Promatranja u Istri - nastavak

[zac]

Viđao sam mačku, lisicu, jelena, veprove, ovce, zeca, pse ali nikada - puža!
Otkud  puž i kako je stigao na teleskop, ne znam.
U svakom slučaju, imao je kućicu i izvukao glavu iz nje i šetao se.
Morao sam ga skinuti i staviti u travu.

Joj nee, to ti je bil mašinist :) Zato ti poslije nije išlo traženje, he, he...

Btw, ja sam nedavno moral skidat korektor sa MAKa da bi sa glavnog špičla maknul neku mrcinu od kukca... Eto, nadju živine svaku rupicu očito, iako nikad nisam skužil kak je ušel :)

[Acheron]

 

[ediglavas]

Kad sam već bio tamo, odlučio sam bar nešto vidjeti. Starhopanjem, kad drugo ne ide.

292. Oko pola minute jugoistočno od Betelgeza, to je bar bilo lako naći, je Stf 817, oko dvadeset sekundi razmaknute, sitne zvijezde, ne vidim razliku u sjaju (18,8", m 8,7-8,9);

Oko 15 Jednoroga vidim maglicu, nemam filter ali i nema sumnje da je to maglica, svjetlija u sredini, baš mi je lijepo stala u vidno polje od 35 minuta (NGC 2264).

293. Mizar: Mizar je prva dvostruka zvijezda koju je Herschel gledao! Nije on prvi koji ju je vidio kao dvojnu zvijezdu, još sto jednu godinu ranije (1673.) kao dvostruku vidio ju je Jean Picard a jedanaest godina iza njega i Huygens. Zanimljivo.

Ipak zvijezda kojom se ponosio bila je Sjevernjača - prvi je vidio da je Sjevernjača dvostruka zvijezda a, kako je to najgledanija zvijezda sjeverne polutke, s pravom se ponosio. Gledao ju je najboljim teleskopom svog doba, kojim se može dobro vidjeti čak 8. magnituda, (7 stopa - 6,2 inča, onaj isti kojim je otkrio i Uran).

Kad sam već otišao u povijest: kad je Herschel prvi put gledao "svjetlu točku" u maču Oriona, vidio je jednu zvijezdu, zrak nije bio stabilan a gledao je reflektorom od 4,5", f oko 14,7 i povećanjem od 40x. Tri dana kasnije vidio je tri zvijezde, što je tada bio standard. Dvije i pol godine kasnije teleskopom od 9" (3 metra fokusa) vidio je i četvrtu zvijezdu i od njega potiče ime "trapez".
(Izvor: William Herschel Discoverer of the Deep Sky)

[ediglavas]

Ipak Herschel  nije bio prvi koji je vidio sve četiri zvijezde u trapezu Orionove maglice: još 1696. viđena je refraktorom fokusa 13,5 metara. Ne znam tko je to gledao niti gdje. Obzirom da su leće tada bile promjera 10-12 cm, to bi bio neki f broj 100 i više (!?).
Herschel je prestao raditi refraktore kad je došao do f broja 45 i prešao na ogledala - najprije je 1774. napravio 13 cm gregoriana ali nije bio zadovoljan kolimacijom pa je odložio dovršavanje.
Zapravo, od 1774. nadalje radio je samo newtone, sa sekundarnim ogledalom a kod najvećih promjera i bez (postavio bi okular na vrh cijevi, uz rub i gledao direktno u primarno ogledalo).
Za refraktore nije izrađivao nego je kupovao leće.

