slabom ,,atmosferom".
280x: Zvijezda s atmosferom je potvrđena. U samoj atmosferi zvijezda je odmaknuta u desno od njenog središta. Sama ta atmosfera je veoma tamna, okrugla i nejasna mrljica.

Skočio sam do M13 da mu izmjerim prividni promjer ,,driftanjem". Na 195x dobivam kako je vizualni promjer skupa oko 8,7 lučnih sekundi.
U blizini M13 je mala galaksija, često se pojavi na fotkama zajedno sa skupom. Inače je zanemarena pa sam odlučio malo posvetiti joj ljubavi.

NGC 6207
280x: Dakle, prepao sam se. Galaksija je sve samo ne ,,još jedna mrljica". Sjajna je, ovalna, velika i ima zvjezdoliku jezgru. Ispod jezgre, u smjeru 4h, je moguć još neki čvorić u njoj. Središnji dio galaksije je znatno sjajniji od ostatka galaksije. Dimenzije procjenjujem na 1,5 x 0,5 luč. minuta.

Spuštam se opet do Strijelca, do Barnardove galaksije. Idem pokušati uloviti H-II regije u njoj. Ispada kako su one najsjajniji dijelovi galaksije.

NGC 6822
140x: Galaksija je na rubu vidljivosti, ali ona me danas ne interesira Svoju pažnju usmjeravam na moguće mutne zvijezde koje sam vidio prošli put.
240x: Uočavam dvije mrljice gdje sam prošli put vidio ,,mutne zvijezde". Lijeva mrljica je NGC 6822-2, molekularni oblak vodika. Veoma je taman, nejasan i manji od susjedne mrljice. Druga mrljica je IC 1308. Ona je samo tamna, veća, okrugla i jednolikog sjaja.
305x UHC: Pokušao sam sa UHC filterom izvući još kontrasta, ali mrljice su nestale s filterom!

Mislim da je to to za sad od Barnardove galaksije, moram još jednom probati kada bude bolja prozirnost, najbolje s nekog promatranja u Lici u 7. mjesecu. Selim se niže, do manje opjevanih Messierovih objekata.

Messier 72
140x: Sjajna mrljica, vidim finu granulaciju po cijeloj mrljici, a skrenuti pogled pokazuje sitne zvjezdice umjesto granulacije. Nema sjajne mliječnosti u sredini skup već prema centru samo raste gustoća zvjezdica. Skup je okrugao, promjera oko 2,4 luč. minute.
280x: Vidim jasno, direktnim pogledom, 10tak pojedinih zvijezda. Skup je i dalje fino granuliran, ali se sada bolje ističe središnja regija i postoji naznaka mliječnosti u njoj. Na desnom rubu skupa, u smjeru 4h, ističe se ovalna populacija zvijezda. Ova populacija zvijezda izgleda kao diskretan oblačak, gotovo odvojen od ostatka skupa.

U 300tki su se samo skrenutim pogledom mogle vidjeti zvijezde u ovom skupu i to kada je nebo bilo jako dobro. Inače bi skup bio granulirana mrlja. M73 preskačem, ali u blizini je NGC 7009 pa odoh do nje vidjeti što se događa.

NGC 7009
140x: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja bez detalja.
280x: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja, vidim dva tamna izdanka u njoj u smjeru 4 i 10h.
430x: Vidim prsten unutar maglice, spljošten, ovalan, dira rubove sjajnog tijela maglice na 4 i 10h. Na 10h od maglice, vidim malo odvojenu magličasti kvrgu. Na 4h v. taman i nejasni izdanak.

Kako je Pegaz već bio dosta visoko, odlazim do galaksije NGC 7479 kako bih je skicirao. Pritom uzimam manju pauzu od 5min da odmorim oči. U pogonu sam već skoro 2h i noć je veoma produktivna.

NGC 7479
240x: Skiciranje galaksije. Vidim repić, tri kvrge u glavnom tijelu galaksije i moguć diskretan oblačić na kraju repića.

Sada se već nad horizontom podigao Jarac pa odlazim do još jednog ,,zapuštenog" Messierovog objekta – M30.

