Malo se promatralo u četvrtak i petak, ali ne previše uspješno. Za tri i pol sata promatranja vozio sam se četiri i pol sata.

Tako je to u studenom. Prijelazno razdoblje između jeseni i zime je muka po vremenu. Tu, na rubu Panonske nizine, to znači da se navuku magle ako je stabilno vrijeme ili je pak stalno oblačno, cmoljavo vrijeme. U takvim vremenskim prilikama čak i najmanju rupu u oblacima treba iskoristi. Zato sam otišao dvije noći za redom na Jošavicu.
...

Više na:
Dvije Jošavice u studenom

U nedjelju navečer sam izvukao teleskop na balkon, APM 140, da bacim pogled na rekordno tanke prstenove Saturna.
Imam 38 godina pa računam da mi je u uz ovu ostaju još jedno 3 prilike vidjeti prstenove tanke kao papir.

Za početak, seeing nije bio loš, ali nije bio niti dobar i s vremenom se kvario. Slika u binovieweru na 265x je previše tamna na 140 mm za puni užitak, iako dobre oštrine, tako da moram upiknuti neka dva okulara od 15mm da to povećanje malo ukrotim. Vjerojatno će biti super plossli da sad ne iskrcam neke ozbiljnije pare na povremeno lurkanje na planete. U kombinaciji s barlowom (koji dalje bolje rezultate nego glass path corrector) imam f/24 optički sustav pa bi u načelu i malo kvalitetnije pepeljare trebale biti dobri okulari.

Da se vratimo na planet. Sam Saturn je u nijansama bijele kave, ima bijeli pojas iznad prstena i ostalo je sve kao kapučino od vanilije. Sami prstenovi su bili tanki, teže se vidjela sjena planeta na njima, ali mi je iskočio jedan efekt kojeg sam uočio ranije na skici jednog forumaša s CloudyNights-a. Naime, prstenovi na polovici lijevo i desno od planeta nekako zadebljani. Moja teorija je da je to iluzija koja nastaje na mjestu gdje se "krivulja" B prstena (onog unutar Cassinijeve pukotine) lomi natrag prema planetu. Zbog malenog nagiba prstena na tom mjestu i prividne spljoštenosti nam se "zbroji" svjetlost bliže i dalje strane B prstena u jedno prugu, koja se ona čini debljom!
Osim toga, tu su bila tri satelita u neposrednoj blizini planeta. Reja, Diona i Titan. Dionu nisam vidio s binoviwerom već kroz jedan okular na 280x.
Kako na planetu nije bilo nekih detalja, odustao sam od skiciranja, posebice kad sam skužio da se seeing kvari s vremenom.

Nakon toga sam bacio pogled na četiri dvojne zvijezde:

BU 80; d=0,96"; m=8,2; Psc
280x: Ništa, jedna zvijezda, tamna i teška za promatranje zbog obližnje ulične rasvjete. SQM je na balkonu mjerio oko 18,45

STF 3009; d=7,1"; m=6,9; Psc
280x: Dvije zvijezde, velike razlike u sjaju, primarna narančasta, pratilja previše tamna za boje. Jasno razdvojene. Pozicijski kut je na 230°.

STF 3019
280x: Dvije zvijezde istog sjaja, bez boje i jasno razdvojene. PA oko 5°.

STF 3031
280x: Dvije zvijezde, široko razmaknute, veće razlike u sjaju. Obje zvijezde bijele, tj. bez boje. Pozicijski kut oko 320°.

Dao sam si truda u Celestiji simulirati efekt "zadebljanja" prstenova, da se lakše vidi na što sam mislio.

Citat: Acheron  u 26.11.2025. u 22:06:11 satiDao sam si truda u Celestiji simulirati efekt "zadebljanja" prstenova, da se lakše vidi na što sam mislio.

Možda je objašnjenje jednostavnije - B prsten je najsvjetliji, pa se logično više ističe i stvara dojam "zadebljanja". Ali i ovo tvoje tumačenje ima smisla.

A vjerojatno su oba efekta i onda dodaj malo mrljavo seeinga i tanka svjetlija crta postane "zadebljanje" kada se razmaže.

Citat: Acheron  u 15.11.2025. u 11:19:46 satiTome spava na poslu kada mu ovakvi objekti prolaze ispod radara

Dakle, sinoć sam ovu maglicu ulovio sa 140/980 pod osrednjim nebom (SQM 20,8). Bila je laka za uočiti, kao magličasta pruga koja je sa skrenutim pogledom presiječena na dva dijela. Ugodno sam se iznenadio kako ju je tako mali promjer izvukao. Čak sam lakše uočio da je maglicu nego u 500tki, jer je u 500tki toliko svjetla da su kvrge u njoj "zvjezdolike" na manjim povećanjima pa izgleda kao višestruka zvijezda.