[Acheron]

Postojao je malo prije Herschela James Short, koji se bavio proizvodnjom teleskopa.
Sve u svemu, frajer je imao neki trik zbog kojeg su njegovi teleskopi optičkom kvalitetom bili miljama ispred konkurencije.
https://en.wikipedia.org/wiki/James_Short_(mathematician)

[ediglavas]

Nakon što je 01.03.1774. vidio prvu svoju dvojnu zvijezdu (Mizar) odlučio je provjeriti jesu li ostale zvijezde tadašnjih mapa i kataloga  (ukupno 3.000 zvijezda) - dvostruke.
Pa ih je strastveno počeo pretraživati. Usput je našao i neke pored tih.
Pa i Uran.
Zašto nije vidio Neptun a bio mu je kod pretrage neba jako blizu (3°)? Oko toga postoje razna mišljenja. Meni se čini realnim mišljenje da mu je fov okulara naprosto bio premali. Čak mu je i finder lovio samo pola stupnja. 

[ediglavas]

... pa je kod pretraživanja prošao pored Neptuna...

[ediglavas]

03.03.2022.

Refraktor SW 70/500
Plossl 25, plossl 10

Zašto?
Pokušao sam si dočarati uvjete u kojima je Herschel ugledao Mizar kao dvostruku zvijezdu i kako je vidio svijetlu točku u maču Oriona.
Nisam imao 114 mm ogledalo od slitine bakra i kositra ni metar šezdeset drvenog tubusa. Ovo je najmanje od teleskopa i što se okulara tiče najlošije što sam mogao naći.
Kako nisam smio koristiti ni tronožac ni montažu spustio sam staklo na prednjim vratima i oslonio refraktor. Trebalo mi je malo vremena dok nisam ulovio koliko stakla spustiti i kako se osloniti da teleskop bude u ravnoteži i da što manje šetam donjim dijelom.
Mizar nisam razlučio s 25 mm (20x) ali na moje veliko zadovoljstvo jesam s 10 mm: dvije lijepe bijele zvijezde blizu a ipak dovoljno razmaknute! Nakon što sam se nadivio i otišao 248 godina u budućnost, promijenio sam prozor. Opet nazad 248 godina (minus jedan dan): svijetlu točku u Orionovu maču sam našao ali je s 50x nisam uspio razdvojiti, bila je mutna i kao jedna napuhana zvijezda. S 20x da - i, na moje oduševljenje - samo tri zvijezde!

[ediglavas]

03.03.2022. nastavak
SW 180/2700
iOptron gem 28
2" Let 28 mm

Bilo je hladno i sve hladnije ali nije bilo vjetra niti vlage pa se moglo. Mislim, ja sam mogao. Akumulator je poslije nekog vremena odlučio da mu je hladno i da više ne želi pomicati teleskop. Prije toga:

294. Stf 788, Hip 27093, blizu omege Oriona: Jako sitne zvijezde, osma i deseta magnituda, između pet i deset sekundi razmaknute (7,5", m 7,6-9,4);

295. H N 96, epsilon Kompasa (Herschel: "mornaričkog kompasa"): Velika razlika u sjaju, sigurno četiri magnitude, mala zvijezda je stvarno tamna, razmaknute između petnaest i dvadeset sekundi (17,5", m 5,6-9,5);

296. Stf 1431, blizu 44 Lava: Jako su blizu, možda tri sekunde, dosta sitne, može se vidjeti razlika u sjaju. Prekrasna slika, jedva razmaknute, malog sjaja - krasno (3,6", m 7,7-9,1); H: jedva vidljive, 4 minute od FL 44 Lava a svjetliju od njih već u finderu vidim kao dvojnu s FL 44 (broj za zvijezdu preuzet iz Flamsteedovog "Atlas Coelestis"; Herschel je kupovao sve što se moglo naći o astronomiji: i mape i katalog i Atlas zvijezda; prije svega, još dok je bio muzičar, knjige o izradi ogledala za teleskop).

[Dag]

Uživancija! 

[Frenki]

 

[ediglavas]

24.03.2022. 18,45-21,30

SW 180/2700
iOptron gem 28A
vixen 42 mm
let 28 mm
ES 20 mm
(svi 2")

Uputio sam se na dalju lokaciju jer je u okolici Pule bila neka sumaglica a i, kako sam se udaljavao nije izgledalo bolje, Učka se vidjela ali ne čisto. Ipak kad sam se popeo na 360 metara visine, bilo je sasvim pristojno. Brzo sam se poravnao i odmah pokušao s 33 Oriona - to je 1,8 sekundi razmaka - ali nije išlo. Trebala bi jedna kiša, previše je toga bura nanijela...

