Evo teme samo za mene, gdje ću objediniti promatranja i skice. *ritmika*
Jupiter 2018-05-20 (https://zvjezdopisi.com/2018/05/21/jupiter-2018-05-20/)
Kakav dan je ova nedjelja bila. Prvo sam proveo 8.5h na biciklu vozeći 215 km do planine Lisca u Sloveniji, a onda mi vrag nije dao mira pa sam izvukao teleskop. Gledao sam zvijezde golim okom i primijetio sam da jedva trepću. Takvo ponašanje bi trebao biti znak stabilne atmosfere, tj. dobrog seeinga.
Teleskop sam postavio oko 23:20h. Ovaj put nije bilo problema poput gubitka kontakta, sve je radilo od prve. Kolimirao sam ga, podesio GoTo i usmjerio prema Jupiteru. A kad ono, seeing srednja žalost. Ajde, kad sam već toliko truda uložio odlučio sam napraviti skicu. Provjerio sam usput kako funkcionira novi mikrofokuser, s 1:10 prijenosom, i to je sada puno bolja priča. Nema više naglih skokova već se fokus fino može ugoditi.
Planet kao planet je pokazivao neke nove detalje u pojasevima. Na mahove sam mogao vidjeti tanki ekvatorijalni pojas (EB). Južni dio ekvatorijalne zone (EZ), iznad EB gledano u teleskopu, bio je tamniji od sjevernog dijela EZ. Sjeverni ekvatorijalni pojas (NEB) pokazivao je tri tamnija čvorišta. Od čvorišta najzanimljiviji je bio onaj na zapadnoj polovici NEB-a. Čvor se nalazio na sjevernom rubu pojasa i pružao je dva kraka prema jugozapadu. Jedan krak se nastavljao u feston koji je obgrlio svijetlu pjegu.
Nakon zanimljivih detalja očekivao sam vidjeti neke pojaseve i zone još sjevernije, ali ništa. Samo neka krnja naznaka sjevernog umjerenog pojasa (NTB) na zapadnom limbu. Kako se pružao prema meridijanu tako se pojas sužavao i na kraju nestao. U polarnim predjelima nije bilo detalja.
Na jugu je priča slična. Južni ekvatorijalni pojas (SEB) je prema limbovima je bio uži, ali kako se primicao prema sredini tako se širio i onda oko samog meridijana opet skupio. Zato se sjeverni rub SEB-a činio blago valovit, s dva brijega. U samom pojasu nije bilo detalja. Iznenađenje je bilo što sam uočio tanki pojas u južnoj tropskoj zoni (STrZ). Prema shemi on je u biti južni umjereni pojas (STB), a drugi, deblji pojas iznad njega (gledano u teleskopu) je južni južni umjereni pojas (SSTB). Taj SSTB nije pokazivao nikakve detalje ali je od južne polarne regije bio jasno odvojen uskom južno južnom umjerenom zonom (SSTZ). Oko polova nije bilo detalja.
Nakon pola sata promatranja došli su oblaci s juga. Odlučio sam pogledati pokoju dvostruku zvijezdu prije završetka promatranja. Uspio sam vidjeti samo Epsilon Volara (Eps Boo) iliti Izar. Jasno sam je razlučio na 217x u dvije komponente različitog sjaja. Čak je bilo i tamnog prostora između njih. Nažalost, oblaci su i to guštanje brzo prekinuli.
(https://farm1.staticflickr.com/911/41361539675_9ffcae1cf9_b.jpg) (https://flic.kr/p/261YGJp)
Jupiter_20180520_2145_189x (https://flic.kr/p/261YGJp) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Ako se na brzinu pročita početak teksta, stječe se dojam da si teleskop vozio na biciklu :-D
Odlična skica btw *pljesk*
Eto, imaš više detalja na toj skici nego ja ikada na bilo kojoj fotografiji. *pljesk*
Dođe mi da se i ja počnem baviti skiciranjem umjesto astrofotografiranjem planeta. *jok*
*šok* Svaka čast što si bio u stanju izvući teleskop nakon tolike kilometraže na bicikli. A bogme se ni prsti nisu tresli. Fina skica. *tu*
Ach *šešir*
Supač skica!
Kapa do poda za skicu
Fajn si to narisal *tu*
Citat: Zocky u 22.05.2018. u 00:30:09 sati
Ako se na brzinu pročita početak teksta, stječe se dojam da si teleskop vozio na biciklu :-D
Odlična skica btw *pljesk*
Hahaha tako nekako, zamislio sam ga kako vadi iz dzepa mrcinu od teleskopa ko sport billy *zubko*
Ah sretnika, ja kad god u zadnje vrijeme izvučem skop, seeing je komatozan do te mjere da jedva vidim glavne pruge na Jupaču, a zvijezd ebi mogel podvalit pod ličke krumpire!
Svaka čast, skica je super, a ni ideja sa ovakvom temom ni loša. Kak veli Sheldon, "dibs" i nemreš se žalit ak ti "drpim" ideju i otvorim sličnu rubriku :)
Pozdrav svima,
ŽAC
Samo naprijed, ak nešto volim onda je to pročitati report s promatranja. *ritmika*
Bum, čim napravim iduće promatranje, nadam se za vikend. Ak ne bu oblačnost 11/10 uz biblijski potop :)
ŽAC
*pljesk*
*pljesk*
Ja ću se javiti kad budem vidio bar neki zavijutak na prugama. Do tada ću šutiti i diviti se.
*tu* *pljesk*
Jupiter 2018-06-02 (https://zvjezdopisi.com/2018/06/03/jupiter-2018-06-02/)
Neku večer sam se opekao kada sam par sati potrošio boreći se s Jupiterom. Trudio sam ga se snimiti i dobio sam šipak od rezultata. Na kraju te balade sam se prisjetio kako je lijepo skicirati.
Ovu večer sam odlučio izbjeći tu grešku, prvo sam skicirao planet a onda je na red došlo snimanje. Teleskop sam postavio oko 22:30, pustio ga da se malo ohladi i u 23h krenuo promatrati. Seeing je bio tako tako, ali pjega je tada taman bila mrvicu lijevo od meridijana. Konačno pjega u ovoj sezoni! Krenuo sam skicirati planet, ucrtao glavne pojaseve, pjegu i onda se dogodilo čudo. Na možda pola minute-minutu slika Jupitera u okularu se pročistila, poiskakali su pojasevi, njihovi rubovi su bili oštri a ne mrljavi. Gledao sam to čudo, zapamtio par detalja, ucrtao ih na skicu i dok sam opet pogledao kroz okular, slika se vratila na staro. Miša mu!
Pogled na planet je unatoč muljavom seeingu bio dobar. Praćenje je stvarno čudo za velika povećanja. Uživao sam u pogledu nadajući se kako ću uloviti opet period smiraja ali ništa. Na kraju sam prebacio na binoviewer sa 189x na 300x. Ubacio sam Plossl okulare od 12.5mm i pogledao planet. Bio je velik, planet se pružio na 1/11 vidnog polja, pjega je bila ogromna i vidjelo se kako ima deblji obrub i ciglenu boju. Nažalost, detalji s manjim kontrastom nisu poiskakali tako da osim obruba na pjegi nisam imao dodatne detalje za ucrtati. Zanimljivo je kako se periodički, svakih par sekundi vidjelo poskakivanje slike kako se okretalo pužno kolo teleskopa dok je pratio.
Na kraju sam ipak pokušao nešto snimiti ali sam se više natezao s oblacima.
(https://farm2.staticflickr.com/1745/28658154968_8f4c11f783_b.jpg)
(https://flic.kr/p/KEqx39)Jupiter 20180602 2115UT (https://flic.kr/p/KEqx39) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
WOW! *šok* *tu* *da*
*pljesk* *tu*
Super skica! *tu* *pljesk*
Volio bih zaviriti s binoviewerom i vidjet gdje si zezno u crtanju.:) Prvom prilikom.:) U biti zanima me dok crtkaras u tmini...koristis crvenu lampicu ili? Uvijek sam se pitao kako to rade? S obzirom da se ne savjetuje paljenje ikakvih svijetala. Bilo bi mozda zanimljivo koristiti tablet u night modu i tako skicirati.
Koristim crvenu lampicu, ali kako je ovo iz dvorišta gdje tuče rasvjeta onda nema govora o prilagodbi na mrak. Zato razmišljam da si kupim prijenosno svjetlo za čitanje i po potrebi okačim o teleskop kako bih imao slobodne ruke za crtanje.
Kad se skicira tamna fleka onda je crveni lampion obavezan. Iz tog razloga nikakvi tableti ne dolaze u obzir.
A gledanje kroz Binoviewer, to se lako dogovorimo :)
Zavidim na tom trenutku savršenog seeinga! I lajkam skicu! *tu*
Hmm, potaknut člankom iz Sky and Telescope-a negdje od lani isprobavao sam narančastu (amber) rasvjetu. Kak nisam našel baš pogodnu LED, stavil sam ispred bijele LED svjetiljke stari narančasti fotografski filter, dela super. Intenzitet sam smanjil zamjenom baterija akumulatorima i dodavanjem neke sive plastične folije.
Jednu takvu lampicu imam na gibljivom držaču na daski za crtanje, ali dobro radi i LED lampa koja se stavi na glavu, ruke ostaju slobodne...
I, čini mi se da je lakše crtati u usporedbi sa crvenom LED (posebno onom starinskom koja je stvarno tamno crvena) jer je kontrast blaži pa skica poslije izgleda realnije...
Promatranje 2018-07-04 (https://zvjezdopisi.com/2018/07/04/promatranje-2018-07-04//)
Ajde konačno da se i to dogodilo. Nakon mjesec dana poklopilo se da imam sat, dva vremena za teleskop i zvjezdano nebo. Kako nemam vremena za otići u neka brda, plan je bio promatrati planete, barem Jupiter i Saturn, a možda i Mars ako bude sreće. On je za tri tjedna u opoziciji a ja ga nisam još pogledao.
Teleskop sam postavio i pripremio za promatranje oko 22:20. Postupak se malo odužio jer sam odlučio završnu kolimaciju odraditi na zvijezdi. Sumnje kako laserski kolimator nije baš ,,upucan" najbolje su se obistinile. To prčkanje po kolimaciji se na kraju odužilo. Kada je teleskop konačno bio spreman, okrenuo sam ga prema Saturnu, koji je provirivao među krošnjama susjedovih voćki i stabala u obližnjem parku.
Na 300x Saturn je bio velik i žut, što zbog svoje prirodne boje što zbog ekstinkcije atmosfere. Ta žuta boja me baš iznenadila. Kako je 300x bilo previše, smanjio sam povećanje na 214x i promatrao planet. Vidio sam jasno disk planeta, tamni pojas uz ekvator, svjetlu zonu iznad (južno) od pojasa i tamniju zonu ispod (sjeverno). Na planetu se ocrtavala tanka sjena prstena, koji je zaklanjao limb oko južnog pola. Na sjevernom limbu se vidjelo kako planet baca ,,polusjenu" na prste. Sam prsten pokazivao je Casinnijevu pukotinu samo na najširem dijelu.
Uspio sam uz sam planet vidjeti još pet satelita: Rheu, Dione, Tethys, Titan i Japet. Nažalost, kada sam krenuo tražiti Enkelad, planet je zašao za krošnju susjedovih voćki. Već dugo nisam promatrao planete ovako nisko nad horizontom pa nisam bio svjestan koliko su voćke narasle.
(https://farm2.staticflickr.com/1825/43276357021_1dc0678c9d_c.jpg)
(https://flic.kr/p/28WbDdz)Saturn_20180704_189x (https://flic.kr/p/28WbDdz) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Nakon Saturna sam se prebacio na Jupiter. Planet ove godine brzo mijenja svoj izgled. Još proljetos je imao jasno definirane sjeverne i južne ekvatorijalne pojase, ali sada se ekvatorijalna zona, koja je uvijek bila svjetla, stopila u neki miš-maš. Trenutno je na planetu najsjajnija južna umjerena zona.
Sjeverni pojas se pokazao kao najizraženija pojava. Izgledao je kao vrpca ili rijeka koja meandrira, pun izbočenja i udubljenja s procjepom oko meridijana.
Nakon skiciranja Jupitera vratio sam se Saturnu ali je taj opet zašao za stablo u roku par minuta. Mars se već trebao vidjeti ali od njega ni traga. Tada sam shvatio da zapravo ne vidim horizont ispod 15° i kako ću nešto morati poduzeti oko odabira lokacije promatranja. Na kraju sam se u 23:10 počeo pakirati jer se ujutro trebalo rano ustati.
(https://farm1.staticflickr.com/920/42372194635_b01c8fc9ca_c.jpg)
(https://flic.kr/p/27yhzeV)Jupiter_20180704_2050_189x (https://flic.kr/p/27yhzeV) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Bravo Ach! Jupiter je sad baš spešl. Uvijek nešto novo s tim pojasevima. :-)
Ali ne sijećam se kad sam vidio zadnju tvoju skicu Saturna. Baš super! *hopla*
Oštre su, čak se vidi i rupica od šestara. *da* *tu*
Rijetko skiciram Saturn jer me uvijek nasikira crtanje elipse prstena *zubko*
Promatranje 2018-07-07 (https://zvjezdopisi.com/2018/07/08/promatranje-2018-07-07///)
Večeras je trebalo biti vedro prema prognozama, ali situacija je bila drugačija. Stalno su na mahove prolazili oblaci pa sam odbacio ideju o odlasku u brda na deepsky promatranje. Što mi je preostalo? Planeti, naravno. Sada su 4 aktualna planeta od čega tri mene interesiraju. Večeras sam se odlučio posebno namjeriti na Mars i rekao sam kako ne idem spavati dok ne vidim planet u okularu. Kako sam neku večer otkrio, muči me zarasli horizont pa sam teleskop odlučio postaviti na terasu.
Postavljanje teleskopa je trajalo do 22:45, a onda sam se posvetio kolimaciji. Bio sam valjda jedini koji ne gleda tekmu Hrvatska-Rusija, ali čuo sam svaki uzvik i gol zbog napete situacije na terenu. Kolimaciju sam ponovno odradio pažljivo, na zvijezdama, kako bi izvukao maksimum iz teleskopa.
Kada sam konačno uglazbio teleskop, odlučio sam pogledati Anateres, kako bi ugledao pratilju. Na 300x to nije bilo moguće jer je zvijezda izgledala kao razvaljena disco kugla. Seeing svakako nije večeras na mojoj strani. A kad neće Anatares surađivati idem gledati Saturn.
Okrenem teleskop prema Saturnu a kad ono oblak. Serucka nad južnim horizontom i ne miče se. Čekam par minuta i vidim da ništa od toga pa teleskop usmjeravam prema Rasalhague, sjajnoj zvijezdi u Zmijonoscu. Kaže Sky Safari kako je dvostruka, s razmakom od 0.7", dobar izazov za ubiti vrijeme dok oblaci ne otplove dalje. Na 300x nisam vidio pratilju, učinilo mi se da je zvijezda blago izdužena u smjeru 7 ili 8h (u okularu, oko 23:45), ali to nije to. Opet se razvedrilo na jugu pa okrećem teleskop prema Saturnu.
Planet s prstenom na 250x je izgledao bolje nego u srijedu. Seeing je očito mrvicu bolji. Mogu i duže pratiti Cassinijevu pukotinu što je bonus, ali na samom planetu nema nekih novih detalja. I dalje je tu izražen tamni pojas uz ekvator sa svjetlijom regijom južnije. Prebacio sam na 300x kako bih planet proučio u detaljima ali slika se bitno pokvarila. Zašto? Opet je naišao oblak. Pričekao sam par minuta dok oblak nije prošao a onda sam opet krenuo tražiti Enkelad, koji se stisnuo tik uz prsten. Nisam uspio, ali sam zato vidio Titana, Rheu, Dionu, Tethys i Japet. Traganje za Enkeladom prekinuli su opet oblaci pa sam bio prisiljen pauzirati.
Kada su oblaci prošli nakon par minuta vidio sam da je Mars provirio iznad krova kuće. Usmjerio sam teleskop u njega i ostao šokiran kako je disk planeta velik na 300x. Nikad nisam vidio ovako veliki Mars, jer zadnja velika opozicija je bila 2003., kada sam koristio smeće od teleskopa – 76/700 Newton na klimavoj montaži. Planet je bio ogroman, kuhao je od atmosfere ali gotovo bez detalja. Izgledao je kao narančasti disk koji je u sredini blago smeđ. Ipak, kako je seeing bio lošiji, prebacio sam se na 189x s binoviewerom i krenuo tražiti detalje na planetu. Ubrzo je Mars zašao za krošnju jablana u parku pa sam odlučio iskoristiti prisilnu pauzu da se obučem u nešto toplije.
Nakon 15 minuta Mars je ponovno provirio iza krošnje i nastavio sam promatrati. Nisam vidio neke detalje ali dala se jako slabo skužiti polarna kapa na jugu, neka svjetla mrlja na sjeveroistočnom rubu planeta i neka nejasna mrlja u sredini planeta. Na tren kao da sam vidio kako ta mrlja ima tri ,,prsta" u smjeru juga, ali to je toliko rubna detekcija da je lako mogla biti igra seeinga. Pješčana oluja na Marsu je odradila temeljit posao u skrivanju detalja. Sam dojam planeta nije se bitno promijenio u 45 minuta promatranja, svijetli rub uz limb planeta je očito posljedica oluje i tisuće tona prašine u zraku. Na kraju su ove nejasne mrlje u sredini, svjetla pjega na sjeveroistoku i polarna kapa bili jedini detalji koje sam vidio.
Uskoro je sat pokazivao 1:35 ujutro, odlučio sam se spakirati i otići spavati. Nadam se da će se ova prašina spustiti kroz mjesec dana kako bi bar nešto od detalja na planetu mogao vidjeti. Pješčana oluja možda je pokvarila detalje na površini planeta ali otvara mogućnost lakšeg uočavanja Olympus Monsa. Ovaj divovski vulkan viri iz prašine i bitno je drugačije boje od uzburkanog pijeska.
(https://farm1.staticflickr.com/843/43251331892_11c6e3e7c2_c.jpg) (https://flic.kr/p/28TYo7Q)
Mars_20180707_2330UT_189x (https://flic.kr/p/28TYo7Q) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Super skice! Ja se u zagorju osječam ko Noa, samo curi i vlaži, a oblaka ko u priči! Jes da mi je zvjezdarnica na šui, dakle prvi kat, ali i tam već sve smrdi po vlazi... Valjda bu (po prognozi bar) za dan dva i malo vedrog, a i vikend je tu pa ne moram jurcat po poslu...
Za vikend se nešto vrzmaju vedrine, moglo bi biti nešto.
Promatranje 2018-07-13 (https://zvjezdopisi.com/2018/07/13/promatranje-2018-07-13/)
Kakve su šanse da se poklopi super vedra noć i petak? Jako malo. Vremena imam, vrijeme je ok, želje za promatranje ne nedostaje. Što drugo preostaje prekaljenom astronomu nego otići na teren.
Odlučio sam otići u Pokupsko Cerje, lokaciju koju sam ove godine više puta posjetio. Nebo nije na razini Like ili Petrove gore, ali je dovoljno blizu za vizualna promatranja solidne kvalitete. Sjeverno nebo je ispod 30-35° u kaši zagrebačkog svjetlosnog zagađenja, ali na jugu je poprilično solidno. Nedostatak lokacija je manja nadmorska visina, samo 165 m. Prednost je što je 35 minuta vožnje od kuće.
Na promatralište sam došao u 22h i odmah se bacio na sastavljanje teleskopa. Samo 20 minuta kasnije praktičan. SQM je u 22:20 mjerio 20.40 mpas.
U jednom trenu je iz obližnjeg kukuruzišta izletio auto i pošao cestom po kojoj sam se ja raširio. Cesta vodi u šumu pa nisam očekivao probleme s prometom no eto, čini se kako je sudbina astronoma takva im se često omiljene lokacije za promatranja preklapaju s fukodromima. Moram skinuti kapu vozaču tog auta iz kukuruzišta, već sam bio spreman da se dogovorim s njim da zajedno pomaknemo teleskop, ali on je s autom prošao po travi uz cestu, čak je jednim kotačem zahvatio komadičak nasipa na kojem se lako mogao ostaviti dio branika ali nije se dao smesti. Gledao sam u čudu nakon što me prošao i otišao u noć.
Plan je bilo promatrati zviježđe Zmijonosca kako bih njega uvrstio u dijelove neba koje mogu smatrati pregledanim. Unatoč velikom prostoru koje zviježđe pokriva, pokazalo se poprilično siromašno objektima. Dok sam čekao da se smrači za početak sam krenuo pogledati neke poznate objekte. SQM je u 22:30 mjerio 21.15 mpas. Astronomska noć je započinjala tek u 23:15, ali ovo je već dovoljno blizu ,,pravoj" noći za promatranje.
U ovaj izvještaj ubacit ću nove kratice za okulare, jer mi se neki preklapaju s fokusom pa da ih mogu lakše razlikovati. Kratice su sljedeće:
-UW: za 23, 15 i 7 mm SkyWatcher Sky Panorama okulare s 82° prividnog vidnog polja
-HP: za 17 i 10.5mm Hyperione okulare s 68° vidnog polja
-PLN: za 7, 6 i 5 mm SkyWatcher Planetary okulare s 58° vidnog polja.
Promatranje
Messier 11, OC, m=5.8, Sct
100x UW: Jako lijep prizor iako zvijezdama nedostaje malo ,,briljantnosti" na koju sam navikao sa tamnijih lokacija. Promjer skupa sam procijenio na 1/6 vidnog polja, tj. na oko 8 lučnih minuta. Brzo brojanje zvijezda otkriva kako ih je barem 150 vidljivo kao dio skupa u teleskopu. Sredinom skupa dominira jedna zvijezda koja znatno odskače svojim sjajem od ostalih.
Ono što mi je konačno postalo jasno je zašto ovaj skup nosi naziv ,,divlja patka". Stvarno te zvijezde izgledaju kao formacija ptičurina u letu. Oblik skupa bi se mogao opisati kao ,,pravokutnik" iz čijeg gornjeg desnog kuta (u newton teleskopima) izviru dva ,,krila" u smjeru 5 i 9h (kazaljke na satu). Krila su lagano zavijena.
Messier 26, OC, m=8.0, Sct
100x UW: Kako je ovo završilo u Messierovom katalogu meni nije jasno. Kraj tolikih lijepih NGC-ova koje je Messier propustio našla se ova šaka jada od skupa. Vidim cirka 30tak zvijezda u oblačiću koji liči na gljivu ili kišobran. Prividni promjer skupa procjenjujem na oko 2 lučne minute.
Oko 22:40 se dovoljno smračilo pa sam se prebacio na sustavno promatranje Zmijonosca.
Sektor neba od RA: 16h DEC: -20° do RA: 17h DEC: -10°
Na redu je bio prvo dio zviježđa iznad Škorpiona. Krenuo sam nadobudno, loveći neke IC maglice na granici Zmijonosca i Škorpiona.
IC 4592 i IC 4601, rNEB, m=N/A, Sco
65x UW: Navalio sam odmah na teške objekte, refleksijske maglice. Naravno, obje maglice nisam vidio iako se dalo skužiti kako IC 4601 ima manjak zvijezda. Očito je u igri neki oblak prašine koji blokira Mliječni put.
Messier 107, GC, m=7.8, Oph
65x UW: Svjetla mrlja s finom granulacijom, vidi se povećanje sjaja prema sredini. Tri zvijezde, na 3, 9 i 12h obrubljuju skup.
100x UW: Vidim 10tak zvijezda pojedinih zvijezda u skupu, sve su na rubu skupa. Jezgra je granulirana ali halo oko nje je gotovo nepostojeći.
Ovo je ujedno bio i kraj pregleda sektora, prelazim na drugi. SQM u 23:00 mjeri 21.20 mpas.
Sektor neba od RA: 16h DEC: -10° do RA: 17h DEC: 0°
Messier 10, GC, m=6.6, Oph
100x UW: Jako lijep, sjajan oblak zvijezda promjera oko 7', jezgra je oko 2' u promjeru. Skup je prošaran s oko 50 pojedinih zvijezda ali najupečatljivija karakteristika je lanac zvijezda u obliku slova ,,S" koji se pruža kroz središte, od 1h prema 7h.
300x PLN: Skup se sada raširio cijelim vidnim poljem, vidim barem 100 pojedinih zvijezda a jezgra je gotovo razlučena. Vidim u jezgri pojedine zvijezda sa malo mliječnosti između njih. ,,S" lanac je prisutan i jednako upečatljiv. Seeing je napuhao zvijezde pa mi nedostaje oštrine.
215x UW: Na ovom povećanju i vidnom polju skup izgleda najljepše.
Messier 12, GC, m=6.1, Oph
100x UW: Iako podaci kažu drugačije, ovaj skup u okularu izgleda tamnije do M10. Možda je krivac za tu pojavu što M12 ima veći broj sjajnih zvijezda a sam skup je manje raskošan.
Skup je zgusnut, bez izražene jezgre ali ima tu nekolicinu relativno sjajnih zvijezda po sebi. Za razliku od M10, koji ima raskošan halo, M12 nema takav halo već se na rubu jezgre nalaze kratki lanci od po tri-četiri zvijezde. Jezgra je pak izraženo ovalna a neki halo se može vidjeti samo na gornjem dijelu skupa. Promjer skupa je oko 6'.
Palomar 15, GC, m=14.2, Oph
215x UW: Ajde da malo polomim zube na ,,nemogućem" objektu. Vrtio sam teleskop oko lokacije gdje bi trebao biti skup ali ništa od toga. Čak sam se uvjerio da na jednom mjestu vidim neku tamnu mrlju ali u takvim slučajevima zabilježim položaj objekta kako bih kasnije provjerio. Želja za vidjeti nešto i teški uvjeti promatranja ponekad mogu dovesti do toga da ,,vidite nevidljivo". Provjera nakon promatranja je pokazala kako je ovo bio takav slučaj. Po tko zna koji put, od Palomara 15 ništa.
NGC 6118, GX Sc, m=11.7, Ser
215x UW: Veoma tamna mrlja, vidi se samo sa skrenutim pogledom. Izgleda kao zvijezda sa ovalnom atmosferom. Oko 10' u smjeru 7h od galaksije je sjajna zvijezda.
Kraj pregleda sektora. Vlaga je opasno napala, u šumi se čuju živine. SQM u 23:30 ponovno mjeri 21.20 mpas.
Sektor neba od RA: 17h DEC: -20° do RA: 17h DEC: 0°
NGC 6342, GC, m=9.2, Oph
215x UW: Teleskop je usmjeren dosta nisko pa moram klenut da bi vidio ovaj skup. Malen oblačić, ovalan u smjeru sjever-jug, vidljiva jezgra. Tekstura skupa otkriva slabu granulaciju a na 11h, pri rubu skupa je samotna zvijezda.
NGC 6356, GC, m=8.2, Oph
215x UW: Velik i sjajan skup. Na tren sam pomislio da je GoTo fulao i da gledam obližnji Messier 9. Granulacija je prisutna ali nije jako uočljiva, uglavnom je tekstura skupa mliječna. Jezgra je jasno izražena. Vidi se nekolicina pojedinih zvijezda između 10 i 11h.
Messier 9, GC, m=7.8, Oph
215x UW: Sjajan, veliki skup. Pokazuje krupnu granulaciju pa mi se čini da su zvijezda na rubu vidljivosti. Skrenutim pogledom vidim par pojedinačnih zvijezda. Solidan prizor sve u svemu.
Primijetio sam da se kroz tražioc ništa ne vidi jer se sav orosio. Sva sreća, GoTo koji mi inače više smeta sada je od velike koristi te nastavljam tražiti objekte dalje. Mars bliješti nad istočnim horizontom.
Messier 23, OC, m=5.5, Sgr
100x UW: Okular mi je ispunjen s mnoštvom zvijezda sličnog sjaja i boje. Brojim ih nabrzaka oko 100 komada. Skup je pravokutnog oblika, pruža se oko 40x20' i jako lako ga je uočiti. Nije utopljen u pozadinskim zvijezdama. Jako lijep prizor.
NGC 6445, PNEB, m=11.2, Sgr
100x UW: Malena flekica, ovalna, sjajna a na 11h uz sami rub vidnog polja okulara vidim još jednu mrlju.
250x PLN: Dva sjajna luka na 6 i 12h, između je maglica. Kao da je slabiji luk i na 9h, zbog čega cijela maglica izgleda kao slovo ,,C".
NGC 6440, GC, m=9.3, Sgr
215x UW: Ovo je mrlja na rubu vidnog polja od NGC 6445. Malen, umjereno sjajan oblak s mliječnom teksturom. Bez drugih detalja.
NGC 6507, OC, m=9.6, Sgr
215x UW: Nekakva samotna nakupina od 6-7 zvijezda s naznakama maglice u pozadini.
Ruprecth 135, m=N/A, Ser
215x UW: Dvije nakupine s ukupno 15 umjerenog raspona u sjaju.
NGC 6309, PNEB, m=11.5, Oph
215x UW: Sitna, ali sjajna mrljica koja gotovo dira zvijezdu na 7h.
300x PLN: Ovalna mrlja koja kao da ima ,,repić" ili diskretnu kvrgu na 1h. U maglici mi se na trenove pričinjava šupljina. Na ovom većem povećanju maglica ima znatan pad svjetline.
IC 1257, GC, m=13.1, Oph
215x UW: Ništa, ne ide mi s IC-ovima danas.
NGC 6366, GC, m=13.0, Oph
215x UW: Par puta sam prošao pogledom točno preko ovog skupa a onda sam ga u jednom trenu opazio. Oblak jedva vidljivih zvijezda, ni ne izgleda kao kuglasti skup već kao neki otvoreni skup. Bez detalja, tj. ne mogu ih vidjeti.
Messier 14, GC, m=7.6, Oph
215x UW: Ovalan, sjajan i relativno veliki oblak. Jezgra skupa je neproporcionalno velika. Tekstura skupa otkriva finu granulaciju a skrenuti pogled otkriva nekolicinu pojedinih zvijezda.
300x PLN: Skup ne otkriva nikakve nove detalje, sada vidim pokoju pojedinu zvijezdu više sa skrenutim pogledom. Njegov promjer procjenjujem na 3'.
Ovo je ujedno kraj promatranja sektora RA: 17h DEC: -20° do RA: 18h DEC: 0°. Pogled uokolo otkriva da je zadnji dio promatranja odrađen kroz slabu maglu. Sat pokazuje 00:20, a SQM unatoč magli mjeri ponovno 21.20 mpas. Dok magla ne uništi priliku za promatranja okrećem teleskop prema Marsu.
Mars
Seeing (stabilnost atmosfere) je bolja nego pri zadnjem promatranju planeta. Unatoč tome, nema detalja na planeta. Uporno promatranje otkriva nejasne forme gornjoj (južnoj) polovici planeta. Vidi se slabo polarna kapa i oblak uz sjeverozapadni limb. Pažljivo promatranje na 300x s binoviewerom otkriva kako u polarnu kapu zadire ,,prst" koji je gotovo dijeli u dva dijela. Blizu sjeveroistočnog limba uočavam mrvicu tamniju regiju, moguću naznaku Olympus Monsa.
Nakon skiciranja u 00:40 proglašavam fajrunt i bježim s maglovitog brda. Ona je sada već postigla solidnu gustoću. Zanimljivo je da 500 m dalje nije bilo ni truna magle.
(https://farm2.staticflickr.com/1768/42522914755_ffe398f4ff_c.jpg) (https://flic.kr/p/27MB45F)
Mars 2018-07-13 2235UT (https://flic.kr/p/27MB45F) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Ti si postao kategorija za sebe *šešir*
E kakva je ovo utakmica bila, a koliko je golova Ach zabio! Svaka čast!!! *pljesk* *pljesk* *pljesk*
Promatranje 2018-07-25 (https://zvjezdopisi.com/2018/07/26/755/)
Opozicija Marsa je za 2 dana pa se koristi svaka prilika za promatranje. A karte su baš lože posložene za nas na sjevernoj hemisferi. Planet nisko kulminira, tek 18° nad horizontom a onda je prije dva mjeseca buknula pješčana oluja. U jednom trenu se činilo kako od cijele ovo opozicije ništa.
Na svu sreću, uvijek je tu svjetlo na kraju tunela. Prašina u tankoj atmosferi Marsa počela se slijegati i na forumu Cloudy Nights, prema fotografijama i skicama članova, jasno se vidi kako kontrast detalja na planetu raste.
U smirivanje oluje i sam se uvjerio sinoć. Kada sam usmjerio teleskop prema Marsu, on je bio tek 15° nad horizontom, ali detalji su bili prisutni. Nisu imali visoki kontrast no moglo ih se pouzdano detektirati. U okularu teleskopa planet je bio baš velik.
Prvo sam primijetio južnu polarnu kapu (SPC), koja je postala svjetlija. Potom oblake na sjevernom limbu. Uskoro je iskočila tamnija regija Aurorae Sinus, a onda sam shvatio kako je cijela južna polutka prošarana spletom mrlja niskog kontrasta. Vidio sam Mary Erythraeum, kako iščezava prema istočnom limbu te ,,procjep", albedo pojavu Eos, koji ga odvaja od Aurorae Sinusa. Zanimljivo je kako su Eos i Aurorae S. smješteni gdje je Valles Marineris, najveći rasjed Sunčevog sustava. Nakon uočavanja ova dva mora, opazio sam kako je SPC obrubljena s tamnim rubom a tik sjeverno od polarne kape je bila ovalna svjetla regija – Argyre. Mislim da je ovo prvi put da sam tako pouzdano detektirao ovaj udarni bazen širok 1700 km. Proučavanje površine je otkrilo trapezastu mrlju na istočnom rubu oblaka uz sjeverni limb. To je Mare Acidalium, specifična upravo zbog svog oblika.
Ostatak diska planeta nije pokazivao detalje, vidjelo se kako Mary Erythraeum blizu istočnog limba se gubi u svjetliju regiju. Na samom zapadnom limbu, uz ekvator, učinilo mi se da vidim svjetlu mrlju.
Osim Marsa, poigrao sam se novom igračkom – mikrometarskim okularom kojeg mi je posudio Boris. Podjela na njemu je pregruba za mjerenje detalja na planetu, barem pri povećanju od 120x. Možda bi uz barlow 3x bio korisniji za tu namjenu. Zato sam na Albireu umjerio okular, da vidim koliki je iznos jedne podjele te sam dobio rezultat da je on 12.5". To se poklapa s promjerom Marsa, kojeg sam izmjerio kao 2 podjele tj. 25". Zanimljivo je kako preliminarna upotreba na binovieweru otkriva kako je povećanje 360x s 12.5mm okularom, a ne 300x. To će biti potrebno dodatno testirati, po danu.
Na kraju, pozdravio bih ježa koji je patrolirao oko teleskopa i ,,uzdisao".
(https://farm1.staticflickr.com/928/29784962308_529033a43d_c.jpg) (https://flic.kr/p/MnZHAU)
Mars_20180725_2115_189x (https://flic.kr/p/MnZHAU) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Promatranje 2018-07-28 (https://zvjezdopisi.com/2018/07/29/promatranje-2018-07-28/)
Subota je bila noć za guštanje u Marsu. Večer prije smo na jarunskom nasipu odradili jako uspješno promatranje opozicije Marsa i pomrčine Mjeseca. Zapravo, oblaci su skrivali Mars i Mjesec gotovo do 23h pa su ljudi gledali Jupiter i Saturn. Prošlo je mnoštvo posjetitelja, nisam bio svjestan točno koliko jer je od 20h pa do ponoći oko mog teleskopa stalno bio red. Procjene idu od nekoliko stotina do možda i tisuću ili dvije ljudi. Brojke nisu bitne, bitno je da je sve prošlo u redu.
Opoziciju sam darovao za javno dobro, ali to ne predstavlja problem. Mars će još mjesec dana biti velik i selit će polako na večernje nebo. Zapravo, tek će 31. srpnja planet prići najbliže Zemlji te doseći svoj promjer od 24.3". Opozicija ne znači nužno i najbliži prilaz Zemlji.
Subota 28.7. je ponudila još bolje uvjete promatranja nego petak. Osim par oblačaka, nebo je bilo čisto i Mjesec se udaljio pa nije tako blještao kraj planeta. Postavio sam teleskop oko 23h i pričekao da se ohladi a onda sam 20 minuta prije ponoći počeo s promatranjem.
Dok je Mars još bio nisko, tek 16° nad horizontom, pokušao sam uloviti Marsov mjesec Deimos (Trepet), koji je trebao biti oko 1.5 lučne minute od planeta. Nije mi pošlo za rukom vidjeti krumpirasti mjesečić, vjerojatno zbog prevelikog sjaja pozadine neba. Obližnju zvijezdu magnitude 9.5 sam jasno vidio, a Deimos je trebao imati sjaj od magnitude 12, unutar dometa teleskopa. Kada se Mars dovoljno udaljio od krošnji, krenuo sam s promatranjem samog planeta.
Započeo sam promatranje planeta sa 189x. Atmosfera je bila nemirna i planet je kuhao, ali su se vidjeli slični detalji kao i na zadnjem promatranju. U jednom trenu, iza ponoći, atmosfera je totalno zakuhala pa se planet pretvorio u narančastu kašu u okularu. Nisam se dao smesti već sam strpljivo čekao da se zrak smiri, što se dogodilo, 15 minuta kasnije. Kažu kako u uvjetima nestabilne atmosfere nema smisla ići na velika povećanja, ali odlučio sam taj savjet večeras ignorirati. Ubacio sam u binoviewer 12.5mm okulare i dobio 300x povećanja (imam indikacije kako je to zapravo 350x) te započeo promatrati planet.
Kada sam pogledao kroz okular vidio sam veliki disk planeta, južnu polarnu kapu s tamnim obrubom, a onda su krenuli na tren uskakati detalji u pogled. Argyre je bio žut kao žumanjak, tamni ,,prsti" na zapadnom limbu –Margaritifer i Aurorae Sinus. Prema samom zapadnom limbu se pružao tanki ,,prst" – Coprates. Istočno od meridijana imao sam splet svijetlih i tamnih mrlja – Noachis, a između njega i polarne kape Mare Australe. Čak sam uspio na istočnom limbu uloviti naznake Sinus Sabaeus.
Niti sjeverna polutka nije prazna. Vidio se oblačni sustav uz sjeverni pol (NPH – North Polar Hood), Mare Acidalium južno od njega s nastavkom Deuteronilus. Središnji disk planeta je na mahove otkrivao tanku liniju – Oxia Palus, kako se pruža od Sinus Sabaeus prema Mare Acidalium. Mogu samo zamisliti koliko detalja bih vidio da nije bilo pješčane oluje.
Cijelo to čupanje detalje iz planeta je trajalo gotovo 40 minuta. Isplatilo se biti uporan jer ova skica je možda jedna od najdetaljnijih koju sam ikada napravio. Htio bih napomenuti kako su kontrasti na skici povećani, jer moje crtačke sposobnosti nisu dovoljno dobre da vjerno prenesu fine varijacije u kontrastima i svjetlini.
(https://farm1.staticflickr.com/852/29836505568_b8acab1251_c.jpg) (https://flic.kr/p/MsxTBN)
Mars_20180728_2235UT_300x (https://flic.kr/p/MsxTBN) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Ma, svaka tui čast, koliko možeš opširno opisivati opažanja. Ak tak nastaviš, treba to prepucat u engleski i zamijenit one njihove suhoparne priručnike za opažanja :)
Mar? Da, i sa manjim skopom je isto takav. žuti krug sa event. naznakom polarne kape. Prednost: skica mi je gotova za 13,33 sekunde *zubo*
*pljesk* *tu*
Majstor! *šešir* *pljesk*
Želio bih izraziti fascinaciju nazivima albedo pojava koje je Giovanni Schiaparelli dodijelio planetu. Poetičnost naziva me oduševljava te mi je gušt kasnije raditi skice i imenovati viđene detalje. Nazivi koje je Schiaparelli upotrijebio prije 130 godina su vezani uz mitologiju Sredozemlja pa tako na planetu možete naći sljedeće pojave:
Argyre i Chryse – dva mitska otoka sačinjena od srebra i zlata
Margaritifer Sinus – prolaz bisera
Noachis – Noina zemlja
Xanthe – Zemlja plavokosih ljudi
Oxia Palus – Močvare Oksije
Moab – regija u današnjem Jordanu
Candor – zemlja svjetla
Deucalionis regio – Zemlja Deukaliona, sina Prometeja
Coprates – klasično ime rijeke Dez u Iranu
Thaumasia – zemlja čuda
Mare Acidalium – more kiseline
Deuteronilus – drugi Nil
Promatranje 2018-07-31 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/01/promatranje-2018-07-31/)
Kampanja promatranja Marsa je u punom tijeku. Večeras sam odradio još jedno, kako bi ispratio cijelu rotaciju planeta za koju je potrebno 36 dana. Želja mi je napraviti vizualnu kartu površine Marsa, ali o tome ću pisati u listopadu, barem se nadam 😊
Teleskop je postavljen u 21:30 kako bi se temeljito temperaturno aklimatizirao. U međuvremenu sam obavio večeru, tuširanje i hrpu drugih sitnica kako bih promatranju mogao pristupiti neopterećen. Konačno sam za kormilo svog svemirskog broda sjeo u 23h, podesio GoTo i otkrio kako je Mars na 20 minuta zašao za krošnju stabla u parku preko puta ceste. Što sad?
Uzimam mikrometarski okular i idem malo mjerkati. Ne želim doći u mrak i onda razvijati teoriju i praksu mjerenja, već se bolje pripremiti. Već sam prije otkrio kako je razmak 1 podjele oko 12.5" tako da je mjerenje jednostavno, treba samo izmjeriti preko koliko crtica podjele se pružio pojedini objekt. Prvi testni objekt je bio M11. Naciljao sam ga s GoTo i centirao u okular. Tu otkrivam problem, kada upalim osvjetljenje podjele kako bih mogao napraviti očitanje, osvjetljenje sakrije objekt. Dobro, M11 je dosta svijetao pa mjerenje obavljam bez većih poteškoća. Dobivam rezultat kako se vizualno skup proteže 6.7′ x 5.2′. Sad se neki pitaju zašto dovraga mjerim već poznate podatke? Mjerim jer volim mjeriti i zato jer su podaci o veličinama objekta dobiveni s fotografija pa često nemaju veze s vizualnim dojmom. Nakon što sam izmjerio M11, prelazim na M57. Tu me podjela i njeno osvjetljenje jako ometaju jer kada se upali maglica postane jedva vidljiva. Ipak, nekako blinkanjem rasvjete procjenjujem dimenzije maglice na 62" x 36". Samo za usporedbu, često citirane dimenzije maglice (prstena) su 90" x 60".
Kada sam završio s M57, Mars je taman napuštao zadnje grane krošnje. Okrenuo sam teleskop, ubacio binoviewer na povećanju 300x te krenuo s promatranjem. Slika je bila mirna ali bez detalja. Kontrast je definitivno bio lošiji nego u subotu. Ipak, jasno se vidjela polarna kapa i velika svjetla regija na jugoistočnom limbu u obliku slova D – Hellas. Ovo su bila dva najlakše uočljiva detalja. Južnu polutku opet je krasila nejasna mreža tamnih i svijetlih regija. Pažljivim promatranjem uspio sam identificirati neke od njih, poput Mare Serpentis, Sinus Sabaeus, Sinus Meridiani. Na sjeveroistočnom limbu vidio se zapadni rub Syrtis Majora, a na jugozapadnom limbu lagano žuta regija gdje je Argyre. Polarna kapa je opet bila obrubljena izrazito tamnim rubom. Sjeverna hemisfera planeta je bila bezlična, crvenkasta. Tek se malo uz sjeverozapadni rub nazirao sivi pojas, to je oblačni sustav iznad sjevernog pola. Nakon subote bio sam pomalo razočaran viđenim. Nije mi jasno, atmosfera se činila tako mirna a detalja nigdje nije bilo.