Messier 30
140x: Sjajan, razlučen skup u pojedine zvjezdice. Na donjem dijelu skupa vidim tri ,,nožice" od niza zvijezda. Središte skupa je znatni sjajnije od ostatka. Skup je ovalan, a gledan skrenutim pogledom je trostruko veći.
280x: Ništa novo na većem povećanju, mliječnost u središtu skupa je definitivno ovalna. Mjerim driftanjem promjer skupa na 2,5 luč. minute.

Opet malo vrludam po nebu pa se vraćam u Pegaz. Sljedeći na meti mi je Stefanov kvintet.

NGC 7318a
280x: Tamna, okrugla mrlja i malena. Dira susjednu NGC 7318b. Jezgra je zvjezdolika.
NGC 7318b
280x: Tamna, okrugla mrlja, dira susjednu NGC 7318a. Sredina joj je svjetlija od ostatka galaksije, ali nema pojavu nalik jezgri.
NGC 7317
280x: Ovalna, veoma tamna mrlja. Veća je od para od NGC 7318 para. Imam sjajniju središnju regiju ili slabo izraženu jezgru. Zvijezda na 1h od jezgre.
NGC 7320
280x: Veoma tamna, ovalna mrljica, manja od NGC 7317, ali veća od NGC 7318 para. Nejasnih rubova.
NGC 7319
280x: Veoma tamna, ovalna fleka jednolikog površinskog sjaja. Dira zvijezdu na 7h.

Prizor mi se toliko svidio da sam ga odlučio skicirati. Skiciranje na 360x bez praćenja, dok se penjem na ljestve, pokazao se kao pravi pothvat.
Kada sam završio s Stefanov kvintetom, spuštam se do Vodenjaka da bacim pogled na Helix maglicu.

NGC 7293
Vidi se već u tražiocu.
140x: Vidim okruglu, sjajnu mrlju koja je u sredini mrvicu tamnija.
94x OIII: Veoma svjetla maglica, okrugla, prstenaste strukture. Prsten ima zadebljanje između 3 i 7h te 9 i 12h.
145x OIII: Ne vidim nove detalje na većem povećanju. U površinskom sjaju maglice uočavam lagana komešanja koja nestaju pa se jave, kao da ,,kuha". Sva ta komešanja su veoma fina pa ne mogu reći da sam neki konkretan detalje vidio.

Oko 01:10 dolazi automobil i kvari mi privremeno noćni vid. Zanimljivo je kako astronomi i običan puk uvijek konkuriraju oko lokacija za fukodrome. Uzimam pauzu da vratim noćni vid. Uočavam kako su M13 i M15 vidljivi golim okom! Provjeravam M74, ali još je previše nisko da bi se nešto posebno vidjelo. Nakon pauze krećem opet na Pegaz, napadam jata galaksija.

NGC 7768
270x: Sjajna, ovalna i malena mrljica. Svjetlija u sredini te ima sitnu jezgricu.
NGC 7767
270x: Malena, tamna mrljica, gotovo dira zvijezdu na 10h.
NGC 7765
270x: Ekstremno tamna mrlja, jedva vidljiva.
PGC 72607
270x: Ekstremno tamna, rasplinuta mrlja, relativno velika.

Fora, na kraju su pale 4 galaksije gdje je u atlasu bila ucrtana jedna. Ove galaksije pripadaju jatu Abell 2666 koje je udaljeno oko 300 milijuna svjetlosnih godina od nas. Obilazim još jednu, susjednu galaksiju – NGC 7753.

NGC 7753
240x: Tamna, ovalna mrlja čiji rast progresivno raste prema sredini te je relativno velika. Zvijezda je u doglednici s galaksijom. U smjeru 11h vidim još jednu mrljicu – NGC 7752.
NGC 7752
240x: Veoma tamna, duguljasta ovalna mrlja. Svjetlija je po dužoj osi. Ne vidim druge detalje.

Već je oko 01:30 i M74 je sada visoko nad horizontom.

Messier 74
180x: Sjajna, okrugla mrlja, velika. Ima komešanja u njenom površinskom sjaju i čini mi se kao da vidim ,,izdanke" ili spiralne krakove u smjeru 1h i 7h kako se odmotavaju suprotno od kazaljke na satu. Središnja regija je znatno sjajnija od ostatka galaksije te zauzima 1/5 njenog promjera. Promjer galaksije je mjeren driftanjem oko 4 luč. minute.

