Počastio sam se novim igračkama:
APM Guidescope 50/200 tražiocem i Pentaxom XW 10mm okularom


Finder - dojmovi su tako tako. Slika je u sredini definitivno oštrija nego u 8x50 finderu vulgaris, ali isto tako ode kvragu prema rubovima jednako kao u finderu vulgaris. Moram još malo isprobati kako to radi, radi li se o ravnini fokusa ili je okular smeće. Za sada sam onako, razočaran.

Pentax XW 10mm - kupio ga za loviti tamne fleke. Dat će taman 2mm pupile na Taurusu, idealno za max kontrast.
Dojmovi? U odnosu na APM Zoom 15.4-7.7 je oštriji po cijelom vidnom polju i slika je mrvicu svjetlija u okularu. Sama oštrina u sredini vidnog polja je veća, ali za nijansu, kod APM-a. Ovo me iznenadilo. Pentax zato ima jako dobre kroz cijelo vidno polje, dok u APM-u na 10mm zvijezde na cca 3/4 radijusa vidnog polja naglo postanu kupus. Opet, ovo s oštrinom moram testirati jer imam osjećaj da na malom refraktoru zupčasta letva fokusera nije dovoljna fina da Pentax fokusiram u dlaku.

Što se tiče objekata, u usporedbi s APM Zoom-om situacija je sljedeća:
- na M42 su produžeci krila u Pentaxu bili jasno vidljiviji
- M79 je bio na prvu jasniji, uspio sam uloviti čak zvijezdu m 11.9 koja nije bila vidljiva u APM-u
- Kastor - jasniji u APM-u
- Rigel - mala pratilja, mrvicu jasnija u APM-u

Jel to EQ3?

Da

Jučer sam malo pričao s Pavlom pa sam odlučio ažurirati jedan grafikon

Dakle, na grafikon sam iskrcao opise svjetline objekata i upario ih s razredima prividnih magnituda.
Grafikon je nastao na temelju 3282 promatranja od ukupno 4334, koliko ih imam evidentirano.
Kratice ispod grafa su sljedeće:

ExB   ekstremno svijetao, objekt dominira vidnim poljem
vB   veoma svijetao, objekt je lako uočljiv
B   svijetao, objekt je jasno vidljiv
F   taman, objekt zahtjeva pažljivo promatranje
vF   veoma taman
ExF   Ekstremno taman
NV   Nije vidljiv



Tih 3282 promatranja na grafu zabilježena su sljedećim instrumentima:
Dalekozor - 140
Teleskop <=101mm - 7 kom
Teleskop 102-199mm - 46 kom
Teleskop 200-299mm - 468 kom
Teleskop 300-399mm - 2203 kom
Teleskop 400-499mm - 22 kom
Teleskop 500mm=> - 360 kom

Negdje mi fali podatak o instrumentima za 36 promatranja, ali kako je to ~1% svih podataka za grafikon, neću se za sada zamarati previše oko njih.
Zbog same količine podataka držim kako su se dobro uprosječili te da nije potrebna dodatno ih kategorizirati po kvaliteti neba, povećanju itd... Treba navesti i subjektivan faktor, a to da zbog većeg iskustva u promatranju ono što mi je recimo 2010. bilo veoma tamno danas mi se može učiniti tamanim ili čak svjetlim. Dodatna mana ove statistike što ne uključuje objekte koje nisam vidio.

  

Sjajan grafikon Vedrane, cini mi se da je sinoc bio u bar-ovima, ovako je jos preglednije. Uzorak je veliki i ovaj grafikon predstavlja merodavnu raspodelu.

Kako objasnjavas skok u sjaju koji se desava kod veoma svetlih objekata magnitude 9? Da li je do malog broja veoma svetlih objekata objekata te magnitude, pa je dovoljano mali broj njih da naprave razliku od 10%. Ne verujem da je to, ima bas puno DSO magnitude oko 9.  Ili je do subjektivnog faktora? Kapiram da je mozda zbog tipa objekta: recimo, otvoreno jato magnitude 9 izgleda bledo, ali je zato galaksija magnitude 9 uglavnom veoma svetla. Jako je zanimljivo pratiti kretanje zavisnosti sjaj-magnituda, tu je i onaj nagli pad kod veoma svetlih objekata magnitude 8.

Izuzetna posvecenost, respect.

Recimo, za 5. magnitud M33 kvari statistiku. Ona je pod lošim nebo taman i težak objekt.
Statistiku na 6. magnitudi popravlja M81, koja je m=6.8.
Za 7. magnitudu tu je M101 koja je m=7.9, ali površine gotovo kao M33 i jako tamna.
Ovaj skok za 8. do 9. magnitudu su sjajne Messierove galaksije npr: M64, M82, M87 i slične

Tek kod objekata 9. magnitude ili tamnijih statistika je "normalna" jer tu su sada na raspolaganju stotine, tisuća galaksija.

Kroz tanke oblake II

Toliko sam bio željan promatrati kroz teleskop da sam sat vremena vozio kako bih gledao kroz tanke oblake

Više na...
Silom kroz tanke oblake

Da malo izazovem reakcije skicom 

Odlican tekst Vedrane, dosta si toga pogledao uz takve uslove. Mogu da zamislim koja je frustracija uzeti odmor i svaki dan gledati oblake. Sat vremea voznje za posmatranje ''kroz tanke oblake'' znaci da su stvari dogorele  .

NGC3226/3227 je odlicno posmatranje. Gledam skicu, uhvatio si i most izmedju galaksija. Te galaksije su porpilicno blede a nisu bas ni prevelike, dobar i teleskop a bogami i osamtrac.

I drago mi je da mape koje pravim nekom koriste  .

Blago tebi kad si mogao nešto pogledat i silom.
Zanimljivo kako ti je Algieba bila toliko različita u sjaju. Meni su one gotovo identične...kao Castor.

A ono, mobilnost mi nudi mogućnost da odem negdje gdje je manje oblačno.
Postoji neki potencijal (30%) za petak da ulovim dobar dio noći, mislim da ću potegnuti na istok prema Daruvaru.

Ovdje je potencijal umro. Eventualno 13.3. se nešto otvori, ali to je već doba Mjeseca. Ako ništa uživat ću u dvojnim, ali stvarno imam želju rješavati DSO (posebice M galaksije).

Bacio pogled na komet večeras, skoknuo do svojih u prigradsko selo.


8x45 dvogled oko 19:15: U sumrak se komet vidi kao mutna zvijezda. Kako se smračivalo tako je komet postao mutna kuglica. Koristeći obližnje zvijezde radim procjenu sjaja na m=5.8
102/500 Skywatcher
28x: Jasno vidljiva mutna kuglica. Bez repa, bez detalja, u sredini sjajan magličasti grumen. Procijenio sam mu prividni sjaj na m=6.0.
50x: Malo jasnija nego na 28x, sada sa skrenutim pogledom kao da na momente vidim veliku, ekstremno tamnu "atmosferu" oko kometa. Komet je sam po sebi sjajan, otkrivam da se u onom sjajnom magličastom grumenu vidljivom na 28x sada na momente nazire zvjezdolika jezgra. Nema repa. Promjer kome oko 4 luč. minute.

Jučer je bila super noć i baš sam se izguštao za teleskopom.

Evo jedna skica za druga Pavla