Za kraj sam pogledao Pi Aquilae, dvojnu zvijezdu s razmakom komponenti od 1.4". Ova zvijezda mi je kao neki reper za stabilnost atmosfere. Kako bi misterij bio veći, večeras sam je razdvojio lakše nego ikada na 300x povećanju. Stabilnost atmosfere je očito bila jako visoka na većim udaljenostima od zenita.
Koju minutu iza ponoći uslijedilo je pakiranje teleskopa i odlazak na počinak. Ipak me sutra čekao novi radni dan.
PS: Jako sam zadovoljan ovim srpnjom. Puno vremena se provelo za teleskopom i velik posao napravio. Nadam se kako će kolovoz nastaviti u istom tonu.
(https://farm1.staticflickr.com/860/29915852088_5d261a692a_c.jpg)
(https://flic.kr/p/Mzyyzf)Mars_20180731_2140UT_300x (https://flic.kr/p/Mzyyzf) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Baš sam s guštom pročitao izvješće uz jutarnju kavu. Bilo bi super kada bi jednog dana sastavio knjigu ili nešto slično sa svim svojim promatranjima i skicama. *šešir*
*tu*
Promatranje 2018-08-04 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/05/promatranje-2018-08-04/)
Kampanja promatranja Marsa je u punom tijeku. Večeras sam odradio još jedno, kako bi ispratio cijelu rotaciju planeta za koju je potrebno 36 dana. Želja mi je napraviti vizualnu kartu površine Marsa, ali o tome ću pisati u listopadu, barem se nadam 😊
Teleskop je postavljen u 21:30 kako bi se temeljito temperaturno aklimatizirao. U međuvremenu sam obavio večeru, tuširanje i hrpu drugih sitnica kako bih promatranju mogao pristupiti neopterećen. Konačno sam za kormilo svog svemirskog broda sjeo u 23h, podesio GoTo i otkrio kako je Mars na 20 minuta zašao za krošnju stabla u parku preko puta ceste. Što sad?
Uzimam mikrometarski okular i idem malo mjerkati. Ne želim doći u mrak i onda razvijati teoriju i praksu mjerenja, već se bolje pripremiti. Već sam prije otkrio kako je razmak 1 podjele oko 12.5" tako da je mjerenje jednostavno, treba samo izmjeriti preko koliko crtica podjele se pružio pojedini objekt. Prvi testni objekt je bio M11. Naciljao sam ga s GoTo i centirao u okular. Tu otkrivam problem, kada upalim osvjetljenje podjele kako bih mogao napraviti očitanje, osvjetljenje sakrije objekt. Dobro, M11 je dosta svijetao pa mjerenje obavljam bez većih poteškoća. Dobivam rezultat kako se vizualno skup proteže 6.7′ x 5.2′. Sad se neki pitaju zašto dovraga mjerim već poznate podatke? Mjerim jer volim mjeriti i zato jer su podaci o veličinama objekta dobiveni s fotografija pa često nemaju veze s vizualnim dojmom. Nakon što sam izmjerio M11, prelazim na M57. Tu me podjela i njeno osvjetljenje jako ometaju jer kada se upali maglica postane jedva vidljiva. Ipak, nekako blinkanjem rasvjete procjenjujem dimenzije maglice na 62" x 36". Samo za usporedbu, često citirane dimenzije maglice (prstena) su 90" x 60".
Kada sam završio s M57, Mars je taman napuštao zadnje grane krošnje. Okrenuo sam teleskop, ubacio binoviewer na povećanju 300x te krenuo s promatranjem. Slika je bila mirna ali bez detalja. Kontrast je definitivno bio lošiji nego u subotu. Ipak, jasno se vidjela polarna kapa i velika svjetla regija na jugoistočnom limbu u obliku slova D – Hellas. Ovo su bila dva najlakše uočljiva detalja. Južnu polutku opet je krasila nejasna mreža tamnih i svijetlih regija. Pažljivim promatranjem uspio sam identificirati neke od njih, poput Mare Serpentis, Sinus Sabaeus, Sinus Meridiani. Na sjeveroistočnom limbu vidio se zapadni rub Syrtis Majora, a na jugozapadnom limbu lagano žuta regija gdje je Argyre. Polarna kapa je opet bila obrubljena izrazito tamnim rubom. Sjeverna hemisfera planeta je bila bezlična, crvenkasta. Tek se malo uz sjeverozapadni rub nazirao sivi pojas, to je oblačni sustav iznad sjevernog pola. Nakon subote bio sam pomalo razočaran viđenim. Nije mi jasno, atmosfera se činila tako mirna a detalja nigdje nije bilo.
Za kraj sam pogledao Pi Aquilae, dvojnu zvijezdu s razmakom komponenti od 1.4". Ova zvijezda mi je kao neki reper za stabilnost atmosfere. Kako bi misterij bio veći, večeras sam je razdvojio lakše nego ikada na 300x povećanju. Stabilnost atmosfere je očito bila jako visoka na većim udaljenostima od zenita.
Koju minutu iza ponoći uslijedilo je pakiranje teleskopa i odlazak na počinak. Ipak me sutra čekao novi radni dan.
PS: Jako sam zadovoljan ovim srpnjom. Puno vremena se provelo za teleskopom i velik posao napravio. Nadam se kako će kolovoz nastaviti u istom tonu.
Rijetko se događa da prognoza vremena u ponedjeljak nacrta vedrinu za subotu navečer i onda se to obistini. Takvi događaji se dogode jedanput godišnje i ravni su dobici na lutriji. Osim povoljne prognoze i drugi preduvjeti su se poklopili: Mjesec izlazi tek u 00:30 i imam vremena.
Za takve izlete najpogodnija je lokacija u Cerju Pokupskom. Laganih 35 minuta vožnje autom i čovjek se nađe u solidnom mraku. Na teren sam došao u 21:45 te sam imao 45 minuta do početka astronomskog mraka. Čim sam stao osjetio sam kako ću večeras imati društvo u obliku letećih kukaca. Bilo ih je na stotine, komaraca, leptira, lepica... Uz to, čim sam započeo s postavljanjem opreme s glavne ceste se krenuo spuštati auto. Subota navečer je, a u balavaca je krv vrela pa su krenuli na fukodrom a kad tamo astronom amater u ulozi cockblockera. Dotični auto me osvjetljavao minutu, vidio je da nešto postavljam, okrenuo se u produžio dalje. Kako je lokacija u solidno pustom kraju, ne sumnjam da su se snašli.
Slaganje teleskopa je prošlo bezbolno, malo zafrkancije oko kolimacije i 22h sve je bilo spremno. Napravim alligment i da ću krenuti promatrati, a kad ono iščupa se kabel od kontrolera. Runda psovki i opet ispočetka, teleskop je za koju minutu bio ponovno spreman. Krenem tražiti prvi objekt a kad kabel opet izgubi kontakt. Nova runda psovki, temeljito provjeravanje svih kontakata i ponovno na alligment. U 22:20 sve je radilo kako spada.
Nebo je bilo odlično! SQM je u 23h mjerio 21.25, što je jako dobro za ovako pristupačnu lokaciju. Vlage je bilo ali ne kao prošli puta. Stabilnost atmosfere je bila manje dobra, Mars je kasnije u okularu bio bljedunjav i slika je stalno imala ,,mikrotrzajeve". Njima se moglo doskočiti stalnim fokusiranjem ali onda čovjek trese teleskop, ne uspijeva se koncentrirati itd... Pri promatranju planeta odlučio sam naći sredinu fokusa i jednostavno čekati da planet uleti u njega.
Na početku promatranja, taman kada sam se privikao na mrak osvijetlio me zrakoplov! Njihov koridor je 20-30 km južnije i inače se vide 15° nad horizontom, ali ovaj frajer je na prilazu zračnoj luci malo promašio koridor. Upalio je duga svjetla i obasjao mene na tlu. I što napraviti u takvim situacijama nego opsovati i pretrpjeti ometanje. Kasnije, oko 23:30 prekinuo me drugi auto, ali taj se nije previše premišljao. Vidio je da ima nekog i okrenuo dalje.
Osim toga, bube su me napadale, neki noćni leptir se zaljubio u finder pa je letio oko njega kad god bi mu se približio. Čak mi se u glavu zaletio u par navrata. Na kraju je odletio u nepoznatom smjeru.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2018-18
Datum: 04.08.2018.
Vrijeme: 22:30 – 00:35
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 19°C
Vlažnost: visoka
Tlak:
Prozirnost: odlična
Granična magnituda: SQM 21.25
Seeing: ispod prosjeka
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Prvi na tapeti je bio komet 21P/Giacobini-Zinner. To je ujedno 23. komet koji sam vidio.
21P/Giacobini-Zinner, CAS
215x UW: Sjajan komet! Glava kometa je sjajna s sitnom, izduženom jezgrom u smjeru 8h (20:32UT). Skrenuti pogled otkriva rep u smjeru 8h.
143x HP: Na manjem povećanju komet je sjajniji, res je više izražen ali to je to od detalja.
300x PL: Veliko povećanje otkriva moguću slabašnu zvjezdicu u sredini jezgre, vidljivu samo golim okom. Jezgra je vidljivo izdužena.
Mikrometarskim okularom mjerim dimenzije glave na 1.2′ x 0.5′ i dužinu repa na oko 3.5′
Nakon kometa nastavljam s redovitim pregledom neba.
Sektor neba od RA: 17h DEC: 00° do RA: 18h DEC: +20°
Pregledavanjem ovog dijela neba zatvaram veliku rupu i mogu cijeli komad neba oko Zmijonosca proglasiti gotovim.
NGC 6384, GX Sb, m=10.4, Oph
215x UW: Malena, tamna flekica. Skrenuti pogled otkriva prugu svjetla s ovalnom atmosferom i naznake slabe jezgrice. Mrljica se pruža u smjeru 0.5h i duga je oko 0.7′.
NGC 6426, GC, m=10.9, Oph
215x UW: Poprilično tamna mrlja a opet velika. Ne pokazuje neke detalje. Skrenuti pogled otkriva nejasne zvjezdice ili jako finu granulaciju.
Collinder 350, OC, N/A, Oph
215x UW: Vidio sam luk od dva dijela s 8 zvijezda ukupno. Luk se proteže oko 1/3 vidnog polja (oko 7′).
NAPOMENA: Provjera pokazuje da sam vidio skup ali nisam mislio da je to skup pa sam objekt opisao na krivoj lokaciji.
IC 4665, OC, m=4.2, Oph
215x UW: Ovo nije objekt za ovako velika povećanja, ali kad sam već tu zašto ne. Rijedak je, sastoji se od sjajnih zvijezda i daleko je veći od vidnog polja okulara.
NGC 6509, GX Sb, m=12.5, Oph
215x UW: Tamna mrlja, mala i bez detalja. Vidi se samo da je ovalna. Gotovo skrivena zvjezdicama u vidnom polju.
NGC 6389, GX Sb, m=12.1, Her
215x UW: Veoma tamna, mala nepravilna mrlja s nejasnim rubovima. Malo svjetlija prema središtu.
NGC 6500, GX Sa, m=12.2, Her
215x UW: Tamna, ovalna mrlja s nejasnim rubovima, dosta sitna. Svjetlija u sredini. Na lijevom rubu ima zvjezdicu (mag 15.6). Čini par s NGC 6501.
NGC 6501, GX S0, m=12.0, Her
215x UW: Tamna, okrugla, svjetlija u sredini i nešto manja od NGC 6500. Zbog sjajnije jezgre lakše ju je uočiti. Na 1/4 vidnog polja u smjeru 4h je dvostruka zvijezda.
S NGC 6501 završio sam sa sektorom neba.Potom sam prešao na druge objekte, kako sam ih se sjetio.
Ostatak promatranja
Messier 16, NEB, m=6.0, Ser
143x HP s OIII filterom: WOW! Ne pamtim da sam ikad ovako jasno vidio maglicu. Sjajna je, blago zakrivljena kao veliki luk svjetla. Oko 4x je duža nego šira i na lijevo od sebe ima zvjezdani skup. Na sredini maglice je nekakva "rupica". Skiciram.
(https://farm2.staticflickr.com/1816/28923930127_3868eafe14_b.jpg) (https://flic.kr/p/L4UGJt)
20180804_M16_143_OIII (https://flic.kr/p/L4UGJt) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Messier 17, NEB, m=6.0, Sgr
143x HP s OIII filterom: Jel to meni oči noćas rade na 120% ili nešto, ali maglica se rasula po vidnom polju. Vidi se patka, rep, zvjezdani skup. Blješti iz okulara.
100x UW s OIII filterom: Manje povećanje je dodatno posvijetlilo maglicu i ljepše je kadriralo. Što reći nego da sam oduševljen. Najbolji pogled dosad na nju.
Messier 8, NEB, m=5.8, Sgr
100x UW s OIII filterom: Mislio sam da me M17 izuo iz cipela, ali Laguna! Ti mater! Daklem, maglica je ispunila 4/5 vidnog polja. Izgleda kao da topovska kugla se probija kroz oblak i ispred sebe stvara udarni val. "Kugla" je sjajan, ovalni komad maglice gore lijevo. Hourglass nebula blješti u njoj čak na 100x povećanju. Gleda s desne strane, od cca 1 sat pa prema 8 sati se pruža tamni luk, neproziran. S druge strane tog luka maglica se nastavlja. Teško je to riječima opisati, teško je to na papir sročiti. Izgleda jednostavno fantastično. Najbolji pogled na maglicu do sad.
Messier 20, NEB, m=8.5, Sgr
100x UW s OIII filterom: Trifid, malo dalje od M8 izgleda sjajno. Kao da je netko cvijet s tri latice i dvostrukim tučkom smjestio na nebu. "Latice" su odvojene tamnim "pukotinama", zbog čega je i dobila ime "Trifid" tj. "Trorežanj". Ispod Trifida vidim još jednu okruglu maglicu oko zvijezde koja gotovo dira Trifid. Fantastično!
Skiciranje Marsa
Skicirao sam na kraju Mars na 300x koristeći binoviewer. Ne znam zašto, ali jako teško mi je bilo percipirati detalje na planetu a nestabilna atmosfera nije pomagala previše. Unatoč svemu, uspio sam iskamčiti skicu iz tako loših uvjeta.
(https://farm1.staticflickr.com/930/28923905357_c48eb5f47c_c.jpg) (https://flic.kr/p/L4Uznp)
Mars_20180804_2220UT_300x (https://flic.kr/p/L4Uznp) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Umoran ali zadovoljan s promatranjem u 00:35 započeo sam sa spremanjem i odlaskom kući.
S guštom pročitao *tu*
Također! Cockblocker *zubo* *rofl* Da, ono svjetlo za okular je prejako. ¸Ja sam znao unutra nagurat komad papirnate maramice, slobodno šukni tak nekaj nutra.
Tnx na savjetu!
Jel to onaj isti osvjetljivać kao za reticule?
Da
Promatranje 2018-08-06 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/06/promatranje-2018-08-06/)
Ne vjerujem kakve sam sreće jer je u ponedjeljak ponovno bilo vedro. Naravno, promatrao se Mars!
Plan o redovitom promatranju planeta izvršava se u najboljem redu. Cilj je imati promatranja svaka 2 do 4 dana, kako bih dobro ulovio cijelu rotaciju planeta. Za vidjeti cijelu rotaciju planeta trebat će mi 36 dana, jer Mars svaki dan kasni 10° u rotaciji za Zemljom. Želja mi je na kraju godine od skica sastaviti kartu Marsa, tj. albedo pojava na njemu. Za sada od 28.7., promatranja kada su se na planetu po prvi vidjeli jasni detalji, do ovog izvještaja imam 4 skice u 10 dana. Planet se u tom vremenu zarotirao tek 100° od potrebnih 360° stupnjeva. Jednostavno rečeno, ¼ posla je odrađena. Moja želja da vidim cijeli planet znači kako ću ovdje još neko vrijeme dosađivati s tim planetom.
Sam planet je večeras izgledao dobro. Atmosfera je bila malo mirnija nego uobičajeno pa sam se mogao posvetiti proučavanju finih detalja. Po kvaliteti slike rekao bih da je usporedivo s noći od 28. srpnja. Pješčana oluja, koja je krajem svibnja prekrila planet, smirila se pa su albedo pojave sa svakim danom sve uočljivije.
Večeras sam tako imao priliku gledati Syrtis Major i Hellas. Posebno mi je drago vidjeti Hellas jer ga dosad nikad nisam vidio cijelog u 15 godina promatranja planeta. Strpljenje se isplatilo jer se večeras vidio kao ogromna narančasta palačinka na južnoj polutki, odmah ispod Syrtis Majora.
Syrtis Major je bio fantastičan, s dosad neviđenim detaljima. Njegov zapadni rub bio je gotovo ravan, osim u sjevernoj trećini gdje je pokazivao slabo ispupčenje. Pri ,,korijenu" Syrtisa Majora, gdje izvire iz Mare Serpentisa, vidio sam tanko ispupčenje prema sjeveru – Delton Sinus. Uz ispupčenje na zapadnom rubu, ova albedo pojava imala je još dva ispupčenja, jedno na sjeveroistoku i drugo prema istoku, otprilike na sredini. Sve u svemu, fantastičan pogled na Syrtis Major. Uz to se sam sebi čudim koliko mogu napisati o običnoj fleki na treptavom disku planeta.
Iznenađenje je bilo jedno ispupčenje u smjeru sjevera, iz Mare Tyrrhenuma. Ono nosi naziv Syrtis Minor. Svjetla regija između Syrtis Minora i Majora zove se Lybia. Istočno od sjevernog vrška Syrtis Majora vidio sam nejasnu i slabo kontrastnu fleku. Teško ju je pouzdano identificirati jer se albedo mape ne obnavljaju često, najaktualnije su iz 1970., a sam raspored svijetlih i tamnih mrlja na planetu se s vremenom mijenja. Pretpostavljam kako je ta slaba, diskretna mrljica Nubis Lacus.
Zanimljivost je bila i svijetli istočni limb, malo sjevernije od ekvatora. Tu bi se trebao nalaziti Elysium, vulkanska visoravan pa pretpostavljam kako su to oblaci iznad njega.
Na jugu planeta ništa novo, polarna kapa se jasno vidi, ne leži uz limb planeta cijela već je malo odvojena od njega. Regija odmah sjevernije od nje je tamna i lako uočljiva (Mare Australe). Zapadni limb je bio nejasan te su se detalji počeli gubiti na 2/3 udaljenosti od središta diska. Mogao sam nejasno razaznati Deucalionis regio, malo Noachisa i Sinus Sabaeus. Sjeverna polutka, zapadno od Syrtis Majora je bila bezlična i cigleno crvena.
Jedna zanimljivost tokom promatranja je bila bliska zvijezda kraj Marsa, magnitude 9.6. Na početku promatranja nalazila se oko 30". Kada sam je prvi put opazio, poveselio sam se da se radi o jednom od satelita, ali to nije bio slučaj. Do kraja promatranja, zvijezda je prišla planetu te se izgubila u njegovom sjaju. Fascinantno je koliko se zapravo planeti brzo gibaju po noćnom nebu.
(https://farm2.staticflickr.com/1780/30043076208_285d1e12d1_c.jpg) (https://flic.kr/p/MLNBSy)
Mars_20180806_2105UT_300x (https://flic.kr/p/MLNBSy) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Lijepo, lijepo za citat...covjek pozeli kupit Dobsona:)
Kaj, nema kanala? Baš čitam Sterne und Weltraum, još diskutiraju o tome, vjerovali ili ne! Sad su iskopali da su dečki čak retušilari rane fotografije, ali imaju i originale na kojima ih naravno nema :)
Dakle, Ach, pazi kaj crtaš :)
Kod mene je seeing takav, da mi je slika bolja sa 120mm refraktorom nego sa 230 mm MAKom, katastrofa jedna... ali zato je skiciranje jednostavno: nacrtam krug na papir, i eto :)
120mm refraktor bolji nego 230 mm MAK? Kako majku mu?
:-D *tu*
Citat: zac u 11.08.2018. u 09:15:06 sati
Kaj, nema kanala? Baš čitam Sterne und Weltraum, još diskutiraju o tome, vjerovali ili ne! Sad su iskopali da su dečki čak retušilari rane fotografije, ali imaju i originale na kojima ih naravno nema :)
Apropo kanala, malo poznata činjenica je da je Schiaparelli bio slijep na boje, tj. daltonist. Nije razlikovao crvenu od zelene te mu je zbog toga planet izgledao kao u tehnici "kjaroskuro". Pretpostavlja se kako su ti poremeći kontrasti djelomično uzrok uočavanju linearnih pojava.
"120mm refraktor bolji nego 230 mm MAK? Kako majku mu?"
Zbog jako lošeg seeinga. I u jednom i drugom instrumentu sve pliva i kipi, a veći otvor samo radi više problema jer zahvaća više turbulentnih čelija. Znali su to i stari majstori, svi veliki refraktori su imali mogućnost smanjivanja otvora blendom ispred objektiva za takve prilike. Manji otvor ima prednost jer gleda kroz manji broj (idealno) samo jednu vrtložnu čeliju, pa je slika nešto mirnija i s manje smetnji od vrtloženja.
Naravno, kad je seeing dobar veliki MAK gazi sve manje ili jednake skopove. Ali, to nažalost na mojem mjestu to doživim dva, možda tri puta godišnje. Onda idu planeti sa 600x i M13 sa 400X, poslije se "treznim" par dan...
Kaj se kanala tiće, radili su grupne pokuse, kod određene kombinacije kutne velićine i slučajno raspoređenih detalja, dobar dio crtača (mnogi i nisu bili vezani za astronomiju) je crtao "kanale". Crtali su u učioni, kartonske diskove koji su trebali simulirati mars...
I kod opažanja su primijetili da su "kanali" vidljivi samo u jednom rasponu otovr ateleskopa, veći i manji ih ne pokazuju :)
Sve je to "igra" našeg "vidoe.procesor" koji pokušava prepoznati nešto u situaciji kad je na grnici detekcije i kod objekta koji je sve samo ne svakodnevan. Donekle i zbog toga je opažanje zabavno...
Da, taj pokus je proveo Maunder na školarcima 1913. Inače fascinantan lik, još je 1910. izračunao da je na Marsu tlak max 14% zemaljskog a temperature oko -100°C. Opisao je lijep sunčani dan na Marsu kao šetnju na 6000m visokoj planini u polarnim predjelima (npr. Mt. McKinley). I frajera je full živcirao Lowell pa se nije dao smesti i 1913. proveo je pokus nad školarcima. U učionicu s 200 učenika postavio je crteže Marsa koji nisu imali kanale, već se na njihovom mjestu nalazio niz finih i nepravilnih mrlja. Potom je zamolio školarce da nacrtaju što vide. Oni koji su bili najbliži crtežima su vidjeli nepravilne točke, oni najudaljeniji nisu vidjeli fine detalje, ali oni u sredini su fine detalje predstavili ravnim linijama. Postalo je očito kako su fini detalji na Marsu na rubu razlučivosti zemaljskih teleskopa i moguće ih je vidjeti tek u momentima najmirnijeg zraka, u protivnom bi ih doživjeli kao ravne pojave.
Zar nije cijela fama oko kanala nastala sa losim prijevodom sa talijanskog?
Hmm, i da i ne. Schiaparelli je ucrtao kanale ali je pritom mislio da su prirodne pojave. Kada su drugi rekli da su oni umjetni, Schiaparelli nije digao glas protiv toga. Dapače, kasnije je i on počeo bulaznit. Inače, riječ "canali" (tjesnac) za opis pojave na Marsu prvi je upotrijebio Angelo Secchi 1860ih. On je Syrtis Major nazvao Atlantskim tjesnacem.
Promatranje 2018-08-09 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/06/promatranje-2018-08-09/)
Kada tipkam dojmove s promatranja sa zakašnjenjem od 5 dana teško mi je biti detaljan.
Mars je ovu večer bio muljav, atmosfera je bila naizgled mirna ali je planetu nedostajalo kontrasta. Svi detalji su bili lagano zamućeni, kao da je na sliku planeta netko bacio ,,blur" filter u Photoshopu.
Od detalja na njemu mogu navesti sljedeće:
Hellas je bio narančast, velik i lako uočljiv.
Syrtis Major se vidio bez problema, zajedno s pripadajućim ,,morem" Tyrrhenum. Ponovno se vidio Syrtis Minor.
Mare Cimmerium je dominiralo istočnim limbom uz ekvator. Od M. Tyrrhenum je bilo odvojeno ,,prolazom" Hesperia. Južno od M. Cimmerium prostirala se sjajna regija, Eridania. Između nje i Hellasa bio je splet šarolikog terena koji nosi naziv Xanthus i Ausonia. Xanthus je tanka pruga koja spaja Mare Australe i Mare Cimmerium.
Zanimljivo je kako se južna polarna kapa jedva vidjela.
Istočno od sjeverno vrška Syrtis Majora opet sam vidio diskretnu pjegu – Nodus Alcyonus. Na prošloj skici sam ga identificirao kao Nubis Lacus.
Uz sam istočni limb bilo je nešto što mi je ličilo na naoblaku.
Kampanja promatranja Marsa za sada dobro napreduje, plan da ga skiciram svaka 2-4 dana se ispunjava.
(https://farm2.staticflickr.com/1778/44020436621_7b8cdbb265_c.jpg) (https://flic.kr/p/2a4Wfac)
Mars_20180809_2105UT_300x (https://flic.kr/p/2a4Wfac) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Promatranje 2018-08-12 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/06/promatranje-2018-08-12/)
Vrijeme mi ide na ruku pa sam u nedjelju ulovio priliku za promatranje.
Za razliku od četvrtka, atmosfera je večeras bila mnogo mirnija. Mars se pomaknuo više na večernje nebo pa više ne moram čekati do 23h, već promatranja mogu započeti oko 22:30. Tada imam prozor od 30-40 minuta između krošanja stabala obližnjeg parka.
Što sam vidio na planetu? Mnogo toga. Slabo poznajem ovo lice Marsa pa nisam mogao uočiti neke poznate odlike, kao recimo Syrtis Major ili Sinus Sabaeus. Zato je ovo ispalo putovanje u nepoznato.
Južna polarna kapa (SPC) je bila jako uočljiva. U četvrtak se skrivala ali sada je blještala. Oko nje je bio tamni prsten, a prema istoku se pružala tamna regija – Mare Chronium. Iz tog mora su se pružale tri ,,žbice", a ona najzapadnija je bila tako tanka i ravna da sam na tren pomislio kako imam viziju kanala. Tu tanku ,,žbicu", koja se pružala do Mare Tyrrhenuma na zapadnom limbu, je teško identificirati, ali sumnjam kako se radi o Xanthusu, koji dijeli svijetle regije Ausoniu i Eridaniu. Još jedna žbica, malo nejasnija i deblja, dijelila je Eridaniu od Electrisa, a pružala se od mjesta gdje je Xanthus dirao M. Chronium do Mare Cimmerium. Treća žbica je išla od M. Chroniuma prema Mare Sirenum. Ta je bila najdeblja i najlakše uočljiva. Ona je dijelila Phaetonthis od Electrisa. Mare Cimmerium je na istočnoj polovici imalo malu izbočinu prema sjeveru. Uz zapadni limb na jugu se vidio rub Hellasa, narančast, a uz ekvator grba Syrtis Minora.
Sjeverna hemisfera planeta je bila ,,čudna". Sredinom diska, uz centralni meridijan pružala se žuto-siva regija slabog kontrasta koja se širila prema sjevernom limbu. Na svom najjužnijem dijelu, sjeverno od Mare Cimmeriuma, učinila mi se najizraženijom. Što je to? Teško je identificirati ali na njenom mjestu trebao bi se nalaziti Elysium. Možda se radi o kakvoj slaboj izmaglici nad ovom vulkanskom visoravni.
Za kraj, kako je nebo bilo lijepo čak i u mom osvijetljenom dvorištu, pogledao sam NGC 7006, kuglasti skup u Delfinu. Na 250x bio je tamna mrlja s mogućom granulacijom, ali bez jasnih detalja, pojedinih zvijezda, jezgre ili sličnog.
Oko 23:10, nakon 40 min promatranja, spakirao sam teleskop i završio s promatranjem.
(https://farm2.staticflickr.com/1819/42211307150_b1e76639d9_c.jpg) (https://flic.kr/p/27j4YZL)
Mars_20180812_2045UT_300x (https://flic.kr/p/27j4YZL) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Mars više ni ne promatram, bolje mi je pročitati Acheronovo promatranje. *tu*
*tu*
Nista ja to ne vjerujem.:)
Prica se da je Mars ravna ploča
Vidis da znas.:) Ovo sam vec stavio...pa ako neko nije vidio.:)
https://www.facebook.com/groups/587342754794289/permalink/851696778358884/
Promatranje 2018-08-13 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/18/promatranje-2018-08-13/)
Večerašnje promatranje bilo je kratko jer Mars nije surađivao. Za teleskopom sam proveo tek pola sata.
Postavio sam teleskop sat vremena prije promatranja, kakav mi je već običaj, a tek sam u 22:20 počeo s promatranjem. Odradio sam alligment GoTo montaže i rekao teleskopu da se usmjeri u Mars. Kada sam pogledao u okular, na 215x povećanju, vidio sam samo juhu od mrkve. Planet je bio narančasta mrlja koja se teško mogla izoštriti u disk, a o detaljima na njemu nije bilo govora. Transparentnost neba je bila odlična, čak je u mom dvorištu SQM mjerio 19.75, solidan rezultat od postavljanja LED rasvjete. Mogao sam vidjeti najsjajnije dijelove Mliječnog puta od zviježđa Cefeja (Kefeja) do Orla. Nažalost, kada je transparentnost tako dobra zrak je u pravilu nemiran. Uzrok transparentnosti su vjetrovi, pri tlu i visinski, koji sprječavaju nakupljanje aerosola na jednom mjestu kao u vrijeme stabilnih anticikloni.
Razočaran juhom od mrkve u okularu, okrenuo sam se kometu 21P/Giacobini-Zinner. Komet se dao lako vidjeti, bio je sjajan kao neka od Messierovih galaksija u Djevici. Izmjerio sam dimenzije kometa na 2′ x 1′, a sjaj mu procijenio na magnitudu 9. Kako drugi promatrači procjenjuju da je komet te večeri bio na magnitude 8, moram poradi na metodi procjene. Na kraju sam skicirao komet kako ne bi ostao nezabilježen.
Oko 22:50 umiješala se standardna priča, posao, rano ustajanje itd... pa sam spakirao teleskop i otišao na spavanje. U gužvi sam pa ovaj report pišem s 6 dana zakašnjenja.
(https://farm2.staticflickr.com/1855/30264968908_8790acbb2f_c.jpg) (https://flic.kr/p/N7pSQL)
20180813_21P_Giacobini-Zinner_89x (https://flic.kr/p/N7pSQL) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Promatranje 2018-08-17 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/18/promatranje-2018-08-17/)
Zbog obaveza i oblačnijeg vremena nisam stigao promatrati Mars punih 5 dana. Kako je želja pratiti planet svaka 3-4 dana, kako bih lijepo zabilježio njegovu punu rotaciju, ova pauza je poremetila dosadašnji ritam promatranja. Na svu sreću, nebeska mehanika nudi par aseva iz rukava kako bi se nadoknadilo propušteno.
Mars se oko svoje osi okrene jednom od 24h i 36 min. Promatrač na planetu primijetio bi kako se Sunce ili zvijezda u sat vremena pomaknu 14.6° na nebu, a za usporedbu, na Zemlji je taj pomak 15° (360°/24h). Ako promatrate Mars svaki dan u isto vrijeme, tj. u razmaku od 24h, zbog te male razlike u brzinama rotacije vama će planet u okularu biti zakrenut za iznos od 10° u odnosu na prošlo promatranje. Iz tog razloga je potrebno 36 dana promatranja u isto vrijeme kako bi vidjeli punu rotaciju planeta. Ali, što ako niste promatrali par dana? Tu dođe as iz rukava u igru. Ako promatrate planet 24 h i 36 min nakon prethodnog promatranja, koje ste npr. obavili u ponedjeljak u 22h a sada je utorak i 22:36, vidjeti ćete isti centralni meridijan. Ali što ako je oblačno par dana i vi stignete promatrati tek u srijedu, a treba vam promatranje planeta kako je izgledao u ponedjeljak u 22h? Od ponedjeljka do srijede su tri dana i vi ako promatrate planet 3x36min kasnije, tj. u srijedu u 23:48, vidjet ćete isto lice planeta kao da ste ga promatrali u ponedjeljak u 22h. Možda je malo komplicirano za poloviti, ali upravo sam tu foru prodao večeras.
Dobra stvar poslije opozicije je što se planeti sele na večernje nebo. Nije više potrebno čekati ponoć kako bi ga vidjeli dovoljno visoko nad horizontom. Ako pogledate moja promatranja s kraja srpnja i početkom kolovoza, vidite da su obavljena oko 23:30, a sada se planet na istom dijelu neba nalazi u 22:20. Sve je to od velike pomoći za astronome koji žele voditi normalne živote uz hobi 😊
(https://farm2.staticflickr.com/1814/29194965557_1bbb995bc6_c.jpg) (https://flic.kr/p/LtRQ88)
Mars_20180817_2015UT_300x (https://flic.kr/p/LtRQ88) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Planet je večeras bio bolji nego 13.8. i pri promatranju, tj. skiciranju odlučio sam više pažnje posvetiti ucrtavanju lokacija detalja na planetu. Primijetio sam da mi skice dosta ,,plešu" s položajem detalja, što će otežati kasnije izradu karte. Iz tog razloga sam odlučio preći s više ,,impresionističkog" skiciranja planeta na tehnički. Prva skica nastala je u 22:15, na 300x s binoviewerom. Planet je na mahove izgledao dobro u okularu, ali bilo je trenutaka kada je zakuhao kao da potok teče preko njega. Vidjela se jasno polarna kapa s crnom ,,ogradom" naokolo. Malo ispod polovice diska (razmišljam naopako, jer je slika u mom teleskopu zarotirana za 180° pa je u biti ,,ispod" zapravo ,,iznad") vidjeh splet svijetlih i tamnih mrlja. Isticala se jedna krupna, ovalna mrlja (Mare Sirenum) tih istočno od centralnog meridijana, koja kao da je imala nejasan pipak prema gore (dolje). Ta mrlja mi je postala orijentir za skiciranje ostatka planeta. Zapadnije, ali odvojena pukotinom, nastavljala se još jedna tamna mrlja – Mare Cimmerium. Ispod, južnije, od njih sam vidio dvije svijetle regije u sivkastoj mrlji. Ona bliže centralnom meridijanu je bila Phaethoritis, a ona uz zapadni limb Electris. Na samom istočnom limbu otkrivale su se naznake još jedne svijetle mrlje koju nisam mogao identificirati. Sjevernija polovica sjeverne hemisfere imala je pak mrvicu sivu koprenu po sebi.
Drugo promatranje sam odradio u 23:20, kada se planet zarotirao za 15°. Atmosfera je sada bila mrvicu mirnija, usudio bih se reći da je surađivala. Ponovno je Mare Sirenum bila najuočljivija pojava na planetu, ali splet mrlja ispod nje i Mare Cimmerium je sada bio kompleksnije naravi. Vidjele su se jasno svijetle pjege Phaethoritis, Electris a preko limba se sada pokazala i Eridania. Zapravo, Eridania se trebala vidjeti i na prethodnoj skici ali pretpostavljam da ju je turbulentna atmosfera zamrljala i spojila s Eridanijom. Na Mare Cimmerium vidio sam dva ,,pipka" kako se pružaju prema sjeveru. Polarna kapa je bila jasno vidljiva i obrubljena ,,ogradom", a djelom sjeverne hemisfere se opet pružala neka sivkasta koprena.
(https://farm2.staticflickr.com/1870/43226104445_6982c9a28f_c.jpg) (https://flic.kr/p/28RK5SR)
Mars_20180817_2120UT_300x (https://flic.kr/p/28RK5SR) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Za kraj sam si večer zasladio promatranjem kometa 21P/Giacobini-Zinner. Komet je malo dobio na sjaju i dobro se nosio sa bitno lošijim nebom nego 13. kolovoza.
Zbog gužve objavljujem report sa zakašnjenjem.
Znas...stvarno jedva cekam party na PG...pa da malo zavirim kroz tu tvoju cijev...a potogovo s binoviewerom. Jedno prakticno pitanje...kako je najlakse provjeriti da usitinu vidim komet? Ovo sam ljeto vidio nesto sto je mozda bio komet, no nisam mogao provjeriti. Na kartama ih nema i u vecini programa koje koristim nisam nasao opciju trazenja istih. Stelarium i Stachart imaju tu opciju, ali kao dodatni update?
Koristim Cartes du Ciel i tamo imam opciju downloadanja aktualnih podataka o malim objektima sunčevog sustava (asteroidi i kometi).
Ako ti se neda s tim zafrkavat, uvijek imaš web http://cometchasing.skyhound.com/
Skinuo aplikaciju i dodatne apdejte...radi.:) hvala:)
Jedino sto nema za android?
Kaj će ti na androidu? Kad se ide u mrak ide se u mrak, bez ekrana pametnih naprava.
Šalu na stranu, ja si na papir napišem koordinate tih objekata pa kasnije putem (papirnatog) atlasa ih pronađem.
Moze i tako..moze i tako.:) al ipak cudno da nema za android.
Promatranje 2018-08-20 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/24/promatranje-2018-08-20/)
Mars je u ponedjeljak navečer bio, tako, mršav. Nebom su se vrzmali oblaci, a kada oni tako lete s desna na lijevo teško je očekivati stabilnu atmosferu. Pogled u okular otkrio je kako večeras loš seeing pokazuje mišiće.
Planet sam promatrao 20tak minuta. Vidjela se polarna kapa, Mare Sirenum se preselio zapadno od centralnog meridijana, a svjetla srcolika regija ispod njega (sjetite se da ja razmišljam zrcalno jer imam zrcalni teleskop pa je ,,ispod" u biti ,,iznad") ponovno se jasno vidjela. Uz istočni limb pojavile su neke nove odlike. Jedna od njih je bila bubrežasta tamna mrlja, Aonius Sinus. Inače je ova albedo pojava približno okrugla, pa njena duguljasta pojava ukazuje na promjenu nastalu zbog pješčane oluje. Naravno, ne treba isključiti loš seeing. Ispod Aonius Sinusa pružila se svjetla regija, Chrysokeras, a uz samu polarnu kapu je još uvije Mare Chronium. Sjeverna hemisfera je bila bez detalja, samo s laganim promjenama kontrasta.
Pri skiciranju sada puno više posvećujem pažnje pri smještanju detalja pa su skice od zadnjih promatranja konzistentne.
Pokušao sam ponovno planet promatrati oko 23h, ali toliko je nebo kuhalo da sam digao ruke od planeta i otišao kući.
(https://farm2.staticflickr.com/1895/43334199755_78d8f6d426_c.jpg) (https://flic.kr/p/292i6R6)
Mars_20180820_2000UT_300x (https://flic.kr/p/292i6R6) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
*pljesk* za skicu i za ideju threada.
I meni je oduvijek bilo fenomenalno čitati observing reportove. *hopla*
Promatranje 2018-08-23 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/23/promatranje-2018-08-23/)
Kasnim s objavom ovog promatranja jer mi je krepao Internet, a VIP ga nije bio u stanju tjedan dana popraviti.
Nova vedra večer i trenutak slobodnog vremena znači nova prilika za promatranje. Plan za vidjeti cijelu rotaciju planeta dobro napreduje i velika je vjerojatnost kako ću na kraju kampanje promatranja moći kompilirati cijelu kartu planeta.
Mars je večeras bio okrenut centralnim meridijanom od 120°. Mare Sirenum i Phaethontis, albedo pojave koje su dominirale protekla promatranja, sada su zapadno od meridijana. Istočno od njega sam uspio uočiti ,,prste" koji se pružaju prema sjeveru, to su Solis Lacus, Aonius Sinus i zapadni rub Mare Erythraeuma. Sjeverno od njih, prema sjeverozapadu se pružala trokutasta regija mrvicu slabije kontrasta gdje se nalazi Tithonium Lacus. Čini se kako je pješčana oluja izazvala fine promjene u obliku i izgledu albedo pojava, zbog čega ih je teško identificirati sa starih karata, od kojih su neke sastavljene prije 50 godina. Na istočnom limbu, u južnim umjerenim širinama, pružala se svjetla regija uz limbu, vjerujem kako je to Ogygia Regio. Mare Australe i ograda oko polarne kape su bili jako izraženi te mi je bilo neobično vidjeti kako je ,,izbočeno" prema sjeveru, uz istočne rubove Phaethontisa. Oko Mare Sirenuma, sa sjeverne strane, pružala se svjetla regija, možda i druga najsvjetlija pojava na planetu – Deadalia. Malo zapadno od meridijana, u umjerenim sjevernim širinama, pružala se dijagonalna pruga mrvicu manjeg kontrasta, područje kojima se pružaju tri vulkana na Tharsisu. U području te mrlje na klasičnim kartama nalaze se Pavonis i Ascraeus Lacus, Arsia Silva i sve ih vežu ,,rijeke" Ulysses i Iris. Kako je Ulysses najprostranija od tih klasičnih albedo pojava, onda sam toj pojavi dao taj naziv. Uz zapadni limb sam skrenutim pogledom vidio tamni flek. Pretpostavljam kako je to Nix Olympica (Olympus Mons).
Atmosfera je kuhala pa su ti fini detalji nestajali, stapali se, ponovno na tren iskakali da bi potom opet nestajali. Potrošio sam gotovo pola sata gledajući planet, kako bih ulovio dodatne detalje ali bez uspjeha.
Dok sam čekao da se planet malo zarotira, pogledao sam ponovno neke dvostruke zvijezde. Namjerio sam se prvo na Etu Orla, dvoju zvijezdu s komponentama razmaknutim 0.7". Zvijezda mi je na 300x izgleda mrvicu izdužena, u smjeru pozicijskog kuta 80 – 220°, što se poklapa s mjerenim pozicijskim kutom pratilje od 93°.
Nakon Ete Orla, sljedeća dvojna na tapeti je bila WDS 20126+0052. Komponente ove zvijezde razmaknute su 2.5" i to se jasno vidjelo u teleskopu. Dvije zvjezdicu su bile jedna do druge, slične sjajem i plavičaste boje.
Poslije promatranja dvostrukih zvijezda vratio sam se na Mars, ali planet je tako ,,kuhao" od atmosferskih turbulencija da sam odlučio dovršiti promatranje.
(https://farm2.staticflickr.com/1887/30561763528_1f6c27761c_c.jpg) (https://flic.kr/p/NyD2xo)
Mars_20180823_2000UT_300x (https://flic.kr/p/NyD2xo) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Promatranje 2018-08-27 (https://zvjezdopisi.com/2018/08/27/promatranje-2018-08-27/)
Kasnim s objavom ovog promatranja jer mi je krepao Internet, a VIP ga nije bio u stanju tjedan dana popraviti.