Kada sam završio sa M74 odlučio sam potražiti Andromedin padobran. Radi se o gravitacijskoj leći zbog koje se neki kvazar 11 milijardi svjetlosnih godina daleko vidi triput u formi zvjezdica 15. magnitude. Nažalost, nemam printanu kartu lokacije pa sam na temelju koordinata sljedećih pola sata nabadao po nebu gdje bi mogao biti. Na kraju je to bila jalova potraga. Za nastavak večeri se prebacujem na NGC 891. Ako sam imao sreće sa teškom M74, možda ću i sa ovom gadurom.

NGC 891
140x: Velika galaksija, tamna, duga 1/3 vidnog polja (9 luč. minuta) i otprilike 10x uža nego duža. Po sredini galaksije se pruža sjajna središnja regija, mrvicu deblja od ostatka. Središnju regiju presijeca tamna pruga, jasna kao dan. Pruga ne dijeli regiju po pola, već je dio ispod pruge ipak nešto manji od onog iznad.
215x: Na većem povećanju pruga se sada nazire preko cijele galaksije, tj. pruža se otprilike ¾ dužine. Prugu lakše vidim u desnoj polovici galaksije, a i dalje je prisutan efekt kako ima više galaksije iznad nego ispod pruge. Druge posebne detalje nisam uočio.

U atlasu je blizu NGC 891 ucrtana NGC 910 s oznakom galaktičkog jata. Odlučio sam provjeriti o čemu se tu radi.

Prvi pogled kroz okular otkriva 3 mrlje, kasnije pažljivim skeniranjem vidnog polja vidim ih čak 7 na povećanju od 195x. Galaksije koje sam vidio su sljedeće:
NGC 910
195x: Okrugla, sjajna mrlja koja progresivno postaje svjetlija prema sredini. Nisam uočio druge detalje.
NGC 912
195x: Veoma tamna, okrugla, nejasna i malena mrljica.
NGC 913
195x: Ekstremno tamna mrljica, vidi se samo na mahove.
PGC 2186599
195x: Ekstremno tamna mrljica, možda duguljasta. Ima zvjezdicu u sebi.
UGC 1866
195x: Ekstremno tamna, nejasna i relativno velika mrlja u odnosu na susjedne. Bez drugih detalja.
NGC 911
195x: Veoma tamna, blago ovalna mrlja. U sredini je sitna jezgrica koja svojim sjajem dominira nad ostatkom galaksije.
NGC 909
195x: Veoma tamna, sitna i ovalna mrljica s mogućom zvjezdolikom jezgrom.
NGC 906
195x: Veoma tamna, malena i ovalna mrljica sa sitnom jezgrom.

Kada sam završio s ovim jatom galaksija već sam imao filing da mi je dosta. Za teleskopom sam od 21:30, a pogled na sat me šokirao kada je pokazao da je 02:30 ujutro! Vrijeme leti kada se zabavljaš. Za kraj sam odlučio pogledati još M2, pomalo zaboravljeni kuglasti skup jer ga obližnji M15 uvijek nadmaši.

Messier 2
140x: Veoma sjajan, velik kuglasti skup, pun sitnih zvjezdica. Središte skupa je veoma sjajno, mliječno i zauzima 1/3 promjera cijelog skupa. Mliječnost je blago ovalna što cijelom skupu daje ovalan dojam.

Za kraj sam bacio pogled na Jupiter. Slika je bila veoma kontrastna na 280x, baš me iznenadilo i nije toliko blještao koliko sam očekivao. Iznenadilo me što je na samom gornjem limbu planeta, u smjeru 11h bio satelit, taman je pola diska virio iznad planeta. Cartes du Ciel je kasnije rekao kako je to bila Europa u tranzitu.

S pogledom na Jupiter u 02:50 sam proglasio kraj promatranja. Bilo je ovo maratonsko promatranje, kakvo još nisam imao ove godine. Nebo je moglo biti mrvicu bolje, ali sve ostalo je bilo na razini zadatka, od mene do teleskopa.

Svaka čast, baš si prošao hrpu objekata