Valjda Jabbah, a ne Lesath?
Ima tu više oznaka i parova u sustavu...ne samo BU 120.

Škorpiona još nisam niti zagrebao. Xi Sco mi je najbolja do sada, ali ova joj je definitivno konkurencija.

Lesath je stariji naziv iz atlasa koji imam.
Ovo je BU 120 AB + MTL 2 CD

Lesath/υ Scorpii/Upsilon Scorpii
Jabbah/ν Scorpii/Nu Scorpii

U pravu si, greška atlasa koju sam prenio dalje.

Citat: Acheron  u 15.06.2025. u 13:04:22 satiMožda najljepša višestruka zvijezda koju sam jutros promatrao, Lesath

Sjajno. Probaj T Lyrae (ako već nisi), mi smo se juče oduševljavali kao mala deca u MN66. 140 je idealna apertura jer je prividna magnituda slabašna.

  Nastavljam proučavati rezoluciju teleskopa. Čitajući forum Luka mi je dao ideju da odem do jezera s teleskopom. Inače bježim od vode zbog vlage, ali ovaj put sam odlučio približiti joj se što je najbliže moguće.

Odlučio sam otići na jezero Čiče. Ova velika šljunčara ima površinu od oko kilometar kvadratni tako da nije teško pronaći vizuru koja ide stotinama metara preko jezera. Popodne sam sa kćerkom na biciklu obišao jezero kako bih pronašao što bolju lokaciju. Iznenadilo me koliko su ,,zarasli" dijelovi jezera puni ljudi, a još k tome je noću i poznati fukodrom. Kao šlag povrh svega je pročistač otpadnih voda sa svojim miomirisima, samo 150-200 m udaljen od sjeverne obale jezera.

Nakon popodnevno rekognosciranja terena, navečer sam zgrabio opremu i krenuo ka jezeru. Onaj makadam koji sam tako lako prošao s biciklom je s autom izazova. Rupe, grbe, svašta nešto. Za tu 5 km udaljenu lokaciju vozio sam se kao da idem u neko ozbiljno brdo. Kad sam došao do prve lokacije, ona je već bila zauzeta od strane... a nisam išao provjeravati. Onda sam se vratio na sekundarnu lokaciju, bliže nesretnom pročistaču.

Postavio sam teleskop, poravnao montažu i oko 22:40 bio sam spreman za promatranje. Pustio sam teleskop da se ohladi pola sata prije promatranja. Jezero je dosta osvjetljeno zbog bagera i radne zone šljunčare, a i Mjesec se očekuje oko ponoći. Na terenu sam otkrio da sam zaboravio Barlow leću i Baaderov dijagonal, tako da sam ograničen večeras na 306x povećanja.

Dok sam čekao da se teleskop propisno aklimatizira, krenuo sam u 23:15 s promatranjem dvojnih zvijezda u Vagi.

STF 1925; D*; d=6,33"; m=8,14; Lib
306x: Dvije zvijezde, tamna, pratilja znatno tamnija, bliska i smjestila se na oko 6,5h (PA oko 15°). Ne vidim boje u zvijezdama.

BU 119; D*; d=2,33"; m=8,09; Lib
306x: Dvije zvijezde, bliske, ali jasno razdvojene. Među komponentama vlada manja razlika u sjaju. Obje su bez boje, pratilja se smjestila na 3h (PA oko 270°).

SH 202; D*; d=52"; m=6,95; Lib
306x: Dosadno široka dvojna zvijezda. Manja razlika u sjaju među komponentama, bez boje. Pratilja se smjestila na 10h, tj. PA oko 120°.

STF 1962; D*; d=11,68"; m=6,44; Lib
306x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, gotovo identičnog sjaja. Obje zvijezde bez boja, pratilja na 12h, tj. PA oko 180°.

BU 35; D*; d=1,59"; m=7,27; Lib
306x: Dvije zvijezde, bliske i malo im nedostaje kako bi se dirale. Među komponentama vlaga umjerena razlika u sjaju, a primar je bijele boje. Pratilja je bez boje, smjestila se na cca 9h (PA oko 90°).

47 Lib (HU 1274); D*; d=0,38"; m=6,04; Lib
306x: Jedna zvijezda bijele boje.

Selim se malo do Škorpiona, krećem od kliješta.