Nedostaju mi još dva ili tri promatranja kako bih pokrio cijelu rotaciju planeta. Nažalost, seeing večeras nije odlučio surađivati. Slika je kuhala nenormalno i planet je bio nejasna mrlja. Ipak, odlučio sam napraviti skicu pa kud puklo da puklo.
Kako je planet na 300x bio narančasta kaša s nejasnim detaljima, smanjio sam povećanje na 190x, ali tada mi se planet činio premalenim. Iz tog razloga sam vratio na 300x i odlučio otrpjeti trepetavu sliku.
Bilo je detalja na planetu, na trenove se čak slika smirila, ali je opet teško bilo reći što vidim, a što ne vidim. Polarna kapa je bila sigurno vidljiva, tamni obrub oko nje također, ali detalji na sredini diska su skakali. Iz tog razloga sam napravio više terenskih skica i potom ih na kraju stopio u jednu. One detalje koje sam zabilježio u više navrata sam smatrao viđenim.
A što sam vidio? Planet je okrenuo prema meni ono što smatram njegovom najinteresantnijom stranom. Vidio sam Solis Lacus, kao nejasnu svjetliju mrlju u ,,južnim morima", zapadno od njega je bio Aonius Sinus, a istočno Mare Erythrauem. Na sjeveru se pružao Xanthe, koji je završavao s kvrgama – Lunae Lacus i Margaritifer Sinus. Uz sami sjeverni rub pružao se tamni ,,prst" Nilokerasa i susjednog mu Niliacus Lacusa. Sve ove pojave zatvarale su Chryse (Ravnicu Zlata). Još jedna zanimljiva pojava je bio nejasan ,,pipak" sjeverno od Solis Lacusa, to je Tithonium Lacus koji je s Mare Erythraeum povezan kanalom Agathodeomon (Dobri duh). Zanimljivo je kako taj pipak odgovara poziciji na kojoj se nalaze dijelovi Valles Marinerisa, velike rasjedne doline.
Nakon prve skice, pokušao sam napraviti drugu skicu pola sata kasnije ali seeing i krošnje stabala su ometale pogled na planet pa sam na kraju odustao.
(https://farm2.staticflickr.com/1854/44432104791_f0034d068d_c.jpg) (https://flic.kr/p/2aGj9Lg)
Mars_20180827_1950UT_300x (https://flic.kr/p/2aGj9Lg) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Promatranje 2018-08-29 (https://zvjezdopisi.com/2018/09/03/promatranje-2018-08-29-puna-rotacija-marsa/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/09/Rotacija-planeta.jpg)
U srijedu me atmosfera počastila boljim pogledom na Mars. U ponedjeljak je planet kuhao ali danas je slika bila znatno mirnija iako mi se činilo kako planetu nedostaje kontrasta. Uvijek nešto.
Planet je bio okrenut centralnim meridijanom od 64° pa sam mogao lijepo vidjeti krajeve koje sam gledao prije mjesec dana. Tada je planet bio zavijen prašinom pa je imao poprilično drugačije naličje. Osim toga, kako mi je planet okrenuo već promatranu stranu, to znači kako sam uspio promatrati jednu cijelu rotaciju planeta, baš ono što mi je potrebno za izradu karte.
(https://farm2.staticflickr.com/1888/42662148680_90c7bd519a_c.jpg) (https://flic.kr/p/27ZUEtA)
Mars_20180829_1950UT_300x (https://flic.kr/p/27ZUEtA) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Na planetu se dobro vidjela južna polarna kapa (SPC), Argyre (14), Aonius Sinus (12) i predjeli južno od Chrysea (17) – Margaritifer Sinus (6) i Aurorae Sinus (2). Zanimljivo mi je što već treću skicu za redom crtam Aonius Sinus previše sjeverno, što govori o tome koliko se Mars promijenio u odnosu na klasične albedo karte. Na njima je ta pojava nekih 10-15° južnije od Solis Lacusa (9). Planet je pokazivao na središtu diska veoma svjetlu regiju, drugu po svjetlini iza SPC – Deadaliu (19). Iznad nje se nalazi nejasna i uska linija Agatodaemona (3), koja je završavala u zadebljanju – Tithonium Lacusu (4). Na prethodnoj skici sam ove pojave ucrtao dosta južnije i više usmjerene sjever jug. Tu je bio i jedan svijetli ,,klin" zabijen između Aurorae Sinusa i Mare Erythrauema (8). Nisam je ucrtao na kartu, ali vjerujem da je to Protei Sinus. Inače, cijela ta regija je bila teksturirana, ali nisam ucrtao te fine detalje jer seeing nije dopuštao njihovo jasno uočavanje.
Ponovno se vraćamo na jug, gdje je svjetla pruga u smjeru sjever dug odvojila Mare Australe (11) od Mare Erythreuma. Vjerujem da bi ta svjetla pruga mogla predstavljati Ogygiu (11). Polarna kapa je pak bila omeđena uskim, ali tamnim pojasom. Na samom jugozapadnom limbu se vidjela svjetla regija Phaenthontisa.
Sjeveroistočni dio diska planeta pokazao je ,,izduženje" iz Margaritifer Sinusa – Oxia Palus (5), Chryse i nejasne tamnije fleke uz sjeverni limb – Niliacus Lacus (16), Xanthe (18) i Nilokeras (21). Na prošloj skici sam Lunale Lacus (7) identificirao kao Nilokeras, ali bolji seeing i veća pažnja pri crtanju su otkrili kako je to skroz zasebna albedo pojava. Sve u svemu, iznimno sam zadovoljan viđenim. Mogu samo zamisliti kako bi to sve izgledalo da sam promatrao u jako dobrom seeingu.
Na grafici se vidi koje sam centralne meridijane ispromatrao. Zeleno su dijelovi koji su unutar 30° od meridijana, a žuto unutar 40°. Sve van toga smatran nepouzdano ucrtano. Kada se sve zbroji, vidim da bi dobro došlo još promatranja oko centralnih meridijana 15°, 110° i 220°. Prilika za promatranje tih dijelova Marsa je 5. rujna u ponoć, 20. rujna u 21h i 30. rujna u 20h. Nažalost, do tad će se Mars smanjiti sa sadašnjih 20 lučnih sekundi na 16, što će smanjiti kvalitetu promatranja.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/09/Mars_pokrivenost.png)
Veliki problem pri izradi karte će biti identifikacija pojava na planetu. Nove albedo karte napravljene su na osnovi fotografija, što daje vjerniji prikaz planeta ali zbog efekata izoštravanja fotografija i kasnijih obrada, primijetio sam da one ne prikazuju najbolje ono što se vidi u okularu. Karte nastale na temelju vizualnih promatranja stare su preko 50 godina i kao takve više ne prikazuju stvarno stanje površine planeta. Albedo pojave se polagano mijenjaju, kako vjetrovi na Marsu razbacuju pijesak i tako mijenjaju njihovu formu i položaj. Problem je dodatno istaknut nedavnom olujom koja je neke dijelova planeta značajno izmijenila. U globalu su sve karakteristike na broju, ali one finese između njih, nijanse i male pojave, nisu.
Koliko truda i sati promatranja ! *šešir* *šešir* *šešir*
*tu*
*pljesk* *gj*
Ovo je prava devocija prema astronomiji. Skidam kapu.
Promatranje 2018-09-05 (https://zvjezdopisi.com/2018/09/06/promatranje-2018-09-05-vlazno-i-maglovito/)
Večeras sam imao želju za jednim dobrim lovom na deep sky objekte. Želja mi je bila pročešljati zviježđe Trokuta i uloviti dva kometa, 21P/Giacobini-Zinner i 64P/Swift-Gehrels, ali nebo je imalo druge planove za mene.
Na svoju ,,stalnu" lokaciju u Pokupsko Cerje došao sam u 21:15. Teleskop sam ekspresno pripremio u roku pola sata. Kada kažem pripremio, to mislim na postavljanje, kolimiranje i upucavanje GoTo sustava. Nebo je izgledalo dobro, ali SQM je mjerio čak 21.35 mpas, rekord za ovu lokaciju. Brojke su super iako mi se vizualno nebo nije činilo tako dobro. Čini se kako iskusne oči astronoma unaprijed mogu prepoznati probleme koji će me mučiti večeras, a to je vlaga. Neka uđe u zapisnik kako je temperatura bila 16°C. Prije promatranja otkrio sam kako su mi sve zvijezde napuhane u kugle, što je uzrokovano zagrijanom optikom teleskopa. Odlučio sam pustiti teleskop da se rashladi prije promatranja, a ja sam u međuvremenu prčkao po fotoaparatu.
U 22h krenuo sam s promatranjem. Prvo sam se namjerio na komet 64P/Swift-Gehrels. Smjestio se zgodno blizu NGC 80 pa sam u GoTo ubacio taj objekt i usmjerio teleskop. Ali od NGC80 ništa, jedva se vidio na 143x kao mrlja s nejasnim rubovima. Kako sam NGC 80 već od prije promatrao, čudilo me zašto se slabo vidi. Komet, koji je magnitudu tamniji od galaksije, nije se vidio.
Na traženje kometa sam potrošio 20tak minuta. Kako mi nije išlo odlučio sam pogledati Mars dok je još u OK poziciji. Naredim SynScanu da okrene teleskop prema planetu a on mi javi kako planet nije vidljiv. WTF, pa eno ga svijetli na jugu!? Igranje po kontroleru otkriva kako se on iz 2018. prebacio u 1912.! Ništa, gasi sve i ajmo ispočetka s poravnavanjem GoTo-a. Za 5 minuta Mars je bio u vidnom polju binoviewera.
Na Marsu sam odlučio provjeriti GSO 12mm Plossl okulare, koje sam posudio od Teleskop Centra na testiranje. Učinilo mi se da imaju manje rasapa svjetla i da je slika nešto bolja, ali tada sam ih usporedio sa SkyWatcher 12.5mm Plossl okularima, koje sam dosad koristio i nisam primijetio neku razliku. Vjerujem da se u pravednost usporedbe umiješao sam teleskop, ali o tome kasnije.
Mars je bio lijep, Sinus Sabaeus i Sinus Meridiani su se lijepo vidjeli. Polarna kapa je bila omeđena tamnim rubom, a na istoku se vidjela ,,narančasta palačinka" – Hellas. Argyre je bio na suprotnoj strani diska, uz zapadni limb, gdje se sada već poprilično osjetila faza planeta. Prostor južno od Sinus Sabaeus i Meridiani je bio nejasan splet tamnih i svijetlih regija, a jedna neobična pojava je bila tanka tamna pruga koja je povezivala Mare Serpentisa na istočnom limbu i Mare Erythraeum na zapadnom.
Probao sam 9mm Plossl okulare koji u binovieweru daju 415x, ali seeing, iako je bio pristojan, nije izdržao. Detalji na većem povećanju su izgubili kontrast pa sam zaključio kako je 300x ipak najbolje povećanje za večerašnje uvjete. Nakon Marsa vratio sam se svojim deep sky objektima u Trokutu.
(https://farm2.staticflickr.com/1891/43661655255_1db587e460_c.jpg) (https://flic.kr/p/29weoXz)
Mars_20180905_2035UT_300x (https://flic.kr/p/29weoXz) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2018-29
Datum: 05.09.2018.
Vrijeme: 22:00 - 00:50
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 16°C
Vlažnost: jako visoka
Tlak:
Prozirnost: Dobra, kasnije magla
Granična magnituda: 21.35
Seeing: Prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
Sektor neba od RA: 01h 30min DEC: +20° 00' do RA: 02h 00min DEC: +40° 00'
NGC 680, GX E, m=11.9, Ari
143x HP: U okularu vidim dvije mrlje. NGC 680 je veoma tamna, gotovo zvjezdolika. Vidim mali disk sa slabom atmosferom oko nje. Sitna i bez dodatnih detalja. Na par minuta od nje je NGC 678.
NGC 678, GX SB, m=12.2, Ari
143x HP: U istom vidnom polju kao NGC 680. Tamnija je od svoje susjede, vidi se samo skrenutim pogledom i bez ikakvih detalja.
Iznenadila me loša vidljivost objekata, ali nastavljam dalje. SQM i dalje mjeri 21.35. U polju kukuruza 30 m od mene neka živina se časti i proizvodi neugodno zvukove od kojih sam dodatno nabrijan.
NGC 691, GX Sb, m=11.4, Ari
143x HP: Na tren sam vidio nejasnu mrlju skrenutim pogledom tik uz dvostruku zvijezdu. I to je to.
NGC 697, GX SB, m=12.0, Ari
143x HP: Veoma tamna, duguljasta mrlja bez ikakvih detalja.
NGC 776, GX SB, m=12.4, Ari
143x HP: Tražim i tražim ali ne vidim ništa.
214x PLN: Nakon temeljitog traganja za galaksijom nisam je uspio uočiti. Sumnjam kako vlaga u zraku ubija prozirnost ili su mi se zrcala narosila.
NGC 672, GX SB, m=10.9, Tri
143x HP: Tamna, nejasna mrlja, relativno lako uočljiva s obzirom na ostale objekte večeras. Rubovi su nedefinirani, u mrljici nema detalja ali je relativno velika.
IC 1727, GX SB, m=11.5, Tri
143x HP: Ne vidim galaksiju iako mi se na tren učinilo da je NGC 672 dvostruka mrlja. Večeras taj efekt ,,geminifikacije" mrlja je sveprisutan.
NGC 661, GX E, m=12.2, Tri
143x HP: Mala, sitna zvjezdolika mrlja s veoma tankom atmosferom oko nje. Tamna.
Sumnjam kako vlaga jede transparentnost pa sam odlučio prekinuti skakanje po tamnim objektima i prebacujem se na nešto dobro poznato kako bih provjerio situaciju.
Messier 33, GX Sc, M=5.7, Tri
143x HP: Galaksija se vidi solidno, nije spektakularna ali nije ni loša. Vidim tri spiralna kraka s ,,texturom" i NGC 604.
100x UW: Galaksija je sada super kadrirana, taman se pružila preko pola vidnog polja.
G1 Mayall, GC, m=13.8, And
214x UW: Vidim asterizam kraj kuglastog skupa, izgleda kao izdužena mrlja.
300x PLN: Direktan pogled otkriva 2 zvjezdice ali skrenuti pogled otkriva mrlju između njih. Upravo je ta mrlja kuglasti skup Andromedine galaksije.
Nakon provjere već poznatih objekata vratio sam se tamnim flekama.
NGC 750, GX E, m=11.9, Tri
143x HP: Tamna, duguljasta, malena mrlja. Skrenuti pogled otkriva kako mrlja ima dvostruku jezgru. Jedna je maleni diska a druga gotovo zvjezdolika.
NGC 751, GX E, m=12.5, Tri
143x HP: Zvjezdolika jezgrica koja se dira sa NGC 750.
NGC 736, GX E, m=12.1, Tri
143x HP: Tamna, malena mrljica sa vidljivom jezgrom. Na tren mi skrenuti pogled otkriva još jednu jezgricu desno ispod nje. Provjera na Digitized Sky Survey otkriva kako je to višestruka tamna zvijezda.
NGC 753, GX SB, m=12.3, And
143x HP: Vidim zamućene zvijezde s ,,atmosferom" ali ne mogu reći da je to galaksija.
U tom trenu sam se već umorio od neuspješnog traženja objekata. Svi su izgledali jadno ili bili jedva vidljivi. Pogledam sekundarno zrcalo teleskopa a ono je prekriveno rosom. U nerazumnom potezu uzimam krpicu s mikrovlaknima i nježno brišem sekundarno, iako znam da će se vratiti u staro stanje za par minuta. Ponovno gledam NGC 753.
215x UW: Nakon brisanja špigla odma sam jasno vidio galaksiju, kao tamnu i nejasnu ovalnu fleku. Wohooo! Nije bila spektakularna ali se vidjela bez muke.
NGC 688, GX SB, m=12.7, Tri
215x UW: Malena, okrugla mrljica sa jezgrom, tamna.
Obeshrabren mokrim zrcalom i lošom vidljivošću objekata selim se na komet. Iako sam pregledao dobar komad zadanog sektora, ne smatram ga gotovim jer će trebati ponoviti promatranje u boljim uvjetima.
21P/Giacobini-Zinner
100x UW: Sjajan, velik komet sa slabo vidljivim repom dugim oko 10'. Glava kometa je sjajna, ovalna s izraženom kondenzacijom.
120x Microguide: Mjernim okularom mjerim jezgru na dimenzije 75" x 40".
Po završetku promatranja skiciram NGC 891 ali se u međuvremenu diže magla i u 00:50 proglašavam fajrunt.
Neočekivano promatranje na Petrovoj gori (https://zvjezdopisi.com/2018/09/12/neocekivano-promatranje-na-petrovoj-gori/)
Petrova gora Star Party (PGSP) se trebao održati ovaj vikend, ali prognoza je bila loša. Par dana su se crtale obilate kiše jesenske pa je AD Beskraj odlučio odgoditi PGSP za mjesec dana. Kako to uvijek bude, dva dana nakon odgađanja prognoza se naglo preokrenula i počela je crtati za subotu vedro. Nije se samo znalo koliko će biti vlage, jer se najavljivala kiša kroz dan i razvedravanje tek pred večer. Tek u petak popodne je postalo jasno kako će kiša biti slaba ili nikakva a vedrina postojana. U roku keks su planula mjesta u autu, čim sam na grupi rekao da ću biti jedan od onih koji ide na PG.
Subotnju rutinu sam odradio jutarnjom vožnjom od 100 km po Vukomeričkim goricama. Morao sam propustiti prvi brevet koji se organizira u Velikoj Gorici, ali još sam si prošle godine rekao kako je astronomija prioritet nad biciklizmom. Prošle godine sam proveo 430+ sati na biciklu (18 dana!), što mi je uzelo previše vremena i energije za bavljenje drugim hobijima. Zato sam si donio novogodišnju odluku prema kojoj astronomija ima prioritet nad biciklizmom.
Vratimo se na temu, dok sam još vozio bicikl bilo je oblačno što je budilo skepsu prema razvedravanju. Iako se astronomijom bavim 15 godina nikako da naučim da su oni prevrtljivi, u pozitivnom i negativnom smjeru, jer se oko 14h tako lijepo razvedrilo da sam uspio na kraju izgorjeti na suncu.
Krenuo sam na kraju prema omiljenoj mi planini u 18:15, pokupio Nevena i dao gasa na autoputu. Gore smo bili u 19:45, taman kada se počelo mračiti. Mnogi su zbrojili 1+1 i shvatili kako će nebo biti ubojito pa se gore našlo 6 astrofotografskih setupa spremno za lov na fotone. Ugodno iznenađenje je bio Zoranov Explore Scientific 16" (406mm) dobson.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2018-30
Datum: 08.09.2018.
Vrijeme: 21:00 – 02:15
Lokacija: Poetrova gora
Temperatura: 15°C
Vlažnost: umjerena
Tlak:
Prozirnost: odlična
Granična magnituda: 21.55-21.60
Seeing: prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Promatranje je započeto na ES dobsonu dok se moj Tristač Mk2 još hladio. Počeli smo rokati s 23mm UWAN okularom od SkyWatchera i OIII filterom po maglicama. Sjeverna Amerika – izgledala je odlično. Vidjeli smo ,,Meksički zaljev", zid nasuprot njemu, ,,Floridu", maglicu Pelikan odvojenu tminom. Potom smo se prebacili na Veil, isti okular. Žamor nastao psovkama divljenja govorio je koliko je dobar pogled. Istočni Veil je ubio, Zapadni isto, ali se jasno vidio Pickeringov trokut. Njegova vlaknasta struktura je bila jasno vidljiva. Laguna, Labud i Orao su sljedeće maglice koje smo pogledali. Bile su već nisko nad horizontom, ali unatoč tome su bile prekrasne. Posebno se dobro vidio Orao, kao na crno bijelim fotkama. Moja skica od prije dva mjeseca je smiješna spram ovog što smo vidjeli. Potom smo se okrenuli ka M13, koji je bio sjajan kao u mom Tristaču, ništa posebno. Razlika je u tome što je bio prošaran zvijezdama, mliječnost u sredini skupa gotovo da se nije vidjela. Na 265x s UWAN okularom (82°) ispunio je pola vidnog polja, a rezolucija skupa je bila tip top! Teleskop smo okrenuli na M51, provjerili kakva je spirala i potom skočili do NGC 7331 i Stefanovog kvitenta. NGC 7331 je izgledao super, s još četiri satelitske galaksije, a Stefanov kvintet je bio u biti četverac, ali samo zato jer se dvije galaksije nisu mogle razlučiti jedna od druge, a ne zato jer se nisu vidjeli. Turneju smo završili na M33 i M27. Potonja je bila tako sjajna da je kvarila noćni vid.
Unatoč užitku korištenja velike aperture, trebalo se vratiti poslu. Čeka me isti sektor neba koji me u srijedu namučio dok sam ga pročešljavao s totalno vlažnim teleskopom. Ta promatranja ne smatram dovoljno kvalitetnim da bih sektor proglasio gotovim.
Na početku promatranja usmjeravam teleskop prema Cats Eye i NGC 7009.
NGC 6543, PNEB, m=8.1, Dra
542x PLN: Za promatranje sam posudio Borisov Powermate 2.5x. Unatoč povećanju od 540x nisam uspio uočiti neke fantastične detalje, samo ovalni oblak s obodom i centralnom zvijezdom.
NGC 7009, PNEB, m=8.0, Aqr
542x PLN: Istu kombinaciju s NGC 6543 upotrijebio sam na NGC 7009. Vidio sam veliku, sjajnu ovalnu maglicu. Bila je tamnija u sredini s jasnim ovalnim prstenom oko središta i dijametralno suprotnim ,,pipcima" koji su završavali kvrgama. Mjernim okularom na 300x mjerim dimenzije maglice na 20"x12.5", bez izdanaka. Skiciram viđeno.
(https://farm2.staticflickr.com/1866/44591623162_a87bc2dfcf_c.jpg) (https://flic.kr/p/2aWpJ21)
NGC 7009 (2018) (https://flic.kr/p/2aWpJ21) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Krenuo sam od NGC 80 u nadi kako ću opaziti komet u blizini ove galaksije. Od kometa ništa.
NGC 80, GX E-S0, m=12.1, And
143x HP: Malena, ali ne odveć tamna mrljica sa svjetlom jezgrom. Okolo ima još mrljica – NGC 83, NGC 93, NGC 86 i NGC 79.
NGC 83, GX E, m=12.5, And
143x HP: Tamna, okrugla i mrvicu svjetlija u sredini. Iznad nje su tri zvijezde istog sjaja u trokutastoj formaciji.
NGC 93, GX Sb, m=13.2, And
143x HP: Tamna, sitna fleka bez detalja.
NGC 79, GX E-S0, m=14.0, And
143x HP: Sitna, veoma tama mrljica vidljiva samo skrenutim pogledom. Izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 86, GX S, m=14.8, And
143x HP: Sitna, veoma tamna mrljica bez detalja, vidljiva samo skrenutim pogledom. Smjestila se kraj zvijezde.
Sektor neba od RA: 01h 30m DEC: +20° 00′ do RA: 02h 00m DEC: +40° 00′
NGC 680, GX E, m=11.9, Ari
143x HP: Okrugla, svjetla, malena mrlja koja je prema sredini svjetlija. Središte joj je maleni svijetli disk, gotovo zvjezdoliko.
NGC 678, GX SB, m=12.2, Ari
143x HP: Svjetla, ovalna, mrlja s prugom po sredini.
NGC 697, GX SB, m=12.0, Ari
143x HP: Duguljasta fleka, poprilično velika, svjetla ali bez detalja.
NGC 691, GX Sb, m=11.4, Ari
143x HP: Tamna, nejasna fleka, velika i mrvicu svjetlija u sredini. Bez drugih detalja.
NGC 776, GX SB, m=12.4, Ari
143x HP: Tamna, relativno velika ali nejasnih rubova i bez detalja.
NGC 672, GX SB, m=10.9, Tri
143x HP: Tamna, velika mrlja nedefiniranih rubova sa svjetlom prugom po sredini.
NGC 661, GX E, m=12.2, Tri
143x HP: Svjetla, ovalna mrlja sa izraženom središnjom kondenzacijom. Drugi detalji nisu uočeni.
NGC 750, GX E, m=11.9, Tri
143x HP: Izdužena mrlja, svjetla, solidnih dimenzija. Na tren mi se čini kako mrlja ima dvije jezgre, a ne jednu. Provjera u DSS-u i CdC-u otkriva kako je druga jezgra NGC 751.
NGC 751, GX E, m=12.5, Tri
143x HP: Druga ,,jezgrica" u galaksiji NGC 750.
NGC 736, GX E, m=12.1, Tri
143x HP: Okrugla, tamna galaksija sa sitnom zvjezdolikom jezgrom.
NGC 753, GX SB, m=12.3, And
143x HP: Tamna mrlja, nejasnog oblika i blago svjetlija u središtu. Solidnih dimenzija.
NGC 687, GX S0, m=12.3, And
143x HP: Sitna, okrugla mrljica, u globalu tamna ali ima sitnu, izraženu jezgru.
Abell 262
Nakon NGC 687 nabasao sam na jato galaksija Abell 262. Ovo jato galaksija udaljeno je oko 210 milijuna svjetlosnih godina i sastoji se od 40 do 100 galaksija.
Abell 262, GX CL, m=?, And
143x HP: Pogled kroz Hyperiona otkriva više mrljica na mjestu galaktičkog jata. Prebacujem na 7mm UWAN okular. Kada sam vidio jato galaksija opsovao sam, jer sam znao kako ću se zapetljati i kasnije na kompjuteru provesti puno vremena u pokušaju da sve viđene mrlje identificiram.
214x UW: Vidim više mrljica, neke od njih su grupirane, gotovo se diraju. Krećem od te zgusnute grupe, napadam je s lijeva na desno. Imam problema s identifikacijom grupe, prema gruboj skici s terena mislim da sam ulovio NGC 704B, NGC 704, 705 i 708. Identifikaciju galaksija treba uzeti sa skepsom i ne kao konačnu. Duguljastu jezgru u NGC 708 mogla bi objasniti zvijezda m=14.7 blizu njene jezgre. Dotična zvijezda je dovoljno tamna da se umaskira i stopi s jezgrom galaksijom. Postoji mala sumnja kako je NGC 704B u biti PGC 6945, ali ta je m=15.7, iako na fotografijama izgleda puno svjetlije. Svakako je potrebno ponoviti promatranje ovog jata.
NGC 704B, GX, m=14.6 – tamna mrljica, ovalna i svjetlija u sredini.
NGC 704, GX S0, m=12.8 – veoma tamna mrljica, okrugla i bez detalja.
NGC 705, GX E, m=13.6 – veoma tamna, duguljasta, bez detalja i nejasnih rubova.
NGC 708, GX E, m=12.7 – veća od ostalih, ovalna s duguljastom jezgrom, tamna.
Nakon što sam riješio zgusnutu grupu, idem loviti galaksije okolo.
NGC 703, GX E-S0, m=13.3 – tamna, ovalna i svjetlija u sredini. Tik uz nju je zvijezda m=15.6, koja mi na trenove izgleda kao mutna pa mislim da vidim još jednu galaksiju.
Tik iznad guste grupe uočavam još dvije mutne zvijezde kako se diraju. Iako izgledaju magličasto, provjera u CdC otkriva kako su to zvijezde m=14.2 i 14.5. Čudi me kako su me tako relativno sjajne zvijezde uspjele zavarati da su mutne mrljice. Idem na mrljicu još više iznad središnje grupe. Ona se isto čini dvostruka.
NGC 710, GX Sc, m=13.7 – dvostruka nejasna mrlja, veoma tamna i bez jasne jezgre, diraju se. Jedna od tih mrlja je N710, a druga je dvostruka zvijezda m=15.5 razdvojena 6.5".
Pola vidnog polja u smjeru 3h smjestila se samotna galaksija.
NGC 714, GX S0, m=13.1 – Tamna, duguljasta pruga svjetla, solidno velika.
NGC 717, GX S0, m=13.9 – veoma tamna pruga svjetla, bez detalja.
Nakon muke u Abellu 262, sektor neba je bio gotov. Prelazim na drugi.
Sektor neba od RA: 02h 00m DEC: +20° 00′ do RA: 02h 30m DEC: +40° 00′
NGC 855, GX E, m=12.6, Tri
214x UW: Sjajna mrlja u obliku izduženog ovala, ima prugu svjetla po sredini i solidnih je dimenzija.
NGC 784, GX SB, m=11.7, Tri
214x UW: Tanka, duga, tamna i blago zavojita linija svjetla. Bez dodatnih detalja.
NGC 783, GX Sc, m=12.2, Tri
214x UW: Svjetla mrlja ali nejasne forme, tj. bez vidljivih rubova, samo kopni u tminu. Svjetlija je u sredini i manjih dimenzija. Bez dodatnih detalja.
NGC 785, GX E, m=13.0, Tri
214x UW: Sitna, okrugla i sjajna mrlja s neproporcionalno velikom svjetlom središnjom regijom.
NGC 777, GX E, m=11.5, Tri
214x UW: Sitna, okrugla mrlja. Ima sjajno središte s tankom ,,atmosferom" oko njega.
NGC 890, GX E, m=11.2, Tri
214x UW: Sjajna galaksija, ovalna u obliku. Središte joj je veoma sjajno i također ovalno.
NGC 940, GX S0, m=12.4, Tri
214x UW: Malena, okrugla mrlja koja je svjetlija prema sredini.
NGC 925, GX SB, m=10.1, Tri
214x UW: Lako uočljiva pruga svjetla s tankim tamnim obodom. Duga i svjetla.
NGC 818, GX SB, m=12.5, And
214x UW: Umjereno sjajna, ovalna mrlja manjih dimenzija. Sjajnija prema sredini.
NGC 828, GX Sa, m=12.3, And
214x UW: Tamnija, ovalna mrlja i blago svjetlija prema sredini.
S NGC 828 sam dovršio sektor neba. Bilo je već 2:15 ujutro pa sam odlučio reći fajrunt za večeras i krenuti kući. Bila je odlična noć na Petrovoj gori.
Napomena
U rujnu sam za sad ulovio 20 novih objekata i ukupan konto doveo do 1281.
Bravo Ach! *pljesk*
Žao mi je što i ja te večeri nisam više škicao kroz velike cevke. Ali sve ti to dopuniš svojim opisima. *hopla*
Promatranje 2018-10-04 (https://zvjezdopisi.com/2018/10/07/promatranje-2018-10-04//)
Ovo je bio jedan kratki, neplanirani izlet u Vukomeričko gorje. Nadao sam se promatrati na Petrovoj gori, u sklopu PGSP-a, ali prognoza se pokvarila pa sam odlučio iskoristiti priliku, kakva god ona bila.
Nebo nije bilo loše, SQM je mjerio oko 21.15 do 21.20 ali bilo je vlage. Očito protiv nje nema lijeka na malim nadmorskim visinama (165 m). Odlučio sam promatrati dio Pegaza, prema Labudu, ali sam otkrio kako imam ,,rupu" u Orlu pa sam se na kraju na njega namjerio.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2018-31
Datum: 04.10.2018.
Vrijeme: 20:10 – 21:30
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 10°C
Vlažnost: visoka
Tlak:
Prozirnost: Dobra
Granična magnituda: 21.15 mpas
Seeing: Prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Postavljanje teleskopa je prošlo bez nekih drama i u 20:10 sam bio spreman za akciju. Rupa u Orlu pokriva dio neba od RA: 19h DEC +0° do RA: 20h DEC +20°.
NGC 6760, GC, m=9.0, Aql
143x HP: Sjajan, lako uočljiv oblak, solidnih dimenzija. Malo je svjetliji prema sredini. Skrenuti pogled otkriva slabu granulaciju.
214x PL: Granulacija se malo lakše uočljiva. Skrenutim pogledom vidim magličaste prstiće koji vire iz skupa.
NGC 6749, GC, m=12.4, Aql
143x HP: Veoma taman flek, vidljiv samo skrenutim pogledom. Okolne zvijezde Mliječnog puta ga malo skrivaju.
214x PL: Mala mrljica, vidljiva na mahove skrenutim pogledom.
NGC 6755, OC, m=7.5, Aql
100x UW: Oblak, sitnih, finih zvijezda, lako uočljiv i pokriva oko 10′. Zvijezde su podijeljene u dvije zasebne grupe, a ukupno ih u skupu ima oko 50 tak zvijezda. Zvijezde su slične po sjaju s nekolicinom supraponiranim sjajnih zvijezda iz Mliječnog puta.
NGC 6756, OC, m=10.6, Aql
100x UW: Malen, zbijen skup koji pokriva oko 3′ u širini. U sredini je oblačak nerazlučenih zvijezda.
214x PL: Središte skupa je i dalje nerazlučeno, ali gore lijevo od njega su dvije zasebne grupe zvijezda.
NGC 6790, PNEB, m=10.5, Aql
214x PL: Ništa nisam uočio ali ubacujem OIII filter da vidim hoće li on otkriti maglicu. Jedna zvijezda je u OIII filteru sumnjivo sjajna.
300x PL: OIII filter je i dalje u okularu. Uočavam malu, blago ovalni disk s veoma visokim površinskim sjajem. U tom disku nisam uočio nikakvu strukturu ili središnju zvijezdu.
NGC 6807, PNEB, m=12.0, Aql
214x PL: Tražio sam maglicu s OIII filterom ali bez uspjeha. Probao sam i na većem povećanju.
NGC 6804, PNEB, m=12.0, Aql
214x PL: S OIII filterom vidim veliku, okruglu mrlju bez detalja u sebi.
NGC 6803, PNEB, m=11.4, Aql
143x HP: Tražio sam maglicu s OIII filterom ali bez uspjeha. Probao sam i na 214x, također bez uspjeha.
NGC 6781, PNEB, m=11.4, Aql
143x HP: Velika, sjajna, okrugla mrlja bez detalja. Slična je pojavi kao NGC 6804, ali sjajnija.
Collinder 401, OC, m=n/a, Aql
143x HP: Nema tu ničeg nalik na skup, barem vizualno.
Berkeley 43, OC, m=n/a, Aql
143x HP: Ponovno skup kojeg vizualno ne mogu detektirati.
NGC 6738, OC, m=8.3, Aql
143x HP: Velika, trokutasta nakupina zvijezda od možda 50tak članova. Pojedine zvijezde su različitog sjaja, rijedak je.
U tom trenu sam dovršio dio neba od RA: 19h DEC: +0° do RA: 20h DEC: +10°. Bio sam već umoran i malo me umorilo traženje nevidljivih planetarki pa sam u 21:30 odlučio zaključiti promatranje.
*pljesk*
Ja to ne stignem ni pročitati i pogledati na karti pa se divim kako ti stigneš pogledati *tu*
Radim na obradi skica Marsa, ovo je još debeli work in progress pa više shvatite kao trailer onog što dolazi
Albedo karta planeta nastala u Photoshopu nabrzaka na osnovu šablona od kojeg će nastati konačna karta. Za usporedbu je tu karta planeta koju je napravio D. Peach s 1m teleskopom
(https://i.imgur.com/P5ReehZ.png)
Rotacija planeta nastala na osnovu WIP karte kreirane od skica
Odličan posao Ach! A rotacija je genijalna! *hopla* *hopla* *hopla*
Predobro!!! *šok* *šok* *šok*
*hopla* Fan-tas-tik!!!
Odlično!! *gj* *da*
Ovo je genijalno *šešir* *hopla* *gj*
Hvala :)
Čekajte da to rukom nacrtam, onda će biti show
WOW!!! *šok* *šok* *šok* *hopla* *hopla* *hopla*
He he Ach, kategorija izvrsnosti za sebe *šešir*
Nakon kompjuterski generirane karte evo jedne koja je napravljena kako treba - rukom.
Dodatni bonus je što je u boji.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/11/Karta_mini.jpg)
Bravo! *tu* *pljesk* *pljesk*
Sad samo još onu rotaciju please! *ritmika*
Predobro! *šok*
Bit će rotacija, samo da osvježim znanje i naučim pokoji trik u Blenderu.
Zadnju sam radio u Bryceu, koji je jednostavniji ali i mutaviji pa ću iskoristiti priliku da proširim znanje *ritmika*
Pa ovo na čisto iz skica napravi rotaciju, to bi bilo interesantno
Bem mu...ovo je super fora:) Ajde da jos netko koristi Bryce.:) Jednostavan je, al je zato super juzer frendli! Lijepio sam ja puno puta texture u njemu, al ovako nesto mi nikada nije palo na pamet. *pljesk*
Jako impresivno, za svaku pohvalu! *tu* *da* *šešir*
Astronomsko društvo Beskrajnih optimista (https://zvjezdopisi.com/2018/12/09/astronomsko-drustvo-beskrajnih-optimista/)
Kad vas ujutro dočeka dosadna kasno jesenska kiša, astronomija vam je zadnja stvar na pameti. Naravno, ako ste normalni, ali ako ste član AD Beskraj, eeeee to je drugi par rukava.
Naime, još u srijedu/četvrtak su meteorološki modeli počeli izbacivati vedrinu u subotu navečer, nakon cjelodnevne kišurine. K tome, Mjesec je taman u mlađku i ne smeta, može li bolje! Takva prilika se ne propušta uovom dijelu godine, kada je sve puno oblaka, magli, tmurnoće i onog dosadnog, sivog vremena. Dogovor je pao, ide se loviti razvedravanje.
I tako, probudim se u subotu ujutro i čujem kišne kapi kako lupaju po limu. Pogledam kroz prozor, a ono sivilo, blato i kaljuža. Palim komp, ispijam kavu i gledam prognoze, kažu razvedravanje iza 14h. Polazak bi na Petrovu goru bio oko 16h pa do tad vrijeme ubijam planiranjem promatranja,kućanskim poslovima, igranjem igrica...
Dolazi 14h, vani još oblačno. Na tren kao da se slabo sunce pokazalo ali kud god pogledam oblaci. Satelitska snimka pokazuje kako se razvedrava, ali to razvedravanje kasni za prognozama. Mjerkam, gledam i procjenjujem kako će se razvedriti oko 17-18h tek. A ništa, idem utovariti teleskop u autopa ako bude prilike, idem. Ostatak društva je jednako nabrijan, iako se u tonu komunikacije dalo naslutiti kako se spremaju na neuspjeh.
Utovarujem teleskop i potom se vraćam po garderobu za promatranje. Na horizontu vidim zalazak sunca i vedrinu, ali izgleda tako daleko kao da se neće razvedriti još satima. Neki javljaju kako su već gore te da je sve puno magle i vlage. Idem unatoč svemu pa makar bio i ćorak, neće biti prvi put da sam popušio tri sata vožnje i 150 kn goriva.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/12/IMG_20181208_090534-1024x768.jpg)
Negdje na autoputu kod Karlovca uočavam zvijezde, rekoh opa! Vozim dalje i kod Tušilovića stajem na piš pauzu. Izađem iz auta a kad ono milijun zvijezda na nebu. To, biti će odlično. Nakon 20 min vožnje eto me na vrhu Petrove gore. Astrofotografi su ranije došli, oprema je već složena i čuju se prigovori na vlagu, rasprave o odabiru objekata. Postavljam teleskop i odmah aktiviram grijač sekundarnog zrcala. Sve pohvale malom čudu od 1W, uspio je cijelu noć vlagu držati podalje od sekundara. Na vizualnom dijelu mi se pridružila Sabina sa svojim 20 cm newtonom.
Po postavljanju teleskopa usmjeravam pogled u nebu i uočavam komet 46P/Wirtanen golim okom. Odmah ga pokazujem Sabini a naše komešanje je uočio dio astrofotografa pa su došli i oni baciti pogled. U teleskopu je komet bio sjajan i velik, iako bez neki detalja. Najbolje se vidio u 7×50 dvogledu. Nevenka je komet kroz moj teleskop opisala kao ,,tako, niš posebno", ali je u Sabininom teleskopu vidjela zelenkastu boju. Lovro je finderu vidio rep, ja ga nikako nisam mogao uočiti.
Nakon kometa je na red došla galaksija Messier 77, samo par stupnjeva dalje od kometa. U njoj je eksplodirala supernova, ali jako je blizu jezgre pa smo odlučili provjeriti vidi li se. Koliko god se trudio od supernove ništa, a probao sam cijeli raspon povećanja, od 65x do 300x. Sama galaksija se lijepo vidjela pa sam je skicirao.
Imao sam u planu za tu večer promatrati sektore neba ali sam bio toliko promrzao da mi je čak odgovaralo neplanirano skakutanje po objektima. Da sam slučajno zasjeo i zadubio se u tamne fleke, smrznuo bi se za pola sata. Do negdje 20h skupilo se već par posjetitelja pa smo zajedno gledali razne Messiere. M1 se jako lijepo vidjela, čak je imala granulastu teksturu. Potom sam ljudima pokazao NGC 1023, često zaboravljenu galaksiju u Perzeju. Svima je ličila na NGC 7331, sjajnu galaksiju par stupnjeva od Stefanovog kvinteta. Potom smo se prošetali po dvojcu Messeir 35 i NGC 2158, Messier 38 i NGC 1907, Messier 36 i Messier 37. Čak smo i Plejade pokušali ugurati u vidno polje teleskopa ali jedva su stale. Mogli smo vidjeti maglicu oko onih najsjajnijih zvijezda. Pogledali smo još Andromedu, koja je jasno pokazivala pruge prašine i zvjezdani oblak – NGC 206.
Na kraju smo pogledali Orionovu maglicu. Znam da je već klišej ali moram joj posvetiti par redaka. Znate ono kad gledate po stoti put isti objekt i mislite da ste vidjeli sve? E večeras je to bio slučaj. Pogledao sam je i mislio sam da sam vidio sve ali onda sam pogledao bolje i uočio hrpu novih detalja. Tamna maglica između Trapeza u M42 i M43 se jasno vidjela. Kad kažem vidjela, bila je tamnija od fona neba! Sve fine filamente, mjehuriće i detalje po Orionovoj maglici ne mogu ni opisati, nisam dovoljno rječit. Vidjeli smo i maglicu NGC 1973/75, poznat kao Running man a da sam se mogao posvetiti promatranju, vjerujem da bi polovio još dodatnih detalja koje inače ne uočavam.Koliko god Orionka bila lijepa nisam više mogao ignorirati činjenicu da su mi se prsti smrzli. Kada su ljudi završili s gledanjem kroz teleskop rastavio sam ga i spremio.
Kako to uvijek bude, po rastavljanju teleskopa kao da je puhnuo slabi južni vjetar i podigao temperaturu za celzij ili dva, dovoljno da otopi moje prste. Nek ide sve kvragu, više teleskop ne sastavljam, uspio sam uloviti 3h nasumičnog promatranja u mrtvoj sezoni, ne mogu se žalit. Krenuo sam kući a astrofotografi su ostali skroz do zore.
PS: SQM je mjerio nebo na 21.75, ali znam da fulava pa bih rekao da je bilo oko 21.55. Uskoro on ide u Kanadu na kalibraciju pa će i mjerenja biti preciznija.
Lijepo si to opisao!
I bilo je par geminida
*pljesk* Super si to opisao. Baš je bilo lijepo.
Citat: Acheron u 09.12.2018. u 09:48:24 sati
... Nevenka je komet kroz moj teleskop opisala kao ,,tako, niš posebno", ali je u Sabininom teleskopu vidjela zelenkastu boju. Lovro je finderu vidio rep, ja ga nikako nisam mogao uočiti. ...
