Acheronovi nebeski doživljaji

[Acheron]

Nastavljam s bombardiranjem u ovom topicu. Bio sam 9 mjeseci neaktivan pa sada sve treba nadoknaditi.

Tko voli čitati ima post o M33 na mom webu. Teško mi je formatirati tekst da to liči na nešto na forumu pa ću iz lijenosti samo iskrcati link.
https://zvjezdopisi.com/2021/08/21/skica-messier-33/

Evo skice Jupitera od sinoć. Seeing je bio dobar-vrlo dobar do negdje 23h, a onda je popustio na dobar. Kada sam krenuo gledati Jupiter imao je puno više detalja, posebice oko polarnih krajeva gdje sam vidio raznorazne flekice.

[Acheron]

U petak 20.8. sam bacio pogled na Saturn.
Planet je bio u društvu nekoliko zvjezdica. Jedna je bila odmah ,,ispod" sjevernog pola (sjetite se, gledam planet naopako u teleskopu), prividno tek radiju i pol od središta planeta. Bio je to Tetis (Tefija), 1000 km široka gruda leda i kamenja. Gledam dalje, u smjeru 4 h, nekih 15 radijusa od središta planeta je narančasta zvijezda. Ne moram ni provjeravati, znam da je to Titan, drugi najveći mjesec u Sunčevom sustavu. Ako od središta planeta produžim os preko najšireg dijela prstenova i tako nastavim 8 radiju planeta na desnu stranu, u smjeru 3 h, vidim jednu zvjezdicu, bitno tamniju od Titana. To je Diona, tek malo veća ledena gruda od Tetisa. U smjeru 8 h na 7 radijusa od središta planeta vidim još jednu zvjezdicu, to je Reja, drugi najveći Saturnov mjesec. Na mahove kao da uočavam još jednu zvjezdicu u smjeru 4h, oko 4 radijusa planeta udaljena od njegova središta. Kasnije njuškanje po Cartes du Cielu otkriva kako je to Enkelad, mjesečić poznat po gejzirima. Kada sam završio s njuškanjem okolo prebacio sam se proučavanje samog diska planeta. Inače blijedi disk Saturna bio je prošaran s više pojaseva, jednom širokom svjetlom prugom koja se pružala tik iznad sjenke koju su bacali prstenovi. Sa sjeverne strane ta svjetla pruga bila omeđena tankom, ali tamnom prugom. Sjeverno od nje pa skroz do pola protezala se gotovo jednolična sjeverna hemisfera planeta osim jednog teže uočljivog i pomalo nejasnog malo svjetlijeg pojasa pri visokim sjevernim širinama, otprilike gdje je prsten zalazio iza planeta. Južna hemisfera je bila jednolična, slična sjevernim polarnim regijama po svjetlini. Sam prsten je jasno pokazivao tri segmenta koja ću nabrojati redom od planeta prema van: Prsten C je sivkast, taman prsten kojim se najbolje vidio gdje su prstenovi najširi. Sljedeći je bio Prsten B, najsvjetliji dio prstenova s vanjske strane omeđen kao tintom crnom Cassinijevom pukotinom. Vanjskim Prsten A je nešto tamniji od prethodnog, a na najširim dijelovima pokazivao neko komešanje, kao da postoji još jedna pukotina. U stvari i postoji, zove se Enckeova pukotina, ali je van domašaja mog teleskopa pa pretpostavljam da se radi o optičkom triku zbog kojeg mnogi misle da su vidjeli Enckeovu pukotinu, a zapravo nisu. Kada bi se atmosfera jako dobro smirila vidio sam da je vanjski rub Prstena A omeđen nekim tamnijim prstenčićem kojeg ne mogu prepoznati. Saturn slabo promatram pa ne poznajem specifičnosti prstena i planeta u detalje. Poslije ovog dijela promatranja sam samo zujao po planetu na 380x kroz binoviewer. Prizor je bio fantastičan, živ zbog (fiktivne) treće dimenzije koju binoviewer ubaci u okulare.

Rezultate promatranja sam zapisao u dnevnik i zabilježio na gruboj skici koju sam kasnije više puta prebacivao na papir i nikada sa dobrim rezultatima. Možda je to odgovor na Beornovo pitanje zašto nemam skica Saturna. Koliko je Saturn lijepo izgledao u okularu, toliko je gnjavaža ga prebaciti na papir zbog prstenova, promjene nagiba, igranja s elipsama, crtanjem predložaka itd... Iz ovog razloga skice Saturna mogu izbrojati na prste jedne ruke.

