Toliko je malecki da ga drži plastična vezica.

Arhiv snimaka nalazi se ovdje.

Moram pohvalit oznacavanje kablova 
Sto se dogodilo sa prethodna dva?

Da, morao sam sve označiti jer se vremenom nakupilo toliko žica da više nisam znao kud koja ide i od čega je.

Prvi je bio veliki poput klasičnog kućnog računala što u biti i je bio samo se na njemu vrtio softver i imao je video karticu. Zastario je, bio je analogni kao i stara kamera i trošio poprilično struje jer je to računalo radilo 24 sata bez gašenja.

Drugi je bio Rasberry Pi poput ovoga i radio je dok se nije pokvario. Imao je ventilator kao aktivno hlađenje i trošio je vrlo malo struje.

Treći je nova inačica Rasberry Pi, malo naprednija koja ne treba aktivno hlađenje.

Inače dvojka je imala i klasični monitor na kojemu je prikazivala sliku, no monitor se pokvario i rashodovan je. Tada sam se na njega spajao putem mreže i gledao "sadržaj" preko kućnog računala. Tako je i s ovom trojkom, na njega se spajam iz kuće, a po potrebi i preko ostalih računala u zvjezdarnici Apollo tako da je monitor suvišan.

Ovo su rezultati "ulova" meteora Perzeida prošle noći 11/12.08.2024. koje je snimila meteorska kamera Hrvatske meteorske mreže, a koja se nalazi na stupu pored zvjezdarnice Apollo. Na dnu se nalazi i timelapse video u kojemu možete vidjeti kakav je "promet" bio na noćnom nebu iznad zvjezdarnice Apollo.

Nisam bio u Gradskoj knjižnici na otvorenju izložbe posvećene bećarcu, ali sam kasnije temeljito pogledao izloženi materijal.
https://www.icv.hr/virovitica/rokovo-2025-duh-slavonije-u-virovitickoj-knjiznici-otvorena-izlozba-o-becarcu/

Saznao sam da Pleternica, nedaleko Požege, ima Trg bećerca i Muzej bećarca.
https://becarac.hr/

U Muzej sam mejlom poslao dva astronomska bećarca - Mikeškom zvizdaru i Zvizdarnici Apollo.
Citiram odgovor:

"Poštovani,
zahvaljujemo Vam na lijepom javljanju i na tome što ste s nama podijelili svoje astronomske bećarce. Izuzetno nam je drago što ćemo ih moći uvrstiti u drugo izdanje naše knjige bećaraca.

Ukoliko Vas put nanese u Pleternicu, bilo bi nam zadovoljstvo da nam se javite, kako bismo znali da ste to Vi i da Vas možemo osobno pozdraviti.

Srdačan pozdrav, " .....

Vidim tvoju kreaciju - "bećarsku fotku" ranije objavljenu na mrežnim stranicama AM:
https://www.astronomija.org.rs/zabavnik-27793/9872-becarac-za-danijela
 

Od 11.09.2025. godine zvjezdarnica Apollo opremljena je novim teleskopom, LUNT teleskopom za promatranje Sunca u Hα opsegu spektra. Teleskop sam dobio na poklon, čisto neočekivano, iznenadio sam se kada sam dobio ponudu i naravno, nisam tu priliku mogao odbiti.

Evo prvih snimaka. Ja sam oduševljen što sada napokon mogu promatrati, snimati i proučavati Sunce i u vodikovom dijelu spektra. Do sada nisam nikada Sunce promatrao nikako drugačije osim u vidljivom dijelu spektra, pa čak niti pogledao kroz specijalizirani teleskop za Hα. Vidio sam to samo na slikama. E pa sada se situacija promijenila pa ću moći proširiti opseg svojih promatranja Sunca.

Tu su prvi snimci u različitim varijantama obrade od tog dana. Još se učim snimati i obrađivati te materijale. Ako imate kakav prijedlog ili savjet u vezi toga, samo dajte.


25-879-38-0-M-F by Danijel Reponj, on Flickr

Ovo je Sunce tog dana u vidljivom spektru, za usporedbu



25-878-37-0-L-K by Danijel Reponj, on Flickr


25-878-37-1-L-K by Danijel Reponj, on Flickr


25-878-37-2-L-K by Danijel Reponj, on Flickr


25-878-37-3-L-K by Danijel Reponj, on Flickr


25-878-37-5-L-K by Danijel Reponj, on Flickr

Iznenadilo me kada sam prvi puta u okularu ugledao rubin crveno Sunce puno filamenata i prominencija. Nešto prekrasno!


25-878-37-4-L-K by Danijel Reponj, on Flickr

Čestitke na donaciji 
Žaželio bih ti puno vedrih noći s njim, ali to te ne interesira. 

Čestitke , sad si fakat kompletan istraživač Sunca...

Super

Odličan start i dobra priča 

Primijetio sam da imaš dosta frameova u snimci. Ja obično se držim trajanja do 30 sekundi po videu (što kod mene odgovara otprilike 1500–3000 fps, ovisno o senzoru). Ako snimka traje dulje, filamenti počinju djelovati mutno zbog njihovog prirodnog pomaka, što se posebno primjećuje kod izbačaja.