Meni se čini da mi se na zrcalu opet množe gljive. Možda je to dalo zeleni štih kometu. *zubo*
I vjerujem jako vlazno.:) Ja sam neku noc pozalio sto sam ista gledao zbog vlage. Acherone...na sta prikopcavas taj grijac od 1W? Na mobitel mozda ili?
Powerbank od 2500mah. Grijac vuce 200mah i taj malisan je dovoljan za tih par sati.
Dobar stos!
:-) *tu*
Super opis Ach! *tu*
Promatranje 2018-12-27 (https://zvjezdopisi.com/2018/12/28/promatranje-2018-12-27/)
Nisam očekivao kako ću biti takve sreće da krajem prosinca ulovim gotovo dva sata pod nebom. Dobri uvjeti za promatranje trajali su i duže ali su meni nakon 2h prsti na nogama već odumrli pa je bila opcija povratak doma ili Igmanski marš.
Mjesto događanja je sada već poznata lokacija kod vodospreme u Pokupskom Cerju. Tih 50 m asfalta koji vodi u polje je idealna lokacija za promatranja na rubu ničeg. Ipak, moram primijetiti kako se u Vukomeričkim goricama počela postavljati LED rasvjeta. Nažalost, kako LED rasvjeta štedi onda je lokalni šerifi postave ,,duplo više" kako bi uštedili ,,duplo više". Svjetlosna kupola od samog sela, koje je udaljeno 500 m od mog malo kutka, je nešto izraženija. Ipak, kuće su sada okićene sa zilijun lampica pa je to sigurno utjecalo na izraženost kupole. Vidjet ću kada praznici prođu kolika je stvarna šteta od LED-ica. Nadam se samo da mudraci neće osvijetliti vodospremu.
Večeras mi je na repertoaru bio komad neba koji nisam uspio promatrati na Petrovoj gori prije tri tjedna. Tada sam bio dekoncentriran, promrzao i od ambicioznih planova se nije dogodilo ništa. Iako je nebo na Petrovoj gori bitno bolje, kada solo brijem po Vukomeričkim goricama u pravilu sam produktivniji. Galaksije na koje sam se namjerio u pravilu nisu ništa posebno. Radi se o manje ili više tamnim flekama na udaljenosti od oko 200 milijuna svjetlosnih godina.
Na kraju sam napravio i skicu M1, koja je na tren pokazala mnoštvo ,,pipaka" na gornjoj polovici, ali kao za inat, njih sam vidio na tren i više niti jednom. Iz tog razloga ih nisam ucrtao na skicu.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2018-33
Datum: 27.12.2018.
Vrijeme: 19:15 – 21:00
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 0°C
Vlažnost: niska
Tlak:
Prozirnost: Dobra, nešto oblaka na sjeveru
Granična magnituda: 21.10 mpas
Seeing: Prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Sektor neba od RA: 01h 30m DEC: +0° 00′ do RA: 02h 00m DEC: -20° 00′
NGC 720, GX E, m=10.2, Cet
143x HP: Sjajna, ovalna mrlja koja 3x duža nego šira. Središte joj je sjajno, izraženo i zauzima četvrtinu galaksije. Ispod središta mi se čini da vidim nekakvu tamnu prugu. Dimenzije oko 3′ x 1′
NGC 681, GX SB, m= 12.0, Cet
143x HP: Tamna mrlja bez jasnih rubova, približno okrugla i malo svjetlija prema sredini. Ima zvjezdicu na lijevom (zapadnom) rubu.
NGC 701, GX SB, m=12.2, Cet
143x HP: Tamna, duguljasta mrlja koja skrenutim pogledom pokazuje oštar rub. U samoj galaksiji nema detalja.
NGC 731, GX E, m=12.1, Cet
143x HP: Tamna, okrugla mrlja sa naglim skokom u sjaju prema središtu. Jezgra je zvjezdolika.
NGC 755, GX SB, m=12.6, Cet
143x HP: Vrlo tamna mrlja, duguljasta, bez detalja i nejasnih rubova.
NGC 636, GX E, m=11.5, Cet
143x HP: Sjajna, okrugla galaksija koja prema sredini postupno postaje svjetlija i završava s veoma sjajnim središtem. Rubovi galaksije su nejasni, galaksija se stapa s pozadinom.
NGC 615, GX Sb, m=11.6, Cet
143x HP: Ovalna mrlja koja je svjetlije u sredini te ima zvjezdoliku jezgru.
NGC 596, GX E, m=10.6, Cet
143x HP: Okrugla galaksija s veoma sjajnim središtem. Galaksija bi mogla davati sjajniji dojam ali sjaj obližnje zvijezde smeta.
NGC 600, GX SB, m=12.4, Cet
143x HP: Nisam je vidio.
NGC 584, GX E, m=10.5, Cet
143x HP: Sjajna, blago ovalna mrlja s veoma sjajnom jezgom, Jezgra je ovalna i relativno malena u odnosu na ostatak galaksije. Oko 3′ zapadnije je još neka galaksija.
NGC 586, GX Sa, m=13.2, Cet
143x HP: Veoma tamna pruga svjetla, jedva vidljiva.
Gotov sektor od 01:30 +0500′ do 02:00 -20°00′ oko 19:45
Na večerašnjem jelovniku su bile galaksije u Kitu
Između dva sektora neba pauziram skiciranjem M1 i NGC 584 te promatranjem kometa. Da članica ADI-ja nije slučajno ulovila komet na fotki prošao bi mi ispod rada.
64P/Swift-Gerhels
100x UW: Malena, sjajna i okrugla mrljica bez repa. Prema sredini postaje sjajnija ali bez pseudojezgre.
Oko 20:20 krećem na sektor 02:00 +0°00′ do 02:30 -20°00′.
Zbog zime mi pada koncentracija i silim se da dovršim taj sektor.
NGC 887, GX SB, m=12.7, Cet
143x HP: Veoma tamna mrlja, sitna i sa zvjezdolikom jezgrom
NGC 873, GX SC, m=12.6, Cet
143x HP: Tamna, okrugla mrlja bez detalja.
NGC 835, GX SB, m=12.1, Cet
143x HP: Nisam je vidio ili je nisam našao.
NGC 853, GX Sm, m=12.8, Cet
143x HP: Tamna, ovalna mrlja, svjetlija u sredini.
NGC 787, GX Sb, m=12.9, Cet
143x HP: Tamna, okrugla mrlja nejasnih rubova. Svjetlija prema sredini.
NGC 945, GX SB, m=12.1, Cet
143x HP: Veoma tamna mrlja bez detalja i nejasnih rubova.
NGC 883, GX E-S0, m=12.6, Cet
143x HP: Malena, tamna i ovalna mrlja sa sjajnijom jezgrom.
NGC 881, GX Sc, m=12.4, Cet
143x HP: Malena, tamna flekica bez jasnih rubova, blago sjajnija u sredini.
NGC 895, GX Sc, m=11.7, Cet
143x HP: Veoma tamna mrlja bez detalja. Toliko je tamna da joj rubovi plešu.
NGC 936, GX SB, m=10.6, Cet
143x HP: Sjajna, ovalna mrlja s naglim skokom svjetline prema sredini. Samo središte je također ovalno i veoma sjajno.
NGC 941, GX SB, m=12.4, Cet
143x HP: Veoma tamna mrlja, nejasne forme i bez detalja.
Smrznut, pakiram se i bježim doma.
S ovim promatranjem sam prebacio 1300 promatranih i opisanih objekata dubokog svemira. Trenutna brojka je 1303.
Skice za vikend. Imam ih tri na lageru, M77, M1 i NGC 584.
Skica galaksije Messier 77 (https://zvjezdopisi.com/2018/12/29/skica-galaksije-messier-77/)
Ovu skicu sam dužan već skoro mjesec dana. Nastala je 8. prosinca, kada smo nakon cjelodnevne kiše išli na Petrovu goru. Nebo je bilo super ali mi se smrzli pa je cijeli dojam bio tako-tako.
Skicu sam nacrtao u želji da zabilježim supernovu SN2018ivc. Dotična je otkrivena 24. studenog 2018. dok je imala prividan sjaj od m=15.5. Do 28. je postigla maksimalan sjaj od m=13.5. Iako je s tim prividnim sjajem bila 7 magnituda slabija, tj. 600x tamnija od najtamnije zvijezde vidljivim golim okom, treba uzeti u obzir kako je matična galaksija Messier 77 udaljena nekih 44 milijuna svjetlosnih godina. Kada bi u grubo izračunali stvarni sjaj te supernove, ako zanemarimo sav plin i prašinu između nas i nje, njena apsolutna magnituda iznosila bi M=-17.14. Prema podacima sa NASA-ine baze vangalaktičkih objekata, prosječno upijanje svjetla između nas i Messier 77 je 0.09 magnituda za vidljivi spektar. Ukoliko taj faktor uračunamo ispada da je apsolutni sjaj SN2018ivc bio M=-17.23. Treba uzeti u obzir kako smo pritom zanemarili mogući plin i prašinu u samoj galaksiji Messier 77 koji su mogli prigušiti svjetlo supernove. Ako bi se SN2018ivc nalazila na udaljenosti zvijezde Arktur, sjajila bi 100x jače od punog Mjeseca.
Po svim svojim karakteristikama, SN2018ivc je tip-2 supernova, tj. ona koja nastaje kada masivna zvijezda ostane bez nuklearnog goriva pa joj implodira jezgra.
(https://db9zrq.am.files.1drv.com/y4miJ-OB4_498fxsOlZkg0uDAKe_MnYuwhl-ZlPdGw-1BuueXK9aVPax2EJqoNvgrWr3NM8j--6PmEexR8ZRlLFkXsDizS3Ks3ahK8mWFdBk4K2Mfziq7m3v2COhfediZ5IKPosdYMOI6RTTlOXoFeRumyoHSynw9pmUbAs3j39o5E_NrLztNfD8jX0di4jZ017bl5YH5xHWLJ3ofcJo8hPPQ?width=1024&height=751&cropmode=none)
Na skici se ta supernova nažalost ne vidi. Kako se smjestila samo 18″ sjeveroistočno od jezgre skrivena je u blještavilu jezgre Messier 77. Ova galaksija je poznata po tome što ima sjajnu jezgru jer pripada u Seyfertove galaksije, tj. one koje imaju aktivno galaktičko središte (supermasivnu crnu rupu). Ispod sam priložio analizu skice, koja je orijentirana prema koordinatnim osima RA i DEC. Drugu polovicu fotografije čini "ublaženi" zeleni kanal fotografije galaksije koju je snimio Adam Block koristeći teleskop na Mt. Lemmonu. Naravno, fotografija pokazuje puno više detalja i skica se ne može s njom uspoređivati. U analizi sam naznačio vizualne dimenzije galaksije na skici i fotografiji. Vidi se na fotografiji kako ne postoji razlog da se galaksija slabije vidi istočno (lijevo) od jezgre. Za vizualnog astronoma postoji jasan razlog, a to je obližnja zvijezda UCAC4-450-003545 s prividnim sjajem od m=10.8. Ona je samo 7x manje sjajna od cijele galaksije Messier 77 (m=8.29) i kao takva svojom pojavom skriva dio galaksije. To je mana oka tj. mozga, koji svoj pogled prilagođava za svaki dio vidnog polja okulara, dok kamera sve snimi od jedanput i ne mari za lokalne promjene kontrasta. Nemojte misliti kako je to mana, jer upravo zbog te dinamičke prilagodbe oka Orionova maglica je ljepša nego na fotografijama. Zonu u kojoj zvijezda UCAC4-450-003545 "smeta" pri pogledu na Messier 77 označio sam iscrtkanom kružnicom.
Analiza skice uspoređuje još položaj "čvorića" kojeg sam opazio jugozapadno od jezgre. Kao što se vidi na fotografiji, taj čvorić je zadebljanje u spiralnom kraku galaksije. Naznačio sam još i očekivani položaj supernove ali na skici nisam ništa zabilježio a ni vizualno nisam vidio supernovu. Skica je nastala na povećanju od 300x upravo iz razloga što je supernova blizu jezgre pa sam je htio lakše uočiti.
Eto koliko se može napisati o samo jednoj skici. Sad se zapitajte koliko bi ste imali za čitati da analiziram otprilike 300 skica koliko sam ih u 13 godina nacrtao.
(https://db9arq.am.files.1drv.com/y4mnGXudhWXQgkyK5pfd9Bv8conrVC9YqYr-v16U8EvG1Y0ne7DufQzM-owYV-5FdQc_qM-UIE4Bt12Z28MA-1DDAzJm7wzQvTdsgYVDV2o6zVSK2rAEfN9VpBOSxqM_kflwQEJPL8olE_GPicj6i0gz6hSe8vpGjUlw5ILBGYKVZ7eZdjI4EeUIoBGReB_-02G_pPrmFH0o5Nszwn62ERjdA?width=683&height=1024&cropmode=none)
Ja ti skidam kapu! *šešir*
Bit će ti zima
Messier 1 i nasumične galaksije (https://zvjezdopisi.com/2018/12/30/messier_1/)
Ove skice nastala su četvrtak, 27. prosinca 2018., prilikom promatranja u Pokupskom Cerju.
Messier 1
4. srpnja 1054. godine na noćnom nebu pojavila se nova zvijezda u rogu zviježđa Bik, sjajnija od bilo koje zvijezde na nebu. Tadašnji promatrači neba mogli su je vidjeti kraj tankog srpa Mjeseca, oko sat vremena prije zore. Sjaj nove zvijezde nadmašio je prividan sjaj planeta Venere, postavši tako treći najsjajniji objekt na nebu. Pridošlica se vidjela dva tjedna na dnevnom nebu a potom je počela gubiti na sjaju. U travnju 1056. iščezla je iz dometa ljudskog oka. Moderne analize govore kako je supernova eksplodirala možda već u travnju ili svibnju, ali bilo je potrebno izvjesno vrijeme da dosegne najveći sjaj od m=-6.
Pojava nove zvijezde zaboravljena je sve do 19. stoljeća, a u međuvremenu je otkrivena maglica na mjestu njenom mjestu. Prvi astronom koji je uočio maglicu je engleski doktor i polimat John Bevis 1731. Charles Messier otkrio je maglicu neovisno 1758., dok je pratio sjajan komet. Pojava maglice je bila toliko nalik tamnom kometu da ju je Messier pratio nekoliko dana. Kada se uvjerio kako je maglica nepokretna, što kometi nisu, zabilježio ju je u svoje dnevnike i nastavio dalje njuškati za kometima. Na taj način je započeo stvarati katalog objekata po kojem će kasnije postati poznat. Stoljeće kasnije maglicu je promatrao Lord Rosse, irski plemić, s 36 palčanim teleskopom. Pritom mu se učinilo da liči na rakovicu i zahvaljujući njegovom opisu maglica je dobila svoj nadimak. Nije pomoglo ni što je Lord Rosse sam sebe opovrgnuo kada je kasnije maglicu promatrao s 72 palčanim teleskopom i pritom rekao da uopće ne liči na rakovicu. Nadimak je ostao.
S pojavom (astro)fotografije, astronomi su otkrili kako se maglica polagano širi. Uspoređujući fotografije snimljene u periodu od 20 godina izmjerili su brzinu ekspanzije, a potom su izračunali da je maglica nastala prije otprilike 900 godina. Prvi tko je nedvojbeno povezao supernovu iz 1054. i maglicu je bio Edwin Hubble, ali je tek sredinom 30ih postalo općeprihvaćeno kako je eksplozija zvijezde iza sebe ostavila užareni oblak plina. 1968. u maglici je otkriven pulsar, brzorotirajuće truplo zvijezde koje odašilje radio pulseve svakih 33 milisekunde.
Nakon svih ovih velikana astronomije maglica Rakovica se našla i u mom oku. Prvi put sam je promatrao u rujnu 2005. s prvim ozbiljnim teleskopom – Betsy, Dobsonom 200 mm promjera i 1200 mm fokusa. U tom teleskopu maglica mi se činili uvijek kao romboidna mrlja bez detalja. Prilog u tome su i skice nastale tih davnih dana. Na njima je nesretna Rakovica flek bez detalja.
(https://dx9frq.am.files.1drv.com/y4mKnXFrofryySQx40jRBmGG413ADejoQee-MR8DdjHkKiWbyl-AcX6cEesXET8qoEIZ-fsNmFK1tMoew_fkhphns_XVZsKiqzHXVj9YLk2GDiZkeBAWRFFHnR1gSQA7r6xwAGsKpKCLmSihYj7sYt87DNTJJQZguj_9F_Etyq5nGHwzIldwsxLzZ4fxyqJeNXaqWAeEUoZ1DCryCkE0ud1YA?width=683&height=1024&cropmode=none)
Nabavka Tristača, 300/1500 Dobsona, nije pomogla u mom doživljaju Rakovice. Umjesto romboidnog oblačka u većem teleskopu sam je opisivao kao romboidnu ali da sa skrenutim pogledom pokazuje "zrnatu" teksturu. Eto što vam donesen trošak nabavke većeg teleskopa i 20 kg više za tegliti :). Na kraju, došla je i ta sudbonosna večer kada sam se odlučio posvetiti Rakovici kao nikad do sad. Tristač Mk2, koji je također 300/1500 Dobson ali sa praćenjem, omogućava mi da se lakše uživim u objekte te iz njih izmuzem detalj više. Tako je bilo u četvrtak u Pokupskom Cerju. Utipkao sam u kontroler "M1" i nakon par sekundi zujanja teleskop je pokazivao maglicu. Navalio sam na nju 6mm Planetary okularem i ostao začuđen. Na tren sam skrenutim pogledom vidio "grane" kako vire iz gornje polovice maglice. Šokiran, brzo sam ubacio 7mm Planetary okular da podignem svjetlinu slike ali "grana" više nije bilo. Ni povratak na 6mm okular nije pomogao. Pomalo razočaran sam spustio povećanje natrag na 7mm (214x) i krenuo sa skiciranjem. Tad sam shvatio kako u inače "dosadnoj, romboidnoj" maglici ima finih detalja i nijansi. Nakon 20tak minuta bio sam gotov sa skiciranjem i nastavio sam dalje s promatranjem.
(https://dx9grq.am.files.1drv.com/y4mAODVf_titVAyog_UHWZWCGpgRT_9JBP8nAWCAH6XiDxykuV0pwyfY5Oi5V0Qg5UkblIjmLPQ8hAMBqip-CUaU7Jp3BaVWiBiBObEGv4T45bW3opXvNq38Wpy_2ojgrCAkr__ekODgwPI4ZfCG-vhvqLSrYZ3uBwLyLkhFQuCpKCVsMtqQg0WxyCtIrPQVhwPA-aekaEr2yQm_6vPQmSLhw?width=495&height=660&cropmode=none)
Skicu sam u konačnici iz terenske bilježnice na papir preselio u subotu, 29.12. Potom sam je skenirao s A4 hamera u rezoluciji od 600 dpi. Originalna skica ima 12 cm u promjeru, a nakon skeniranja to je ispalo negdje oko 2850 px. Uz malo igranja u Photoshopu završila je na kraju u formi za prezentiranje.
NGC 584 i NGC 586
Stalno premećem po svojim dnevnicima, sređujem ih, organiziram, rastavljam i sastavljam. Tako sam primijetio kako sam prije imao jednu pohvalnu naviku – skiciranja nasumičnih objekata. Znalo se dogoditi da bih naletio na neki jednostavan, ali po ničemu poseban objekt koji mi se svidio u tom trenu te bih ga zabilježio na papiru. Nekako je s godinama ta navika nestala. Iz tog razloga sam se odlučio malo trgnuti i prezentirati bezimene NGC objekte koji čuče zaboravljeni i skriveni iza alfanumeričkih oznaka.
NGC 584 nije galaksija koja pršti detaljima ali smjestila se u zanimljivom okruženju i sa susjedom, malom NGC 586. Potonja je tanka prugica svjetla na desno od svoje raskošnije susjede. Neka u barem jednom zapećku interneta ostane zabilježen ovaj par galaksija. Priča se po bazama podataka kako je ovaj kozmički duo udaljen od nas 72 milijuna svjetlosnih godina, tj. svjetlo s njih je krenulo dok smo mi, sisavci, živjeli noću (poput današnjih astronoma) kako bi izbjegli dinosaure. Prividan sjaj NGC 584 je m=9.8, dok je susjedna NGC 586 m=12.8, tj. petnaestak puta tamnija.
(https://dx9drq.am.files.1drv.com/y4mfN7yfstPEXomok_sCMi6DGT3h27VGh8iRwWZIwYSfHqpa08HYI6FOORl3idtTsYhVdhpZ3NyMcGrJ26EArvN9E0c1a5uvrw41EAx1eHIdWsDAIvAUuOH7EGbj224wopGl5l64qLAaa40mFTc3GaZu-9dWH_v73TS-3XkseqLUp5mU2K9BBdWY8GbTOLqfShQcIJt-5pdRyBKczYvvfEfJA?width=683&height=1024&cropmode=none)
Odlične skice Ach!
Bravo na trudu i uspjehu!!
Zašto vodim dnevnike promatranja?
Mislim da je u zadnje tri rečenice gospodin s Cloudy Nightsa to savršeno opisao.
https://www.cloudynights.com/topic/643135-confused-new-guy/?p=9007372
Dobro rečeno.
Nekad mi je korisno a i užitak čitati svoje zapise iz 2007., 2011. ili bilo kada kasnije.
Opozicija Marsa 2018 (https://zvjezdopisi.com/2019/01/25/opozicija-marsa-2018/)
Otkud početi?
Sve je počelo još prije par godina kada sam naletio na odlično NASA-ino izvješće iz 1974. o postignućima misije Mariner 9. Početak izvješća je imao fantastične podatke o istraživanju Marsa prije svemirske ere. Odmah sam se zaljubio u taj tekst jer je u njemu jasno prikazana revolucija u razmišljanju koja je kasnije dovela do revolucije u znanosti.
Ponesen opozicijom Marsa počeo sam pisati članak o istraživanju Marsa prije svemirske ere. Članak je nabujao na respektabilan broj stranica pa mi je na pamet pala ideja da tome pridružim svoje dnevnike promatranja. Dnevnici promatranja su sami po sebi bili bez konteksta pa je trebalo ubaciti neki prigodan tekst zašto to radim. Kada sam njega napisao, trebalo je opisati metode rada, kako nastaju skice itd... Ako imam skice cijelog planeta zašto ne napraviti kartu planeta i to opisati?
Tekst po tekst i s originalnih 7 stranica sam došao do 40. S rastom stranica su se probijali rokovi. Prvi je bio 1. prosinac 2018., potom "objavit ću to do nove godine". I taj se rok probio. "Ma riješit ću to na godišnjem do Tri kralja" – probio rok. Na kraju je knjiga dovršena pred kraj siječnja. Nije mi se forsirao rad na knjizi jer sam je htio napraviti iz gušta. Uz to, tu je i redovito tipkanje materijala za Zvjezdoznance, a to je zadaća koja mi ove sezone emitiranja sve teže pada.
Nakon gotovo 6 mjeseci rada tu je moja knjižica o opoziciji Marsa. Nadam se kako će vam biti zanimljiva, a svoje komentare slobodno napišite ako primijetite grešku, zatipak ili slično. Ovo je prvo izdanje a siguran sam da će ih biti još nekoliko, dok se sve ne ispegla.
Potrudio sam se pročitati više puta napisano, pročešljao sam većinu grešaka, ali uvijek nešto promakne. Od velike je pomoći bila Viki, koja se pobrinula da budem donekle pismen u knjizi. Veliko joj hvala na trudu.
Knjigu ste slobodni distribuirati, kopirati, printati, uvezivati pod fer uvjetima, tj. da ne zarađujete na njoj. Velik dio materijala u knjizi došao je iz slobodnih izvora, a Zvjezdopisi su slobodna stranica gdje dijelim iskustva i znanja besplatno. Iz tog razloga želim da i knjiga bude besplatna svima koji su zainteresirani.
Hvala na čitanju!
Preuzmite knjigu (https://1drv.ms/b/s!Au07c4Nt9PGvhKRj2Jrcct7Qo-9qgw)
Jeeee, ovo je fantastično Ach! *hopla* *hopla* *hopla*
Sjajno Ach! *pljesk* *pljesk* *pljesk*
Svaka čast! *pljesk*
Ova knjiga definitivno ide na listu čitanja. Hvala! *gj*
Prelistao sam i sad čitam. već mi se uvod sviđa.
Bravo Ach, lijepo složeno.
Puno je tu truda i vremena uloženo. *pljesk*
Ovo je odlično! Stvarno hvale vrijedan trud i primjer kako stvari treba raditi a da imaju smisla. Kako kvalitetna amaterska promatranja bez nekih pretenzija, mogu postati ozbiljan rad.
Čita se ... *tu* *pljesk* *ritmika*
*šešir*
"Rekao bih da je teško se baviti astronomijom ako nemate mašte."
*amen*
Zanimljivo je i dobro slozeno. Bogme cini se da je otislo puno vremena na ovo.:)
Odlicno, preuzeo, nikad dosta astronomije :)
Bravo V.
Sent from my SM-A520F using Tapatalk
Promatranje 2019-02-05 (https://zvjezdopisi.com/2019/02/06/2019-02-05-jos-jedno-hladno-promatranje/)
Nakon mjesec dana astronomskog posta razvedrilo se, usred tjedna naravno. Nećkao sam se ići ili ne ići na promatranje jer sam znao da neću dugo izdržati zbog niskih temperatura. Na kraju sam ipak otišao jer sam znao da će mi biti žao zbog propuštene prilike. Nisam požalio.
Namjerio sam se na dio neba u zviježđu Eridan. Pregledao sam još jedan sektor neba koji se proteže od RA 03h DEC -10° do RA 04h DEC -20°. Na tom prostora neba nalaze se raznorazne galaksije od kojih su neke poprilično sjajne, poput NGC 1407 (m=9.7), svojim prividnim sjajem usporedive sa Messierovim galaksijama. Sve večeras viđene galaksije dio su Jata Eridan, grupacije od cirka 200 galaksije, čija je udaljenost 60 do 75 milijuna svjetlosnih godina. Iz naših krajeva ovo jato je zapostavljeno jer se nalazi na deklinaciji od -20°, što znači kako se ne diže više od 25° nad horizontom. Žao mi je samo što večeras nisam bacio pogled na NGC 1232, dominantnu galaksiju u grupi. Bio sam na pola stupnja od nje s teleskopom, ali je bila van sektora koji sam odlučio promatrati.
Eridan je Latinsko ime za rijeku Po (Pad) u sjevernoj Italiji.
Apropo teleskopa, nisam sjenilo ponio pa sam nešto kemijao s karimatom. Radilo je ali nije bilo elegantno niti pouzdano rješenje.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-01
Datum: 05.02.2019.
Vrijeme: 19:30 – 20:45
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: -1°C
Vlažnost: niska
Tlak:
Prozirnost: Dobra, nešto oblaka na sjeveru
Granična magnituda: 21.15 mpas
Seeing: Prosječan, trpio je 200x
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Sektor neba od RA: 03h 00m DEC: -10° 00′ do RA: 04h 00m DEC: -20° 00′
NGC 1241, GX SB, m=12.0, Eri
143x HP: Nejasna mrlja bez jasnih rubova. Tamna, okrugla, blago svjetlija prema sredini.
NGC 1208, GX E-S0, m=12.3, Eri
143x HP: Čini mi se kako se radi o duguljastoj ovalnoj mrlji sa okruglim, izraženim, blago ovalnim središtem koje nije nešto posebno sjajno.
NGC 1208, GX E-S0, m=12.0, Eri
143x HP: Tamna, nejasna mrlja, ovalna, blago svjetlija prema sredini. Na 5-7′ od galaksije, u smjeru 11h (u okularu) uočavam veoma tamnu fleku NGC 1196
NGC 1196, GX SB, m=13.2, Eri
143x HP: Veoma tamna, sitna fleka blizu galaksije NGC 1208.
NGC 1162, GX E0, m=12.5, Eri
143x HP: Malena, sjajna mrlja sa sitnom, veoma sjajnom središnjom kondenzacijom koja je okružena veoma tamnom rasplinutom atmosferom.
NGC 1199, GX E3, m=11.4, Eri
143x HP: Malena sjajna pločica svjetla u veoma tamnom, rasplinutoj atmosferi.
NGC 1209, GX E6, m=11.5, Eri
143x HP: Sitna, mutna zvijezda, sjajna. Na nasuprotnim krajevima "zvijezde", u smjeru 4 i 10h, izviru kratki šiljci svjetla. Zbog šiljaka galaksija izgleda duguljasto.
NGC 1179, GX SB, m=12.0, Eri
143x HP: Nisam vidio galaksiju.
NGC 1300, GX SB, m=10.4, Eri
143x HP: Velika, ali tamna i nejasna ovalna mrlja koja je blago svjetlija u sredini. Nema oštre rubove ili detalje u sebi. Očekivao sam više od galaksije.
NGC 1359, GX SB, m=12.2, Eri
143x HP: Nisam je vidio.
NGC 1407, GX E1, m=9.7, Eri
143x HP: Veoma sjajna galaksija, najraskošnija od večeras viđenih. Okrugla, velika, postupno joj raste sjaj prema središnjoj kondenzaciji. Promjera oko 2.5′, dijeli vidno polje s NGC 1400.
NGC 1400, GX E-S0, m=11.0, Eri
143x HP: U istom vidnom polju kao i susjedna NGC 1407. Manja, ali sjajna galaksija. Okrugla, sjajnija prema sredini sa središnjom kondenzacijom.
NGC 1393, GX SB, m=12.0, Eri
143x HP: Manja, tamna mrlja, svjetlija prema sredini. Bez dodatnih detalja.
NGC 1452, GX SB, m=11.8, Eri
143x HP: Malena, svjetla, okrugla mrlja. Sjajnija u sredini.
NGC 1440, GX SB, m=11.6, Eri
143x HP: Malena mutna zvijezda, sjajna i utopljena u veoma tamnu, rasplinutu atmosferu oko sebe.
NGC 1461, GX S0, m=11.8, Eri
143x HP: Sitan, veoma sjajan disk svjetla umotan u taman, ovalni halo koji se pruža u smjeru 12h i 6h.
NGC 1354, GX S0, m=12.3, Eri
143x HP: Tamna, nejasna mrlja bez detalja.
NGC 1357, GX Sa, m=11.5, Eri
143x HP: Velika, nejasna, ali sjajna mrlja. Prema sredini joj raste sjaj iako je središte slabo definirano, tj. nema kondenzacije ili diska svjetla.
NGC 1421, GX SB, m=11.4, Eri
143x HP: Veoma tamna, duguljasta mrlja sa zaobljenim završetcima. Nisam uočio ništa što bi bilo središte ili jezgra.
NGC 1338, GX Sb, m=12.9, Eri
143x HP: Veoma tamna, ovalna mrlja bez detalja. Možda je sjaj obližnjih zvijezda ubija.
Gotovo sektor, idem na nasumične objekte. Okrećem ka NGC 1535, maglicu koju prvi put promatram nakon 12 godina!!! Zašto je nisam promatrao od 2007. jer je baš krasna.
NGC 1535, PNEB, m=9.6, Eri
143x HP: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja sa središnjom zvijezdom koja se vidi na mahove. Maglici ima tamniji obrub kojem naglo pada sjaj u odnosu na središnji svjetli diska. Na mahove mi se čini da iznad središnje zvijezde se pruža taman luk.
214x PL: Razlika u sjaju između ruba i središta sada se vidi još jasnije. Središnja zvijezda sada se vidi cijelo vrijeme pri korištenju skrenutog pogleda. Oko središnje zvijezde pruža se taman prsten.
300x PL: Nemirna atmosfera ne omogućava uočavanje bilo kakvih detalja.
Kako je Bojan postavio snimku Siriusa B iz Australije odlučio sam provjeriti dali se vidi uživo.
Sirius, m=-1.4, CMa
300x PL: Nisam uspio uočiti pratioca, a zvijezdu sam micao po rubovima okulara kako bi suzbio njen sjaj i lakše ga vidio. Možda je izostanku detekcije kumovala zima, što je dovelo do pada koncentracije.
Citat: Acheron u 25.01.2019. u 20:13:26 sati
Otkud početi?
...
Tek sad sam pročitao ovaj uradak i *pljesk* *care*
Ne znaš jel zanimljiviji onaj povjesni dio ili ovaj dio sa skiciranjem. Bravo!! Primjer za udžbenike, entuzijazma i kvalitetnog rada!
(Sve se bojim što će biti na idućoj opoziciji kad ne bude pješčane oluje)
Alal vera! *pljesk*
Evo pozdravljam i ja iz tople sobe.:)
*tu* *pljesk* Bravo na trudu i upornosti. Da si bio na PG izdržao bi sat-dva više minimalno ;-).
Promatranje 2019-02-27 (https://zvjezdopisi.com/2019/03/01/promatranje-2019-02-27/)
Vrijeme je ove veljače iznenađujuće stabilno. Natprosječno je toplo te ima puno vedrih dana. Danas se živa u termometru digla dobrano iznad 15°C. Vjetar je cijelo puhao, a nebo je bilo bez oblačka cijeli dan. U sumrak nas je zalazak počastio prekrasnom gradacijom boja, od cinober crvene, preko tonova narančaste, žute, plave i na kraju indigo plave. Ovaj jarki sloj boja pružao se nisko uz horizont što je ukazivalo na minimalnu prisutnost aerosola.
Iskoristio sam višak sati kako bih s posla pobjegao pola sata ranije. Doma sam bio već u pola 5, ručao i 15 do 6 krenuo na selo po opremu. Teleskop je bio za 10tak minuta u autu i u 6 i kusur sam već bio na putu za Pokupsko Cerje. Zadnji put sam ostao bez baterije u crvenoj lampici pa sam je posudio iz SQM-a. Sad je pak SQM bio bez baterija pa sam stao u prvom Konzumu usput da je kupim. Hrpa AA i AAA baterija, ali nema tih kockastih. Sljedeći Konzum je bio u Maloj Buni, ista priča, AA i AAA u izobilju ali ništa od traženih baterija. Ništa, neću gubiti vrijeme i idem na promatranje kako je. Dok sam se vozio na promatranje zvjerao sam okolo i ugledao sjajni Merkur na zapadu. Njega su iz Zagreba pokušali snimiti Saša i Neven, astrokompanjoni. Malo prije Pokupskog Cerja ispred auta mi pretrčava lisica s pola metra dugim repom.
Na parkiralište kraj vodospreme sam došao ravno u 19h. Čim sam izašao iz auta postao sam svjestan kako će nebo biti dobro jer se Mliječna staza vidjela od Kasiopeje do južnog kraja Velikog Psa. Danas čak nisam ništa zaboravio i sve mi je išlo od ruke pa sam za promatranje bio spreman u roku 15 minuta. Kolimacija, uštimavanje GoTo sustava i u 19:25 je promatranje započeto. Cilj mi je bio južni dio zviježđa Veliki Pas, od -30° deklinacije pa do -20°. Izgledalo je na listu atlasa kao jednostavan komad neba. Očekivao sam kako ću taj dio neba riješiti u sat vremena i onda se prebaciti na zviježđe Raka i galaksije. Uz to sam odlučio vidjeti i komet Iwamoto, koji se motao po Kočijašu. Na kraju se ovaj komad neba u Velikom Psu pokazao poprilično kompliciranim pa sam ga riješio tek nakon sat i pol promatranja.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2019-02
• Datum: 27.02.2019.
• Vrijeme: 19:25 – 21:25
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 5°C
• Vlažnost: niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.20 mpas
• Seeing: Prosječan, trpio je 200x
• Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Sektor neba od RA: 06h 00m DEC: -40° 00′ do RA: 07h 00m DEC: -20° 00′
IC 2158, GX SAb, m=12.1, Col
143x HP: Veoma tamna, malena mrlja kraj zvjezdice. Oblik joj ne mogu odrediti jer joj rubovi ,,plešu". Uočena zvjezdica kraj galaksije je možda čak jezgra same galaksije.
Uočavam kako ispod -30° deklinacije u atlasu je ucrtano tek par objekata te da bih mogao ih brzo poloviti i tako dodati još jedan sektor neba na listu pregledanih. Odlučujem zaroniti južnije.
NGC 2298, GC, m=9.3, Pup
143x HP: Skup je u trenutku promatranja malo više od 8° nad horizontom. U okularu vidim svjetlu mrlju, relativno veliku, možda i 3' u promjeru. Mrlja ima slabo izraženu, krupnu granulaciju koja se najbolje vidi skrenutim pogledom. Središte je bitno svjetlije od ostatka skupa i izgleda izduženo sjever-jug, kao da neka prečka od zvijezda dominira skupom. U tom pogledu me podsjetio malo na Messier 4.
NGC 2188, GX SB, m=11.7, Col
143x HP: Nejasna, tamna mutna zvijezda sa veoma slabom ,,atmosferom", sitna.
NGC 2243, OC, m=9.4, CMa
143x HP: Mutni oblačak kojeg skrenuti pogled pokazuje s granuliranom teksturom. U oblačku vidim tek nekolicinu zvijezda na zapadnom rubu skupa. Umjereno je velik. Zbog nemirne atmosfere ne mogu jasno razlučiti zvijezde u oblačku.
Ruprecth 3, OC, m=n/a, CMa
143x HP: Sedam zvijezda podjednakog sjaja u trokutastoj formaciji. Dobro se izdvaja iz pozadine, ali liči više na asterizam nego na jato zvijezda.
Ruprecth 2, OC, m=n/a, CMa
143x HP: Rasuta nakupina od 6-7 zvijezda sličnog ili istog sjaja. Skrenuti pogled otkriva slabu maglicu oko zvijezda. Nisam siguran jeli ovo skup.
Naknadna napomena: Provjera na snimkama Digitized Sky Surveya otkriva da sam vjerojatno opisao skup.
NGC 2139, GX SBc, m=11.6, Lep
143x HP: Tamna, ali lako uočljiva mrljica blago ovalnog oblika. Prema sredini joj raste sjaj i pokazuje slabu jezgru. Samim dimenzijama mrlja je skromnija.
NGC 2179, GX SB0, m=12.3, Lep
143x HP: Veoma tamna, malena i okrugla galaksija sa sjajnim središtem. Kada koristim direktni pogled galaksiju jedva nazirem pa je skrenuti pogled nužan za potvrdu detekcije.
NGC 2196, GX SB0, m=11.0, Lep
143x HP: Tamna, okrugla galaksija sa nejasnim rubovima. Svjetlija je u sredini gdje dominira sjajnija ovalna regija. Malena, ali ne odveć.
NGC 2207, GX SBb, m=10.9, CMa
143x HP: Veoma izdužena mrlja s dvije kondenzacije. N2207 je lijeva ,,kondenzacija" u mrlji, veća, sjajnija i sa zvjezdolikom jezgrom.
214x UW: Mrlja se sada lakše izdvaja iz pozadine, ,,kondenzacije" su sada bolje razdvojene ali nema novih detalja u odnosu na 143x.
IC 2163, GX SBc, m=11.7, CMa
143x HP: Veoma izdužena mrlja s dvije kondenzacije. Ova galaksije je desna ,,kondenzacija", tamnija i više difuzna, bez dodatnih detalja.
214x UW: Kao i kod N2207, veće povećanje poboljšava vidljivost ali ne otkriva nove detalje.
NGC 2217, GX SB0, m=10.7, CMa
214x UW: Tamna, okrugla mrlja koja je malo svjetlija u sredini. Umjereno malena, tj. malena ali ne do te mjere kao neke večeras viđene mrljice.
NGC 2223, GX SBb, m=11.5, CMa
214x UW: Malena, nejasna i veoma tamna mrlja kraj tamne zvijezde. Ne uočavam nikakve detalje.
NGC 2227, GX SBc, m=12.5, CMa
214x UW: Ekstremno tamna mrlja bez detalja, vidim je samo kada pomičem teleskop. Skrila se u nizu tamnih zvijezda.
NGC 2263, GX SBa, m=11.9, CMa
214x UW: Malena, veoma tamna i nejasna mrlja sa slabašnom jezgrom.
Tišinu noći prekidaju neki životinjski krikovi iz parsto metara udaljene šume. Nisu mačke, nisu psi, već nekakvo krištavo lajanje. Kakve divljine hodaju noću ovdje? Jesu li to lisice? Možda su čagljevi? Znam da tu ima čagljeva. Prisjećam se da su prije tjedan dana veterinari ulovili čaglja kraj Bapče, par kilometara od središta Velike Gorice. Gdje je Bapča, a gdje sam ja sad, 30 km od središta Gorice. Tu su čagljevi sigurno dvostruko veći. Čagljevi se sigurno boje ljudi, to su mršavi divlji psi. I vukovi se boje ljudi, jel da? Ima ih na Banovini, južno od Kupe, a kupa je 1-2 km od mjesta gdje promatram. Ljeti Kupi padne vodostaj pa se može prehodati, a to znači da i vukovi mogu preko nje... Paranoju pojačava prelet neke ptice iznenada iznad mene, ne vidim je, ali čujem samo lepetanje krila. To je sigurno jastreb, sove su bešumne. Stvarno, jesam li normalan što idem u zabiti sam s teleskopom? Glupa astronomija!
Punih gaća nastavljam dalje s promatranjem...
NGC 2272, GX E, m=11.5, CMa
214x UW: Tamna, okrugla i malena mrlja koja dobiva na sjaju prema središtu. Bez detalja.
NGC 2280, GX Sc, m=10.3, CMa
214x UW: Tamna, ovalna mrlja sa sjajnom središnjom regijom. Što više gledam galaksiju kao da više vidim nekakvu teksturu po njoj, posebno na njenoj gornjoj polovici. Galaksije se ugnijezdila među zvijezdama.
Već je prošlo pola 9 i primjećujem kako će mi zviježđe Kočijaša zaći za krošnju. Još uvijek nisam gotov sa sektorom neba, ali ne želim propustiti komet C/2018 Y1, koji se vrzma tamo negdje kraj otvorenog jata Messier 38.
C/2018 Y1 (Iwamoto)
100x UW: Sjajna, rasplinuta, okrugla maglica sa sitnom, slabom pločicom svjetla na mjestu jezgre. Oko 5' u promjeru. Skrenuti pogled ne otkriva nikakav rep.
Nakon kometa vraćam se natrag na sektor neba u Velikom Psu.
NGC 2293, GX SB0, m=11.2, CMa
214x UW: Veća, sjajnija od dvije mrlje koje su mi ukazale u okularu. Ima sjajno središte s uskom i tamnom ,,atmosferom" oko njega. U globalu je galaksije tamna, vidljiva direktnim pogledom, ali ništa posebno.
NGC 2292, GX SB0, m=11.0, CMa
214x UW: Manja mrljica u dvojcu, veoma tamna, okrugla i bez detalja.
Provjerom na Digitized Sky Surveyu otkrivam kako nisam vidio obližnju galaksiju NGC 2295 s prividnim sjajem od m=12.5. Ljut sam što mi se dogodila takva omaška.
IC 456, GX SB0, m=11.9, CMa
214x UW: Malena, tamna mrlja bez detalja. Sjaj obližnje zvijezde ometa pogled na galaksiju.
NGC 2271, GX E, m=12.1, CMa
214x UW: Veoma tamna, okrugla i malena mrlja bez detalja.
Nakon plejade galaksija na mjestu gdje ih nisam očekivao, prelazim na nekolicinu otvorenih zvjezdanih jata na ovom dijelu neba.