[Beorn]

Wow skica Ach!
Napominjem da C11 sa malo manjim otvorom uredno ulovi Enckea na snimkama. Tako da ovo tvoje mi izgleda upravo to. 

Bravo za opis!

[Acheron]

Ja nisam vidio crticu koja bi bile Encke, više neku nepravilnost, pad svjetline koji se zove Enckeov minimum. Zato sam je i nacrtao tako nejasnom na skici.

Postoji jako puno polemika oko toga vidi li se ili ne
https://www.cloudynights.com/topic/4913-seeing-encke/
https://www.cloudynights.com/topic/704406-saturns-encke-gap-observable-by-what-sort-of-scopes/
https://www.cloudynights.com/topic/674315-enckedivision/
https://www.cloudynights.com/topic/509196-encke-minima-and-gapdivision/

[Acheron]

Uspio sam uloviti jedva, ali jedva zvjezdicu magnitude 15.5 kroz 300/1500 na 214x povećanju. Čisto za informaciju.

[Beorn]

Pa to je odlično!!! Kalkulator mi je izbacio 15.1 maks za tvoj otvor. Što su ti iskusne mlade oči. 

[Zeleni_Zub]

Uspio sam uloviti jedva, ali jedva zvjezdicu magnitude 15.5 kroz 300/1500 na 214x povećanju. Čisto za informaciju.

Skica Plutona incoming? 

[Acheron]

Ostao dužan opis promatranja iz Krivaje
https://zvjezdopisi.com/2021/09/10/promatranje-2021-09-10/

[Antoto]

Ostao dužan opis promatranja iz Krivaje
https://zvjezdopisi.com/2021/09/10/promatranje-2021-09-10/

Imaš kakav link za taj kineski UHC? 

[Acheron]

Treba pitati Beorna otkud ga je nabavio

[ediglavas]

Zašto ispit?

[Acheron]

Studiram vanredno :)

[ediglavas]

A, super!!

[Acheron]

Bio sam marljiv u nedjelju
https://zvjezdopisi.com/2021/10/03/novi-lokalni-breg-desni-degoj/


Skica je u većoj rezi dostupna na blogu

[Acheron]

Zvjezdopis sa Žumberka

Kasna jesen je poprilično problematičan dio godine za astronomska promatranja. Panonska nizina omeđena sa svih strana planinama je kao stvorena za kreiranje i zadržavanje dugotrajnih magli. Anticiklone uzrokuju spuštanje hladnog zraka u nizini iz kojeg se ubrzo kondenzira magla koja može danima trajati. Kako je hladni zrak teži, jednom kada se ,,nasadi" u nizine potrebna je značajna atmosferska promjena da bi ga izbacile van, najčešće prolazak meteorološke fronte. U konačnici taj hladan, magloviti zrak u nizinama, se često kroz dan ne uspije ni zagrijati da promijeni temperaturu rosišta pa magle mogu opstati danima. Istovremeno se događa da su vrhovi okolnih gorja vedri i osunčani te značajno topliji. Ova pojava se naziva ,,temperaturna inverzija" jer kontra uobičajenom pravilu da svakih 150m visine uzrokuje pad od 1°C u temperaturi zraka, vrhunci planina mogu uživati 10-15°C toplije vrijeme.
U takvim slučajevima astronomu amateru ne preostaje ništa drugo nego potražiti najveću nadmorsku visinu kako bi provirio iznad magle i uživao u vedroj noći. U blizini Velike Gorice imamo Vukomeričke gorice, koje su s vrhuncima od 200 do 250 m često preniske da vire iznad magle. Zapravo, kada je prava zimska inverzija, magla se često popne do 500 pa čak i 700 metara visine te su tada samo Sljeme i Žumberak opcija za promatranje. Sljeme je nezgodna lokacija zbog gužve i blizine Zagreba. Iako magla donekle umanji svjetlosno onečišćenje, ono je ipak prisutno i ometa promatranja. Druga opcija je 20 km zapadniji Žumberak, puno ,,divljiji" kraj, pust i zbog toga lošije prometno povezan. Kolege već redovito pohode Dragonoš, a i ja sam ga u jedan ili dva navrata posjetio. Dragonoš se smjestio kraj Japetića, na 750 m visine, ali je preblizu Zagreba pa je zbog svjetlosnog onečišćenja više lokacija za silu, nego pogodna. Prave lokacije mogle bi se pronaći još zapadnije, u smjeru granice sa Slovenijom.

