Zvijezde Glavnog niza

Autor tome, 22.12.2025. u 17:09:25 sati

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

tome

Zvijezde glavnog niza (Main Sequence Stars) one su zvijezde kojima je primarno gorivo vodik, te ga pretvaraju u helij. I naše Sunce je zvijeza Glavnog niza (još nekoliko milijardi godina).
Kada zvijezda potroši vodik, kreće fuzija težih elemenata, zvijezda izlazi iz glavnog niza. Sudbina joj ovisi o masi. Tako one masivnije žive kraće te eksplozivno umiru.
Najmasivnije zvijezde imaju životni vijek svega nekoliko milijuna godina. Skončaju supernovom, nakon koje ostane jezgra toliko masivna da se uruši u crnu rupu. One malo manje masivne iza sebe ostave jezgru koja je kolabirala u najgušću nam znanu materiju, neutronska zvijezda.
Ako je masa još manja, ispod 8 M Sunca, tada kraj nije tako eksplozivan. ALi je isto jako dinamičan, uz fazu diva, odbacivanja slojeva te u konačnici kao planetarna maglica koja tada postupno blijedi i nestaje.
Zvijezda najmanje mase, ispod 0.8 sunčevih žive jako dugo. One najmanje vjerojatno i trilijune godina, što znači da još nismo dočekali kraj takve zvijezde.

Glavni niz nalazi se na Herstzsprung-Rusell-ovom dijagramu (HR diagram). Ovisno o luminoznosti i temperaturi zvijezda nalazi svoje mjesto na HR dijagramu. One u Glavnom nizu poredane se kao kosa pruga.
HR diagram

Ovisno o masi i temperaturi postoje klase zvijezda (Glavnog niza): O, B, A, F, G, K, M.
Svaka je naravno podijeljena u mnogo podtipova.
"O" su najmasivnije i vrlo rijetke, 15-90 M sunca, temperature 30-50 k K. Samo 1/10 000 zvijezda u našoj galaksiji spada u "O" klasu.
Kako se spuštamo u masi, takve zvijezde postaju sve češće. Pa su najčešće one klase "M", crveni patuljci. Oko 80% zvijezda tu spada.

Naše Sunce je "G" klasa, a takvih je oko 3.5% u galaksiji.

Svaka klasa ima svoju boju kojom sjaji.

Kopkala me je zamisao da snimim po jednu zvijezdu iz svake klase. Da malo i sebe podsjetim koliko su zapravo lijepe i posebne.
Siguran sam da ima i reprezentativnijih primjera, i da su se mogle i ljepše i zanimljivije prikazati.
Uz fotografiju zvijezde piše oznaka klase i naziv zvijezde u boji kojom ona svijetli. Poredane su od najmasivnije prema manje masivnoj.

Klik na:
Zvijezde glavnog niza


Svakako kritizirajte, komentirajte, sugerirajte....

 *šešir*


Acheron

Meni je ovo super :)

Predlozio bih kasnije snimanje jos jednog niz zvijezda po spektru, ali da su slicnog prividnog sjaja.

tome

Hvala Acheron,

palo mi je na pamet da nisu istog sjaja.
Ali to znači da moram loviti dosta tamne zvijezde, jer npr M klasa nema sjajnije od nekih mag 8-9 (?) na N hemisferi.

Acheron

Ovo je prividno najsjajnija zvijezda M klase na sjevernoj hemisferi. Cca 4 magnitude je sjanija od ove Gliese 402 (m=11,5)
https://en.wikipedia.org/wiki/Lalande_21185

Nadam se da se vidi s balkona :)

Dobra alternativa bi bila Barnardova zvijezda u Zmijonoscu (m=9,5), još nju možeš snimati kroz određeni niz godina pa animirati kretanje

zac

Ma super, odličan posao! Ja bih jedino malo poštimavao ekspozicije, tako da zvijezde izgledaju podjednako sjajne, možda bi se tako ljepše vidjele razlike u boji...
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

tome

Acheron znam za Barnardovu zvijezdu. Ali morao bih čekati da se vrati na noćno nebo.