Collinder 121, OC, m=n/a, CMa
100x UW: Rasuto polje zvijezda različitog sjaja. Veće je od vidnog polja okulara (49'), slabo se ističe u odnosu na pozadinu. Uočavam dva zgusnuća zvijezda u skupu. Provjeravam koordinate na teleskop, prvo zgusnuće je na 06h 53m 40s, -24° 36' 35", drugo zgusnuće je na 06h 53m 40s, -24° 08' 14". Uočavam i niz zvijezda na 06h 55m 14s, -24° 36' 41".
Kasnije otkrivam da koordinate koje je teleskop dao ipak nisu dovoljno točne.
Berkeley 75, OC, m=n/a, CMa
100x UW: Rasuta nakupina od cirka 30 zvijezda istog sjaja. Skup je duguljast, dimenzija oko 25' x 5', jednoliko gust i dobro se ističe iz pozadine.
Ruprecth 149, OC, m=n/a, CMa
100x UW: Sve je puno zvijezda, ako tu ima skup onda ga ne uočavam.
Messier 41, OC, m=4.5, CMa
100x UW: Spektakularan skup, nabrzaka brojim u njemu više od 100 zvijezda podjednakog sjaja. Gušći je prema središtu, odlično se ističe u odnosu na pozadinu, a promjer mu je gotovo kao vidno polje okulara (49'). U sredini skupa zvijezde su posložene u lance, lukove, a posebno se ističe jedna formacija desno od središta u obliku zrcalnog slova ,,D". Prema jugu skup završava nizovima zvijezda, tzv. ,,rukama", dok je na sjeveru više kaotičan i rasut.
Promatranjem M41 završavam sektor neba koji je izgledao bezazleno. Naradio sam se, ali nema veze. Ulovio sam 16 novih objekata. Za kraj bacam pogled na Trapez u Orionovoj maglici i uočavam 6 zvijezda u njemu na 214x. Ostalo mi je još malo vremena pa se bacam na skiciranje Messiera 78 i susjednih maglica.
Promatranje sam zgotovio u 21:25, nakon kvalitetna 2h pod odličnim nebom. Kako je sredina radnog tjedna, pakiram se brzo i efikasno kako bih što ranije došao doma.
Skica
Skica je nastala u cca 20tak minuta. Odmah na prvi pogled kroz okular uočio sam najsjajniji dio maglice i naznake ostalih maglica okolo. Kako je vidno polje veliko, proširio sam malo šablonu za skicu s 12 na 13 cm u promjeru. Na skici se vidi Messier 78, kao najsjajniji dio maglice, odvojena tamnim rasjedom na lijevo od nje je NGC 2064, a NGC 2071 se smjestila oko zvijezda ,,ispod" maglice.
(https://er8wow.bn.files.1drv.com/y4mJ_viNFa8zxmP_9tV2WSx2NcIkntYZRrMB9Z8TC0zKUhiQsnAeoOdboquz_nZ5YV_3PyNtBI57YMgYSy-1OYUnjG8CxqSn3wC2gc9dz3kHEN4Pv7oGymGDSffp8Zhsfr23nkOhHWHAO8dQ9bw3MCIo6fwAa3CeLZFEwwUR2jBLjpooSP6c0ARCNe8n3GCzCEHTU4OaojFFsvM6ULrEVWxZA?width=683&height=1024&cropmode=none)
Ovdje je skica istog objekta napravljena 2007. U odnosu na skicu od 27. veljače 2019., stara skica je zarotirana za 90° suprotno od kazaljke na satu. Unatoč 200 mm teleskopu uspio sam uloviti Messier 78 i maglicu oko dvije sjajne zvijezde (NGC 2071).
(https://er8tow.bn.files.1drv.com/y4mSECxHthq4u3ao-dLFuYvMGdgYujqs01O7imu2Fa9pjH4sn5aeEvFNmapE-olgXMvmdxBB_TogiJJec6AcnViLxGxkb5llusDlMbbK_bzmJ7huhEGU-oakI-4SWd5nh0KTdSdeOtaxMWAZmxv64qN5pjvCljZ6rqxIJ7ZqoHCw7vRxpbvpTYm6qh2J16nSh0enzdY0tt3feT8f68Y_PG8nw?width=700&height=800&cropmode=none)
Na kraju je tu i usporedba s zelenim kanalom, jer oko u mraku je najosjetljivije na svjetlo tih valnih duljina, fotografije koju je snimio Saša Nuić. Fotografiju u boji možete vidjeti na stranicama galerija portala Zvjezdarnica.com. Kao što se vidi na usporedbi, dijelovi maglice su tu negdje, na fotografiji se vidi više maglice i detalja, ali sam se ugodno iznenadio koliko sam detalja ulovio na skici. Messier 78 sam inače dosad smatrao maglico bez nekih spomena vrijednih detalja.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2019/03/Animacija_M78.gif)
Odlično si ulovio M78!!! POgotovo ako gledam detalje untar M78 koje si istakao različitim intenzitetim svjetline. Baš se otprilike poklapaju s stvarnim prikazom na fotografiji! Bravo!!! *pljesk*
Najzad da više ni kod vizualaca nije bezlična mrlja, *ritmika*
Da ti posudim Ziggyja za promatranja. ;-) *:-P
Odlična je skica ! *šešir*
Kužim ovo s paranojom, povremeno se ušulja i onemogućava opuštanje *zubko*
*tu* Sljedeći put pelene ili rezervne gaće na tudu-m listu. *zubko*
U nedjelju navečer se grupa ADI-jeava okupila kraj sela Lučelnica u Vukomeričkim goricama.
Cilj druženja je bio novim članovima društva pomoći oko snalaženja s teleskopom i pokazati neke objekte na nebu.
Od teleskopa na raspolaganju imali smo mog Tristača Mk2, 250/1200 i 200/800 Dobson te 120/900 ED refraktor. Ukupno nas se na promatranju okupili 11.
Nebo je bilo solidno, zimski Mliječni put se nazirao a na zapadu smo vidjeli stožac svjetla za koji sumnjam kako je zodijačka svjetlost. Lijepo se taj stožac vidio oko 20h, da bi do kraja promatranja, oko 21:30, "nestao". Bitna mana lokacije je što je iznad nje koridor zrakoplovima koji idu prema aerodromu pa smo svako malo imali svjetlosni show na nebu. Jug je dobar, sjever je u svjetlosnoj kupoli Zagreba.
Od objekata smo gledali Orionovu maglicu, Messier 35, Plejade, M81 i M82, M3 i Eskima (NGC 2392) i Thorov šljem (NGC 2359). Svi objekti su se lijepo vidjelo, a posebice zanimljiv prizor je bio Eskim na 300x, fino se nazirala "parka" i prsten oko središnje zvijezde.
Osim zvjeranja po objektima, bacio sam pogled kroz ED120 i ostao iznenađen koliko su zvijezde u biti sitne. Na 39x se dalo vidjeti sve 4 zvijezde Trapeza. Potom smo teleskop okrenuli na Kastor i uspoređivali 120ED i Tristača po pitanju razlučivosti. ED120 je je koristio povećanje od 110x, a Tristač 100x. Oba teleskopa su razlučila zvijezdu bez problema, što je bilo za očekivati, ali je u ED120 slika bila bitno tamnija i zvijezde su bile sitnije. U Tristaču je svaka komponenta imala svoje difrakcijske šiljke, bila su zvijezde napuhnutije, ali i dalje jasno razdvojene. Meni se zbog svjetlije slike i šiljaka slika u Tristaču ipak činila više "bling", oku ugodna, dok je većina ljudi preferirala sliku refraktora.
Slika nažalost nema.
Pri povratku sam vidio srnu od valjda 100kg kako čeka uz cestu.
Bravo Ach na inicijativi!!! *pljesk* *pljesk* *pljesk*
Taman sam se navečer vraćao iz ST, pa i da sam htio nisam se mogao priključiti, ali vrebat ću neku novu priliku da se ukrcam.
ED 120 je mrak teleskop. Jedino što mu fali je otvor za dublju DSO vizualu. Ali za dvojne odonsno višestruke zvijezde je fenomenalan.
Nice report.
Zanimljivo i ja i kolega smo bili u nedjelju vani i pokazivo sam mu kako se zodijačka svijetost dobro vidi na zapadu. :) I identično , kako se mliječni put spušta prema zapadu, stožac je nestajao.
Kasnije smo skoro obojica uvjereni sa smo vidjel Gegenschein u Djevici, baš tamo u području virgo skupa. Inače nije bilo ništa ekstra, ker je smetao vjetar, znači i seeing je bio loš, ali SQM je opasno dobro rastao do izlaza mjeseca; bila bi super tamna noć kasnije. Došao do 21.45 oko 22:15, prije mjeseca, a sigurno bi rastao i dalje.
Zanimljivo ovaj puta sam i ja imao sa sobom ED120, a kolega 8" dobsona (inače moja bivša dobra stara cijev), pa smo i to malo uspoređivali. Njega se je generalno dojmila definicija slike z EDu bez obzira na objekt. Razlika u svijetlosti nije ogromna, ali na DSOima se ipak se vidi kako 8" dob potegne dublje.
Što se tiče zvijezdi i planeta ED rastura.
Kako god bilo, ako bi morao birao samo jedan teleskop, ostao bi na svojem 12" Dobsonu. Ako idem sa ED120 na DSO pecanje, užvam neko vrijeme u (svijetlijim) otvorenim skupovima - zaista su fantastični - ali kasnije brzo presuši bunar objekata. Ako je seeing vrlo dobar, da se može punpati povećanja od 200x naviše, i na planetima dobro kolimirani i temperirani 12" dob pušta 120ED iz sebe. Promjer i rezolucija rules.
Ali iz vrta sam se sa ED120 ohoho nagledao u 2 godine, a isto tako budem i ubuduće!
Ach bilo bi lijepo saznati tako nesto na vrijeme...baci vijest ovdje...dosao bih i ja. Nije daleko. Biljezim se sa stovanjem sl. puta.
Uhh...nisam clan drustva.:)
Šibnem obavijest
20 minuta promatranja na 10 dana astronomije u Daruvaru (https://zvjezdopisi.com/2019/04/05/20-minuta-promatranja-na-10-dana-astronomije-u-daruvaru/)
Vikend nakon Messierovog maratona pružila se prilika za posjet na deseto izdanje ,,10 dana astronomije u Daruvaru". Odlučio sam iskoristiti svaku priliku za promatranje jer me maraton naložio na galaksije u Djevici.
Teleskop je bio u auto utovaren još u četvrtak, a u petak poslije posla sam s Markom zapalio za Daruvar na otvorenje. Nažalost, Marko je kasnio (po običaju) pa smo promašili otvorenje manifestacije. Putem su se izmjenjivali periodi sunčanog vremena, pljuskova, slabe kiše i poluoblačnog vremena. Nije baš obećavalo za promatranje.
U Daruvar smo došli iza 18h i odmah produžili na dva predavanja. Još za vrijeme drugog predavanja na mobitel su dolazile poruke iz grupe kako je na Petrovom vrhu vedro. Opa, bit će nešto od promatranje. U 21h su završila predavanja, a nakon opskrbe na lokalnoj benzinskoj stanici u 21:30 sam bio na putu za Petrov vrh. Kao pravi hipster koristio sam OpenStreetMap za navigaciju koji me odveo na traktorski put preko nekih livada i kroz vinograde. Drago mi je da su ti puteljci ucrtani, ali brate mili, kakav je to algoritam. Bio sam na nepoznatom terenu u mraku i vozio se kroz nedođije. Posebno sam bio ljut kad sam nakon 10tak minuta testiranja amortizera izbio na čisto solidnu asfaltnu cestu do Petrovog vrha! Prema pričama očekivao sam kako ću ostaviti lonac auspuha ili karter na grbama, ali ako se normalno vozi nema problema sa grbama i rupama u asfaltu.
Na mjesto promatranja sam došao oko 22h i koju minutu. Nakon biranja pozicije podalje od astrofotografa, koji uvijek svijetle laptopima, krenuo sam postavljati teleskop. Uskoro se ugasila rasvjeta ispred planinarskog doma i promatranje je moglo početi. Pridružio se Zoki, novajlija s Messierovog maratona, i Zorislav. Zoki je operirao sa SkyWatcher 120/900 ED refraktorom, a Zorislav SkyWatcher 102/1000 akromatskim refraktorom. Mene je služio vjerni Tristač Mk2. Cilj promatranja je bilo središte jata galaksija u Djevici – Markarianov lanac. Promatranje smo započeli u 23h, ali oblaci su počeli smetati već 20tak minuta kasnije. Uskoro je postalo jasno da od vedrog neba ništa pa smo pospremili teleskope i družili se uz pivice do 2h ujutro.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-06
Datum: 05.04.2019.
Vrijeme: 23:00 – 23:20
Lokacija: Petrov vrh
Temperatura: 3°C
Vlažnost: prosječna
Tlak:
Prozirnost: Dobra, kasnije totalno naoblačenje
Granična magnituda:
Seeing: Prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Messier 87, GX E0, m=8.6, Vir
143x HP: Sjajna, ovalna mrlja koja je oko 2.5′ u dužinu i 1.5′ u širinu. Središte mrlje dominira veoma sjajna regija koja prema jezgri postaje još svjetlija. Središnja regija je okrugla i promjera oko 1′.
NGC 4478, GX E2, m=11.5, Vir
143x HP: Okrugla, sjajna mrlja kojoj naglo raste sjaj prema središtu. Samo središte je kompaktan, svijetli disk. Oko 0.5′ u promjeru.
NGC 4476, GX E-S0, m=12.2, Vir
143x HP: Blago duguljasta mrlja s nešto svjetlijom jezgrom. Oko 1′ po dužoj dimenziji, umjereno sjajna.
NGC 4440, GX SB, m=11.7, Vir
143x HP: Sjajna, sitna galaksija bez jasnih rubova, ali veoma sjajne jezgre.
NGC 4436, GX S0, m=13.0, Vir
143x HP: Tamna, sitna, ovalna galaksija bez detalja.
NGC 4431, GX S0, m=12.9, Vir
143x HP: Tamna, sitna galaksija, blago ovalna. Središte je mrvicu svjetlije od ostatka galaksije.
Messier 100, GX SB, m=9.4, Com
143x HP: Tamna mrlja, oko 3.5′ u promjeru sa veoma sitnim diskom svjetla na mjestu jezgre. Tamni halo oko te jezgre, koji čini galaksiju, ima neku granulastu ili ,,čvoričastu" teksturu. Svakako se uočava da halo ima nešto u sebi, ali nedostaje promjera ili boljeg neba za uočiti.
Uskoro su počeli dosađivati oblaci pa smo se prebacili na već spomenute rekrativne aktivnosti. Nebo na Petrovom vrhu je bolje od Petrove gore, posebice otkako je Velika Kladuša promijenila rasvjetu u LED. Lokacija Petrovog vrha je 45°35'20" N, 17°18'44" E, a visina 530 mnv.
Zvjezdopisi su ti vrh *tu*, volim ih čitati.
2019-07
Preuzeo me biciklizam u zadnje vrijeme pa je astronomija završila po strani. Unatoč tome u meni već sad postoji istrenirani mehanizam koji oko mladog mjeseca krene provjeravati prognoze i tražiti priliku za uloviti pradavne fotone. Hoće to tako nakon 15 godina bavljenja astronomijom, neke stvari postanu urođene.
Jedna takva prilika se javila u subotu, 27. travnja. Jutro sam proveo na biciklu, vrijeme je bilo ugodno i vjetrovito, ali popodne se pojavio neki oblak na jugozapadu i sve zalio. Nije zalio moje selo, na žaljenje bake i djede, već je kiša došla na par kilometara jugozapadno od Novog Čiča i stala. Zanimljivo da se ista situacija ponovila sutradan, kada su opet Vukomeričke gorice bile natopljene, a Novo Čiče suho. Krivim za to istočni vjetar koji je puhao.
Da ne duljim dalje o kišama, ipak je ovo astronomsko-biciklistički blog, oko 18h se razvedrilo. Nebo poslije kiše uvijek bude fantastično čisto, duboke plave boje i mami za odlazaka na promatranje. Doduše, stari astronomski vukovi znaju da će biti puno vlage nakon takvog dana. Kako su me svrbjele galaksije odlučio sam otići na promatranje pa kud puklo da puklo. Plan je bio ići na Petrovu goru, ali raznorazne obavijesti smanjile su ambicije pa sam odlučio otići u svoju novu stalnu lokaciju – Pokupsko Cerje.
Teleskop je bio za čas utovaren, a onda sam otkrio da astronomski mrak pada tek u 21:50. Uh, oh, pa zar se dan već toliko produžio?! Krenuo sam na promatranje u 21h i već sam po putu vidio kako će vlage biti za izvoz. S ceste se isparavalo, a u dolinama je bilo magle. Ne izgleda mi ovo na dobro.
Na teren sam došao malo prije 22h i vidio sam da na padinama brda ima magle te da vrh viri doslovno 10 m van nje. A ništa, kad sam već tu onda ću i promatrati. U glavi me čak kopkao crv da produžim do Petrove gore, bilo bi to još sat i 15 minuta vožnje pa ideja nije bila suluda.
Postavio sam teleskop i do 22:10 je bio kolimiran, a GoTo upucan. Ideja je bila nastaviti promatranje s Petrovog vrha, tj. secirati jato galaksija u Djevici. Ovaj put sam se odlučio krenuti od okolice Messier 58 pa prema Markarianovom lancu. Za napomenu, čim sam izašao iz auta vidio sam da se na njemu vlaga kondenzirala.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2019-07
• Datum: 27.04.2019.
• Vrijeme: 22:10 – 22:55
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 7°C
• Vlažnost: Vrlo visoka
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra, kasnije magla
• Granična magnituda:
• Seeing: Prosječan
• Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
NGC 4596, GX SB0, m=10.4, Vir
143x HP: Sjajna, ovalna maglica omjera stranica 2:1. Vizualno je duga oko 60" i široka 30". Sredinom ovala dominira sjajno središte promjera oko 20", dok je ostatak galaksije bitno tamniji od njega. Rubovi galaksije su nejasni, a na 1h oko 30" od jezgre nalazi se zvijezda.
IC 3608, GX SB, m=14.0, Vir
143x HP: Nisam uspio uočiti galaksiju.
IC 3468, GX E1, m=12.2, Vir
143x HP: Ekstremno taman, okrugli oblak bez detalja. Malo je svjetliji u sredini.
IC 3499, GX S0, m=12.4, Vir
143x HP: Malena, tamna mrljica, duguljasta i blago svjetlija u sredini. Oko sjajnijeg središta je ovalni halo.
IC 3510, GX S?, m=13.5, Vir
143x HP: Ništa, ne uočavam galaksiju. Drugi ćorak večeras.
NGC 4528, GX SB0, m=11.1, Vir
143x HP: Sjajna, malena i blago ovalna mrlja sa sjajnim središtem koje zauzima ½ promjera galaksije.
IC 3481, GX E/SB0, m=12.9, Vir
143x HP: Veoma tamna, malena i nejasna mrlja. Neznatno je svjetlija u sredini.
IC 3470, GX E-S0, m=12.9, Vir
143x HP: Malena, veoma tamna mrlja, okrugla i bez detalja.
NGC 4503, GX SB0, m=10.4, Vir
143x HP: Ovalna mrlja omjera stranica 3:1 položena u smjeru 1h. U sredini ovala je sjajna središnja regija, a skrenutim pogledom mi uskače i zvjezdolika jezgra. Oko središnje regije je tamni halo. Ukupno sjajna galaksija.
NGC 4568, GX Sbc, m=10.5, Vir
NGC 4567, GX Sbc, m=11.8, Vir
143x HP: Veoma zanimljiv par sa susjednom NGC 4567. Svakako vrijedan skiciranja. Vidim dvije ovalne mrlje nižeg površinskog sjaja. Obje su ovalne i relativno velike, a duge osi su im položene pod 60° u odnosu jedna na drugu. Ovali se djelomično diraju. NGC 4568 je nešto veća, izduženija i sjajnija dok je NGC 4567 manja, ali skrenutim pogledom otkriva zvjezdoliku jezgru.
Negdje u ovo vrijeme me u potpunosti okružila magla. Nadam se kako će se razići, ali nakon 15 minuta ona je i dalje bila tu. Zato sam se spakirao i otišao doma. Nadam se da će za 1. svibanj biti vedro pa da konačno dovršim nešto konkretno u ovom jatu galaksija. Zanimljivo je kako grijač sekundara uspješno radi te se unatoč 100% vlagi u zraku i kondenzaciji, zrcalo nije orosilo.
2019-06-14: Jupiter i dvostruke zvijezde (https://zvjezdopisi.com/2019/06/15/2019-06-14-jupiter-i-dvostruke-zvijezde/)
Postovi na ovom blogu su postali malo rjeđi, biciklistička sezona je u punom zamahu, a u svibnju vremenski uvjeti nisu bili baš nešto. Unatoč strasti prema pedalama, nemojte pomisliti kako ne pogledam znatiželjno prema nebu. Radim to često i pokušavam izvući priliku za promatranje u gustom rasporedu.
Prvi pokušaj promatranja bio je 7. lipnja, kada je nebo bilo prekrasno vedro. Postavio sam teleskop i krenuo ubijati vrijeme dok se ne smrači. Počeo sam gledati iz dosade Mjesec, ali slika je tako kuhala da sam shvatio kako na Jupiteru neću vidjeti ništa. Nakon par stotina uboda komaraca teleskop sam pospremio i otišao kući.
Ovaj petak su stvari bile drugačije. Nebo nije bilo vedro, već ga je kvarila naoblaka. Zvijezde su mirovale, recimo Arktur je izgledao kao narančasta točka na nebu s minimalnim treperenjem. Postavio sam teleskop, iskolimirao ga i krenuo promatrati. Na jugu je blještao Mjesec, a Jupiter se skrivao u krošnjama parka pa sam krenuo lupati po dvostrukim zvijezdama. Njih inače ignoriram, ali bolje išta nego ništa. Odlučio sam provjeriti koliku rezoluciju teleskopa mogu postići. Usput, grizli su me komarci i napadale neke bube s kojima dosad nisam imao posla.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2019-08
• Datum: 14.06.2019.
• Vrijeme: 23:15 – 00:50
• Lokacija: Novo Čiče
• Temperatura: 22°C
• Vlažnost:
• Tlak:
• Prozirnost: Visoka naoblaka
• Granična magnituda:
• Seeing: Dobar, vrlo dobar u zenitu
• Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Dvostruke zvijezde
Počeo sam s Double-Double u Liri, tj. Epsilon Lire. Kada sam je pogledao na 250x obje zvijezde su bile jasno razlučene. Prebacio sam na 300x i vidio kako zvijezde ne samo što su razlučene, već između njih ima crnog prostora, tj. ne preklapaju im se difrakcijski prstenovi. Potom sam malo googlao i naletio na još jednu ,,double-double" zvijezdu u Liri. Struve 2470 i 2474. Oba para bila su široko razmaknuta, bez boje u zvijezdama, a razlika u sjaju komponentni je bila manja. Struve 2474 mi se učinila mrvicu svjetlijim. OK, riješio sam te dvostruke zvijezde, seeing me mazi, idemo vidjeti Antares. Koliko god gledao i blejao ništa od razlučivanja. Antares je bio narančasta čupava mrlja s jasno vidljivom atmosferskom disperzijom. Razočaran Antaresom okrećem teleskop opet prema zenitu.
Rasalhague je dvojna zvijezda s 0.6" razmaka. Koliko god gledao nisam uspio uočiti naznake dvojnosti, samo sam vidio bijelu zvijezdu koja lagano treperi. Okrenuo sam potom na Deltu Cygni koja slovi za izazovnu zvijezdu zbog razlike u sjaju komponentni. Bez problema sam je razlučio na 300x, bilo je crnila među komponentama, a pratilja je izgledala kao krijesnica kraj žarulje. Okrećem potom na zahtjevniju zvijezdu, Mu 1 Cygni. Na 300x vidim razdvojene zvijezde, ali im se preklapaju difrakcijski prstenovi, što je očekivano jer je razmak između njih samo 1.5". Razlika u svjetlini zvijezda je umjerena, a komponenta je bila na 5.5h. Potom okrećem na 95 Herculis, još jednu dvojnu zvijezdu koju jasno razdvajam (6"). Ono što me iznenadilo je lijep koloritet, jedna komponenta je narančasta, druga bijela ili lagano plavičasta. Na kraju, tu je i najizazovnija dvojna večeras, 40 Herculis. Razmak između komponenti je 1.2" i to sam uspio uočiti. Vidio sam dvije jezgre, ali naravno bez crnila na njima. Razlika u sjaju zvijezda je veća.
Po završetku sam okrenuo ja Jupiter. Slika je bila mirna, ali je nedostajalo kontrasta. Vidjela se ,,dosadna" strana planeta, ona bez Crvene Pjege. Najveća akcija je opet bila oko ekvatorijalnih pojaseva gdje je bilo tankih bijelih pruga, festuna, svijetlih ovala uz njih itd... Skicu sam završio u 00:22, tj. započeo sam je u 00:15 i crtao do 00:29. Po završetku s Jupiterom okrenuo sam na Mjesec i ostao slijep. Bilo je zanimljivih kratera i seeing je bio dobar, tj. vidjelo se lelujanje ali fini detalji su bili postojani.
U 00:50 krenuo sam sa spremanjem opreme i priveo sam promatranje kraju.
(https://36pf0a.bn.files.1drv.com/y4mQVUVGC9uRNlDjrTr7Xp_o4_FrE61tTRL6GpxsdVPug6tgLTlfiMtceVvnlTUYKbb659c8DQANLIwkKbvBLwNljd6VY3LHQMui6B2ltyQ-KPd6AFvbgFEYhrqWOAoAiMlAKfbR1ed5LZkAbIxdLL5HcFss0WDOG-wWoyeiptzUFKIhUAAXOYBkNneowjPHcvqAVG-c3kLwNODvO2JTbLvQg?width=853&height=1024&cropmode=none)
I ja bi gledao dvojne zvijezde...
Jako fina skica jupitera, dobro si i oromatrao s obzirom na visoku naoblaku *zubko*
Po ničemu posebno promatranje. Jupiter je nisko nad horizontom pa je sklon utjecaju lošeg seeinga. Komarci su gladni pa kvare koncentraciju i uzimaju danak u krvi za svako promatranje. Susjedove šljive su sve više i pogled iz dvorišta na jug postaje sve više ograničen. Na kraju, opet sam fulao Crvenu pjegu. Čini se kako Pjega ove godine ima velike turbulencije i moguće je kako će u doglednoj budućnosti iščeznuti.
PS: Imam novi skener, Canon Lide 400 i gušt je radit s njim. Radi na Windowsima 10, ima 16 bit dubinu skeniranja po RGB kanalu i dvostruko veću rezoluciju od dosadašnjeg Lide 25, kojeg sam koristio od 2007.
(https://2api0a.bn.files.1drv.com/y4muZNpwQkrW5TaBqDV7BsbowFaU2aScbhLKwKnRVbOEmXGD9omtO6R2RBoIz9EzEMxGQzJpuTz_e5eQjnuLNYPEs7aDOQ1gmEIFH76QNqfMBqhFeeAbwtyboy2nyWnVyYuzJ5qjWJJ67uIAQONA-XNVxcjF48vhYSWBtp_Q0g7FJ2JynWGcAGnfUfawk-gNwmtKKhkejyNb3gKxnos2q62TA?width=853&height=1024&cropmode=none)
Ovaj produženi vikend proveo sam na Cresu u jednoj zabačenoj uvali.
Tamo se održavao festival elektronske glazbe pa su me putem poznanstava organizatori kontaktirali kako bih došao s teleskopom i malo ekipi pokazao nebo.
Ono što mi se svidjelo je prekrasna priroda na Cresu, more čisto kao suza, idealne temperature za potražiti osvježenje i plivanje. Noćno nebo je solidno, možda kao u Vukomeričkim goricama, ali nisam imao SQM niti sam bio u skroz mraku da bih mogao dati konačnu ocjenu. M13 se jedva kužio golim okom.
Ljudi su u pravilu bili oduševljeni viđenim. Jupiter i Saturn, mladi Mjesec... sve ih je to oduševilo. Poseban show je u nedjelju bio Jupiter, kada je oko 22h iza/ispred njega počeo provirivati jedan od galilejanskih mjeseca i polagano se udaljavati od planeta. To sam iskoristio kako bih ljudima pokazao da stvari na nebu nisu statične, već dapače, veoma dinamične. Nažalost, seeing je obje noći bio loš pa od nekih detalja na planetima nije bilo ni govora. Čak se ni Cassinijeva nije lako uočavala na saturnovim prstenovima.
Od zvjezdanih jata tu su bili M15 i M13, kod kojih je najčešća reakcija bila "aaaaa, lijepooooo". M11 je najčešće stvorio lingvistički efekt "pa daj ne s*ri, otkud toliko zvijezda". Slična stvar je bila i kod Double Clustera. M31 se cijenio, posebice kada bi naglasili (bio ex forušam Frank samnom) da je to druga galaksija, x milijuna svjetlosnih godina od nas. Dvostruke zvijezde su bile fora, posebice Albirea a iz rukava sam izvukao asa, V Aql, karbonsku zvijezdu. Naime, svi su htjeli vidjeti Antaresa kako se crveni pa sam rekao da imam nešto crvenije od crvenog na raspolaganju. *D*
Maglice, osim M57 su ostavile slab dojam. Ljudi su uglavnom mislili da se radi o optičkim greškama. Laguna se lijepo vidjela ali je to uglavnom izazvalo reakcija "kaj je to tamno, bezveze".
Ono što me zasmetalo je grbav teren za postavljanje šatora i mogućnosti transporta, totalno neastronomske stvari. Do uvale se moglo samo brodićem pa sam morao teleskop dobro zaštiti da ga ne bi kakav val zapljusnuo i trajno oksidirao. I taj brodić je malo vozio po "svom rasporedu" pa nije bio baš pouzdan.
PS: Neki su se hvalili da su već gledali kroz teleskop jer im je neki čiča na Lastovu mjesec dana ranije pokazivao nebo. Tko li je taj čiča?
Promatranje 2019-08-27 (https://zvjezdopisi.com/2019/08/28/promatranje-2019-08-27/)
Pauza od ozbiljnog bavljenja astronomijom je potrajala do sinoć. Ljeto, kratke noći, vruć asfalt... sve me to više mamilo na bicikl nego za teleskop. Sinoć su se stvari posložile drugačije, astronomija je bila prioritet.
Prognozu je pokvario neki oblak koji je niknuo u Sloveniji iz ničeg i došao nad moje kraj. Zbog njega sam odgodio polazak da vidim kako će se situacija razvijati, a hrabriji dio ekipe je otišao na Petrovu goru. Na kraju, negdje oko 20h sam presjekao i odlučio otići u mrakaču bez obzira na oblake. Za tren sam se spremio i bio u autu s teleskopom na putu prema Pokupskom Cerju. Na putu mi je palo na pamet da odem provjeriti koliko je jedna livada u selu Gornje Taborište iskoristiva za astronomiju. Ta lokacija bi bila 5 min dalje od trenutne, a nudi veću nadmorsku visinu i tamnije nebo. Nažalost, otkrio sam da je livada u biti nepristupačna i da nema pristupa s ceste jer je ograđena šikarom i papratima od 2 metra. Izgubio sam na to istraživanje pola sata pa sam svoj uobičajeni teren došao tek u 22h. Dok sam spremio teleskop i krenuo s promatranjem, bilo je već 22:30. SQM, kojeg sam našao nakon što je 4 mjeseca proveo u džepu zimske jakne, mjeri na početku promatranja oko 21.15 mpas.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2019-10
• Datum: 27.08.2019.
• Vrijeme: 22:30 – 00:05
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 20°C
• Vlažnost: niska
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra, kasnije magla
• Granična magnituda: 21.15 mpas
• Seeing: Dobar, trpio je 300x
• Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje
Sektor neba od RA: 19h 30m DEC: +10° 00′ do RA: 20h 00m DEC: +20° 00′
NGC 6803, PNEB, m=11.4, Aql
143x HP: Ništa ne vidim, samo zvijezde. Odlučio sam probati s OIII filterom.
Ako me sjećanje ne vara, na ovoj maglici sam više puta ,,polomio zube" pokušavajući je vidjeti.
143x HP OIII: Opet ništa od planetarne maglice, ali ne odustajem. Idem provjeriti na 250 puta dali je neka od zvijezda možda NGC 6803.
250x PL OIII: Jedna od zvijezda u vidnom polju mi je sumnjiva, kao da vidim maleni disk, ali nisam siguran.
300x PL OIII: Dižem na najveće povećanje koje imam. Sumnjiva zvijezda je definitivno čudna, vidim maleni disk, jedva različit od ,,pravih" zvijezda. Disk mi se čini blago ovalan s većom osi položenom u smjeru 1h.
300x PL: Nakon uočavanja diska sklanjam OIII filter i otkrivam da je disk vidljiv i u običnom svjetlu. Maglica je sjajna, ali sitna, možda oko 2-3" u promjeru.
Maglici uspoređujem sjaj s okolnim zvijezdama i dolazim do rezultata od 11.7 magnituda, što je blizu službene vrijednosti.
Na internetu pronalazim skicu maglice napravljene kroz 40 cm teleskop na povećanju od 1047x. Kako je to moguće? Možda sam previše konzervativan s povećanjima.
NGC 6837, OC, m=12.0 , Aql
143x HP: Prvo sam slučajno nabasao na neki asterizam u blizini i pomislio da se radi o skupu. Taj asterizam je bio prstenolika struktura, oko 4.5' u promjeru. Cartes du Ciel otkriva da stvarno taj asterizam je na mjestu gdje sam uočio. Tek kada sam teleskop pomaknuo malo prema dolje, u pogled mi je uletio maleni skup od oko 10 sitnih zvjezdica. Promjer roja je bio oko 1'.
NGC 6840, OC, m=n/a, Aql
143x HP: Grupica od 25 do 30 zvijezda sličnog sjaja koja dobro odskače od pozadine, relativno je gusta i ima oko 4' u promjeru.
NGC 6843, OC, m=n/a, Aql
143x HP: Dijeli vidno polje s obližnjim NGC 6840. Sastoji se od oko 20 zvijezda različitog sjaja, dobro se ističe, a oblik skupa je pravokutan s repom od tamnijih zvijezda u smjeru 2 h. Oko 4' u promjeru.
Messier 71, GC, m=8.4, Sge
143x HP: Sjajan oblak sitnih zvjezdica, oko 3' u promjeru. Što ga više gledam to mi se čini više trokutaste forme sa oštrim vrhom u smjeru 11 h, a širim dijelom u smjeru 5 h. Po skupu vidim središnju prugu zvijezda, i još nešto što bi mogla biti paralelna pruga odmaknuta dolje desno od središnje.
250x PL: Veće povećanje potvrđuje da je skup trokutast, s posebno istaknutom grupacijom zvijezda na donjem lijevom vrhu. Oštri vrh trokuta, u smjeru 11 h, ima u sebi sjajniju zvijezdu, a još jedna se smjestila na sredini donje stranice trokuta. Iza skupa, u smjeru 5h se pružaju tri kraća repića ili izdanka. U samom skupu ne uočavam nikakvu mliječnost nerazlučenih zvijezda. Brzo (površno) sam prebrojao 30 pojedinih zvijezda vidljivih u skupu, a promjer procijenio na 3.1'.
Prolazak auta na obližnjoj cesti otkriva izmaglicu u zraku.
Harvard 20, OC, m=7.7, Sge
143x HP: Vidim objekt s neobičnom oznakom ucrtan u atlasu pa sam ga odlučio provjeriti, ionako sam u blizini. Vidim široko razmaknutu dvostruku zvijezdu (između 2 i 3' razmaka) s komponentama podjednakog sjaja. Oko donje zvijezde u skupu narojilo se oko 20tak zvijezda sličnog sjaja. Cijeli skup je lako vidljiv, sjaja, duguljast i relativno gust.
Gotov sektor neba od RA: 19h 30m DEC: +10° 00′ do RA: 20h 00m DEC: +20° 00′, prelazim na RA: 20h 00m DEC: +00° 00′ do RA: 20h 30m DEC: +20° 00′
NGC 6852, PNEB, m=12.6, Aql
143x HP: Veoma tamni oblačak oko 2-3' u smjeru 5 h od obližnje sjajne zvijezde
143x HP OIII: Oblačak je vidljiv na istom mjestu kao i bez filtera, samo je sada neznatno lakše ga uočiti.
250x PL OIII: Oblačić je tu, ali je veoma taman pa stalno uskače i iskače iz vidljivosti. U takvim uvjetima ne uočavam ikakve detalje u njemu.
NGC 6962, GX, m=12.1, Aqr
143x HP: Galaksije, to volim! GoTo je malo fulao pa ručno dolazim do objekta. U vidnom polju okulara ukazala mi se sitna, tamna fleka, jedva vidljiva direktnim pogledom, ali jasna skrenutim pogledom. Izgleda kao pločica svjetla bez detalja.
NGC 6964, GX, m=13.0, Aqr
143x HP: Oko 1' desno od NGC 6892 uočavam veoma tamnu fleku koja se stisla uz obližnju zvijezdu 13. magnitude. Mrlja je naravno bez detalja. Sumnjam na još jednu mrljicu iznad ove dvije, na rubu vidljivosti.
Kasnija provjera otkriva kako je mrljica na rubu vidljivosti u biti dvostruka zvijezda sa komponentama od 14.15 i 15.2 magnitude.
NGC 6906, GX, m=12.3, Aql
143x HP: Vidim neku mrlju koja se koprca u vidnom polju, veoma tamna, nejasnih rubova (forme).
214x UW: Veće povećanje pomaže i mrlju sada čini statičnom. Okrugla je, tamna i malo svjetlija prema sredini, a ovu susjednu IC mrlju ucrtanu u atlas ne uspijevam uočiti, čak niti skrenutim pogledom.
Kasnija provjera otkriva kako je IC 5006 u biti dvostruka zvijezda. Greška u katalogu i atlasu.
Nešto šušti na livadi do, pojačavam muziku na mobitelu da oglasim svoju prisutnost i razbijem strah.
NGC 6891, PNEB, m=10.5, Del
214x UW: Ovaj objekt se lako vidi, sjajan disk koji se bez problema uočava iz prve.
300x PL: Sjajan disk s tankim, mrvicu tamnijim obrubom, na mahove kao da vidim središnju zvijezdu.
Negdje u ovo doba uočavam da je okoliš postao bitno svjetliji. Očito se magla spustila.
NGC 6879, PNEB, m=12.5, Sge
214x UW: GoTo je opet malo fulao pa ručno navodim teleskop. Unatoč tome ništa ne uočavam na mjestu planetarne maglice.
214x UW OIII: Pokušao sam s filterom ali bez uspjeha.
Ubrzo potom auto s lokalne ceste osvjetljava okoliš i vidim da sam u debeloj magli. Prošla je ponoć i u 00:05 prekidam promatranje. Zadnje mjerenje SQM-om daje vrijednost od 21.05 mpas.
Oriđiđi dnevnik je tu: https://1drv.ms/b/s!Au07c4Nt9PGvhL97VTQjhIpMlVVxZw
Bravo Ach... *tu* *pljesk*
:-)
2019-08-31: Čavlovica (https://zvjezdopisi.com/2019/09/01/2019-08-31-cavlovica/)
Prije dva tjedna sam na jednoj vožnji biciklom prošao Zrinskom gorom, točnije prijevojem ,,Vratnik" kraj sela Čavlovica. Motivacija za vožnju, osim otići gdje već nisam bio, je bila istražiti postoji li odgovarajuća lokacija za promatranjem teleskopom. Zrinska gora je neznatno dalje od Petrove gore, a po procjenama sa https://www.lightpollutionmap.info/ trebala bi biti znatno tamnija, s očekivanim SQM vrijednostima od oko 21.6 do 21.7. Petrova gora vrijednosti od 21.6 postiže samo u iznimno dobrim noćima.
Prijevoj Vratnik je na 427 m visine iako tabla pogrešno navodi da je na 467 m. Na vrhu prijevoja odvaja se zemljani put u lijevo i vodi par stotina metara do jedne livade, koja ima jako čisti horizont pod sjeveroistoka do jugozapada. Na bicikliranju sam potvrdio da je lokacija lako dostupna, horizont čist, a pitao sam i vlasnika livade smeta li mu ako dođemo. Rekao je da ne smeta.
Dva tjedna kasnije konačno se pružila prilika obići Čavlovicu. Društvo mi je činio Veljko s kojim sa se našao u Velikoj Gorici. Uputili smo se na sat i pol dugu vožnju po magistralnim cestama do Čavlovice. Ceste je dobra, ali nakon Petrinje zavojita pa nije tako ,,lagodna" vožnja kao do Petrove gore.
Po dolasku na lokaciju, oko 21:45, bio sam malo razočaran nebom. Na jugu je bio neki nejasni oblak iz kojeg je povremeno bljeskalo, ali osim toga, cijelo nebo se činilo previše svjetlo. Veljko je rekao da je nebo vidno bolje nego na Petrovoj gori sinoć, ali ja sam očekivao više. Upregnuli smo SQM-ove da bi izmjerili koliko je nebo loše ili dobro, dobivali smo vrijednosti od 21.55 mpas, +/- 0.02 gore dolje. Petrova gora je večer prije bila 21.45 mpas tako da je Čavlovica tamnija, ali ne toliko tamnija. Bilo je tu i svjetlosnih kupola, jedna na jugoistoku, malena, ali onako, upečatljiva. Ona je od Novog Grada (Bosanski Novi). Jugozapad je bio svjetliji uz horizont, to se vide utjecaji Cazina i Velike Kladuše. Sjever je također uz horizont svjetliji, to su Sisak i Petrinja. Ono što je dobro je da je horizont čist od sjeveroistoka do jugozapada, a i te svjetlosne kupole ne smetaju više od par stupnjeva iznad horizonta.
Kada smo već pregazili toliki put, 70 km u mom slučaju, bio bi red da se nešto i promatra. Veljko je postavio opremu, bacio pogled na par dvostrukih zvijezda i ubrzo otišao spavati, a ja sam odlučio se prebaciti malo na galaksije oko Pegaza i Andromede.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-11
Datum: 31.08.2019.
Vrijeme: 22:40 – 00:40
Lokacija: Čavlovica
Temperatura: 17°C
Vlažnost: niska
Tlak:
Prozirnost: Loša, mliječno nebo
Granična magnituda: 21.55 mpas
Seeing: Dobar, trpio je oko 250x
Instrument: 300/1500 GoTo
Korišteni okulari: HP – Baader Hyperion 68°, PL – SkyWatcher Planterary 58°, UW – SkyWatcher Panorama 82°
Promatranje
Sektor neba od RA: 22h 00m DEC: +30° 00′ do RA: 23h 00m DEC: +40° 00′
NGC 7331, GX Sb, m=9.5, Peg
143x HP: Veoma sjajna, duguljasta galaksija sa omjerom osi od 4:10. U sredini galaksije je sjajna ovalna regija koja još malo dobiva na sjaju prema samom centru.
214x UW: Galaksija manje-više izgleda isto kao na 143x, samo su rubovi središnje svijetle regije sada bolje definirani, kao da imaju prekid umjesto postupnog gubitka sjaja. Ovaj efekt je posebno izražen na desnoj strani galaksije.
250x UW: Prilikom skiciranja galaksije ispod središnje svijetle regije sam uočio još jedan diskretan oblačić u sklopu galaksije, neznatno svjetliji od okolice. Sama središnja regija mi se čini malo ,,odmaknuta" od geometrijskog središta galaksije.