Vodeći se premisom kako je srednji Žumberak mjesto koje treba istražiti, Marko i ja smo se u petak zaputili prema Budinjaku, malenom mjestu na 730 m visine i znatno dalje od velikih naseljenih mjesta. Za usporedbu, Dragonoš je 10km od središta Samobora i 30 km od središta Zagreba. Budinjak je pak 17 km od Samobora i 37 km od Zagreba. Značajna razlika! Problem je što do Budinjaka vodi zavojita i loša cesta po kojoj nema brze vožnje, već taj put vremenski traje kao do recimo Krivaje ili Petrove gore, nekih 1h i 15min za mene iz Velike Gorice.

Kao što sam već naveo, u petak smo tako Marko i ja krenuli na Budinjak. Najavili su vedro vrijeme, meni se neplanirano oslobodila subota i bilo je šteta propustiti ovakvu priliku. Mjesec izlazi tek oko 00:30, tako da je bilo dovoljno mraka da nam se isplati potegnuti. Krenuli smo na put oko 19h i do Budinjaka, tj. cestice prema Brateljima, oko 20:15. Smjestili smo se na livadu koja je bila dovoljno otvorena prema bitnim stranama svijeta (jugoistoku, jugu i jugozapadu) i nadali se kako neće biti prometa. Nažalost, iako su Bratelji selo od možda 20 stanovnika, u skoro dva sata promatranja omela su nas tri automobila. Prilikom prolaska automobila vidjeli smo kako u zraku ima dosta vlage tako da nismo uspjeli do kraja izbjeći maglu iako smo bili na 765 m visine. Na putu do Budinjaka prošli smo cesticom koja vodi do crkve Sv. Petke, koja je 20m iznad okolnog terena, ali nam se nije učinilo da ima zgodnog mjesta za promatrati. Možda bi sljedeći put ipak trebali provjeriti još jednom tu cesticu i pronaći neko mjesto. Prometa ne bi smjelo biti, a kako se radi o vrhu brijega, izmaglica bi se trebala spustiti prema nižem terenu.

Sve u svemu, promatranje smo započeli na friških 4°C u 20:45, nakon što sam pola sata potrošio na postavljanje teleskopa. SQM je mjerio 21.30, što nije loše, bolje od mojih lokalnih brega (Vukomeričkih). Sjeveroistok i istok su bili jako osvjetljeni, do 40-45°, ali jug pa na jugozapad su bili više nego dobri. Moj plan je bio riješiti neke rupe u pregledu neba u Vodenjaku i Kiparu. Dakle, večeras su na repertoaru tamne fleke.

Promatranje

Osnovne informacije
•   Broj promatranja:                2021-10
•   Datum:                                  29.10.2021.
•   Vrijeme:                                20:45 – 22:30
•   Lokacija:                               Bratelji
•   Temperatura:             3°C
•   Vlažnost:                              Visoka
•   Tlak:
•   Prozirnost:                           dobra
•   Granična magnituda:         21.30 mpas
•   Seeing:                                 prosječan
•   Instrument:                          300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)

Večeras sam odlučio riješiti neke rupe u svom pregledu neba, najviše u zoni između zviježđa Jarac, Vodenjak i Orla, a potom malo napasti i objekte u Mliječnom putu u Strelici.

Sektor od RA 23h 00m DEC -20° 00' do RA 24h 00m DEC -10° 00'