Krenuo sam na malo veće razmake:

297. Stf 950, 15 Jednoroga, u sredini božićnog drvca - velika razlika u sjaju, plava zvijezda četvrte, pete magnitude i valjda dvadeset manjih u razmaku od četrdeset sekundi do dvije i pol minute, ali mene je zanimala samo ona tri magnitude tamnija zvijezdica, jako blizu, na granici večerašnjih mogućnosti (3", m 4,7-7,8);

298. Stf 1306, blizu nu Velikog medvjeda: već na manjem povećanju (64x) vidi se da je dvojna zvijezda. Prelazim na 96x: blizu četiri-pet sekundi, narančaste zvijezde, velika razlika u sjaju, bar četiri magnitude (4,2" m 4,8-8,9);

299. Stf 1466, južnije od Regulusa, 35 Sekstanta: šest-sedam sekundi razmaka, manje, žućkasto-crvene zvijezde, razlika u sjaju postoji, oko jedne magnitude (6,7" m 6,1-7,1);

300. Stf 1487, 14 Lava: šest-sedam sekundi razmaka, bijele zvijezde, razlika u sjaju više od jedne, možda i dvije magnitude (6,6" m 4,5-6,3), Herschel kaže: veća briljantno bijela a manja pepeljasta, zabilježuje da su ih vidjeli Mr. Mayer i drugi astronomi;

Ne znam koji par je ljepši, ovaj bijeli ili onaj prije žuto-crveni.

301. Stf 1524, 54 Velikog medvjeda, Alula Borealis: ogromna razlika u sjaju, veća zvijezda je žuto-crvena, od velike do male zvijezde je valjda šest-sedam magnituda razlike, mala zvijezda je jedva primjetna ali vidi se - nevjerojatan kontrast, to je oko osam sekundi razmaka (7,8" m 3,5-10,1);

302. Stf 1523, 53 Velikog medvjeda, Alula Australis: jako bliske zvijezde, tu sam povećao i na 135x ali ne mogu ih potpuno razdvojiti - bez sumnje dvije zvijezde - kako povećavam tako mi se rascvjetavaju pa ne idem dalje (2,2" m 3,8-4,8);

Završio sam s promatranjem. Moglo bi se još, nije jako hladno, nema vlage ali treba sve pospremiti, ništa ne razbiti a ima i dosta kilometara do kuće pa treba zadržati pažnju tih sat vremena.

[ediglavas]

25.03.2022. 19-21,30

SW 180/2700
iOptron gem 28A
vixen 42 mm
let 28 mm
ES 20 mm

Večeras na bližoj lokaciji.

Dok sam još namještao finder i stavljao dijagonal, dogodilo se nešto neobično: dvoje ljudi prošlo je terencem s prikolicom za konja i stali su i pitali da li gledam zvijezde, da li oni mogu pogledati.
Totalno sam se zbunio. Tek je zašlo sunce, nema Mjeseca, Jupitera, Saturna, M42 se sad neće vidjeti, takva praznina za obične prolaznike mi se još nije dogodila. Rekao sam im da dođu kasnije - oni da ne mogu, da voze konja, ali da će sigurno još koji puta proći. Baš mi je bilo žao. Da sam bar bio napravio neko poravnanje ugrubo... Baš šteta.