U vidnom polju s NGC 7331 vidim i susjedne galaksije, tzv. ,,mušice".
NGC 7335, GX S0, m=13.3, Peg
214x UW: Tamna, malena i nejasna mrlja koja mi se čini mrvicu svjetlija prema sredini.
NGC 7337, GX SBab, m=14.4, Peg
214x UW: Malena, veoma tamna mrljica, okrugla i sa zvjezdolikim središtem. Teško je uočiti detalje jer ,,pleše" na rubu vidljivosti.
NGC 7340, GX E?, m=13.7, Peg
214x UW: Malena, veoma tamna mrlja bez detalja. Čini mi se da uočavam još jednu mrljicu gore lijevo od NGC 7340, ali provjera u Cartes du Cielu ne otkriva ništa.
Po završetku proučavanja vidnog polja oko NGC 7331 posvećujem se skiciranju istog na povećanju od 250x.
(https://qchp6a.bn.files.1drv.com/y4mN3UDkbuWyjLybkWhnH5f5HMVrV2pYvlHDEc7qXsJ1I_KgLXaGWGLv45WLQStlF4JZcw8Ocm7Wjr6gRMKXmj8CPavjBKSGt-C-DxfiC2TJRVZ_UpgAlfBXqqQD-LkFE4_-a-EMHsK8hqmqfX9eO7p5SkwLYt2uAYQDPuVGRNqI0DbWIQmVzPRSwvZ7-Es-zgJg1dV_udZ2K-6ZAS0dP5YEQ?width=683&height=1024&cropmode=none)
Skica galaksije NGC 7331 i susjeda
Nakon skiciranja se selim na Stefanov Kvintet, grupaciju galaksija nedaleko od NGC 7331. Nažalost, za mene je on kvartet jer ne vidim svih pet galaksija, već tri, a četvrtu nazirem.
NGC 7320, GX Scd, m=12.6, Peg
214x UW: Tamna, ovalna mrlja koja je blago svjetlija prema sredini.
NGC 7319, GX SBbc, m=13.1, Peg
214x UW: Malena, veoma tamna i nejasna mrlja.
NGC 7318A(B), GX, m=13.1, Peg
214x UW: Ovalna, tamna mrlja koja kao da u sebi sadrži zvjezdicu odmaknutu lijevo od centra.
NGC 7317, GX E4, m=13.6, Peg
214x UW: Mrlja koju jedva nazirem skrenutim pogledom, ekstremno tamna.
Oko 2-3′ gore od Stefanovog Kvinteta vidim još jednu mrljicu, tanku, tamnu i sitnu prugu svjetla s atmosferom. NGC 7320A odgovara tom opisu, ali je 10′ od Kvinteta i 15. magnitude pa sam skeptičan da sam baš nju vidio.
NGC 7265, GX E-S0, m=12.1, Lac
214x UW: Ovalna, tamna, omanja mrlja. Na mjestu središta ima sjajan disk.
NGC 7292, GX IBm, m=12.5, Peg
214x UW: Veoma tamna mrlja, nejasnih rubova. Čini mi se blago ovalna uz nešto sjajniju sredinu.
NGC 7217, GX Sb, m=10.1, Peg
214x UW: Sjajna, okrugla galaksija, umjereno velika. Od ruba prema središtu, jedno ¾ radijusa, polagano joj raste sjaj, a onda zadnju četvrtinu naglo skoči. Izgleda kao nerazlučeni kuglasti skup.
Gotov sektor neba od RA: 22h 00m DEC: +30° 00′ do RA: 23h 00m DEC: +40° 00′
NGC 6879, PNEB, m=12.5, Sge
300x PL OIII: Ova planetarna maglica ostala mi je dužna od zadnjeg promatranja. Unatoč velikom povećanju i OIII filteru, nisam ništa uočio.
Sektor neba od RA: 02h 00m DEC: +40° 00′ do RA: 03h 00m DEC: +50° 00′
NGC 891, GX Sb, m=9.9, And
143x HP: Tamna, velika galaksija. Pruža se oko ¼ vidnog polja, duguljasta je s omjerom stranica 5:1. Jasno vidim tamnu prugu po sredini galaksije. Galaksija je na polovici mrvicu šira. Prošarana je zvijezdama iz Mliječne staze.
NGC 812, GX SBc, m=11.3, And
143x HP: Veoma tamna, nejasna mrlja. Ne vidim detalje u njoj, jednolikog je sjaja i bez teksture. Blago je ovalna i donekle pogled na nju ometa obližnja zvijezda.
NGC 846, GX SBab, m=12.1, And
143x HP: Tamna, duguljasta mrlja sa teže uočljivom prugom svjetla po sredini. Nema jezgru ili slične detalje. Manjih dimenzija je.
NGC 910, GX E0, m=12.0, And
143x HP: Vidim više mrlja u okularu. Ova galaksije je tamna, sitna i blago svjetlija u sredini.
NGC 913, GX S0, m=15.0, And
143x HP: Ekstremno tamna pruga svjetla bez detalja.
Vjerujem kako sam vidio NGC 913, a ne NGC 912, jer sam galaksiju opisao kao ,,prugu svjetla", što više opisom odgovara fotografijama NGC 912 nego 913.
NGC 980, GX S0, m=13.0, And
143x HP: Vidim više mrlja u okularu. NGC 980 je veoma tamna, malena, duguljasta s prugom svjetla po sredini. Pruga svjetla u centru galaksije ima zadebljanje.
NGC 982, GX Sa, m=12.5, And
143x HP: Veoma tamna mrlja, malena, okrugla i s nejasnim rubovima. Izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 1003, GX Sc, m=11.5, Per
143x HP: Tamna mrlja uz sitnu zvijezdu. Umjereno malena, ovalna, ali na stranu prema zvijezdi izgleda kao ,,odgrižena". Možda sjaj same zvijezde utječe na vidljivosti i stvara taj efekt.
NGC 1122, GX SBb, m=12.1, Per
143x HP: Tamna, malena i ovalna fleka sa središtem koje liči na mutnu, doduše tamnu, zvijezdu.
Messier 34, OC, m=5.2, Per
100x UW: Veoma sjajan skup, lako se uočava, ispunjava vidno polje okulara, Sastoji se od barem stotinu zvijezda koje imaju veću razliku u sjaju. Središte je zgusnuto, pravokutno, a iz njega se pružaju krakovi tj. lanci zvijezda. Lanci su različitih dužina, a dva najbogatija i najduža pružaju se prema jugu.
NGC 956, OC , m=8.9, And
100x UW: Umjereno velik, ali siromašan skup (barem u odnosu na susjedni M34). Skup se sastoji od 20tak zvijezda različitog sjaja koje su poredane u jedan niz. Zanimljivo je kako je niz savinut na više mjesta pa izgleda kao brojka ,,2", barem u newton teleskopu.
Kako sam isti dan odvozio Breveto Velika Gorica od 200 km bio sam umoran pa sam u 00:40 proglasio fajrunt i počeo se spremati. Zaključak je da lokacija obećava, ali je treba još jednom provjeriti.
2019-09-04 (https://zvjezdopisi.com/2019/09/06/2019-09-04-u-kukuruzu/)
Kiša, koja je padala u prekidima od nedjelje navečer do utorka ujutro, isprala je onaj atmosferski mulj koji se cijelo ljeto nakupljao. Cijeli dan je nebo nakon kiše bile duboke plave boje, bez one mliječnosti koja kvari prozirnost. A zalazak tek, prekrasna igra boja i nijansi, od indigo plave tmine neba do roskastog horizonta. Kako Mjesec zalazi dovoljno rano, oko 22:30, isplatilo se otići na teren.
Krenuo sam ležerno, oko 21:00 i ponio fotić. Pokušao sam nešto fotkati po putu, ali ispao sam iz štosa. Nastavio sam dalje prema svojem promatralištu kad u dolinama Vukomeričkih gorica skužim maglu! Redovito u Pokupskog Cerju popušim tu glupavu maglu i nisam htio da mi se to večeras dogodit, posebice kada do zalaska Mjeseca imam još sat vremena. Tko brani magli da me do tad prekrije?! Okrenuo sam auto na pola puta i krenuo prema staroj lokaciji u Hotnji. Nebo nije tamo toliko tamno, ali sam na 30m višoj poziciji, daleko od šuma i vodenih tokova koji navlače vlagu.
(https://o8hi6a.bn.files.1drv.com/y4mi4vwVuHgxtmspO1ywnoSoYFO7-0Uk3XX972zs5-kWR7FX3Lo4QWtX8DUqdwY2AaeF2MKrT39so6T8ojmFo2nA9KXFDxA-IsXmFrrx3LqtDeAA3_4SSM4Bg1-rZxBrSUhizYLtfO5xjCfakEzhO5PH-sp-vU-JxvxYlvCRQDndJNZmAYTNOGg6H75hRx8CEu9gRpPmV5rOPoNvfGS5fa50Q?width=1024&height=576&cropmode=none)
Došao sam na kraju na isto ono kukuruzište gdje sam prije dvije godine imao čvenk s lovcem (https://zvjezdopisi.com/2017/10/13/promatranje-2017-10-12/), u mraku. Ovaj put je brdo bilo samo moje. Izvukao sam teleskop, postavio ga, malo fotkao i krenuo s promatranjem u 22:30, kada je Mjesec zašao. Vizualno mi se nebo činilo bolje nego na Čavlovici par dana ranije, ali SQM je mjerio znatno lošije vrijednosti, u rasponu od 21.05 do 21.10. Čak je Pokupsko Cerje mrvicu bolje od ovog, jer se osjetio utjecaj 18 km udaljene Petrinje pa i Siska na jugoistoku. Primijetio sam da je svjetlosna kupola dobila plavičastu komponentu, posljedicu prelaska na LED rasvjetu.
Ono što me u par navrata zagnjavilo tokom promatranja je gubitak kontakta. Naime, žica koju sam spojio na krokodile, koje pak spajam na akumulator, nije zalemljena već samo namotana. Trešnje teleskopa uzrokovale su u par navrata gubitak kontakta i instant resetiranje SynScan kontrolera, što je dovodilo do potrebe za ponavljanjem postupka usmjeravanja teleskopa za rad GoTo-a i praćenja.
Danas sam se opet vratio na sektor neba koji sam promatrao na Čavlovici, na sjeverozapadu Pegaza. Naime, prilikom pisanja zadnjeg izvještaja i pregledavanja raznih izvora podataka, od Cartes du Ciel (CdC) do Digitized Sky Surveya, primijetio sam kako je u atlasu izostavljeno mnoštvo galaksija koje bi trebale biti vidljive u 30cm teleskopu. Dao sam si truda pa sam uz pomoć CdC-a ucrtao neke od tih galaksija u atlas i odlučio ih večeras sve potražiti. Skupilo se tu tucet objekata koji su preskočeni.
Pri prvom usmjeravanju GoTo-a odabrao sam kao prvu zvijezdu Altair u koju je teleskop već bio približno usmjeren zbog podešavanja tražioca. Kada sam odradio usmjeravanje otkrio sam da GoTo felša za barem 5°. Opcija ,,PAE" tj. Pointing Accuracy Enhancement nije pomogla. Nije bilo druge nego ponoviti usmjeravanje nakon čega je radio dosta dobro, bio je unutar 0.3 do 0.5° od mete.
U 22:30 startam s promatranjem, SQM mjeri 21.05 mpas.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-12
Datum: 04.09.2019.
Vrijeme: 22:30 – 00:20
Lokacija: Hotnja
Temperatura: 12°C
Vlažnost: visoka
Tlak:
Prozirnost: Odlična
Granična magnituda: 21.08 mpas
Seeing: Dobar,
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyWatcher SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Provjera dodatnih galaksija u sektoru RA 22h 00m, DEC +30° 00′ do RA 23h 00m, DEC +40° 00′
(https://o8hl6a.bn.files.1drv.com/y4musg-FN-MdaJNebjSQy1Z5QKZF2Orjc13WJ_MnC3WmwzXc6xGr0c88sICANFFkIolbXTCIcHPaQKqSbC_7qz1ysYl5g6spWxK8c36xOfuqfocrG6LYO_-TbSrNVVIoTKgDvEOBwL6hawcs5YzQ5-gnsPqfQWkbaYUwSWLxfa3i9hK3MX4IxZdCtfkxgxeR0COw0pJE1aDQnrdmuyPaY95Aw?width=1024&height=678&cropmode=none)
Nebo nad Hotnjom i nova LED rasvjeta. Kome ona svjetli u ponoć?
NGC 7315, GX S0, m=12.5, Peg
143x HYP: Veoma tamna fleka, jasno se vidi sa skrenutim pogledom. Sitna je, bez detalja, nalikuje na mutnu zvijezdu.
214x UW: Galaksija se lakše vidi na većem povećanju, tamna je, sitna, blago ovalna. U sredini je neznatno sjajnija. Malo van njenog ruba, u smjeru 4h i 7h skrivaju se zvjezdice na rubu vidljivosti.
NGC 7343, GX SBb, m=13.5, Peg
214x UW: Veoma tamna fleka koja se vidi samo sa skrenutim pogledom. Ne uočavam nikakve detalje.
NGC 7263, GX Sb, m=13.8, Lac
214x UW: Veoma taman, duguljast oblačić svjetla, malen i nešto svjetliji u sredini.
Što je najsmješnije, tražio sam galaksiju NGC 7264, ali sam slučajno nabasao na NGC 7263. Grešku u identifikacija otkrila je položajna skica, koja bolje odgovara NGC 7263 nego 7264. Morat ću još jednom provjeriti ovu galaksiju.
NGC 7265, GX E-S0, m=12.1, Lac
214x UW: Kad sam već tu, zašto ne provjeriti status nedavno promatrane susjede, barem radi usporedbe opisa. Večeras vidim tamnu, blago ovalnu mrlju s okruglom, skromnijih dimenzija sa svjetlom regijom u sredini. Znatno svjetlija od susjedne NGC 7263(4).
NGC 7330, GX E, m=12.2, Lac
214x UW: Ništa ne vidim u vidnom polju okulara. Puno je zvijezda pa možda skrivaju galaksiju, a možda sam je fulao!
UGC 12242, GX E, m=12.9, Peg
214x UW: Ovaj put je GoTo dobar, skoro je centrirao galaksiju u vidno polje.
Ova terenska napomena kako je GoTo dobar nije na mjestu. Promašio sam NGC 7407 za cca 0.4° i odmah sam skočio na prvu fleku koja mi se našla u vidnom polju. Fleka je uz tešku muku identificirana pomoću Cartes du Ciela, DSS snimaka, SIMBAD-a i NASA-ine baze NED. Ispucao sam skoro sve aseve iz rukava da je identificiram. Definitivno ću morati opet pretražiti ovaj komad neba.
Zanimljivo je kako sjaj ove galaksije nije čak ni nešto spektakularno malen, NASA-in NED daje vrijednosti od m=12.73 i 13.13 u kroz V filter (zeleno svjetlo). U prosjeku to je m=12.93. Galaksija je udaljena nekih 300 milijuna svjetlosnih godina.
Fora je da kad znaš di su objekti da ih lakše uočavaš, iako su pola magnitude tamniji od uobičajenog praga. Gotov je sektor neba od RA 22h 00m DEC +30° 00′ do RA 23h 00m DEC +40° 00′.
Sektor neba RA 22h 00m, DEC + 20° 00′ do RA 23h 00m, DEC +30° 00′
NGC 7332, GX S0, m=11.1, Peg
214x UW: Jako lijep par galaksija. NGC 7332 je svjetliji dio para, bridom na okrenuta galaksija. Izgleda kao pruga svjetla sa zašiljenim vrhovima i zadebljanjem u središtu. Umjereno je velika, procijenio sam joj dimenzije na 100" x 25". U središtu ima zvjezdoliku jezgru iz koje se po dužoj osi pružaju kratki, svijetli šiljci. Vanjski rubovi galaksije se vide samo sa skrenutim pogledom.
NGC 7339, GX SBb, m=12.2, Peg
214x UW: Tamniji dio para galaksija. Šira je, veća od susjede i bitno tamnija. Položena je skoro okomito na NGC 7332. U sredini je svjetla, na donjem desnom rubu kao da je središnja svjetla regija ,,odrezana" ili se tu pruža neka tamna pruga. Nisam uočio nikakvu jezgru. Dimenzije sam procijenio na 100" x 30".
NGC 7436A, GX E, m=12.6, Peg
214x UW: Veoma tamna fleka, visi se samo sa skrenutim pogledom. Nema jasne rubove, nema detalja u njoj. Slučajno je uočio.
Gotovo sektor, sada prelazim na skiciranje.
NGC 6888, NEB, m=10.0, Cyg
214x UW: Vidi se samo centralni segment maglice, tamna, skoro vrlo tamna.
214x UW OIII: Maglica nije nešto iskočila s OIII filterom. Mislim da je izlazna pupila premala. Prebacujem se na manje povećanje.
100x UW OIII: E to je sada to! Vidim cijelu maglicu, pruža se preko 1/3 vidnog polja, što je oko četvrt stupnja. Maglica izgleda kao taman luk sa zadebljanjima na kraju, kao slušalice. U sredini je najsvjetlija i ima nešto tipa izdanak prema unutra, usmjeren prema središtu zakrivljenosti. Sam polukrug maglice nije prazan već se vidi veoma tamna ispuna. Vanjski obrub luka maglice je u pravilu najsvjetliji. Odlučujem se maglicu skicirati na još manjem povećanju, 89x, kako bi s većom izlaznom pupilom dodatno istaknuo maglicu.
Iz polja kukuruza kraj kojeg promatram stalno nešto šušti. Nije me strah jer barem zna da je ta živina biljojed (a što ako je svejed?). U šumi čujem krikove lisica, sa stabala se oglašavaju ćukovi i sove. Živopisno brdo. Unatoč šumovima i krikovima, tako dobro mi ide, a fantastičan pogled na Crescent nebulu (NGC 6888) me nabrijava da nastavim dalje s promatranjem. Zanimljivo je kako fini ljudi za NGC 6888 imaju nadimak ,,Maglica Mladi Mjesec", manje fini poput mene su izokrenuli izgovor riječi ,,crescent" u ,,kretenuša".
(https://pshk6a.bn.files.1drv.com/y4mOvnqkR7zW_bIjWymIY8HZBLmnqJB5ugY7cneo3VmooAh42G0cCadC543zARN-fVq4m-Yx1KnAlcU8z6obqF86GsmZb0Yp6TD0ZZrT2kb8dxy-CkJRZFpez-MPgE0aU0FnvppruxPP2sItkKPg97wvXQ-JdOAdFsmM0nBVOFJBpLRo7ej3IDH8BAXTBKoJtW1ExiUW896EWxG24wDANRjpg?width=737&height=1024&cropmode=none)
Nakon skiciranje prelazim drugi sektor neba.
Od RA 23h 00m, DEC +30° 00′ do RA 00h 00m, DEC + 40° 00′
NGC 7457, GX E-S0, m=11.2, Peg
214x UW: Svjetla mrlja, ovalna, nejasnih rubova. Površinski sjaj galaksije ima neko komešanje u sebi, kao da pokazuje teksturu. Galaksija je omanja, sjajnog središta.
U blizini NGC 7457 ucrtao sam galaksiju NGC 7473, koja bi trebala biti u dometu mog teleskopa. Usmjerio sam teleskop na ucrtanu lokaciju i uočio ekstremno tamnu mrlju, okruglu i bez detalja. Izgledala je kao mutna zvijezda. Ništa neobično nema u ovom opisu za objekte koji su na rubu detekcije, ali problem je što položajna skica ne odgovara okolici NGC 7473. Potrošio sam sat vremena u Cartes du Cielu pretražujući taj komad neba s ucrtanim uzorkom zvijezda, ali bez uspjeha. Morat ću se vratiti ponovno ovoj galaksiji i vidjeti o čemu se radi.
NGC 7512, GX E3, m=12.7, Peg
214x UW: Veoma tamna, malena i okrugla mrlja s ,,plešućim" rubovima.
NGC 7490, GX Sbc, m=12.3, Peg
214x UW: Galaksiju nije teško uočiti u okularu, veoma je tamna, malena mrlja bez detalja.
NGC 7680, GX E-S0, m=12.3, Peg
214x UW: Malena, veoma tamna i nejasna mrlja bez detalja.
Već je bilo debelo iza ponoći i odlučio sam dovršiti promatranje. Ostao mi je još neki PK objekt u ovom sektoru no iz iskustva znam da su oni skoro pa nevidljivi. U 00:20 sam proglasio kraj promatranja i krenuo doma 15 minuta kasnije. Nazvao bih ovo veoma uspješnim promatranjem. Zadovoljan sam viđenim i postignutim.
*šešir*
Ovo mi je uvijek baš gust za čitati *pljesk* *pljesk*
A bilo bi lijepo nekad baciti oko kroz tristotku *zubko*
Veselim se Star partiju pa cemo svi da bacimo oko kroz tu cjevcicu.:) Osobno imam samo jedan potencijalni problem s reflektorima...odnosno Dobsonom. Slika je vertikalno obrnuta...u vecini 99% slucajeva to ne smeta nimalo....ali pri pogleda na Mjesec zbunjuje jako i to samo zato jer ga cijeli zivot gledam iznad glave i odjednom je sve izmjesano. Dolje je gore i obrnuto...taj dio nikako da sazvacem.:)
Kupiš reflektora, preseliš s njim u Australiju i stvari ostanu normalne :)
Ma jok...lud neki narod...Mjesec im visi naopako.:)
Promatranje 2019-10-01 (https://zvjezdopisi.com/2019/10/03/promatranje-2019-10-01-gornje-taboriste/)
Vozeći Breveto 200 Velika Gorica (biciklistički event) otkrio jedno golo brdo kraj Gornjeg Taborišta, 5 km od Pokupskog. Tu se nekad nalazila gusta šuma koja je prije par godina iskrčena, a do vrha brda vodi nekih 50 m kolnog puta. Ludilo! Moje oduševljenje je postalo još bolje kada sam ovaj utorak otkrio kako je kolni put pojačan tucanikom, čineći tako pravi makadam. Na vrhu brda sam shvatio da imam čist horizont na 360°, nigdje šuma, reljef ili građevine ne smetaju više od 2-3° nad horizontom. Filing kao u planetariju. SQM je mjerio 21.15, očekivao sam da će biti 21.20-21.25, ali pripisat ću to lošoj prozirnosti. K tome me užasavao intenzitet svjetlosne kupole nad Petrinjom. Izgledala je kao nuklearna gljiva i bila jasno plave boje. Iz tog razloga je od sjeverozapada do istoka nebo lošije ispod 30°, ali jug je dobar, zenit je dobar, zapad je solidan. Problem je što se ova lokacija nalazi na području divljine. Ima čagljeva, lisica, a blizu su i lokacije s vukovima. Ne bojim se tih životinja, ali opet, biti gore sam dok sve oko tebe šušti... malo je jezivo. Drugi je ljudski faktor, naime, ovo brod je na ruti ilegalnih migranata. Ne očekujem probleme s njima, jer vjerojatno izbjegavaju lokalce i žele što prije doći na odredište, ali mi nije svejedno.
Došao sam lokaciju oko 20:15 i krenuo se pripremati. Nakon 5 minuta obišla me policija, ali kada su vidjeli čime se bavim otišli u roku od 30 sekundi uz napomenu da neće više smetati. I bilo je tako. Ja sam se posvetio teleskopu, kolimaciji istog i potom sam se bacio na promatranje. Odlučio sam isprobati novi SkyWatcher Planetary okular s 3.2mm fokusa. Shvatio sam da sam previše konzervativan s povećanjima pa sam odlučio prebaciti 300x povećanja, koliko mi je do sad bio maksimum.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-14
Datum: 01.10.2019.
Vrijeme: 20:30 – 22:45
Lokacija: Gornje Taborište
Temperatura: 12°C
Vlažnost: Srednja
Tlak:
Prozirnost: Osrednja
Granična magnituda: 21.15 mpas
Seeing: Dobar
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Za testiranje okulara okrenuo sam na zvijezdu Pi Orla (Pi Aql). Ovo je dvostruka zvijezda s razmakom od 1.43 lučne sekunde. Na 465x povećanju obje zvijezde su bile i više nego jasno razlučene. Vidio sam dvije kvrge s difrakcijskim ,,čušpajzom" oko njih. Čušpajzi pojedinih zvijezda su se preklapali, ali ove dvije svijetle kvrge su stalno bile odvojene. Zrak je titrao, ali nije bio katastrofa.
NGC 6803, PNEB, m=11.4, Aql
465x PL: Kupio sam 3.2mm okular potaknut željom da ovoj maglici pokažem tko je gazda. Friška figa, veće povećanje nije imalo efekta. Da se razumijemo, lakše se vidjela njena ,,fejk" zvjezdana pojava u vidu sitnog diska koji mi se činio okrugao. U tom disku nije bilo detalja, eventualno mi se na trenove ukazivala tamna kvrgica. Nisam valjda novac bacio u vjetar?
Poslije NGC 6803 bacio sam se na Neptun. Planet kao planet bez detalja, blijedoplavi disk nejasnih rubova. Skrenuti pogled je u smjeru 2h, na oko 2 promjera planeta otkrivao sitnu, tamnu zvjezdicu. Ta neugledna zvjezdica je Triton, najveći Neptunov satelit.
Messier 15, GC, m=6.2, Peg
465x PL: Seeing muti sliku na ovom povećanju pa sam skup ne izgleda spektakularno niti je razlučen skroz na skroz. Mliječnost u i oko jezgre je ovalna, promjera je oko 1.5′, dok ostatak skupa se proteže na otprilike pola vidnog polja, tj. 3.7′.
465x PL OIII: Ubacio sam OIII filter da probam uočiti planetarnu maglicu Pease 1. Ne samo da nisam vidio maglicu, već je skup skoro iščeznuo u okularu.
250x PL OIII: Na manjem povećanju skup se nazire kroz OIII, tj. vidim mutno tijelo skupa a skrenuti pogled otkriva par zvjezdica. Niti jedna od njih ne iskače u ovom svjetlu pa zaključujem da od planetarne maglice ništa.
Messier 57, PNEB, m=8.8, Lyr
250x PL OIII: Sjajna, velika maglica, ovalna s omjerom stranica 3:2. Oval je obrubljen sjajnim obodom koji je širine oko 1/3 radijusa maglice s tim da je u smjeru duže osi nešto ,,deblji". Sredina je jednolika, bitno tamnija. Ni traga središnjoj zvijezdi. Dimenzije maglice procjenjujem na 75" x 50", širina oboda je oko 10".
465x PL: Izbacio sam OIII filter i moram priznati da maglica sada izgleda ljepše jer je uokvirena okolnim zvijezdama. Na ovom povećanju je ogromna, pruža se 1/6 vidnog polja po dužoj osi. Izgleda kao maglica Helix, tj. NGC 7293 na manjem povećanju. Oduševljen prizorom odlučujem ga skicirati.
(https://5vh5zw.bn.files.1drv.com/y4mCIpNgY-EaF1lEiXNhG33yDWXa4y16vbASfXxhNGgmgrUFuKqMUp_enDjVJ0PYqaLWrcOcgnzo4WTcU4pN8s0fgj1EcS0idvc97v-dvcYbLvrqCkv3VTojx-c7gcP9CVogAdExmaIjruy0MJEEmLJVG9BWtAJJk5cvhUCmiL1e8Fq55hxvPiG0xaEObx9M1brJlrWqQpZ3qt88F0n09kvrQ?width=737&height=1024&cropmode=none)
Messier 56, GC, m=8.3, Lyr
465x PL: Nastavljam zlostavljati nebo s velikim povećanjem. M 56 je još jedan objekt koji je odlučio skriti svoje tajne iza lošijeg seeinga. Skup je sjajan, velik, cijeli se proteže cca 1.9′. Skup je prošaran s cca 50 individualnih zvijezda iza kojih se krije slaba mliječnost.
NGC 6765, PNEB, m=12.9, Lyr
465x PL: Što je ovo?! Vidim taman, duguljasti flek. Izgleda kao neka galaksija.
250x PL: Flek je tu, sada je sjajniji i ima zvjezdicu na lijevom rubu, duguljast.
250x PL OIII: Unatoč filteru flek nije nestao pa zaključujem kako je unatoč neobičnom izgledu ovo u stvari planetarna maglica.
Uočavam bljesak sa sjeverozapada, moguće nevrijeme u daljini.
NGC 6826, PNEB, m=8.8, Cyg
250x PL: Vidim je u finderu kao zvjezdicu! Impresivno. Okular otkriva veoma sjajan, okrugli disk solidnih dimenzija s izraženom zvijezdom u sredini. Disk je jasan, mrvicu tamniji na rubovima, u sredini je bez detalja.
465x PL: Veoma sjajan i dalje, bez detalja u disku jedino oko središnje zvijezde je mrvicu tamniji. Promjer maglice je oko 30".
465x PL OIII: Filter je ubio središnju zvijezdu bez otkrivanja novih detalja.
NGC 6884, PNEB, m=10.9, Cyg
143x HYP: Ništa nisam uočio, samo su zvijezde u vidnom polju.
465x PL: Jedna zvijezda je sumnjivo mutna. Ubacujem OIII filter.
465x PL OIII: Ništa posebno, samo sitan, gotovo zvjezdolik objekt čiji sjaj je ostao netaknut OIII filterom.
Prošlo je već dva sata promatranja. Nisam se držao plana promatranja već sam obišao nekolicinu od prije dobro promatranih ili poznatih objekata. Unatoč tom ,,zabušavanju" u pregledavanju neba, bio sam zadovoljan jer je promatranje bilo bez opterećenja da se dovrši neki sektor neba. Za kraj sam odlučio pogledati Uran. U okularu, pri 465x sam vidio tirkizan disk bez detalja. Oko planeta vidim tri zvjezdice, jednu u smjeru 11h, jednu u smjeru 2h i treću u smjeru 6h. Ova zvjezdica u smjeru 2h je neka pozadinska zvijezda. Cartes du Ciel kaže da je m=15.8, ali sumnjam u točnost tog podatka. Zvjezdica na 11h je Oberon (m=14.1), a Titania je na 6h (m=13.9).
Nakon Urana bilo je 22:45 te sam se odlučio spremiti i poći kući. Ipak je sredina radnog tjedna.
Meni su m57 i m27 izuzetno zanimljivi kroz 12 incha. Sa osrednje lokacije napokon vidim neke detalje.
A jesi ikada centralnu zvijezdu u m57 uhvatio sa svojim scopeom?
Mozda je i 250x malo previse za m15? Meni kroz 9mm okular (znaci 166x) kuglasti poput m13, m92 i m15 izgledaju odlicno. To je cca 2mm izlazna pupila.
IMHO, m13 u 12 incha = omega centauri u 8 incha, sto se tice razlucivosti i detalja
I da, ovo sto kazes migranti i policija. Ne znam, meni bi to malo ubilo volju za svime, to sto me obisla policija.
I sva ta situacija i kod nas i u Europi mi vec malo pocinje ici na zivce. Kao da se pretvaramo u policijsku drzavu.
Meni kuglasti su nekako najljepši oko 200-250x, u biti 7mm UWAN daje lijepo vidno polje (20) i povećanje od 214x, sweetspot.
Centralnu nikad nisam vidio u M57, ali imam filing da sam blizu.
Migranti, ja se držim one: ne diraju mene, ne diram njih. Zapravo, da mi bilo tko izleti u mraku iz grma usro bi se u gaće, balkanac, europejac, azijat, afrikanac...
Citat: Acheron u 04.10.2019. u 10:28:41 sati
Centralnu nikad nisam vidio u M57, ali imam filing da sam blizu.
Neki udaljeni otok, po mogućnosti par 100m nadmorske visine (Lastovo npr) nakon dobre bure i onda je najveća šansa za uhvatiti centralnu zvijezdu. Tako planiram u lov na horsehead ove godine.
Horshead je zahtjevan objekt, ali nije nedostižan. Kad je dobra prozirnost na PG-u da se vidjeti. Ne očekuj "glavu" konja, već više neki trokutasti/čunjasti izrez iz blijede maglice.
Citat: Acheron u 04.10.2019. u 10:54:25 sati
Horshead je zahtjevan objekt, ali nije nedostižan. Kad je dobra prozirnost na PG-u da se vidjeti. Ne očekuj "glavu" konja, već više neki trokutasti/čunjasti izrez iz blijede maglice.
Ono sto vidimo je najcesce nesto ixmedju onoga sto vidimo i onoga sto mislimo da trebamo vidjeti, osobito kad se radi o objektima na rubu detekcije.
Zato kazem da su nas fotografije pokvarile, nismo full objektivni prema onom sto vidimo.
Alk tko kaze da fotografije vjerno prikazuju stvarnost... *zubko*
Edit: Ovih dana bi moglo pred jutro biti dobro baciti pogled na oriona, mjesec lijepo zadje a i prozirnost bi mogla biti dobra.
Jutros sam ga gledao u 15 do pet iz Zg, bio je taman visoko (probudio me pas). Skoro sam izvukao opremu van. Skoro. *zubo*
Citat: newbie u 04.10.2019. u 13:13:22 sati
Jutros sam ga gledao u 15 do pet iz Zg, bio je taman visoko (probudio me pas). Skoro sam izvukao opremu van. Skoro. *zubo*
Sutra navecer bi moglo biti vedro...jos ako padne kisa i zahladi...bit ce potencijala za lov na tamnije objekte
Citat: Acheron u 04.10.2019. u 10:28:41 sati
...
Migranti, ja se držim one: ne diraju mene, ne diram njih. Zapravo, da mi bilo tko izleti u mraku iz grma usro bi se u gaće, balkanac, europejac, azijat, afrikanac...
Već za nekih 30-tak kuna može se kupiti
mala bočica suzavca (https://krav-maga.hr/zastitni-sprej-samoobranu-defenol-cs-suzavac-proizvod-48/). Odlična je za obranu od životinja ili ljudi. S time niste prepušteni na milost ili nemilost situaciji već možete utjecati na svoju sigurnost. *tu*
Citat: Danijel u 04.10.2019. u 20:39:23 sati
Već za nekih 30-tak kuna može se kupiti mala bočica suzavca (https://krav-maga.hr/zastitni-sprej-samoobranu-defenol-cs-suzavac-proizvod-48/). Odlična je za obranu od životinja ili ljudi. S time niste prepušteni na milost ili nemilost situaciji već možete utjecati na svoju sigurnost. *tu*
I dalje drzim da je argument puske jedan od boljih *zubko*
Da se nebi krivo shvatilo, nista ni ne poticem ni ne hinim. To je alat, a covjek je taj koji je za okidacem...
Ista stvar ko kad mi kazu da bacam petarde kad mi se medvjed presetava blizu kuce. Sam vi bacajte petarde...Mislim, ne pada mi na pamet da pucam u njega, ali radje nebih igrao na blef, a efekt ako opalis onkraj njega je isti ko da bacas petarde, a imas i plan b ako krene u smjeru u kojem nisi ocekivao koji s petardama nemas...
Btw, argument puske, siguran sam da ce se Acheron prisjetiti hahahaha
Vidim da Acheron dosta koristi ovaj od 3.Xmm okular, sto daje 465x. Hm osobno mi ne odgovara manje od 1mm izlazne pupile, uvijek sam se i drzao nekako tog pravila. Slika postane pretamna a i nije toliko ostra, sto mislim da je razlog jer se radi o masovno proizvedenoj optici (nisam mjerio ovo zrcalo ali ne vjerujem da je bolje od 1/4 lambde).
Da, da, lovci.
Jutros oko od 3 do 5h sam promatrao te pokusao uhvatiti horsehead.
Nesto sam uocio, kao tamni trokut okruzen grupacijom zvijezda u obrnuti V sa siljkom V okrenutim na cca 10h.
Flame se vidjela pa rekao ajde da probam. No jos uvijek sam skeptican jer sam vidio samo dio ic434 i to bas taj dio gdje sam vidio tamnu sjenu.
Mislim da bi se vise od ic434 trebalo vidjeti za horsehead.
Ne znam, moram potvrditi pod tamnijim nebom.
Inace je nebo bilo izuzetno bistro, zvijezde su se vidjele prakticki di horizonta, i dosta je hladno bilo.
Inace lokacija je moje dvoriste, nedaleki sela Kotari u Samoborskom gorju, nekakvih 550-600m nadmorske.
Ali lp je postao katastrofa. Nisam posteno od tuda promatrao 2 godine jer nisam zivio na ovoj lokaciji, ali ona kupola prema zagrebu, to je teska bedara, skoro do zenita se sad proteze.
Mislim, kako je tu bilo prije 10g, to je dan i noc.
Instrument je 12" F5 dobsonian, 32 i 15mm okulari su upotrebljeni sa TS UHC filterom.
Komet 27 (https://zvjezdopisi.com/2019/10/24/komet-27/)
U subotu 19. listopada na novootkrivenom brdu održao se mini star party. Na maloj čistini okruženoj grmovima čička skupila su se 4 teleskopa i 6 promatrača. Iznenadio me odaziv jer Zagrepčanima brdo nije jako blizu, u biti vremenski im je jednako kao i Petrova gora. Nek se vidi da i nas vizualaca ima, da se ne druže samo astrofotografi.
Dobra volja nažalost nije bila dovoljna da bi otjerala oblake. Prognoza je govorila kako bi se trebalo razvedriti iza 20h, ali naoblaka je konstantno smetala. Bilo je čišće nebo od 21 do cca 21:30, ali slaba vajda. Većinu vremena smo se patili loveći objekte kroz oblake.
Ja sam htio pročešljati zviježđe Trokuta, ali sam morao čekati do 21h da se digne barem 40° iznad istočnog horizonta. Naime, kombinacija Petrinje i Siska baš bliješti. Šokiran sam kolika je svjetlosna kupola.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-18
Datum: 19.10.2019.
Vrijeme: 20:00 – 21:45
Lokacija: Gornje Taborište
Temperatura:
Vlažnost: Niska
Tlak:
Prozirnost: Osrednja
Granična magnituda: 21.0 mpas
Seeing: Loš
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Postavio sam teleskop, kolimirao ga i opalio 465x povećanje. Odlučio sam vidjeti kako se astigmatizam ponaša kojeg sam uočio prošli put. Seeing je bio lošiji, ali defokusirana slika zvijezde je izgledala uredno, nije bilo nepravilnosti u krugu. Zanimljivo je kako večeras nisam grijao sekundarno zrcalo. Možda grijač kvari plohu zrcala i uzrokuje astigmatizam? Kad sam već imao to povećanje okrenuo sam ga na M13. Na ovakvom bjesnilu od povećanja ovaj slavni kuglasti skup je izgledao kao M11 na manjem povećanju. Nije bilo one središnje mliječnosti nerazlučenih zvijezda, već samo jato sitnih, tj. napuhanih tamnih zvijezda. Možda je slaba prozirnost ubila mliječnost?
Konačno sam s promatranjem krenuo oko 20:30, sat vremena nakon postavljanja teleskopa. Razočaran svjetlosnom kupolom na istoku, krenuo sam loviti neki komet u Andromedi. Stranica cometchasing.skyhound.org otkrila je kako najbolje šanse imam s kometom C/2018 N2 (ASASSN).
C/2018 N2 (ASASSN)
100x UW: Okrenuo sam teleskop u pravom smjeru i na 100x s ultra širokim okularom ouočio sam malenu, okruglu mrlju. Bila je poprilično tamna, nešto većeg sjaja u sredini i podsjećala je na kuglasti skup. Atlas nije pokazivao nikakvu galaksiju na toj lokaciji. Oko 20:30 (18:30) položaj kometa je bio RA 01h 13m 16s, DEC +36° 31′ 40", blizu zvijezde Mirach u Andromedi. Provjera DSS snimaka je otkrila kako u radijusu od 30 minuta od te lokacije nema galaksije koja bi odgovarala ovom opisu tako da je to definitivno komet, 27. koji sam ikad vidio.
Nakon kometa prešao sam na neke galaksije u Ovnu
NGC 678, GX SBb, m=12.4, Ari
215x UW: Sitna, sjajna mrlja, gotovo zvjezdolike naravi. Dolje lijevo od nje vidim još jednu fleku. Prvotno sam je identificirao kao NGC 680.
NGC 680, GX E1, m=11.9, Ari
215x UW: Svjetla, ovalna mrlja, izduženija od NGC 678 i manjeg površinskog sjaja.
NGC 691, GX Sbc, m=11.4, Ari
215x UW: Veoma tamna, okrugla mrlja nejasnih rubova. Nešto je svjetlija u sredini.
NGC 697, GX SBb, m=12.0, Ari
215x UW: Tamna mrlja, nejasnih rubova, malo svjetlija u sredini. Nisam uočio druge detalje.
NGC 776, GX SBb, m=12.4, Ari
215x UW: Veoma tamna, okrug mrlja bez ikakvih detalja.
Nakon što sam odradio NGC 776 postalo mi je jasno da nisam dovoljno koncentriran. Pokušao sam se zato prebaciti na Andromedinu galaksiju, tj. njen kuglasti skup G1 Mayall 2. Nažalost, seeing se totalno rasuo pa su se sve zvijezde napuhale tako da je bilo jako teško raspoznati ovaj objekt. Na kraju se u 21:45 pojavio Mjesec, došli su oblaci i to je dovelo do završetka našeg promatranja. S oblacima na nebu SQM jer mjerio 21.0.
Ostatak večeri sam proveo čupajući čičke iz veste koju sam nosio na promatranju.
KAzes cista vizuala?:) Jel to neka nova lokacija za drugovanje ili jednokratna zabava? Kako se najlakse dolazi i kolko vidim cini se blize..bar po zracnoj liniji..al slutim da voznja lokalnim cesticama oduzme puno vremena? Bio prosli vikend u tom kraju...Lukinic Brdo (grozna cesta)...radio kotlic kod frenda koji ima veliko imanje...ogromnu livadu...nakosena prema jugu i u kotlini. Migranti? Nije iskljuceno da se netko od njih ako vidi solo igraca u mraku malo poigra i pokusa uzeti auto. Neb bilo prvi puta da to rade. Nije da copram..al treba paziti i bolje biti u grupi.
Zagrebčanima do ovog brda treba oko sat vremena. Za to vrijeme se može doći do Petrove gore.
Meni treba oko 45 min, što je upola kraće od Petrove gore.
A imigranti, riskirat ću.
Ok, zamolio bih da se oko migranata ne stvara i ne širi osjećaj da smo u nekoj opasnosti. Osim vlastitog iskustva s tim ljudima u trajanju od 5 g, mogu navesti i provjerljiv podatak koji dolazi iz MUP-a, da nema zabilježenih agresivnih ponašanja migranata prema domicilnim stanovništvu. Bilježi se samo agresija prema migrantima. To su samo ljudi u potrazi za mirom i sigurnošću. Jako se boje policije jer ih neki od njih tuku i zlostavljaju. Često im treba voda, hrana, suho i toplo mjesto za odmor. Nema straha. Za više info, možete me kontaktirati porukom.
Citat: Acheron u 06.11.2019. u 22:20:39 sati
Zagrebčanima do ovog brda treba oko sat vremena. Za to vrijeme se može doći do Petrove gore.
Meni treba oko 45 min, što je upola kraće od Petrove gore.
A imigranti, riskirat ću.
Ok...ako budne neko grupno gledanje opet...nek neko posalje koji je najbolji put za doc tamo? Dal se silazi npr na obilaznici kod Buzina pa dalje prema Dragonoscu i sl ili je bolje prema Gorici pa negdje dalje? Zavojite su tamo ceste jako.:)
Najbolja cesta je preko Gorice na Kravarsko pa gas dalje u južne provincije.