Zac hvala, dosta je razlike u sjaju pa mi je bilo teško to pomiriti. A i nije ista integracija i uvjeti.
Ali primjedba je na mjestu.

Astrobobo

Bravo Tome, ovo je odlično! Ja ih ne bi izjednačavao po sjaju jer je itekako bitno kojih su masa i udaljenosti. Svako malo me neki kupac u TC pita "koliko daleko mogu vidjeti s ovim teleskopom", pa ja moram objašnjavati kako najbližu zvijezdu ne možemo uopće vidjeti malim teleskopom, a neke udaljene 1000 svjetlosnih godina se vide golim okom. To je ono što bi dodao u opis - njihovu masu i udaljenost od Sunčevog sustava.
http://astrobobo.net : http://recenzije.astrobobo.net : http://ekorasvjeta.net
Pentax 105 SDP, C 9.25" EdgeHD, Lunt 60mm, Nikon Monarch 7 8x42
iOptron HAE29, Celestron CGEM, Giro GR3
SBIG STL-11000, Player One Uranus-C + Uranus-M Pro + Mars-II mono, Nikon D5500 mod.

tsestan

Bravo ta trud *gj* Informativno i zamimljivo.
Dobson na razvlačenje, fensi torbica za okulare i auto s velikim bunkerom.

tome

Hvala Bobo.

Citat:Ja ih ne bi izjednačavao po sjaju jer je itekako bitno kojih su masa i udaljenosti.

Možda nisam napomenuo, cilj je bio prikazati samo boju.
Jer su zvijezde jako različitog sjaja,npr Sirius -1.46 a Gliese 402 11.7, pa im je razlika u sjaju mislim oko 180 000 puta!
Prikazane zvijezde nemaju istu integraciju, ni skala nije ista. Teško je jednog Siriusa ubaciti s bilo čime jer dominira cijelim kadrom.

Citat:Bravo ta trud *gj* Informativno i zamimljivo.

tsestan hvala.

 *šešir*

Robert

Super ideja i fino odrađeno  *tu*
Teleskop Askar FRA500 f/5.6 Astrograph & f/3.9 reducer Montaža ZWO AM5 OAG ASI290MM Mini 
Kamera ASI 2600MM Pro Filteri Antlia 3nm Ha / O-III / SII & Baader LRGB 36 mm unmounted
Ostalo ZWO EAF, EFW, AstroPC Pro, PixInsight, VTOMAN Jump 1000 power station

Frenki

https://www.youtube.com/watch?v=clmI6aEJ_1Q
Teleskopi: Celestron 9.25", SW 250 PDS, SW ED80/600ED, maksutov 90 i 127mm,Sesstar S50pro
Montaže: SW HEQ5 pro GoTo, EQ5,SW AZ GoTo, Meade LXD75 OnStep
Kamere: ASI120 mono, Omegon 571C, StellaVita,
Dalekozor: Carl Zeiss Jena 8x30,BPC:7x35,8x30,12x40,10x50,20x60,revue 20x80,25x100,...,
Ostalo: Sony DSC-HX400,Nikon 7500, D3200,modificirani canon 450D, 50mm, 50mm f1.8, Nikon 80-200ED f 2.8, Samyang f2 16mm,500m f 6.3, Omegon tracker Lx3,...

veljac

Predobro Tome, ubaci to u wikipediju.
astrobin
T: Maksutov 127, SW ED 80, SW Quattro 150P, Askar SQA 85
M: UMi 17R, AZ-EQ5, Nexstar SLT; Star Adventurer v1
K: Touptek imx571c, Touptek imx585m, ASI 533MC-Pro, Qhy8c,  ASI 174 mm mini, ASI120MC, Omegon 1200 m
F: Canon M10, 15-45 mm, Samyang 135mm f/2, nifty-fifty
+ nešto stakla

tome

Robert, Frenki, Veljac hvala vam.

 *zubko*

🡱 🡳