Kada bi je sad eminentni astrofotograf specijaliziran za planenetarne maglice konačno snimio... 

I obližnja NGC 7027 je super izgledala, isto ugodno iznenađen. Sad je pitanje od 10,000 € što može APO od 180 mm 

Citat:I obližnja NGC 7027 je super izgledala, isto ugodno iznenađen.

NGC 7027 je snimljena. 

NGC 7027

A taj protoplanetarni biser mi je na listi već dugo. Biti će, biti će...

NGC 7027 je bila isto fora, baš se vidio pravokutnih s kvrgom na vrhu i naznakom procjepa sa skrenutim pogledom.

Kasnije sam gledao kako preko Jupitera prelazi satelit. Bio je vidno tamniji disk na planetu.

Mršava prilika za promatranje pojavila se u četvrtak 10. prosinca. Nisam je želio propustiti, ali zbog prijeteće magle nisam bio niti 100% siguran gdje otići s teleskopom. Na kraju sam se odlučio za Budinjak. Vožnja do ove lokacije je gnjavaža, ali barem je dovoljno visoko da bude sigurna od magle.
...

Više na:
2xBudinjak

Nešto kao Edija i mene ju jučer žuljalo da barem malo pogledam kroz teleskop.
Zapravo, nisam imao prilike provjeriti kako radi Pentax XW 40.

Postavio sam teleskop oko 17h na balkon 140/980 APO i pričekao noć. Na nebu Mjesec i poneka pruga oblaka koja je galopirala. Ubacio sam XW 40mm i krenuo gledati. Cijele Plejade su stale u vidno polje i šire. Nacrtao sam raspored zvijezda od ruba do ruba koje vidim u okularu i izmjerio vidno polje - 2° 43', taman kako treba.
Nije pomoglo što je Mjesec bio par stupnjeva dalje pa je pogled na Plejade bio prigušen. Inače zanimljivo, vidim puno prašine u vidnom polju. Nema je u okularu, valjad kod tako velikih pupila vidim prašinu na dijagonalu. Nisam niti siguran da se pupila raširila na 6mm+ na osvjetljenom balkonu.

Pogledao sam potom M36, koji se jedva vidio na svjetlom nebu. Potom sam se odšetao do M42. Cijeli mač je stao u vidno polje, od NGC 1981 do Jote Oriona i niže. Supeeer! Tu je nebo bilo tamnije pa nisam vidio onu prašinu. Otišao sam do Rigela, ubacio 280x i jedva vidio pratilju. Seeing je bio katastrofa. Ah... Pogledao sam Jupiter, ali bio je previše nisko da išta razaznam osim dva blijeda pojasa na njemu. Zaključio sam oko 19h da mi je dosta i povukao se na toplo. Na balkonu je sad već ionako bio feeling da sam u pojasu Gaze po količini pucnjave...

Sretna Nova Godina!

40 mm?!
Baš me zanima kako će to biti u mraku.

Da da, a meni je to na 140mm izlazna pupila od 5.7mm.
Na 500tki je neupotrebljivih 8.2mm. Mozda ga ubacim u fokuser iz zafrkancije 

Želio sam Panoptic 41mm, ali 700e za tako specifican okular mi je puno. Ovog sam u odlicnom stanju piknuo rabljenog za pola te cijene.

Jučer sam malo šmugnuo u brda na kratko promatranje sa 140/980. Zapravo, na -5°C to je više bio test izdržljivosti nego promatranje.
Išao sam testirati te nove zoom okulare, a i bio sam željan pogledati kroz teleskop bilo što. Na kraju okulari su OK, ali sam imao naramak onih nesvakidašnjih problema koji se tu i tamo dogode, recimo ukucao sam u Synscan kontroler da je 2826. godina. Frajer je odmah izračunao precesiju i bacao greške usmjeravanja teleskopa od valjda 5-10°. Dovoljno da ga ne lupiš od bijesa, ali nedovoljno da trpiš. Onda sam ispravio godinu, ali kontroler ništa. Pa ugasi sve, upali opet i ajmo ispočetka... 2 zvijezde, Capella, Deneb, bla bla bla. Na tako niskim temperaturama svaka minuta je bila dragocjena jer hladnoća grize neumoljivo.

Dok sam sve podesio, provjerio kako fercera okular na dvojnoj zvijezdi 118 Tauri i da ću krenuti u nešto ozbiljinije promatranje, eto oblaka. Prvo prugice, a onda deka. Đaba sam krečio. Ništa, pakiraj nakon 45min kakvog takvog gledanja i piči doma na toplo.

Tako to ide, što više elektronike to više muke na terenu, ali ipak kad dobiješ stabilnu sliku u okularu i mogućnost duljeg opuštenog promatranja, sve se to isplati.

Svaka cast Vedrane na hrabrosti za smrzavanje!