Što se tiče uniformnosti polja, pokušaj pronaći ,,sweet spot" na etalonu gdje su filamenti jasno vidljivi i doslovno ,,iskaču". Na primjerima koje si podijelio već si jako blizu, ali još uvijek malo off-band. To ćeš najlakše savladati metodom pokušaja i pogreške – jednom kad prepoznaš razliku, svako sljedeće podešavanje trajat će svega nekoliko sekundi.
Najvažniji korak koji često pravi razliku između dobrih i odličnih Hα snimaka jesu flatovi. Evo jednostavan postupak:

1.Najprije fokusiraš.

2.Zatim ispred prednje leće staviš zamućenu plastičnu foliju za dokumente (A4, kakve se kupuju u knjižarama).

3.U Firecapture-u (moj izbor softvera) koristiš opciju za flat: gain ostaje isti kao kod lightova, a vrijeme ekspozicije produžiš.

4.Kada snimiš flat, makneš foliju. Dobit ćeš tamniju, ali ravnomjernu snimku polja. Po želji možeš dodatno testirati i ,,tuning".

Za obradu ti toplo preporučujem IMPPG – izuzetno je praktičan i daje odlične rezultate.

Čestitam na otvorenju novog poglavlja motrenja Sunca!     

U kinu "Apollo" počinju projekcije filma "Što je Sunce bez brkova". 

Odlično!!!
Veselim se novim fotografijama!!!

Kad je već Astro Lux načeo temu postupka snimanja, moj postupak se razlikuje pa da ga podijelim sa vama (za snimanje cijelog diska):

• Fokusiranje
• Podešavanje etalona i ekspozicije, u prilogu je fotografija idealnog histograma kojeg želim vidjeti. Dodatno želim vidjeti ravnomjerno osvjetljenu površinu sunca
• Fino fokusiranje
• Snimanje (uglavnom radim 500 frameova - 17 sekundi)
• Brza obrada u Stakkertu i Imppg sa "mojim" XML-om (uvijek koristim isti XML)
• Ako sve izgeda OK, nastavljam snimanje i povremeno kontroliram histogram

Ekspozicije su od 2.4 do 3 ms, gain je nula.
Trebalo mi je mjesec dana isprobavanja dok nisam došao do ovoga...
Kamera je PlayerOne Naptune M 

Citat: Acheron  u 17.09.2025. u 06:17:40 satiČestitke na donaciji 
Žaželio bih ti puno vedrih noći s njim, ali to te ne interesira. 

Da, gledanje po noći s tim teleskopom, to bih mogao isprobati. Kad se napijem...

Citat: Astro Lux  u 17.09.2025. u 11:25:21 satiOdličan start i dobra priča 

Primijetio sam da imaš dosta frameova u snimci. Ja obično se držim trajanja do 30 sekundi po videu (što kod mene odgovara otprilike 1500–3000 fps, ovisno o senzoru). Ako snimka traje dulje, filamenti počinju djelovati mutno zbog njihovog prirodnog pomaka, što se posebno primjećuje kod izbačaja.

Što se tiče uniformnosti polja, pokušaj pronaći ,,sweet spot" na etalonu gdje su filamenti jasno vidljivi i doslovno ,,iskaču". Na primjerima koje si podijelio već si jako blizu, ali još uvijek malo off-band. To ćeš najlakše savladati metodom pokušaja i pogreške – jednom kad prepoznaš razliku, svako sljedeće podešavanje trajat će svega nekoliko sekundi.
Najvažniji korak koji često pravi razliku između dobrih i odličnih Hα snimaka jesu flatovi. Evo jednostavan postupak:

1.Najprije fokusiraš.

2.Zatim ispred prednje leće staviš zamućenu plastičnu foliju za dokumente (A4, kakve se kupuju u knjižarama).

3.U Firecapture-u (moj izbor softvera) koristiš opciju za flat: gain ostaje isti kao kod lightova, a vrijeme ekspozicije produžiš.

4.Kada snimiš flat, makneš foliju. Dobit ćeš tamniju, ali ravnomjernu snimku polja. Po želji možeš dodatno testirati i ,,tuning".

Za obradu ti toplo preporučujem IMPPG – izuzetno je praktičan i daje odlične rezultate.

Hvala na preporukama, uzet ću ih u obzir.   Ja imam naviku snimati filmiće Sunca u trajanju 180 sekundi za vidljivi dio spektra. To mi je ostalo u navici pa sam ih zadržao i za Ha, nisam uopće razmišljao o ovome što si ti spomenuo.

Citat: Teofil  u 17.09.2025. u 14:33:00 satiČestitam na otvorenju novog poglavlja motrenja Sunca!     

U kinu "Apollo" počinju projekcije filma "Što je Sunce bez brkova". 

Ma nacrtat ćemo ih ako baš treba.