Kada se nešto organizira uvijek se dogovori check point gdje se okupljamo pa skupa idemo do konačnog cilja.
Citat: Dag u 06.11.2019. u 22:59:32 sati
Ok, zamolio bih da se oko migranata ne stvara i ne širi osjećaj da smo u nekoj opasnosti.
Zdrava doza opreza nije širenje hajke da smo u nekoj opasnosti. Kao što sam već napisao negdje na ovoj temi, da mi u mraku iskoči rođena majka bez najave usro bi se u gaće.
Znaci to je po principu...ima li jos puno papastrumf?:) OK:)
Citat: Acheron u 07.11.2019. u 13:43:00 sati
Zdrava doza opreza nije širenje hajke da smo u nekoj opasnosti. Kao što sam već napisao negdje na ovoj temi, da mi u mraku iskoči rođena majka bez najave usro bi se u gaće.
https://www.youtube.com/watch?v=UaiW4Y70tjY
Citat: Acheron u 06.11.2019. u 22:20:39 sati
...
A imigranti, riskirat ću.
Ispričavam se ako to meni drugačije zvuči.
Dag, ohladi
Složio bi se s Dagom. A složio bi se i s Achom, iznenadni susreti u mrklom mraku mogu biti neugodni za obje strane.
Promatranje 2019-12-28 (https://zvjezdopisi.com/2019/12/29/promatranje_2019-12-28/)
Zadnje promatranje sam imao 19. listopada i od tad dva mjeseca posta. Kako to?
(https://4fhtda.db.files.1drv.com/y4m140MKLxR9WO2z_SaUH0vhxj61UmMuKNPo1dobVwcT42Sl1Ipk5pZS9KLN1mvu-l3ibywI_NwLcVtgDw_EyTp1FT8j5UzaKhMCqCKYaMV-bF9_E7-HdojHCuypmSNBMmwj5QaENEV04fo-U-2P7HigOnvrGFEn3JNjjlJc8so5WNBGWXmPLwiurunzcJU_i8d-SwDi7bq3I9sBibf4BPQ_A?width=371&height=660&cropmode=none)
Izum stoljeća!
Puno toga se dogodilo, privatno i poslovno, zbog čega mi je slobodno vrijeme isparilo. Primijetite kako nema ni opisa vožnji. Uz moje vrijeme, niti ono na nebu nije bilo neko. Dani su nadprosječno topli, ali oblaci, maglice, kiše... sve je to smanjivalo prilike da se pogledaju treperava svjetla na nebu.
Mic po mic, listopad je tako prešao u studeni pa u prosinac te se na kraju približio kraj godine. Uzeo sam godišnji odmor oko blagdana, taman kada je period mladog Mjeseca kako bi mogao ušićarit kakvu priliku za promatranje, ali onaj nepovoljni obrazac vremenskih prilika se nastavio. Kiša, magla, oblaci, kiša, magla... Konačno se neočekivano razvedrilo 28. prosinca.
Dan je cijeli bio vjetrovit, prohladan i noć je sigurno nudila temperature ispod nule. Odlična prilika da isprobam novu opremu koju sam nabavio. Zimska jakna i gojzerice iz Decathlona, obje na jeftinijoj strani stvari, grijače i powerbank. Grijači su karbonska vlakna ispletena u pločicu 10x8cm i spojena na USB kabel, a pri 5V griju 3W. Inspiraciju za njih sam dobio na osnovu grijača sekundarnog zrcala, koji već godinu i pol nepogrešivo odrađuje posao tjeranja vlage. Par dolara ulaganja za puno bezbrižnih sati. Karbonske grijače ubacio sam u gojzerice, ispod nožnih prstiju. Prilikom zimskih promatranja rijetki su slučajevi da izdržim više od sat vremena na terenu jer hladnoća prodre u cipele, ohladi mi stopala i onda kreće bol. Probao sam razne taktike izoliranja stopala: više čarapa, vrećice, korištenje stiropora... ništa nije pomoglo, benefiti bi bili premali. Zato sam se odlučio na aktivno grijanje.
Grijače sam postavio u gojzerice te spojio ih na 10000 mAh powerbank, koji bi i pri niskim temperaturama trebao davati dovoljno energije da mi prsti budu topli 4-5h. Kako to radi u praksi? Na promatranju je bilo -1°C, nakon pola sata na terenu hladnoća je počela prodirati u gojze, a ja sam odmah reagirao spajajući grijače na powerbank. Za par sekundi osjetio sam toplinu oko prstiju, koja se nakon minute ,,raspršila" po stopalu. Grijače sam ostavio upaljene i nisu me ometali u promatranju. Morao sam samo pripaziti da ne hodam s uštekanim grijačima jer su im kablovi kratki (1m) pa bi se powerbank vukao po podu. Idealno bi bilo da su kablovi za napajanje dugi 1.5m pa da mogu hodati, a powerbank imati u džepu. Sve u svemu, iskustva s grijačima su ohrabrujuća!
Kako je puhao jaki vjetar, šansa da vlaga ili magla prekinu promatranje je bila veoma malena. Iz tog razloga sam otišao na već poznatu lokaciju u Pokupsko Cerje, kraj vodospreme. Brdo iznad Gornjeg Taborišta bi bilo previše izloženo vjetru. Ono što mi se nije svidjelo kod vodospreme je što su povuklo 100m asfalta prema šumi. Kao da postoji tendencija da šumski put postane prometnica. Opet, asfalt nudi benefite jer sam se po njemu spustio sa sljemena brda par metara niže, kako bi bio zaštićen od vjetra (i pogleda).
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2019-19
Datum: 28.12.2019.
Vrijeme: 20:00 – 20:30
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: -1°C
Vlažnost: Niska
Tlak:
Prozirnost: Vrlo dobra, kasnije oblaci
Granična magnituda: 21.1 mpas
Seeing: Loš
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Na teren sam došao u 19:30 i s promatranjem započeo u 20:00. SQM je mjerio u 19:50 21.08 te je nebo bilo vrlo dobre prozirnosti iako je slika u teleskopu zbog vjetra bila mutna. Za početak sam odlučio pogledati komet u Perzeju.
C/2017 T2 (PANSTARRS)
Pažnju na komet mi je skrenuo Lovro. Hvala mu. Osobno ne stignem pratiti vijesti pa bi mi vjerojatno promaknuo.
Pri 143x povećanju vidio sam iznenađujuće sjajan trokutasti oblak s kondenzacijom pri vrhu. Sam komet nije bio nešto velik, oko 1′ po najdužoj osi, a skrenutim pogledom je imao 1.5′. Nisam vidio rep, ali mi se učinilo da se koma račva u dva izdanka, s tim da je onaj na dolje bio nešto veći. Rep se pružao prema azimutu 115° prema vizualnoj procjeni. Sama kondenzacija je bila sitna, oko 10" u promjeru i veoma sjajna. Nije bila zvjezdolika, već sitan disk.
Nakon kometa odlučio sam krenuti s pregledom neba u Eridanu
Sektor RA 04h 00m, DEC -20° 00′ do RA 05h 00m, DEC 00° 00′
NGC 1535, PNEB, m=9.4, Eri
143x HYP: Veoma sjajna, okrugla mrlja od oko 45" u promjeru. Mrljica ima veoma sjajno središe koje je obrubljeno tankim, tamnijim prstenom magličnosti. Sami rubovi maglice nisu oštri, već su lagano mutni. U sredini nisam uočio ništa nalik središnjoj zvijezdi.
Kako je seeing bio loš nisam ni probavao s većim povećanjem.
NGC 1575, GX SB, m=12.6, Eri
143x HYP: Veoma tamna mrljica, nejasna i bez detalja.
NGC 1507, GX SB, m=12.3, Eri
143x HYP: Tamna, veoma uska pruga svjetla duga oko 2′. Središnji dio pruge čini mi se mrvicu sjajniji.
Prvi oblaci dolaze sa sjeveroistoka i ,,kradu" dio neba.
NGC 1600, GX E, m=10.9, Eri
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja kojoj raste sjaj prema središtu i onda naglo skoči tvoreći tako disk svjetla u samom centru. Rubovi galaksije nisu jasni već polagano blijede prema van. Promjera oko 1′. Skeniram okolicu i oko 15′ južnije, na RA 04h 32m, DEC -5° 30′ uočavam mrljicu koju sam kasnije identificirao kao NGC 1604.
NGC 1604, GX S0, m=13.7, Eri
143x HYP: Veoma tamna, ovalna mrlja bez detalja. Kao da gledam mutnu zvijezdu.
NGC 1627, GX Sc, m=12.8, Eri
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja bez rubova i detalja. Smetaju oblaci pri promatranju. Nakon što je se oblaci kasnije malo raščistili, nisam uspio opet uočiti galaksiju pa ovu detekciju ne smatram potvrdom.
Oko 20:30 oblaci su preokupirali cijelo nebo. Čekao sam da vidim jeli to neki prolazni oblak, pratio satelitske snimke, ali situacija se nije činila optimističnom. Nisam dovršio cijeli sektor, već samo do RA 04h 30m. I to je nešto. Nakon pola sata čekanja odustao i krenuo se pakirati kući. Naravno, 10min nakon što sam krenuo kući bilo je vedro.
Promatranje 2019-12-30 (https://zvjezdopisi.com/2019/12/31/promatranje-2019-12-30-utrnuli-betelgez/)
Nakon uspješnog, ali prekratkog promatranja 28. prosinca, javio se u meni poriv da čim prije se vratim pod nebo. Kako bi se reklo, osjetio sam krv i nema nazad. Poriv je bio toliko jak da sam se u nedjelju 29. prosinca zaputio na promatranje. Pratio sam satelitsku snimku, vedrina je dolazila iz Mađarske i nije bilo sumnji kako će se oko 20h razvedriti. Sjeo sam u auto dok je još bilo oblačno, otišao na teren i nastavio pratiti satelitsku snimku. Vedrina je došla do Medvednice i onda stala. Čekao sam u autu 40 minuta, pratio satelitsku no bez pozitivnog pomaka. Čak je satelitska pokazivala kako se razvedrilo, ali vizualna inspekcija kroz šoferšajbu je otkrila neprekinutu koprenu oblaka. Ništa, pali auto i nazad kući. Barem sam uz put vidio debelu srnu i čupavog zeca.
Došao je ponedjeljak, hladan, nevjerojatno bistar dan. Vraćam se s posla i gledam nebo, ići ili ne ići. Za ručkom pričam s Viki o odlasku pod nebo i ona kaže ,,Odi, smiri crve u guzici!". Mudra žena. Kada se u chat grupi javio Zoki da ide pod nebo i da je spreman doći na ,,lokalne brege" nije više bilo sumnje – ide se.
U chat grupi se razvila rasprava oko pada sjaja Betelgeza, crvenog diva na Orionovom ramenu. Zvijezda je u protekla dva mjeseca smanjila sjaj za 2.5 puta, tj. 1 magnitudu. Iako je poznato kako je Betelgez promjenjivog sjaja, ovakav pad sjaja se već dugo nije dogodio, barem jedno stoljeće. Boris je rekao kako je sada tek mrvicu sjajniji od Bellatrix, plavog diva čiji je sjaj m=1.6.
Na teren sam došao u 19:40 i tamo našao Zokija, koji je stigao valjda minutu prije. Dogovorili smo se oko rasporeda opreme, sugerirao sam da se spusti malo sa sljemena brda kako bi se zaštitio od svjetala automobila na obližnjoj cesti. Dok su ti automobili prolazili, njihovi farovi ocrtavali su se u zraku u sloju prizemne izmaglice. Prepao sam se kako će nas magla unatoč hladnoći (-3.7°C) dokrajčiti brzo, ali na svu sreću to se nije dogodilo. Komentirali smo sjaj Betelgeza dok smo slagali opremu, kako je Orion čudan, ali da bi eksplozija zvijezde napravila fantastičan ostatak supernove. Kada smo već čakulali o zvijezdi, bacio sam pogled na nebo i usporedio sjaj. Na prvi mah mi se Betelgez učinio jednako sjajan kao Kastor (m=1.5), ali pozornijim gledanjem uočio sam da je ipak nešto sjajniji. Na kraju mi se sjaj zvijezde učinio negdje između Poluksa (m=1.1) i Kastora, možda bliže potonjem. Na temelju tih opažanja sjaj Betelgeza sam procijenio na m=1.4.
Kasnije sam komentirao s Borisom kako je nezahvalno uspoređivati sjaj Betelgeza s Bellatrix zbog velike razlike u boji. Zbog pomaka osjetljivosti oka u mraku prema plavom, crvene zvijezde nam se čine tamnijim nego što inače jesu, pojava poznata kao purkinjenov efekt. Greška zna biti do 1 magnitude, zbog čega se pri promatranju promjenjivih zvijezda izbjegavaju usporedbe plavih i crvenih zvijezda.
Oko 20h oprema je bila spremna za akciju. SQM je tada mjerio već 21.10 mpas, unatoč Mjesecu na jugozapadu. Kada sam započeo promatranje, SQM je mjerio 21.15 mpas, Mjesec je zašao za gola stabla pa obližnje brdo iako je njegov stvarni zalazak bio u 20:39. Pišući promatranja od 28. prosinca, uočio sam kako na granici zviježđa Kita i Eridan imam ,,rupu" u obuhvatu neba pa sam je večeras odlučio zatvoriti.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2019-16
• Datum: 30.12.2019.
• Vrijeme: 20:15 – 22:15
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: -4°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.25 mpas
• Seeing: Prosječan
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
NGC 955, GX Sab, m=12.0, Cet
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, duga oko 2 a široke oko 0.5 minuta. U središtu galaksije se skrenutim pogledom nazire zvjezdolika jezgra. Položena u smjeru sjever-jug.
NGC 936, GX SB, m=10.2, Cet
143x HYP: Veoma sjajna, velika ovalna mrlja promjera oko 2.5 minute. Najsjajniji dio galaksije je središnji oval dug 1 i širok 0.5 minuta, položen u okularu pod 45°. Središnji oval u sebi krije jezgru koja mi se na mahove čini zvjezdolikom.
NGC 941, GX SAB, m=12.4, Cet
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja bez detalja. Uočio sam je na oko 10 minuta od N936 u smjeru 4h u okularu.
Sektor neba od RA 02h 30m, DEC -20° 00' do RA 03h 00m, DEC +00° 00'
Sektor neba započinjem promatrati u 20:30. SQM mjeri tada 21.23, temperatura je oko -3°C. Prije nego što sam počeo s promatranjem, Zoki viče ,,meteor!". Jedan ljepotan sjaja usporedivog sa Siriusom se spustio prema dolje u Jednorogu. Bio je relativno spor.
NGC 1114, GX SA, m=13.0, Eri
143x HYP: Tamna mrlja, ovalna iako nisam siguran u to jer mi rubovi galaksije ,,plešu". Nema jezgru, samo je nešto svjetlija prema središtu.
NGC 1045, GX SA, m=13.0, Cet
143x HYP: Tamna, sitna mrljica kojom dominira poprilično sjajan disk svjetla u središtu. Promjera oko 30 sekundi. Zbog malih dimenzija i visokog središnjeg sjaja izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 945, GX SA, m=12.1, Cet
143x HYP: Veoma taman, nejasni flek, okrugao i promjera oko 1 minute. Smjestio se blizu obližnje zvijezde pa izgleda kao njena refleksija u okularu.
NGC 1162, GX E, m=12.5, Eri
143x HYP: Okrugla, sjajna mrlja manjih dimenzija, oko 30 sekundi u promjeru. Veoma je sjajna u sredini, gdje vidim disk svjetla pa izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 1140, GX Ir, m=12.5, Eri
143x HYP: Sjajna, sitna mrljica koja je veoma sjajna u središtu. Izgleda kao mutna zvjezdica.
NGC 988, GX SB, m=11.0, Cet
143x HYP: Veoma tamna mrlja, zamaskirana sjajem obližnje zvijezde. Galaksiju sam skužio po tome što je refleksija zvijezde bila asimetrična pa sam se usredotočio na tu ,,neobičnost". Kada sam zvijezdu stavio van vidnog polja, bio sam siguran kako je to galaksija.
NGC 1052, GX E, m=10.5, Cet
143x HYP: Sjajna mrlja ovalnog oblika, duže osi od 1.5 minuta. Postaje progresivno svjetlija prema sredini, ali sama jezgra nije zvjezdolika.
NGC 1035, GX SA, m=12.2, Cet
143x HYP: Veoma tamna, duguljasta mrlja. Dimenzije procjenjujem na 2 x 0.3 minute. Skrenuti pogled otkriva 2 ili 3 ,,kvrge" po dužoj osi galaksije.
NGC 1042, GX SAB, m=11.0, Cet
143x HYP: Ekstremno tamna, velika, nejasna i nepravilna mrlja bez detalja.
NGC 1084, GX SA, m=10.7, Eri
143x HYP: Veoma sjajna, ovalna mrlja duga oko 2 i široka 1 minutu. Površinski sjaj galaksije je jednolik i veoma visok, bez detalja.
Pukla mina u tehničkoj, ali nemam zamjensku. Nerado vadim van kemijsku i nastavljam voditi dnevnik.
NGC 991, GX SAB, m=11.7, Cet
143x HYP: Veoma tamna, malena i okrugla mrlja bez detalja.
NGC 1022, GX SAB, m=11.7, Cet
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja duga oko 1.5 i široka 1 minutu. Ima prugu svjetla po dužoj osi.
NGC 958, GX SB, m=12.2, Cet
143x HYP: Ništa! Možda tražim galaksiju na krivom mjestu. Ipak, upornošću detektiram ekstremno tamnu mrlju bez detalja.
214x UW: Nisam uvjeren da je pogled na 143x bio ,,fer". Mijenjam okular i otkrivam kako se Hyperion zamaglio. Sada uočavam veoma tamnu, duguljastu mrlju bez detalja.
Zbog magljenja okulara nastavljam dalje promatrati na 214x povećanja kroz Sky Panoramu.
NGC 1015, GX SB, m=12.1, Cet
214x UW: Sitna, tamna mrljica, nešto svjetlija u sredini, ali bez detalja.
NGC 1132, GX E, m=12.3, Eri
214x UW: Tamna, ovalna mrlja, nešto sjajnija u sredini. Nisam uočio druge detalje.
IC 1870, GX SB, m=12.7, Eri
214x UW: Ekstremno taman flek koji izgleda kao refleksija zvijezde u okularu.
NGC 1087, GX SAB, m=10.9, Cet
214x UW: Sjajna, velika i ovalna mrlja duga 2 i široka 1.5 minuta. Rubovi mrlje su nejasni, a sjaj raste malo prema središtu.
NGC 1090, GX SB, m=11.8, Cet
214x UW: Sitna, veoma tamna mrlja bez detalja.
NGC 1094, GX SB, m=12.5, Cet
214x UW: Oveća, veoma tamna mrlja bez jasnih rubova, čini se okrugla. Promjera je oko 1.5 minutu, a na rubu u smjeru 2h nalazi se zvjezdica.
Messier 77, GX Sb, m=8.9, Cet
214x UW: Veoma sjajna, ovalna mrlja. Skrenuti pogled otkriva kako su njene dimenzije 2 x 1.5 minuta. Središtem dominira sjajan oval, dimenzija 1 x 0.5 minuta, a skrenuti pogled otkriva zvjezdoliku jezgru.
Nakon sat i pol promatranja, oko 21:40, dovršio sam sektor neba koji mi je trebao uzeti ,,samo" 45 minuta vremena. Zima grize, ali grijači papaka rade, prsti su još funkcionalni, a čak se kemijska nije smrzla. SQM mjeri 21.25, jako dobre vrijednosti za ovu lokaciju. Selim se na sektor neba koji sam inicijalno planirao promatrati, a započeo sam 28. prosinca - granicu Eridana i Oriona.
Sektor neba od RA 04h 30m DEC -20° 00' do RA 05h 00 m DEC +00° 00'
NGC 1600, GX E, m=10.9, Eri
214x UW: Svjetla, ovalna mrlja. Galaksija ima progresivan rast sjaja prema sredini. Dimenzije procjenjujem na 1.5 x 0.7 minuta.
U toplini stana otkrivam da sam zaboravio pogledati NGC 1604.
NGC 1627, GX Sc, m=12.8, Eri
214x UW: Veoma tamna prugica svjetla. Skrenuti pogled otkriva moguće čvoriće po galaksiji. Sada vidim da sam objekt uistinu uočio na promatranju 28.12.
NGC 1625, GX SA, m=12.3, Eri
214x UW: Duguljasta, tamna mrlja bez detalja. Ima zvjezdicu na zapadnom završetku.
NGC 1625, GX SAB, m=13.0, Eri
214x UW: Veoma tamna, okrugla i nejasna mrlja.
NGC 1730, GX SB, m=13.0, Lep
214x UW: Tamna, malena, ovalna mrlja kojoj raste svjetlina prema sredini.
Okrećem na NGC 1721 i gledam u okularu. Vidim galaksiju, ali ček ček ček... što je to? Vidim drugu mrlju desno od nje. Fora, imam duo. Pomičem teleskop do susjedne NGC 1723, gledam gdje je ona da nisam krivu galaksiju naciljao. Sve je u redu. Vraćam se natrag do NGC 1721 i opet su tu dvije, ček ček ček... tri mrljice! Jedna je između ove dvije i izgleda kao mutna zvijezda. Zima mi je, žurim riješiti ovaj sektor neba, a galaksija koš alate!!!
Prilikom pisanja dnevnika još više me iznenađuje da sam ove galaksije gledao prvi put još 2012. u siječnju.
NGC 1721, GX SB, m=13.0, Eri
214x UW: Veoma tamna mrlja, sitna i svjetlija prema sredini. Lijevi dio trojca galaksija.
NGC 1725, GX S0, m=13.0, Eri
214x UW: Ekstremno tamna, mutna zvijezda. Smjestila se u sredini trojca galaksija.
NGC 1728, GX Sa, m=13.0, Eri
214x UW: Veoma tamna pruga svjetla bez detalja, pruža se u smjeru sjever-jug.
NGC 1723, GX SB, m=12.5, Eri
214x UW: Veoma taman oval, malo svjetlija u sredini. Sjaj obližnjih zvijezda maskira galaksiju.
NGC 1726, GX SA, m=11.7, Eri
214x UW: Sitna, sjajna mrlja. Svjetlija je prema sredini i ovalne forme. Na ¼ vidnog polja u smjeru 11h uočavam još jednu mrljicu – NGC 1720.
NGC 1720, GX SB, m=13.0, Eri
214x UW: Veoma tamna, ovalna mrlja s prugom svjetla po dužoj osi.
Postajem već nemaran pri promatranju od zime i umora pa se sve svelo na to jesam li vidio objekt ili ne.
NGC 1667, GX SAB, m=12.1, Eri
214x UW: Tamna, ovalna i omanja mrlja bez detalja.
NGC 1665, GX SA, m=14.0, Eri
214x UW: Ekstremno tamna mrlja bez detalja, vidi se samo kad pomičem teleskop.
Došao sam s ovim sektorom od -20° pa do -5° po deklinaciji. Nemam više snage za nastaviti dalje, sutra treba na posao pa odustajem od promatranja. Šteta, imam osjećaj da ovaj komad neba krije još iznenađenja, ali treba vremena za posvetiti mu se. Uz hladnoće je to teško, jer su promatranja kraća. Iznenađuje me što je već 22:15, vrijeme je proletjelo. Zoki i ja se pakiramo te oko 22:40 krećemo svak svojoj kući.
*pljesk* *tu*
Bravo Ach... pravi si Mr Mrlja ! *tu* *pljesk* *čslj* *gj*
Promatranje 2020-02-21 (https://zvjezdopisi.com/2020/02/22/promatranje-2020-02-21-cavlovica/)
(https://s33qoq.am.files.1drv.com/y4mbczCfdXVhi90hoRa59JgbTAHqa2krwreuMr_Q6PG3GNj8WgqqhwTtBQNAiGFnjc57-eOg80rD7IkQeE-P8XPbVPG7Yi2QfSXdqQv0-DMwEdIHzO5UI66IojLJUj_Ff6IoffXuSA6AvRVJGozuXLho2lSF3yC2TZIn-J9osOH1g4gUHkaDQng_WyHVIqgoTu6hZriZw7i6X6ncaRFyzPoFQ?width=1024&height=256&cropmode=none) (https://s33qoq.am.files.1drv.com/y4mbczCfdXVhi90hoRa59JgbTAHqa2krwreuMr_Q6PG3GNj8WgqqhwTtBQNAiGFnjc57-eOg80rD7IkQeE-P8XPbVPG7Yi2QfSXdqQv0-DMwEdIHzO5UI66IojLJUj_Ff6IoffXuSA6AvRVJGozuXLho2lSF3yC2TZIn-J9osOH1g4gUHkaDQng_WyHVIqgoTu6hZriZw7i6X6ncaRFyzPoFQ?width=2880&height=720&cropmode=none)
Tko klikne na nju, dobi veću fotku
Petak, vedro je, a Mjesec je u kasnoj fazi. Naravno da se u takvim slučajevima ide na promatranje.
Ovaj put sam uspio motivirati dio članstva AD Beskraj (ADI) da odemo na Čavlovicu, gdje sam ljetos bio s Veljkom pod ne baš tako dobrim mjestom. Za Zagrepčane je Čavlovica udaljena pola sata više vožnje od Petrove gore, doduše po lošijim cestama, ali nudi bitno tamnije nebo. Sama mjerenja SQM-om ne govore kolika je razlika, ali se vizualno osjeti jer nema napornih svjetlosnih kupola. One postoje, ali sežu do 10-20° nad horizontom i uglavnom smetaju na sjeveru, dosadnom dijelu neba. U dobroj noći, kakva je bila sinoć, Petrova gora mjeri 21.45-21.50 mpas, a Čavlovica je mjerila 21.55 do 21.60 mpas. Nebo je toliko tamnije da osjetilo kako je nebo oko Venere sjajnije nego što bi trebalo biti.
Nakon uobičajenog dogovaranja na mailing listi ispalo je da će astrofotografski dio ADI-ja ići u Krivaju kraj Vojnića, a vizualci će zapaliti na Čavlovicu. Prema Čavlovici se zaputilo čak 8 članova ADI-ja, a među njima Matija, koji je zadnji put teleskop postavio u travnju 2018. te Mario, koji je bio 7-8 godina neaktivan. Od ostatka ekipe tu su bili Zoki, Damir s kćerkom, a u zadnji čas su se pridružili Tanja i Tomi.
Čim sam izašao iz auta vidio sam da je nebo bilo dobro. Orion i okolica su bili puni sitnih zvjezdica, a zimska Mliječna staza se pružila od juga pa prema sjeveru, do Perzeja. Na zapadu je sjajila Venera tako jako da je kvarila taj dio neba. Odmah sam se bacio na mjerenja SQM-om i dobivao sam brojku od 21.55. Ajd nije loše. Potom sam postavio fotoaparat kako bi snimio 360° panoramu horizonta i tako detektirao sve svjetlosne kupole koje postoje.
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2020-01
Datum: 21.02.2020.
Vrijeme: 20:20 – 23:10
Lokacija: Čavlovica
Temperatura: 0°C
Vlažnost: Niska
Tlak:
Prozirnost: Vrlo dobra
Granična magnituda: 21.60 mpas
Seeing: Loš, kasnije prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Nakon igre s fotićem prešao sam na postavljanje teleskopa što je prošlo bez problema, a potom smo krenuli promatrati. Prvo je na red došla Orionova maglica (M42) koju smo provjerili na 100x s UW okularom. Ispunila je cijeli okular, vidjela se M43, a između njih je bilo fleka tamnijih od neba. Kada smo teleskop malo podigli prema gore, vidio sam Running man maglicu (NGC 1973, 1975) bolje nego ikad. Baš je bila izražena i jasna.
Kada nam je krenulo s Orionovom, prebacio sam se na IC434, ali ništa se nije vidjelo od maglice ili nisam posvetio dovoljno pažnje. Zato smo okrenuli na Flame nebulu (NGC 2024), koja se vidjela fantastično. Izgleda je kao list čija je sredina bila nepravilno izrezana. Kada smo tu, okrenuo sam na Rosettu (NGC 2244) koja je izgledala kao tamna magličasta potkova dolje lijevo ispod otvorenog skupa. Jako lijep pogled za koji smo upotrijebili najniže povećanje koje imam od 65x i OIII filter.
Nakon šaranja po maglicama, okrenuli smo na komet C/2017 T2 PANSTARRS, kojeg smo bez problema spazili negdje u Kasiopeji. U ovom trenu je počeo puhati i na mahove olujni vjetar, koji je u svima nama počeo ubijati volju za promatranjem. Nažalost, ova lokacija je dosta izložena vjetru jer se radi o sedlu prijevoja Vratnik (427 m) na cesti od Gline do Dvora (D6).
Kako bi smanjili utjecaj vjetra, okrenuo sam teleskop prema sjeveru i galaksijama. Kao od šale padale su M82, koja je bila duga i sjajna. Nju smo prije odlaska kući još jednom pogledali na 215x i bila je puna detalja. M81 je na 143x izgledala sjajno, vidjela su se dva spiralna kraka, a središte galaksije je ličilo na Andromedu (M31) u dvogledu. Nastavak je donio M51 i NGC 5195. Spiralna struktura galaksije se nazirala u vidu lukova oko središta galaksije. M101 je pokazala središte i ,,granulastu" maglicu oko sebe, a pažljivim pogledom kužio se spiralni krak na desnoj polovici galaksije. M64 je jasno pokazivala zašto je dobila naziv ,,crno oko".
Dojadile su nam tad galaksije pa smo se prebacili na planetarnu maglicu NGC 6543 (250x), potom na M97 (143x) u Velikom Medvjedu. Ona me inspirirala za M46, zvjezdano jato koje u sebi sadrži jednu planetarku. Kako smo sada bili na drugom kraju neba, okrenuo sam na Christmas tree cluster (NGC 2264, 100x). Ovaj skup nisam dugo gledao a zapravo je baš lijep.
Vjetar se u međuvremenu malo smirio, ali šteta je bila počinjena – promrzli smo. Bilo je tek 22h kada su se Tanja i Tomi povukli doma. Mi hrabriji borili smo se još neko vrijeme. Opet smo bili na galaksijama, NGC 4565 koja se pružila kroz cijelo vidno polje (143x). Onda smo okrenuli prema NGC 4636, u kojoj je ruknula supernova mag 12. Nismo opazili ništa neobično u galaksiji, ali smo skicirali položaj zvijezda da bi kasnije provjerili o čemu se radi. Naravno, od supernove ništa. Ona je mag 12 bila sredinom siječnja, a sada je već potonula sjajem ispod 14. magnitude. Poslije supernove sam skicirao M81 na 215x, bacili smo već spomenuti pogled na M82, još jednom napasali oči na M51 i NGC 5195 te na kraju završili na M64. Tu smo već bili dosta umorni pa smo za zadnje objekte pogledali opet NGC 4565 na sada većem povećanju (215x), bila je vidno detaljnija. Skočili smo na M3, M104 i na kraju završili na M42, koja je već bila nisko na zapadu, ali puna detalja. Prije odlaska mjerio sam SQM-om 21.61, što je poprilično lijepa brojka. Nakon toga smo se krenuli pakirati u 23:25 smo krenuli kućama.
Skica M81 nastala u Čavlovici prošli petak
(https://rn3yoq.am.files.1drv.com/y4mIsrXUOaFOnAwKDdgRQqwotaMRV7x-edhdXHuEcG_RXIL6ILh7tUvP3Y6dEp9TZKTyFXu0K8SiBvsR7g5R45YzwU1pl4jbsyRErUaVS3AIk7Trr0Y3-ddJnko-vt0Re3RaIQRLKi1gyNcIZRxaK8-ufFEaUbgtD8a0gRy2KG43PrsWZrUUMRACMuBypv93m9yXZSn62-5pGUYwT1rCoGxMw?width=737&height=1024&cropmode=none)
Za usporedbu, tu je prva skica M81 koju sam napravio 27. travnja 2005. kroz 76/700 šrotex newton. Tad nisam imao skener pa je skica rezultat prčkanja u Corelu.
(https://s33poq.am.files.1drv.com/y4mm-Kre9mfLCDSohDKrdEloGl_KFh095nFvaQD11r5YE527AYTypgDbXN9PLFeVSywLs3MVSczTM3lXSZmGTR_-BjZi2d9I2M3YfFioCPIhPWqXfR5DWxC6l4PiUDclw0ei0vpZAwSq4Bpts_KI3K0TQwHXyX5_OcWpvpfBxleK1qZYeLgc-asKvvn7FLI3DAyH4X_vJ02J7sAxrroy0nUqA?width=768&height=768&cropmode=none)
Uvijek jako zanimljivo za procitati *tu*
Nakon svakog posta zazelim isporbati tu 300ku
Promatranje 2020-03-15 (https://zvjezdopisi.com/2020/03/16/promatranje-2020-03-15-eskim/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/03/20200315_NGC2392_465_public_web.jpg)
Virus COVID-19 nije rastjerao zvijezde pa sam se uputio na lokalni breg pod zvijezde. Trebao sam imati društvo iz AD Beskraja, ali su odustali pa je promatranje bilo oblik samoizolacije.
Lokacija promatranja je Pokupsko Cerje, kraj vodospreme. Na teren sam stigao oko 19:45 i odmah po izlasku iz auta dao se skužiti slabi sjaj zimske Mliječne staze. Nebo je bilo dobro uz povremeno pirkanje hladnog sjeverca.
Postavio sam opremu, uglazbio optiku (čitaj: kolimirao) i do 20:00 sam bio spreman za promatranje. Večeras sam bio baš brz i efikasan. Odlučio sam promatrati one dijelove neba koje sam imao u planu gledati s Čavlovice. Ubrzo sam otkrio da su objekti u repu zviježđa Velikog Psa samo 2-3° nad horizontom pa sam odustao od tog dijela neba. Zato sam se prebacio na zviježđe Raka.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2020-02
• Datum: 15.03.2020.
• Vrijeme: 20:00 – 21:25
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: -4°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.20 mpas
• Seeing: Ispod prosjeka
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Sektor neba od RA 08h 00m, DEC +00° 00' do RA 09h 30m, DEC +20° 00'
NGC 2555, GX SA, m=12.2, Hya
143x HYP: Tamna mrlja, manja, okruga, nalazi se između dvije zvijezde pa se teže uočava.
NGC 2513, GX E, m=11.2, Cnc
143x HYP: Sjajna, okruga mrlja, manjeg promjera s diskom svjetla u sredini koji je umjereno sjajniji od ostatka galaksije.
IC 518, n/a, m=n/a, Hya
143x HYP: Ne vidim ništa. Kasnije saznajem da je to nepostojeći objekt.
NGC 2644, GX S, m=12.4, Hya
143x HYP: Tamna, blago ovalna mrlja, malena, bez detalja.
NGC 2713, GX SB, m=12.7, Hya
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, malena, sjajnija prema središtu, ali bez vidljive jezgre.
NGC 2716, GX SB0, m=11.8, Hya
143x HYP: Smjestila se cca 10' u smjeru 5h od NGC 2173. Sjajna, okrugla, manja od susjeda. Prema sredini joj raste sjaj, ali nema jasnu jezgru.
NGC 2718, GX SAB, m=11.8, Hya
GoTo me odveo na krivo mjesto. Nakon minute čuđenja zašto nema ničeg u okularu uz pomoć atlasa ručno odvodim teleskop gdje treba.
143x HYP: Tamna, mala mrlja, ne mogu joj procijeniti oblik jer ,,pleše". Ako se treba kladiti kakve je forme rekao bih da je duguljasta.
Messier 67, OC, m=6.9, Cnc
143x HYP: GoTo je opet promašio. Vidim jato od više od 100 zvijezda u bogatom, ekstremno sjajnom i veoma lako uočljivom skupu. Bez problema se vidi u 8x50 tražiocu. Same zvijezde u skupu sličnog su sjaja. Kad kažem sličnog, mislim na to kako postoje dvije populacije zvijezda između kojih je razlika u sjaju od oko 1 magnitude. Same zvijezde kao da su podijeljene u diskretne grozdove između kojih su prazne ,,aleje". Ne uočavam karakteristične nizove zvijezde kakvi se vide u otvorenim skupovima. Promjera oko 10'.
NGC 2648, GX Sa, m=11.9, Cnc
143x HYP: Sjajna, malena galaksija koja je u sredini bitno sjajnija, ali nema jezgricu. Ovalna.
NGC 2672, GX E1, m=11.6, Cnc
143x HYP: Sjajna, ovalna galaksija umjerenih dimenzija. Ima izraženo, malo središte koje sjajem odskače značajno od ostatka galaksije. Oko središta je tamni halo.
NGC 2765, GX S0, m=13.1(b), Hya
143x HYP: Malena, sjajna i duguljasta galaksija sa slabo vidljivom jezgrom.
NGC 2775, GX SA, m=10.1, Cnc
143x HYP: Veoma sjajna, okrugla galaksija kojoj raste sjaj od rube prema izraženom središtu. Liči na nerazlučeni kuglasti skup.
NGC 2894, GX Sa, m=13.3(b), Leo
143x HYP: Tamna mrljica, skrivena iza 3 zvijezde u nizu. Iz navedenog se razloga galaksija teško uočava na prvi pogled pa sam provjeravao oko nje postoji li neka druga mrljica. Kada je nisam našao onda sam bio siguran kako gledam NGC 2894.
NGC 2906, GX Sc, m=13.4(b), Leo
143x HYP: Sjajna, duguljasta mrlja bez detalja. Malena.
NGC 2872, GX E2, m=11.9, Leo
143x HYP: Vidim dvije mrljice, skoro su u kontaktu. NGC 2872 je malena, okrugla i sjajna. Središte joj je sjajnije od ostatka galaksije.
NGC 2874, GX SB, m=12.5, Leo
143x HYP: Druga mrljica, skromniji član para koji se smjestio istočno od NGC 2872. Tamna galaksija, okrugla, malena i nešto svjetlija u sredini.
NGC 2749, GX E3, m=11.8, Cnc
143x HYP: Tamna, malena, okrugla mrlja. Središte joj je sitno, blago sjajnije od ostatka galaksije. Na 5' u smjeru sjeveroistoka vidim još jednu mrljicu.
NGC 2749, GX SBb, m=13.7, Cnc
143x HYP: Veoma tamna, ovalna i malena mrlja bez detalja. Skrivaju je okolne zvijezde zbog čega se teže uočava.
Ovom galaksijom dovršio sam sektor te sam za kraj odlučio iskoristiti dobar seeing kako bi skicirao planetarnu maglicu NGC 2392 – Eskima. Nažalost, dok sam usmjerio teleskop i sve pripremio, oni povremeno pirkanje sjeverca je postalo stalnije i pokvarilo seeing. Unatoč kvarenju uvjeta odlučio sam skicirati maglicu.
*pljesk* Ispala je divna noć i puno promatranja za tebe Ach! Svaki put se divim kak ti nije problem tako otići solo u kmicu. (Tebi i svima ostalima koji to čine.)
Heh, navikao sam, poznajem teren, muško sam (nažalost i to je faktor)... a i uvijek sam na 2-3 metra od auta *zubo*
Prekrasna mi je ova skica NGC 2392! *da* *pljesk*
Promatranje 2020-03-19 (https://zvjezdopisi.com/2020/03/21/promatranje_2020-03-19/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/03/20200319_M105_214x_Public_web.jpg)
Nakon uspješnog, ali kratkog promatranja u nedjelju, prognoze su ponovno crtale savršene uvjete u četvrtak navečer. Bio je ovo rijedak slučaj da je prognoza u ponedjeljak nacrtala vedru noć i potom se toga držala četiri dana! U pravilu srednjoročne prognoze crtaju svašta, nabriju astronome i dan prije promatranja se pretvore u katastrofu.
Ne znam kakva je situacija s rekonstrukcijom mosta u Donjem Taborištu pa sam otišao opet u Pokupsko Cerje kraj vodospreme. U nedjelju je nebo bilo ok, nitko me ne dira tamo i nema nekih živina. Ovaj put sam prilikom dolaska do vodospreme uočio pola tuceta srna kako pase uz cestu 50m od vodospreme. Ova samoizolacija zbog COVIDa-19 je smanjila promet i očito ide na ruku divljim živinama.
Parkirao sam auto, krenuo postavljati teleskop i kad su mi se oči malo navikle na mrak uočio sam neki artefakt na tlu. Mislio sam da je neka živina, ali kad sam usmjerio teleskop bila je to nečija tenisica. A gdje je druga tenisica? Polje do promatrališta je bilo friško preorano pa je vjerojatno nekome opala tenisica s traktora ili tako nešto.
Ne znam što mi se događa, ali teleskop sam u nedjelju i danas postavio rekordno brzo. Kad kažem postavio, mislim na to da sam složio, kolimirao i upucao GoTo. Na teren sam došao u 19:35 i već u 19:50 sam bio spreman za promatranje. Danas je u planu bilo posvetiti se skiciranju galaksija. Odlučio sam dati pažnje zaboravljenom trojcu galaksija u Lavu, okolici M105. Na početku večeri Lav mi je još bio nisko pa sam odlučio ubiti vrijeme na nekom drugom dijelu neba. Krenuo sam nasumično po objektima a onda mi je palo na pamet da je na jugu zviježđe Vodena zmija te sam odlučio baciti pogled na dio neba ispod sektora koji sam promatrao u nedjelju. Na karti je taj komad neba izgledao siromašno pa sam računao da ću biti brzo gotov. Na kraju se odužilo.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2020-03
• Datum: 19.03.2020.
• Vrijeme: 19:55 – 21:55
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 7°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.20 mpas
• Seeing: Dobar
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Prije promatranja galaksija bacio sam oko na zvijezdu Betu Monocerotis koju je dan prije Edi opisao kao zanimljivu. Na 143x se vidio lijepi trojac zvijezda, od tog trojca dvije desne zvijezde su bile par same po sebi, jednake sjajem i gotovo su se dirale. Treća zvijezda, na lijevo, je bila mrvicu svjetlija, ali odvojena. Sve tri zvijezde krasila je lagana nijansa žute boje. Zanimljivo je da mjerenja satelitom Gaia kažu kako su zvijezde bijele ili lagano plavičaste, baš kako ih je Edi opisao. Mjerenja s već spomenutog satelita smještaju ovaj trojac zvijezda na oko 660 svjetlosnih godina od nas.
Nakon što sam Betu Mon riješio odlučio sam otići do fleke kojoj nisam posvetio dovoljno pažnje u nedjelju.
NGC 2419, GC, m=10.3, Lyn
143x HYP: Sjajna, umjereno velika mrlja, okrugla. Nešto je sjajnija u sredini, rubovi su joj nejasni. Kada gledam skrenutim pogledom kao da uočavam naznake nekakve granulacije.
NGC 2419 je poznat kao ,,međugalaktičko lutalo". Ovaj objekt je kuglasti skup za koji se mislilo da je izbačen iz Mliječne staze, ali novija mjerenja su pokazala da unatoč udaljenosti od 270.000 svjetlosnih godina i dalje orbitira oko naše galaksije. Kada ne bi bio tako daleko, ovaj kuglasti skup bi bio pravi show na nebu jer je 50% masivniji i 2.5x svjetliji od svima poznatoga Messiera 13 u Herkulu.