Graffias (Beta Sco, H III 7); D*; d=13,38"; m=2,59; Sco
306x: Lijepa dvojna zvijezda, kombinacija blijedožutog primara i blijedoplave pratilje. Među komponentama je velika razlika u sjaju. Zvijezde su jasno razdvojene, a pratilja je na 6,5h (PA oko 15°).

Lesath (Ni Sco, BU 120 AB); D**; d=1,35"; m=4,35; Sco
306x: Prekrasna četverostruka zvijezda. Primarna zvijezda (AB) nudi veliku razliku u sjaju među komponentama, gotovo bi se dirale da između njih nema tanke, crne ,,dlačice". Primarna je blijedožuta, pratilja je bijela na 6h. Drugi par se smjestio 1/8 vidnog polja dalje, u smjeru 5h.

Lesath (NI Sco, BU 120 CD); D**; d=2,37"; m=6,60; Sco
306x: Bliske zvijezde, razdvojene i s manjom razlikom u sjaju. Obje zvijezde su bijele. Pratilja se smjestila na 8h (PA oko 60°).
Prizor me fascinirao pa sam skicirao Lesath.

Odlazim do Antaresa. Znam da je dvojna zvijezda, a po difrakcijskim prstenovima na zvijezdama vidim da je seeing dobar. Okrećem na zvijezdu i gledam kako titra u okularu.

Antares (GNT 1); D*; m=0,9; d=2,74"; Sco
306x: Gledam titravu sliku zvijezdu. Samo titra, ne skače i ne mijenja dimenzije pa je ovo zapravo dobar pogled s obzirom da je samo 20° iznad horizonta. Sredina zvijezde je žuta, prvi difrakcijski prsten narančast, ostali više crvenkasti. Gledajući te prstenove uočavam 6 ,,šiljaka", vjerojatno negdje vijci koji drže leće imaju efekta. Konačno, jedan od tih šiljaka na 3,5h je neobično zadebljan. Gledam, gledam i vidim da se ne miče, ne pleše kao drugi prstenovi, a čak ima svoju boju koja je mješavine bijele ili blijede žutozelene. Shvaćam da je to pratioc pa brzo skiciram zvijezdu i položaj. PA procjenjujem na oko 285°.

Razlučivanjem Antaresa zaključujem kako je seeing dobar, a teleskop aklimatiziran. Krećem po testnim dvojnim zvijezdama.

STF 2094; D*, d=1,10"; m=7,48; Her
306x: Dvije zvijezde, gotovo bi se dirale da nemaju sitnicu, crnu crticu između sebe. Obje zvijezde su bijele boje. Pratilja se smjestila na 8h, što bi bio PA od oko 75°.

Večeras jasno razdvajam ove zvijezde, bolje nego prijašnju večer.

STF 2049; D*; d=1,10"; m=7,33; Her
306x: Dvije zvijezde, odvojene tankom, crnom crticom. Obje zvijezde su bijele, manje razlike u sjaju među komponentama. Pratilja je na 6h, tj. PA je oko 15°.

Razdvajam zvijezdu, teoretska granica ovdje je također 0,99". PA sam krivo procijenio, pogriješio sam za 180°.
Idem na težu zvijezdu visoko u Zmaju.

STF 2054; D*; d=0,96"; m=6,15; Dra
306x: Dvije zvijezde, narančaste. Vidim dvije kvrge koje se diraju, jasna duboka ,,8". Na momente se pojavi između tih crtica manjeg sjaja, ali nikako crni prostor. Većinu vremena pratilja izgleda kao ,,prišt" na primarnoj zvijezdi. Pratilja se smjestila na 1h, što bi dalo PA od oko 0°.

Evo ga, zvijezda na rubu razlučivosti. Teoretska granica za Rayleighov kriterij u žutom dijelu spektra je oko 1,05", a ovdje vidim jasnu osmicu na 0,96". Dawesov kriterij bio bi oko 0,88". Nisam zaronio ispod granice. Inače sama slika zvijezde je prekrasna, mirna, ne mrda!

STT 312; D*; d=4,66"; m=2,8; Dra
306x: Jedna samotna zvijezda sa dva difrakcijska prstena.

Ovdje je razlika u sjaju među komponentama od gotovo 150x jer pratilja je m=8,2!

