Pa ovo je dosta lijepi boom!

Nisam ispratio sve, ali zar ne bi trebalo da sistem za samouništenje odradi svoj posao pre nego se ovo desi?

Možda bi eksplozija u zraku na 500m visine iznad rampe napravila veću štetu nego od eksplozije u vodi

Japancima otpao satelits rakete H3. Adapter s kojim se kvači satelit je pukao, ispustio satelit i probušio tank goriva. Kad je raketa ugasila motore, ode satelit...

U nedjelju, 30.8. u 13:26 po našem Falcon Heavy bi trebao lansirati Nancy Grace Roman Space Telescope.
Nadamo se uspješnom lansiranju i ljepšim spikeovima.
BTW, NGRST pokriva i vidljivi dio spektra, od 480nm pa prema IR, moglo bi biti dobrih fotki. Inače, radi se rashodovanom špijunskom satelitu s zrcalom promjera 2,4m.

Samo za usporedbu:

HST WF3 kamera ima rezoluciju 0.04"/px u vidljivom dijelu spektra s 2,7' x 2,7' FOV
JWST NIRCAM ima rezoluciju od 0.031"/px u bliskom infracrvenom (2,2 x 2,2' FOV), ali fotke su ružne pa slaba vajda od toga
NGRST će imati rezoluciju 0,11"/px, ali će vidno polje biti 46x23 lučne minute. Kako 2,4m zrcalo razlučuje 0,059", NGRST bi mogao imati pravokutne zvijezde  na fotkama

To jedva čekam, baš me zanima ta tehnologija piganja zrcala i prigušivanja zvijezda kak će to izgledati.

Citat: Acheron  u 27.08.2026. u 14:12:02 satiNGRST će imati rezoluciju 0,11"/px, ali će vidno polje biti 46x23 lučne minute. Kako 2,4m zrcalo razlučuje 0,059", NGRST bi mogao imati pravokutne zvijezde  na fotkama

Ne kontam ovu matematiku, pls pojasni mi to malo... 

138/D(mm), tj. 138/2400(mm) je račun za Rayleighov kriterij za razlučivost zrcala od 2,4m i to ispadne 0,058".
Kako je rezolucija uzorkovanja kamere na teleskopu 0,1"/px, najtamnije zvijezde će biti točno jedan pixel.

Mislim da imaš grešku u matematici jer formula koju spominješ je za vizualni dio spektra, a NGRST snima u NIR tako da bi onda razlučivost zrcala trebala biti oko 0,11.

Citat: Acheron  u 26.08.2026. u 21:17:06 satiBTW, NGRST pokriva i vidljivi dio spektra, od 480nm pa prema IR, moglo bi biti dobrih fotki. Inače, radi se rashodovanom špijunskom satelitu s zrcalom promjera 2,4m.

Navedena formula je za 550nm valne duljine.

U pravu si, naletio sam na nekakvu NASA-inu informaciju da je teleskop u 750 - 1800 nm jer ga je i Wikipedia klasificirala kao infracrveni teleskop pa sam se za nju zakačio, ali to je samo za spektroskop.

Ovdje sam pronašao specifikacije filtera pod "WFI filter parameters", stranica je zapravo super, imaju i modele za 3D printanje CGI-a.

Ima na webu popis filtera i vrijednost PSF (difrakcijskog uzroka) za pojedine filtere.
https://science.nasa.gov/mission/roman-space-telescope/wfi-technical/#Filters
Tek negdje na 1250 nm će rezolucija biti u skladu sa veličinom pixela. Al dobro, tjeramo mak na konac. Nek daje lijepe fotke. Bilo bi fora snimiti cijelu Andromedu, M33 ili recimo M101

Uspješno lansiranje, sad par mjeseci dok ne dođe do parkinga uz JWST.

Možda meni najdraža stvar kod ovog teleskopa je njegovo ime koje će, barem ja mislim, pridonijeti znanstvenoj komunikaciji za razliku od JWST-a.

Citat: Acheron  u 27.08.2026. u 17:42:57 sati138/D(mm), tj. 138/2400(mm) je račun za Rayleighov kriterij za razlučivost zrcala od 2,4m i to ispadne 0,058".
Kako je rezolucija uzorkovanja kamere na teleskopu 0,1"/px, najtamnije zvijezde će biti točno jedan pixel.

Mda, ali to bi vrijedilo samo za zvijezde koje su baš ono na rubu vidljivosti i šeko centrirane na taj jedan piksel...
Da ne bi bilo zabune, takve stvari su moguće. Primarno ogledalo u Višnjanu čiju je izradu Žac opisao na svojim web stranicama (ako još postoje) je stvarno na starim CCD kamerama bacalo preoštru sliku pa je bilo problema s astrometrijom. Samo šta je tamo bilo F/4, ovaj NGPT je skoro F/8?