Šta se može, idem dalje:

303. Stf 848, kod lijeve šake Oriona (oko četiri i pol stupnja "iznad" Betelgeza), unutar skupa NGC 2169: puno zvijezda, na rubu skupa plava, sedme, osme magnitude zvijezda dvojna i jako blizu svako malo izroni druga, jako su blizu ali malog sjaja pa se dobro razdvajaju (2,6", m 7,3-8,2). H. u finderu vidi maglicu, u bazi jednakostraničnog trokuta sa 67 i 70 Oriona pa povećava do 460x i u jatu oko dvanaest zvijezda nalazi dvojnu različitog sjaja;

(1) Dok sam tražio opisanu zvijezdu, našao sam  oko stupanj i pol dalje zvijezde Stf 877, oko osme magnitude i oko šest sekundi razmaka, lijepa slika ali te nema na Herschelovoj listi. Ipak je njegov finder vidio krug od samo pola stupnja promjera!
Inače, Herschel je prvi koji je stavio finder na teleskop.

304. Stf 622, sedam minuta od Pi6 Oriona: jedva vidljiv razmak među zvijezdama, podjednakog su sjaja, oko osme magnitude, ali na granici razdvajanja, ipak razdvojene (2,5" m 8,5-8,6). H. kaže samo: Štit. I navodi: dvojna, jedva vidljivo, ne puno minuta od 10 Oriona;

305. H II 48, Stf 666, u Aurigi, u sredini između NGC 1893 i IC 405, malo južnije, pored 16 Aur: opet blizu granice razdvajanja, bijelo-žute sitne zvijezde (3,0" m 7,6-7,9);

I večeras sam pokušao razdvojiti 33 Oriona (1,8 sekundi razmaka) ali nisam uspio, no u blizini sam našao:

306. Stf 708, osam minuta od 25 Oriona: jako blizu, mala razlika u sjaju, oko osme, devete magnitude (2,7" m 7,7-8,9);

307. Stf 1627, u Djevici, šest stupnjeva sjeveroistočno od Porrime, nezahtjevna dvojna, oko dvadeset sekundi razmaknute zvijezde, oko šeste-sedme magnitude (20,0" m 6,6-6,9);

308. Stf 1657, 24 Com, nezahtjevna dvojna, oko dvadeset sekundi razmaknute žute zvijezde, oko pete-šeste magnitude (20,4" m 5,1-6,5);

Seeing se počeo naglo kvariti pa sam već u devet i pol krenuo.

[Frenki]

 

[ediglavas]

03.04.2022. 20,30-22,15

teleskop, montaža, Ler 28, ES 20

Najprije sam odlučio izaći, kiša je pala, siing da će biti dobar, nešto vlage bi riješio grijačem ali sam onda pogledao kretanje oblaka i, odustao.
Oko sedam i po izašao sam pred kuću: vedro, krasno, oblaci vise na sjeveru ali se ne kreću - neću ostati kući kod takvog vremena! Brzinsko oblačenje, uzimanje svega potrebnog i u osam i pol bio sam na poziciji. Koju sam onda morao promijeniti jer je tlo bilo blatnjavo pa sam našao kamenitu podlogu.
Poravnanje je bilo brzo gotovo.
Odmah sam se dao u potragu za najjtežim:

309. Stf 729, 33 Ori: okularom ES 20 vidjelo se da je, bez sumnje, dvojna zvijezda - potpuno se razdvajala, jedva ali ipak, trebalo je istina malo stajati uz nju, bijele su, svijetle, istog sjaja iako je to teško razaznati  (1,8", 5,5-6,7 m);

(2) Arnold 102: nisu na Herschelovoj listi - blizu 33 Ori: jako sitne zvijezde (23,5", m 10,4-10,8)

310. Stf 1137, u liniji od bete i alfe Prokiona, sedam minuta od Prokiona: blizu, možda tri sekunde, velika razlika u sjaju (2,9", m 7,5-9,1);

311. HJ 2320, blizu Nu Blizanaca: male zvijezde, oko deset sekundi razmaka, možda jedna ili malo više mag razlike u sjaju (9,5", m 8,3-10,8);

312. Stf 1507, blizu 63 Lava: blizu, sitne žute zvijezde (8,4", m 8,8-10,2).

Počinjala je jaka vlaga, hvatao se mraz, oblaci su napadali Oriona a ja sam se pobrao doma. Odledio sam se poslije dva sata...