STT 351; D*; d=0,82"; m=7,90; Dra
306x: Dvije zvijezde jasno spojene u jedan objekt. Obje zvijezde su sličnog sjaja, žućkaste. Zvijezda je izdužena u smjeru PA 30-210°.

Ništa od razlučivanja ovdje, malo lošija situacija nego kao kod STF 2054. Teoretska granica razlučivosti je 1,05", a razmak ove zvijezde je 0,96".

STF 2118; D*; d=0,87"; m=7,07; Dra
306x: Dvije zvijezde, stopljene. Vidim pad svjetline između zvijezda, ali ne i crnilo. Pratilja je na 9h, sličnog sjaja kao i primar. Obje zvijezde su bijele.

Ovo je zanimljiv slučaj. Teoretska granica razlučivanja je 0,99" i nisam uspio razlučiti zvijezde po Rayleighovom kriteriju, o crnilu nema govora. Ovo je bliže Dawesovom kriteriju od 0,83" za kombinaciju valne duljine i mog teleskopa. Baš mi je žao da nemam barlow kod sebe da odem na neko ludo povećanje za ovaj teleskop (400x ili više).

STT 353; D*; d=0,58"; m=4,46; Dra
306x: Vidim dvije zvijezde, bez jasnog minimuma između njih. Na momente mi se ukaže izraženi minimum između njih. Ostatak vremena dvojnost zvijezde je slabije izražena nego kao kod STF 2118. Među komponentama je manja razlika u sjaju. Pratilja se smjestila na 8h, tj. PA oko 270°.

Ovo je zanimljiv slučaj. STT 353 je par plavih zvijezda, dakle teoretska razlučivost je 0,81" tj. 0,58" po Rayleighovu i Dawesevom kriteriju. Ovdje sam prebacio preko granice koja se očekuje za teleskop, iako nisam jasno razdvojio zvijezdu. Isto tako, zbog lakoće kojom sam vidio kvrgice sumnjam u pouzdanost podataka preuzetih sa StelleDopie.

Nakon STT 353, okrenuo sam prema Antaresu, koji je sada bio sat nakon kulminacije. Bio je puno nemirniji i pratioc se nije vidio. Već mi je bilo zima, ja u kratkim rukavima, a vani 17°C. Kad se neka debela nutrija bacila u vodu i prepala me, zaključio sam da mi je dosta i u 01:10 proglasio kraj promatranja.
Jesam li razdvojio zvijezde ispod Rayleighovog kriterija?

Mislim da je prvo potrebno postaviti pitanje – što znači razlučena zvijezda? Možemo zamisliti dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor će reći kako je dovoljno prepoznati kako se radi o dvostrukoj zvijezdi. U tom slučaju onda je Dawesov kriterij valjan i onaj koji se treba koristiti. Drugi odgovor bi bio da treba prepoznati jasno dvije zvijezde, u skladu s Rayleighovom kriteriju.

Ponudit ću na ovo pitanje treći odgovor – odgovor je u promatraču. Promatrač kada vidi u atlasu dvostruku zvijezdu i okrene teleskop prema njemu već zna što može očekivati u okularu. U glavi se stvori slika objekta, svjesno ili nesvjesno, i promatrač pogledom kroz okular uspoređuje sliku s onom iz glave. U kratko, imamo očekivanja od pogleda i to usmjeruje naš pogled.

Vjerujem kako su upravo ta očekivanja razlog zašto se uspiju razlučiti zvijezde ispod teoretskih granica. Volio bih provesti test u kojem bi ljudima nasumično pokazivao pojedine i dvojne zvijezde na rubu razlučivosti teleskopa, bez prijašnjeg znanja o njihovoj prirodi. Takvo istraživanje bi pomoglo u veličini utjecaja subjektivnog dojma na promatranje.

Na sljedećem promatranju s dobrim seeingom ću pokušati ove rubne zvijezde na bijesnom povećanju. Kakav god rezultat bio, boli me briga jer sam nakon 20 godina razdvojio Anteres!

A evo i Antaresa 

Citat: Acheron  u 15.06.2025. u 22:15:44 satiMislim da je prvo potrebno postaviti pitanje – što znači razlučena zvijezda? Možemo zamisliti dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor će reći kako je dovoljno prepoznati kako se radi o dvostrukoj zvijezdi. U tom slučaju onda je Dawesov kriterij valjan i onaj koji se treba koristiti. Drugi odgovor bi bio da treba prepoznati jasno dvije zvijezde, u skladu s Rayleighovom kriteriju.