NGC 7492, GC, m=10.48, Aqr
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja. Nema jasnih rubova već kopni u pozadinsko nebo.
NGC 7606, GX SA, m=10.75, Aqr
143x HYP: Sjajna, vretenasta mrlja čijom sredinom dominira ovalno središte koje je značajno sjajnije od ostatka galaksije. Duga oko 1.5 minuta i široka 0.3 minute. Moguća mrlja ili zvijezda na rubu vidljivosti na oko 2 minute desno.
NGC 7600, GX S0, m=11.97, Aqr
143x HYP: Sjajna, malena, okrugla mrlja, značajno svjetlija u sredini. Oko 0.3 lučne minute promjera.
NGC 7585, GX SA0, m=11.43, Aqr
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja, poprilično svijetlog središta i solidno velika. Promjer procjenjujem na oko 0.5 lučnih minuta.
NGC 7556, GX S0, m=12.7, Psc
143x HYP: Tamna, nejasna mrlja, malena, promjera oko 0.3 minuta. Blago svjetlija u sredini.
NGC 7721, GX SA, m=11.6, Aqr
143x HYP: Tamna pruga svjetla, duga i uska s jednolikom svjetlinom površine. Čini mi se blago zavinuta s ispupčenjem prema istoku. Rubovi su nejasni.
NGC 7723, GX SB, m=11.21, Aqr
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, poprilično velika. Središnja regija je blago svjetlija od ostatka mrlje, ali nema nešto što bih nazvao "jezgrom". Promjera oko 1 lučne minute.
NGC 7727, GX SAB, m=10.59, Aqr
143x HYP: Izgleda kao mutna zvijezda. Ukupno sjajan objekt, ali velikih kontrasta. Naime, galaksijom dominira sjajno, sitno središte oko kojeg je velika, tamna "atmosfera". Promjera oko 0.7 lučnih minuta.

S NGC 7727 završio sam sektor. Samo jedan objekt iz sektora nisam vidio, PGC 72252, neku egzotičnu galaksiju. Prelazim na sljedeći sektor.

Sektor od RA 00h 00m DEC -20° 00' do RA 02h 00m DEC -30° 00'

NGC 45, GX, m=10.4, Cet
143x HYP: Nisam je vidio. U okularu su mi se ,,priviđale" mrlje gdje ih ima i nema, vjerojatno se okular zamaglio, a sjajna zvijezda u vidnom polju nije pomogla u takvoj situaciji.
214x UW: Nije ni veće povećanje pomoglo, nema galaksije. Idem na sljedeći objekt.
NGC 24, GX SA, m=11.61, Scl
143x HYP: Ne vidim ništa, okular se zamaglio.
214x UW: Tamna, velika i duguljasta mrlja bez detalja s nejasnim rubovima.
NGC 150, GX SB, m=11.36, Scl
214x UW: Tamna, velika, ovalna mrlja nejasnih rubova i bez ikakvih detalja.
NGC 288, GC, m=8.1, Scl
214x UW: Taman, veliki oblak prošaran s pojedinačnim zvjezdicama. Oko 3 minute u promjeru. Nezgodan položaj teleskopa otežava promatranje.
NGC 253, GX SAB, m=8.0, Scl
214x UW: Ogromno magleno vreteno koje presijeca vidno polje okulara na pola. Duga oko 20 minuta, široka oko 2 minute. Po površini vidim regije različite svjetline.
NGC 247, GX SAB, m=9.11, Cet
214x UW: Tamna, dugu i velika pruga svjetla bez varijacija u sjaju ili drugih detalja. Nejasnih je rubova i zvijezda se nalazi na gornjem kraju mrlje.
NGC 175, GX SB, m=12.17, Cet
214x UW: Tamna, malena i nejasna mrlja bez detalja.
IC 1558, GX SB, m=12.2, Scl
214x UW: Nisam je uspio vidjeti.
NGC 134, GX SAB, m=10.39, Scl
214x UW: Veoma tamna, duguljasta mrlja, sjajnija u sredini
NGC 148, GX S0, m=13.3, Scl
214x UW: Nisam je vidio.

S NGC 148 dojadile su mi tamne fleke za večeras. Temperatura je pala s neugodnih 4˘C na još manje ugodnih 3°C pa smo se odlučili pokupiti doma. Za kraj smo bacili pogled na Uran i Jupiter. Seeing se činio odličnim tako da šteta što se nisam pozabavio malo astronomijom na velikim povećanjima. Marko je paralelno promatrao svojim 150/750 Newtonom na AZ4 montaži i pritom ukebao tucet Messiera. Obišao je M57, M27, M71, M56, M13, M92, M34, M31, M32, M110 i ako se ne varam, M29 ili je čak rekao da tu ima toliko zvijezda da ništa ne kuži 😊

Sve u svemu, solidan izlet pod zvijezde. Lokacija treba još malo ,,fine tuninga" i mogla bi postati jako dobro mjesto za bijeg od magluština, a da opet nije na kraju svijeta.
PS: Na povratku sam vidio najveću srnu u životu, bila je velika kao tele!!!
PPS: S ovim promatranjem dogurao sam do 1483 zabilježena objekta.