Esteta bi rekao, Rayleigh x2 je dobra margina. :)

Citat: Acheron  u 15.06.2025. u 22:18:00 satiA evo i Antaresa 

Sjajno.
Spajkovi su seeing?

Spjakovi su mislim od šarafa koji drže leću, a ulaze u svjetlosni put.

Gdje ćeš bez barlowa krenit na takve dvojne. Bravo za Antares. To budem i ja probao sa manjim refraktorom jer nisam siguran da Mak to može riješiti.
Što se tiče subjektivizma kod razdvajanja dvojnih...pa ne znam baš koliko to može imati utjecaja. Kod DSO ok. Bombardirani smo slikama objekata pa se zna desiti da stvorimo svoje verzije (nenamjerno najčešće). Dvojne ili vidiš ili ne. Padne mi na pamet uvijek BU 1053 u Kočijašu (sep 1.9˝) koju sam od samih početaka pokušao razdvojiti sa mak 150. Masu puta sam kao nešto vidio, PA je odgovarao, ali mi nije palo na pamet zapisati da sam je riješio. Tek kad je B zvijezda bila jasna kao dan (mjesecima kasnije: br. 820) sam to napravio. Uostalom, pokušavam se ne obazirati na PA kada prvi puta promatram neku blisku dvojnu (izuzetak su dvojne koje pripremim prije promatranja...tada unaprijed zapišem sve informacije). Idem na slijepo pa ako primijetim B zvijezdu procijenim PA i onda usporedim sa službenim podatcima jesam fulao ili ne.
Vid svakog pojedinca je isto neizostavan faktor. Ne sjećam se točno koja je dvojna bila u pitanju al Toni ju je lagano razdvojio na ne baš velikom povećanju. Ja sam nakon njega na dosta većem. Sjećam se isto kad sam sa Markom u Trnovici razdvoio Tegmine. Kod mene je to bila jako mala jedva vildjiva separacija. Marko je to jasno vidio bez naprezanja oka.
Ideja od više ljudi za testirati na slijepo je dobra, ali hajde ti okupi više ljudi + ako i uspiješ koja je vjerojatnost da tu večer bude baš odličan seeing.

Fulao si malo poantu, čin znaš da ideš gledati dvojnu zvijezdu tvoja percepcija onoga što će biti u okularu se prilagođava toj informaciji.
Kao kad ja vidim u atlasu neku sitnu galaksiju, odmah znam da tražim veoma tamnu fleku koju bih inače možda i preskočio ili si ne bi dao truda je potražiti. Iznenađenje u pravilu nastupi kada slika u okularu odstupa od naših očekivanja. Onda je to lijep, zanimljiv, nešto što će nas privući da ga pogledamo opet.
Naš mozak ne voli dosadu, a kada je sve u skladu s očekivanjima, to je dosada.

Inače, primjer kako psiha utječe na promatranje su Marsovi kanali. Kada ih je Schiaparelli prijavio, svi su sljedećih 40 godina viđali samo kanale, sve dok Antoniadi oko 1920. nije stao na kraj tom bullshitu. Zanimljivo je da su se kanali na Marsu crtali sve do 1972., kada je Mariner 9 snimio cijeli planet. Nekako su svi kanalaši polizali go*no i prilagodili su svoju percepciju novim saznanjima.

Ima ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
 Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!
https://youtu.be/3Jzn19dbcfI?si=YL67YobxxpruooTD

PS: Gungule oko kanala na Marsu sam lijepo tu opisao u knjižici
https://zvjezdopisi.com/2019/01/25/opozicija-marsa-2018/

Imam doma njemačku enciklopediju iz 1890 i neke gdje su ucrtani kanali na Marsu, plus kako su se poduplali za dvije godine. Kad vidim kakve su tamo detalje crtali, pa još te tanke crte od kanala...sad kad znamo kako nam seeing daje granice, bez obzira na promjer teleskopa, onak WTF 

Citat: Acheron  u 16.06.2025. u 10:18:45 satiIma ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
 Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!

Nesto tako je rekao i Steve Gottlieb na predavanju kome smo prisustvovali: ''Mi danas teleskopom od 12'' vidimo spirale u galaksijama jer znamo da su tu''. Dobro se secam te recenice.