NGC 2415, GX Im, m=12.4, Lyn
143x HYP: Sitna, okrugla, dosta sjajna mrlja. Izgleda kao disk s jednolikim sjajem površine.
NGC 2331, OC, m=8.5, Gem
143x HYP: Nakupina od 30tak zvijezda koju je teže izdvojiti od pozadinskih zvijezda. Zvijezde su dosta raspršene te ih krasi veći raspon u sjaju. Na donjem desnom dijelu skupa je prstenasti asterizam od 6 zvijezda.
NGC 2371-2, PNEB, m=11.2, Gem
143x HYP: Umjereno mala, duguljasta mrlja položena vertikalno u okularu s dvije kvrge na krajevima. Gornja kvrga sadrži sjajan čvor ili tamnu zvijezdu u sebi. Dosta sjajan objekt.
Messier 105, GX E, m=9.3, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, okrugla mrlja bez jasnih rubova, poprilično velika. Sjaj joj raste od ruba prema središtu, s tim da na pola radijusa to povećanje sjaja postaje izraženije. Središte je znatno sjajnije od ostatka galaksije, lako se uočava i čini disk jednolike svjetline promjera oko 1/5 galaksije. Prema skici ukupan promjer galaksije je oko 2.5 minute, a sjajni središnji disk je promjera 0.5 minuta.
NGC 3384, GX SB0, m=9.0, Leo
143x HYP: Veoma sjajna iako nešto tamnija od susjedne M105. Ovalna mrlja, relativno velika, omjera stranica 5:1 sa sitnim središtem koje je veoma sjajnije od ostatka galaksije. Većina sjaja je zapravo koncentrirana u središtu, a ostatak galaksije je tamna, ovalna ,,atmosfera". Vizualno je galaksija duga 3 a široka 0.6 minuta.
NGC 3389, GX SA, m=11.2, Leo
143x HYP: Ovalna, umjereno velika, tamna mrlja koja je blago svjetlija prema sredini. Unatoč rastu svjetline prema sredini ne uočavam nešto što bih mogao nazvati ,,središtem" ili jezgrom.
Zanimljivo je kako ova galaksije vjerojatno nije fizički dio jata galaksija oko M96 kojem pripadaju M105 i NGC 3384. Naime, udaljenost galaksija iz jata je oko 35 milijuna svjetlosnih godina, a NGC 3389 se nalazi na 65 milijuna svjetlosnih godina.
Kad sam već blizu odlučio sam posjetiti M96 i M95.
Messier 96, GX SAB, m=9.3, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, velika galaksija, blago ovalna. Sjaj joj raste prema središtu jednoliko, bez nekih skokova u sjaju. Nisam uočio druge detalje u galaksiji.
Messier 95, GX SAB, m=9.7, Leo
143x HYP: Veoma, sjajna, velika galaksija, okrugla. Sjaj joj raste prema središtu, ali u jednom trenu događa se nagli skok sjaja prema centralnom disku u kojem se krije zvjezdolika jezgra. Osim promjena sjaja nisam uočio druge detalje.
Nakon što sam prošao ovih par objekata odlučio sam pogledati sektor neba u Vodenoj zmiji.
Sektor neba od RA 08h 00m, DEC +-20° 00' do RA 09h 00m, DEC +00° 00'
NGC 2509, OC, m=9.3, Pup
143x HYP: Lako uočljiva nakupina od 40tak zvijezda slabijeg, ali sličnog sjaja. Promjer skupa procjenjujem na oko 4.5 minute. Na južnoj strani skupa se izdvaja lanac zvijezda koji zatvara šupljinu zbog kojeg cijeli skup izgleda kao gljiva.
IC 2367, GX SB, m=12.4, Pup
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja bez detalja. Skrenuti pogled otkriva da bi mogla biti duguljasta.
Ruprecht 157, OC, m=n/a, Pyx
143x HYP: Umjereno izražen skup od 25 zvijezda različitog sjaja. Skup ima oblik spljoštenog romba s dugim zavojitim repom u smjeru jugoistoka. Promjer romboidnog dijela skupa je oko 5 minuta, a s repom oko 9 minuta.
Ruprecht 62, OC, m=n/a, Pyx
143x HYP: Umjereno izražena nakupina od 25 zvijezda manjeg raspona sjaja. Pravokutnog oblika, dimenzija 9 x 3 minute.
NGC 2665, GX SB, m=12.2, Hya
143x HYP: Tamna, malena, nejasna mrlja bez detalja.
NGC 2610, PNEB, m=13.0, Hya
143x HYP: Tamna, okrugla mrlja sa zvijezdom u donjem desnom vrhu.
300x PL: Tamna, blago ovalna mrlja, sjajnija prema donjem desnom vrhu gdje se nalazi zvijezda.
300x PL OIII: Filter je ubio zvijezdu skroz, ali i maglicu također. Sada je ona ekstremno tamna. Unatoč tome, skrenuti pogled otkriva moguću prstenastu strukturu maglice, tj. šupljinu u sredini.
143x HYP OIII: Maglica je na manjem povećanju tamna, puno manja nego bez filtera. Još uvijek mi se pričinjava prstenasta struktura tj. šupljina u sredini.
NGC 2517, GX SAB, m=11.8, Pup
143x HYP: Sitna mrljica, tamna, nalikuje na mutnu zvijezdu.
NGC 2506, OC, m=7.6, Mon
143x HYP: Manji, ali gust skup sitnih zvijezda, dobro iskače iz pozadine. Članice skupa su sličnog sjaja, ali skrenuti pogled daje do znanja da postoji još značajna populacija nerazlučenih zvijezda u magličastoj pozadini. Promjer skupa je oko 2.5 minute.
NGC 2525, GX SBc, m=11.6, Pup
143x HYP: Veoma tamna, umjereno mala mrlja, blago ovalna i nejasnih rubova.
NGC 2539, OC, m=6.5, Pup
143x HYP: Bogata, izražena nakupina od oko 100 zvijezda koje su sve sličnog sjaja. Nakupina zvijezda je duga 25 minuta, širine 5 minuta i blago ovalna. Ovalna forma zvijezda je blago zašiljena prema istoku. Nekolicina zvijezda unutar skupa čini kratke lance.
NGC 2612, GX S0, m=13.0, Hya
143x HYP: Sitna, tamna mrljica, ovalna sa središnjim zadebljanjem i oštrim krajevima.
U 20:54 primjećujem bljesak iz smjera zviježđa Kočijaša, kraj otvorenog skupa M36. Bljesak je bio izrazito jak. Minutu kasnije još jedan, koji je na tren osvijetlio okoliš. Vjerojatno se radi o satelitu.
NGC 2708, GX S0, m=12.0, Hya
143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja s prugom svjetla po sredini. Učinilo mi se da je kraj galaksije još jedna mrlja pa sam prebacio na veće povećanje.
214x UW: Nikakve promjene, galaksije i dalje duguljasta i tamna. Pruga svjetla po sredini galaksije sada pokazuje zadebljanje na sredini. Mrlja kraj galaksije ne postoji.
NGC 2698, GX SA0, m=12.6, Hya
214x UW: Sjajna, manja ovalna mrlja sa svjetlom središnjom regijom i zvjezdolikom jezgrom. Smjestila se oko 11 minuta od NGC 2708 u smjeru sjeverozapada.
NGC 2699, GX E, m=12.6, Hya
214x UW: Sitna, okrugla mrlja, tamna s veoma svjetlom jezgrom.
NGC 2697, GX SA0, m=12.3, Hya
214x UW: Tamna, okrugla, malena mrlja bez detalja i jednolikog površinskog sjaja.
NGC 2695, GX SAB, m=11.9, Hya
214x UW: Sjajna, sitna mrlja s znatno sjajnijim središtem, okrugla. Galaksija se smjestila između dvije zvijezde pa se u biti čini tamnijom nego što je.
NGC 2615, GX SB, m=12.5, Hya
214x UW: Tamna, malena, nejasna mrlja koja je blago svjetlija u sredini.
Messier 48, OC, m=5.8, Hya
100x UW: Ekstremno sjajan, velik i bogat skup. Proteže se preko 40 minuta kroz vidnog polje okulara. Populacija skupa ima veliki raspon u sjaju pojedinih zvijezda s tim da je nekolicina njih veoma sjajnih. Najizraženija pojava u skupu je lanac zvijezda koji se sa zapada pruža u blagom luku sve dok ne dođe sjeverno od središta skupa. Tu se lanac zvijezda lomi pod 90° i potom kreće prema jugu, prolazi kroz središte i potom se lagano zakrivljuje u smjeru juga-jugoistoka. Između krajnjeg zapadnog dijela tog lanca i središnjeg tijela skupa uglavila se klinasta šupljina bez zvijezda.
Pogledavši M48 završio sam sektor i potom sam se prebacio na skiciranje M105 i okolice. Kasnije sam htio baciti pogled na NGC 2841, ali je bila u zenitu i dobson montaža ne radi u takvim slučajevima najbolje. Zato sam se prebacio na M108 i odlučio nju skicirati.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/03/20200319_M108_214x_public_web.jpg)
S ovim promatranjem dogurao sam do 1408 upisana različita objekta u svojim dnevnicima.
Mjesečarenje 28.3.2020. (https://zvjezdopisi.com/2020/03/29/krater-taruntius/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/03/20200329_Taruntius_300BV_web.jpg)
COVID-19 nas je natjerao na izolaciju pa sam odlučio potražiti druge načine bavljenja astronomijom. Kako ne smijemo napustiti mjesto prebivališta, a moja lokalnobrdska lokacija je dvije općine dalje, ostala je opcija bavit se ,,običnim" promatranjima, Mjeseca i sličnih lako dostupnih objekata.
Grizlo me da riskiram odlazak u brda u subotu, jer najavljeno je prekrasno vedro vrijeme i još sam k tome na godišnjem pa bi mogao cijelu noć promatrati. Viša sila se umiješala u moje skrivene planove da unatoč blokadi odem pod zvijezde. Vjetar je donio pijesak iz srednje Azije pokvario je prozirnost do te mjere da nisam vidio Sljeme, a nebo je obojao u boju vanilije. Zalazak sunca je bio izrazito zlatan.
Zbog blokade mi za lokaciju promatranja ostaje dvorište na selu kod mojih, gdje je teleskop inače uskladišten. Nije za lov na tamne fleke, ali za planete posluži dobro. Večeras sam se odlučio baviti malo skiciranjem Mjeseca jer mi to baš nikada nije išlo. Treba iz ove neprilike izvući najviše što se može.
Postavio sam teleskop i kako sam odlučio ,,cijepati" fotone na velikim povećanjima, kolimaciju sam dodatno popravio na defokusiranoj zvijezdi. Teleskop sam poravnao po Siriusu, koji se u suton jedva nazirao i po Capelli, koju je teleskop uspio sam pronaći, tj. smjestiti u vidno polje tražioca. Po uspješnom upucavanju GoTo-a usmjerio sam teleskop prema Mjesecu. On je bio tanak srp par stupnjeva od blještave Venere.
Pogledao sam Mjesec i na 215x je izgledao dobro. Inače je seeing teška katastrofa u sumrak jer tlo i objekti krenu predavati toplinu skupljenu kroz dan zraku, koji onda titra za poluditi. Večeras to nije bio slučaj, možda je ova prašina smanjila zagrijavanje tla i primirila zračne struje. Svako zlo za neko dobro. Iz fore sam ubacio drugi okular i pogledao Mjesec na 465x. Za divno čudo slika je bila upotrebljiva. Izgubila je na kontrastru i bistroći, ali daleko od toga da je bila loša. Kasnije je seeing oslabio, ali i dalje je bio prihvatljiv. Opalio sam par fotki mobitelom, tek toliko za pohvaliti se na Facebooku.
Ubacio sam potom binoviewer i pogledao Mjesec na 190x. Izgledao je prekrasno, slika mirna, krateri oštri, jasni. Odlučio sam cijeli setup malo brijati pa sam ubacio 12.5mm Plossl okulare i dogurao binoviewerom do 300x. Ovi Plosslići su bitno neugodniji za promatranje i bio bi red da nabavim par dobrih okulara, koji ne koštaju kao Svetog Petra kajgana, a dat će mi dati povećanje od 250-300x.
Lunjao sam po Mjesecu i gledao kratere, brda, doline, sjene, valove na morima. Nisam znao što krenuti skicirati. Umjesto nejasnih detalja na objektima dubokog svemira, ovdje ih je bilo toliko da se ne daju ucrtati. Možda desetak minuta sam tako skakutao po Mjesecu dok se nisam odlučio namjeriti na krater Taruntius, rupčagu promjera 56 km. Krater je dobio ime po rimskom filozofu i matematičaru (+ astrologu) Luciju Taruciju Firmaniju (Lucius Tarutius Firmanus) iz prvog stoljeća stare ere. Primijetite kako se Giovanni Battista Riccioli malo zeznuo prilikom imenovanja kratera pa ime kratera ima slovo viška: TaruNtius vs Tarutius. Zanimljivost je terasasto tlo u krateru, a granice terasa koncentrično prate rubove. Ono što sam vizualno primijetio je kako se tlo oko središnjeg uzdignuća udubljeno zbog promjene svjetline, tj. vidjelo se kako svjetlost pada na koso tlo pa je ono tamnije. Samo centralno uzdignuće je izgledalo poprilično solidno. Radi se planini dugoj 12 km i širokoj 7 km koja se uzdiže 700 m iznad središta kratera. Kako bi se to stavilo u neka nama poznata mjerila, glavni masiv planine Ivanšćice je dug 15 km i širok 8 km te se uzdiže 800 m iznad okolice.
Na sam krater Taruntius naslonio se krater Cameron (prije poznat i kao Taruntius C) promjera 11 km. Potonji je nastao udarom nakon što je već krater Taruntius postojao, jer je nagrdio njegov rub.
Skica, a nisam zadovoljan, dalo bi se puno tome prigovoriti. Teško je tu plastičnost mjesečeve površine prenesti na papir. Vježbat ću u narednom periodu dodatnim skiciranjem. Problem je što ću uskoro ostati bez papira za skiciranje jer nisam računao na zatvaranje svega osim neophodnog.
Sinoć otišao na kratko promatranje u Kozjaču naoružan dvogledom u nadi da ću vidjeti komet Atlas.
Mjesec je fino pičio pa mrak nije bio neki. Na mjestu promatranja sam našao fosnu položenu na dvije hrge betona kao improviziranu klupicu pa sam fino mogao leći na nju i tako si olakšati promatranje u blizini zenita.
Uspio sam dvogledom vidjeti M81, M82, M51, M94 ali od kometa ništa. Zurio sam u njegovu lokaciju valjda 10 minuta kroz više navrata, provjera u atlasu je rekla kako bi komet Atlas trebao biti u centru, ali ništa.
Vizualno je očito težak objekt za manji binokular.
Snimke s "brzim" cijevima f/2 - f/4 promjera 200mm - 400mm izgledaju O.K., a ukupno vrijeme ekspozicije nije manje od deset minuta:
http://fg-kometen.vdsastro.de/pix/2019Y4-neu.htm
Da, rekao bih da je sinoć najviše nedostajalo povećanja pa je pozadina neba bila previše svjetla. Jučer sam kroz dalekozor mogao dosegnuti zvijezde 9. magnitude i to skrenutim pogledom.
Sinoć sam ga snimio. :-)
Promako mi je ovaj krater, vrhunski!!! *šok*
Tnx Bobo!
Pokoji detalj o kometu Atlas
http://www.alpo-astronomy.org/cometblog/wp-content/uploads/2020/04/ALPO-COMET-NEWS-FOR-APRIL-2020.pdf
Probaj na wc papiru .... u duhu neophodnog *rofl*
Promatranje 2020-04-10 (https://zvjezdopisi.com/2020/04/12/slucajna-otkrica/)
Rad od doma je meni osobno loše iskustvo. Jedina prednost koju sad vidim u njemu je što ne gubim svaki dan 1.5 do 2h na put do i s posla. To mi otvara neke nove mogućnosti, poput brzih odlazaka na promatranje. U prilog toj mogućnosti ide i odluka da se u sklopu samoizolacije zbog COVID-19 smijemo kretati samo unutar područja nadležnosti Policijske postaje Velike Gorica, kojem pripada i Pokupsko Cerje. Čini se kako za sada mjere samoizolacije i ograničavanja kretanja neće imati utjecaja na moje aktivnosti. Da se razumijemo, na promatranju sam solo, podalje naseljenog mjesta.
U petak sam se zaputio na kraće promatranje. Zbog pomicanja sata astronomska noć počinjala je tek u 21:25 tako da nije bilo žurbe. S druge strane Mjesec je izlazio u 22:50, tako da lov na deepsky objekte neće potrajati. Nekako nisam bio raspoložen za češljanje neba za tamnim flekama kako bih ovdje napisao još jedan izvještaj pun riječi mala, sitna, tamna, veoma tamna, nejasna, bezvezna i tako dalje. Baš sam bio raspoložen za skiciranje. Još na prethodnom promatranju počela me kopkati ideja da skiciram kuglasti skup Messier 3 i to sam si postavio za radni zadatak ove večeri.
Na teren sam došao malo prije 21h pa sam na miru mogao postaviti teleskop prije početka astronomske noći. Prilikom postavljanja otkrio sam da mi je imbus ključ ostao uglavljen u šarafe nosača sekundarnog zrcala od prošlog promatranja. ,,Pa di mi je pamet?!" – rekao sam sebi. Kad je ključ već bio tu, odmah sam pristupio kolimaciji koju sam utjerao kao mak na konac. Sljedeći zadatak je bilo upucavanje GoTo-a i tu su stvarni prošle glatko pri kalibraciji, ali kako sam se večeras spustio malo niže po puteljku da me ne tuku svjetla automobila s glavne ceste, teren je bio više nagnut i to mu se nije svidjelo. Kasnije je GoTo bio dosta mušičav. Kada sam postavio sve shvatio sam da zbog okolnih stabala neću moći baciti pogled na komet Atlas.
Kada sam tehniku uglazbio i bio spreman za promatranje, pogledao sam na nebo i ugledao baražnu paljbu svemirskog smeća zvano Starlink. Gledao sam ih par minuta kako šibaju nebom kao zvjezdice 4. magnitude od Venere, kroz zviježđe Kočijaša pa ispod Polluxa u Blizancima i kroz Raka do malo ispod Lava, gdje su nestajali u sjeni. Brzo su mi dojadili jer sam ljut što će privatna zarada upropastiti nebo svima na Zemlji, kao da nije dovoljno što imamo posla s pošasti zvanom LED javna rasvjeta. Otkako je Musk počeo to smeće lansirati, izgubio sam entuzijazam prema uspjesima SpaceX-a.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200410_M3_250x_web.jpg)
U 21:15 sjeo sam za teleskop, naredio GoTo-u da ga okrene prema kuglastom skupu Messier 3 i krenuo sa skiciranjem. Nekako mi je bilo teško pogoditi oštrinu sliku, kao da atmosfera nije bila najmirnija, a pamtim skup kao svjetliji. Unatoč tome što je SQM mjerio 21.18-21.20 mpas, falilo mi je ono nešto da prizor u okularu bude odličan. Zanimljivo je da tek kada se promatrač upusti u detaljno promatranje objekta da postane svjestan koliko malo ili puno vidi. Nisam jedanput napisao da u M3 vidim stotine zvijezda, ali prilikom ovog skiciranja baš sam pazio na pojedine zvijezde koje mogu razlučiti i na skicu sam ucrtao ,,samo" 49. Nije mi se ni sam skup učinio tako granuliranim, a skrenuti pogled nije otkrivao one fine zvjezdice u vanjskim predjelima skupa. Falilo mi je večeras one vilinske prašine da skup rasturi. Ipak, skicirao sam ga kakav god da je večeras u okularu i rekao bih da je skica dosta vjerna predodžba skupa. Možda su ove pojedine zvjezdice u skupu previše istaknute u odnosu na ostatak skupa, ali to su finese. Kasnije kada sam usporedio skicu s fotografijama skupa vidio sam da sam raspored zvijezda po rubu skupa jako dobro predočio.
Skiciranje Messiera 3 potrajalo je dobrih 45 minuta i da se malo odmorim odlučio sam baciti pogled na par objekata u Velikom Medvjedu, koji je sada bio skoro iznad glave. Dobson montaža ne voli zenite pa sam NGC 3184 tražio par minuta. U glavi mi je zvonilo da je ovo spektakularna galaksija, ali kada sam je konačno našao nije to baš bio neki show. Na 214x izgledala je kao velika, veoma tamna mrlja s malo sjajnijim središtem. Skrenuti pogled otkrivao je da mrlja ima ,,nemirnu" teksturu, možda sam čak i neke lukove koji se odmataju iz jezgre opazio u smjeru 6h i 12h, ali ukupni dojam je bio slab. Zanimljivost je zvjezdica koja se nalazi prividno u galaksiji na 8h u odnosu na jezgru.
Kako me NGC 3184 malo razočarala, odlučio sam se vratiti skiciranju. Sjetio sam se sjajne galaksije pune detalja – NGC 4631 u Lovačkim psima. Poznata je kao Galaksija Kit, jer izgleda kao plavetni kit iz profila. Naciljao sam ovo nebesko čudo i ostao šokiran koliko je galaksija u stvari velika. Na 214x razbacala se pola vidnog polja, tj. 11 lučnih minuta po dužini i 2 po širini. Rubovi galaksije su bili nejasni, posebno na gornjem dijelu, dok je donji bio bolje definiran. Vidio sam kako se u galaksiji nalazi više svijetlih regija, jedna na lijevom rubu i središnje zadebljanje koje je u svom krajnjem desnom vrhu imalo neki čvorić ili tamnu zvjezdicu. Tankom pukotinom je središnje zadebljanje bilo odvojeno od još jednog svijetlog oblačića koji se smjestio na desnom ekstremnu galaksije uz donji rub. Ispod NGC 4631 dao se vidjeti mali, veoma tamni oblačić ovalnog oblika i mrvicu svjetliji u sredini. To je prateća galaksija NGC 4627. Kada sam upio dojmove o galaksijama bacio sam se na skiciranje.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200410_NGC4631_214x_web.jpg)
Završetkom skiciranja NGC 4631 ostalo mi je još 15tak minuta do izlaska Mjeseca. Htio sam ga potrošiti na promatranje Messier 64, ali GoTo je imao bijesne gliste i bacao me na krivu lokaciju. Nebu je falilo ono nešto pa galaksiju nisam uspio vidjeti ni u tražiocu pa da ručno odvedem teleskop do nje. Konačno sam u 22:40 rekao fajrunt i spremio se za polazak doma.
PS: naknadna provjera me šokirala da NGC 3184 nisam nikad promatrao! Moram tom dijelu neba oko Velikog Medvjeda pod hitno pažnju posvetiti.
PPS: Ista priča s NGC 4627, flekicom kraj NGC 4631.
Zanimljivo je kako od lovljena tamnih opskurnih fleka čovjek propusti objekte pred nosom.
Citat: ShinyI u 07.04.2020. u 17:55:24 sati
Probaj na wc papiru .... u duhu neophodnog *rofl*
Došla narudžba iz Narodnih novina, nema potrebe za drek papirom
Danas bi prozirnost mogla biti solidna.
I skica M3 je prejaka.
Acheron, nista onda, kako mozda svjedocimo propasti zvjezdanog neba zbog starlinka, pothitno neku ekspediciju u Atacamu dogovoriti...pa da mozemo umrijeti sretni.
Ova skica M3 je super *pljesk*
I Mjesec je bio puni jelda
Pretpostavljam da si vec skicirao par M97 i M108? *šešir*
Bolja skica od m3 nego moja slika *:-P
Promatranje 2020-04-17 (https://zvjezdopisi.com/2020/04/19/promatranje-2020-04-17-crno-oko/)
Nema gore situacije nego kada je prognoza bi ne bi. Cijeli tjedan su najavljivali vedro vrijeme i onda kada konačno dođe vrijeme promatranja Talijani nam osim COVID-19 pošalju i tanku visoku naoblaku. Na svu sreću, oblaci nisu došli kao neprobojan zid već u valovima, kao krakovi spiralne galaksije. Između tih ,,krakova" oblaka bilo je vedro. Analizirao sam satelitsku da procijenim koliko će ta rupa između krakova trajati, sat, pola sata? Isplati mi li se ići uopće na teren. A onda sam se posvadio s curom i dvojbi nije bilo, u ime mira u stanu odo provesti koji sat u mraku.
Na putu prema mraku krenu stizati poruke na mobitel, šalje Boris kako na nebu vidi neke satelite i jesu li to Muskovi. Gledam kroz šoferšajbu dok vozim i vidim zvjezdice kako idu u nizu. Malo poslije Kravarskog zaustavljam se uz cestu i gledam rafal satelita. Sjajniji su od zvijezda u Velikom Medvjedu, bili su tako negdje oko 1.5 magnitude. Javljam da su to sateliti, promatra ih Boris, Dino izvodi klince na balkon i dive se tome. Ja gledam prizor, trenutno je lijep, ali kada ih bude par tisuća gore, to će biti katastrofa.
Na teren dolazim koju minutu iza 22 h. Malo sam šlampav danas pa postavljanje teleskopa traje mrvicu duže. Oko 22:20 sve je spremno za promatranje. Odlučujem riješiti sektor neba u sred zviježđa Lava.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2020-06
• Datum: 17.04.2020.
• Vrijeme: 22:25 – 00:30
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 10°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra uz smetanje oblaka
• Granična magnituda: 21.10 mpas
• Seeing: Ispod prosjeka
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
NGC 3156, GX S0, m=12.3, Sex
143x HYP: Malena, tamna mrljica i možda ovalna. Pogled na mrljicu ometaju obližnje zvijezde svojim sjajem. Sredinom mrljice dominira sitno, sjajno središte u kojem se nalazi većina svjetline mrljice.
NGC 3166, GX SAB, m=10.4, Sex
143x HYP: Sjajna, umjereno malena i blago ovalna mrlja. Galaksijom dominira veliko i veoma sjajna središnja regija koja zauzima oko pola promjera galaksije. Od rubova središnje regije sjaj galaksije blijedi i nestaje, stvarajući tako efekt tamne ,,atmosfere" oko njega. U istom vidnom polju s NGC 3169.
NGC 3169, GX Im, m=10.2, Sex
143x HYP: Sjajna mrlja iako tamnija od susjedne NGC 3166. Usput je i nešto veća od susjede. Galaksiju krasi oblik izduženog ovala sa sitnom, sjajnom središnjom regijom.
NGC 3094, GX SB, m=12.3(b), Leo
143x HYP: Malena, tamna mrljica. Smjestila se tik uz zvijezdu 10. magnitude pa izgleda kao refleksija. Teže se uočava pa je potrebno dobro pogledati što se nudi u vidnom polju kako se galaksiju ne bi preskočilo.
NGC 3226, GX E2, m=11.4, Leo
143x HYP: Par galaksija koje se diraju. Vidim svakoj galaksiji njenu pojedinu jezgru pa je cijeli dojam da gledam svjetla automobila kroz veoma gustu maglu. NGC 3226 je lijeva mrlja u ovom paru. Manja je od susjedne NGC 3227, ali sjajnija i nema tako jako zbijenu jezgru već središtem dominira sjajni oval. Oko sjajnog ovala mogu vidjeti uski magličasti obod malog sjaja.
NGC 3227, GX SAB, m=10.3, Leo
143x HYP: Desna mrljica u paru galaksija. Generalno tamna mrlja, ovalna, umjereno mala i ima zvjezdoliko središte.
NGC 3239, GX IB, m=11.3, Leo
143x HYP: Veoma tamna mrlja. Smjestila se kao magličasti luk uz obližnju zvijezdu koju obujmljuje s donje strane, od 4 do 8h. Nisam uočio nikakve detalje u galaksiji.
NGC 3365, GX Sc, m=12.6, Leo
143x HYP: Ekstremno tamna, duguljasta i relativno velika mrlja bez detalja. Uočavam izdanke konprenastih oblaka na sjeverozapadnom nebu, možda oni kvare pogled na galaksiju.
NGC 3434, GX SA, m=12.9, Leo
143x HYP: Veoma tamna, malena mrljica ovalne forme. Sjajnija je u središtu. Opet sumnjam kako je uzrok slabog prividnog sjaja galaksije tanki oblak koji možda prolazi kroz vidno polje.
NGC 3423, GX SA, m=11.1, Sex
143x HYP: Relativno veliki ovalni oblak, veoma taman u pojavi sa blago svjetliji središtem.
NGC 3462, GX SA, m=13.2(b), Sex
143x HYP: Tamna, sitna mrljica koja liči na mutnu zvjezdicu. Bez detalja.
NGC 3433, GX SA, m=12.3(b), Leo
143x HYP: Veoma taman, rasplinuti ovalni oblak.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200417_M104_214x_web.jpg)
Sada sam siguran kako oblaci smetaju u promatranju i čine objekte tamnijima nego što jesu jer vidim njihove pramenove ispod zviježđa Lava. Uzimam pauzu da provjerim satelitsku snimku. Satelit javlja da je to trenutno najgušći dio oblaka i kako će uskoro proći. Nastavljam dalje s promatranjem.
Messier 95, GX SB, m=9.7, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, okrugla galaksija u čijem se središtu nalazi malena, ali veoma sjajna jezgra. Sjaj galaksije blijedi od jezgre prema rubu pravilno, bez nekih skokova.
Messier 96, GX SAB, m=9.3, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, velika ovalna mrlja sa veoma sjajnom jezgrom koja zauzima oko osminu promjera galaksije. Iz jezgre sjaj galaksije ravnomjerno pada prema rubovima.
Messier 105, GX E1, m=9.3, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, okrugla i velika mrlja, ali manja od maloprije promatrane M96. Ima ekstremno sjajno i sitno središte. U istom vidnom polju s NGC 3384 i 3389.
NGC 3384, GX SB0, m=9.9, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, ovalna mrlja, velika. Većina sjaja galaksije nalazi se u sitnom i veoma sjajnom središtu.
NGC 3389, GX SA, m=11.2, Leo
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja jednolikog sjaja i bez detalja. Relativno velika.
NGC 3412, GX SB0, m=10.5, Leo
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja koja ima sitnu, veoma izraženu jezgru koja zauzima 1/10 promjera galaksija. Sjaj te jezgre toliko je koncentriran u centru da se na trenove čini zvjezdolikom.
NGC 3367, GX SB, m=11.5, Leo
143x HYP: Tamna, nejasna mrlja i bez središta. Površinski sjaj mrlje je teksturiran, tj. ima neznatne varijacije u sjaju.
Dok sam zapisivao dojmove o NGC 3367 u ogradu vodospreme, kraj koje promatram, nešto je udarilo i to poprilično jako. Kao da je netko tenisku loptu nabio u ogradu. Moram priznati da su mi se malo gaće napunile. Pojačavam crvenu lampicu na najjače i gledam okolo, ne vidim ništa, nikakve oči da se svjetlucaju. Glasno i teatralno se nakašljem da dam zvjerima do znanja da sam tu i nastavljam promatrati. Poslije ovog udarca svako malo zazviždim, progovorim nešto i slično, čisto da proizvedem zvuk upozorenja.
NGC 3377, GX E5, m=10.4, Leo
143x HYP: Na oko veoma sjaja, okrugla mrlja manjih dimenzija. Većinu galaksije čini veoma sjajno središte. Skrenuti pogled otkriva svijetle izdanke svjetla iz središta, najizraženiji je onaj prema 1h te tamnu ovalnu atmosferu oko galaksije.
NGC 3346, GX SB, m=12.4(b), Leo
143x HYP: Veoma tamna, velika mrlja s nejasnim rubovima i bez detalja.
NGC 3338, GX SA, m=11.1, Leo
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja s blago izraženim središtem i relativno velika. Smjestila se tik uz zvijezdu koja skoro pa dira gornji lijevi rub galaksije.
NGC 3300, GX SAB, m=12.1, Leo
143x HYP: Malena, tamna mrljica i blago ovalna. Na prvi pogled izgleda kao mutna zvjezdica.
NGC 3370, GX SA, m=12.2, Leo
143x HYP: Tamna, umjereno mala, ovalna mrlja s jednolikim površinskim sjajem.
NGC 3447, GX SB, m=13.3, Leo
143x HYP: Nisam je vidio.
NGC 3457, GX S?, m=13.6(b), Leo
143x HYP: Veoma tamna, ovalna fleka, malena i bez detalja.
NGC 3485, GX SB, m=12.6(b), Leo
143x HYP: Veoma tamna, umjereno malena i blago ovalna nejasna mrlja. Bez detalja.
NGC 3489, GX SAB, m=10.3, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, ovalna i umjereno malena mrlja. Središte joj je ekstremno sjajno i sitno, pruža se možda 1/7 duže osi galaksije.
S ovom galaksijom završio sam sektor od RA 10h 00m DEC +0° 00' do RA 11h 00m DEC +20° 00'
Prelazim na neobavezno promatranje. Nisam raspoložen za napad na neki drugi sektor pa gledam što se nudi na nebu. Kako je zviježđe Pehar (Crater) već visoko odlučio sam baciti pogled na M104, koja je taman u kulminaciji.
Messier 104, GX Sa, m=9.0, Vir
143x HYP: Veoma sjajna, velika galaksija. Njen karakterističan tanjurasti oblik je jasno uočljiv. Galaksija je na gornjem rubu odrezana, a uz taj rub pruža se svjetla pruga koja na polovici krije zadebljanje u njemu maleni, svijetli disk jezgre. Prema donjim rubovima galaksija relativno naglo gubi sjaj. Skrenuti pogled otkriva kako iznad onog odrezanog ruba se krije još galaksije. Dimenzije galaksije procjenjujem na 3 x 0.5 lučnih minuta.
214x UW: Probavam veće povećanje i dobivam mrvicu bolji kontrast, ali slika je sada malo tamnija. Nisam uočio neke dodatne detalje. Odlučujem se na skiciranje objekta.
Nakon promatranja i skiciranja M104 okrećem na M64 te nju također skiciram. Baš je bila krasan prizor.
Zaključak
Ne mogu objasniti koliko sam ponosan na skicu Messier 64. Dok sam gledao u okularu i pamtio detalje za ucrtati na skicu, osim ,,crnog oka" uočio sam tu finu strukturu u galaksiji. Dojam fine strukture je bio kao da je netko uzeo žlicu i promiješao puding ili gusti jogurt. Tamnije prugice u spirali zapravo nisu bile tamne, već samo varijacija u sjaju spirale između svijetlog i svjetlijeg. Potaknut ovom skicom konačno sam si dao truda i složio njihovu galeriju. U planu je nanovo skenirati sve skice i obraditi ih na isti način te uključiti u galeriju.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200417_M64_214x_public.jpg)
Svaka čast!!
Bravo Ach! I Black eye je zakon!!!
Bravo, skice su nevjerovatne! *tu*
Meni ovo izgleda bas kako se i zove..black eye. Neka grozna svemirska bestija (mozda Cthulhu) vreba i gleda na nas sa svojim zlim okom. Ach...docrtaj ostatak nemani.
Citat: Vger u 23.04.2020. u 20:23:20 sati
Meni ovo izgleda bas kako se i zove..black eye. Neka grozna svemirska bestija (mozda Cthulhu) vreba i gleda na nas sa svojim zlim okom. Ach...docrtaj ostatak nemani.
As above, so below.
*pljesk* *gj*
Promatranje 2020-04-23 (https://zvjezdopisi.com/2020/04/26/promatranje-2020-04-23/)
Pamtit ću ovaj samoizolacijski travanj 2020. jer sam uspio otići u tri navrata na promatranje pod tamnim nebom. Ne znam kada sam to zadnji put izveo, a da nisam bio na nekom godišnjem odmoru. Svako od tri promatranja je bilo duže i uspješnije od onog proteklog, tako da se u konačnici skupilo skoro 7 sati za teleskopom. Za usporedbu, godišnje prosječno za teleskopom provedem tridesetak sati pa ako se stvari ne promijene mogla bi ovo biti rekordna godina. Bilo je tu loših godina, poput kišne 2014. kada sam uspio uloviti dvadesetak sati ili odlične 2018. kada sam upisao preko 45 sati promatranja. Ovo su neki prosjeci zadnjih 10 godina, ali kada sam tek krenuo u astronomiju i bio srednjoškolac, a kasnije nemaran student, rokao sam po 80-100 sati godišnje za teleskopom. Nisu tada vremenske prilike bile bolje nego danas, već sam bio gonjen strašću i manje razmažen iskustvom pa se promatralo kroz rupe u oblacima, maglu, po jarkoj mjesečini i slično.
Na ovom trećem promatranju spokoj parkirališta pokraj vodospreme u Pokupskom Cerju došao je ,,ometati" Beorn. Kako je krizni stožer omogućio putovanja između Zagreba i Zagrebačke županije, pozvao sam ga da se pridruži jer je nebo sigurno bolje nego na Dragonošu, iako zbog razlike od 600 m u visini kod mene u Pokupskom Cerju nikada neće biti tako mirna atmosfera. Beorn je na teren došao sat i pol prije mene kako bi postavio i pripremio opremu. Ja sam se nacrtao oko 21:20, taman dovoljno rano da ga ulovim u sramotnom trenutku spoznaje kako je krivu zvijezdu naciljao misleći da je Sjevernjača. Sa Beornom je na terenu bio i njegov vjerni prijatelj, pas Ziggy, koji prema pričama jede sve što pronađe, hranu, kablove... Večeras je bio pristojan većinu vremena pa je divljao po oranici ili ležao između mene i Beorna.
Prilikom priprema i razgovora, ušli smo u diskusiju kada kreće astronomska noć. Ja sam zapamtio kako sam u Cartes du Cielu vidio da ona kreće u 22:20, na što je Beornrekao ,,Ma neeeee!". Nije mi vrag dao mira pa sam provjerio na internetu i vidio da starta u 21:50. Kako je to bilo za 20 minuta odmah sam se bacio na pripremu teleskopa kako bih s promatranjem krenuo što ranije. I tako se smo se nas dvojica posvetili svojoj opremi i uštimavanju iste.
Danas sam u planu imao pregledati ostatak zviježđa Lava, ali sam shvatio da zbog položaja zviježđa neću uspjeti u svemu planiranom. Vagao sam dali da krenem od Lava prema Malom Lavu, jer je visoko na nebu pa dobson montaža poludi u tom položaju, sve dok nisam presjekao i rekao sam sebi kako neću čekati godinu dana za sljedeću priliku. Inače, moram pohvaliti GoTo, ovu večer je dovodio objekte u svim slučajevima u vidno polje te ga čak niti zenit nije previše ometao.
I dok je Beorn fokusirao, okretao kameru i povremeno psovao na software, ja sam krenuo u lov na fleke.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2020-07
• Datum: 23.04.2020.
• Vrijeme: 21:50 – 01:00
• Lokacija: Pokupsko Cerje
• Temperatura: 10°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra, kasnije prizemna magla
• Granična magnituda: 21.10 mpas
• Seeing: Dobar
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Sektor od RA 10h 00m DEC +20°00' do RA 11h00m DEC +40°00'.
NGC 3177, GX SAb, m=12.4, Leo
143x HYP: Sitna, svjetla i okrugla mrlja kojoj sjaj raste prema središtu dok ono ne postane gotovo zvjezdolika jezgra.
NGC 3185, GX SBa, m=12.2, Leo
143x HYP: Tamnija, ovalna mrlja, nejasnih rubova i malo svjetlija u sredini.
NGC 3190, GX SA, m=11.2, Leo
143x HYP: Sjajna mrlja u obliku duguljastog ovala. Blago sjajnija je prema sredini. Skrenuti pogled otkriva da je mrlja dvostruko duža. Dojam koji ostavlja mrlja je da se radi o bridom okrenutoj galaksiji.
NGC 3193, GX E2, m=10.9, Leo
143x HYP: Ovalna, sjajna mrlja sa zvjezdolikim središtem.
NGC 3162, GX SAB, m=11.6, Leo
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja s nejasnim rubovima. Tekstura mrlje se čini zrnatom. Zvijezde na desnom rubu galaksije.
NGC 3098, GX SAB, m=12.0, Leo
143x HYP: Svjetla, duguljasta mrlja s oštrim završetcima. Sredina galaksije je svjetlija.
NGC 3106, GX S0, m=12.4, LMi
143x HYP: Tamna, okrugla mrlja, nejasnih rubova i rekao bih zvjezdolike jezgre.
NGC 3158, GX E3, m=11.9, LMi
143x HYP: Svjetla mrlja, manjih dimenzija. Središte joj je sjajno sa kondenzacijom koja predstavlja jezgru. Skrenutim pogledom oko galaksije uočavam veoma tamnu, rasplinutu ,,atmosferu".
NGC 3254, GX E3, m=11.7, LMi
143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja, umjereno mala. Sredinom mrlje dominira veoma svijetli, sitni disk.
NGC 3245, GX SA0, m=10.8, LMi
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, malo izduženija i skromnih dimenzija. Sredinom mrlje dominira svijetli sitni disk.
NGC 3294, GX E3, m=11.8, LMi
143x HYP: Svjetla, ovalna i relativno velima mrlja jednolikog površinskog sjaja i nejasnih rubova.
NGC 3432, GX SB, m=11.3, LMi
143x HYP: Tanka, svjetla i duga mrlja. Ne vidim detalje u njoj, samo mi se lijeva polovica galaksije čini svjetlija. Desni rub galaksije je omeđen s dvije zvijezde. Još jedna zvijezda se smjestila ispod sredine galaksije.
NGC 3381, GX SB, m=12.7(b), LMi
143x HYP: Malena, tamna mrlja nejasnih rubova koja je blago svjetlija u sredini.
NGC 3395, GX SAB, m=12.1, LMi
143x HYP: Vidim par mrlja koje se diraju, obje su svijetle i manjih dimenzija. Kako bi ih bolje razlučio prebacujem na veće povećanje.
214x UW: Gornja i veća mrlja u paru, ali tamnija od susjede. Polegnuta je pod 45° u odnosu na susjednu galaksiju, ovalna je i blago svjetlija prema sredini. Skrenuti pogled otkriva u smjera 2h zavojiti repić koji se vuče za galaksijom.
Zamolio sam Beorna da provjeri fotke galaksije na internetu i stvarno ima repić!
NGC 3396, GX IBm, m=12.6(b), LMi
214x UW: Donja mrlja u paru, manja ali svjetlija. Radi se o duguljastom ovalu kojeg krasi pruga svjetla po sredini.
NGC 3430, GX SAB, m=11.6, LMi
214x UW: Svjetla, ovalna i velika mrlja nejasnih rubova s jednolikim površinskim sjajem.
NGC 3424, GX SB, m=13.2(b), LMi
214x UW: svjetla, duguljasta mrljica i omeđena zvjezdicama na jednom kraju.
NGC 3413, GX S0, m=13.1(b), LMi
214x UW: Malena, sitna mrlja nejasnih rubova i umjereno sjajnija prema središtu.
NGC 3414, GX S0, m=11.0, LMi
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja sa sjajnim središtem i svijetlim diskom na mjestu jezgre. Sjajno središte zauzima 2/3 promjera vidljive galaksije. U smjeru 8h na oko 5 lučnih minuta uočavam veoma tamnu mrljicu – NGC 3418.
NGC 3418, GX SAB, m=14.1(b), LMi
143x HYP: Veoma tamna, sitna mrljica bez detalja.
NGC 3277, GX SA, m=11.7, LMi
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja manjih dimenzija i nejasnih rubova. Rast prema središtu mrlje raste poprilično. Opet uočavam neku mrlju na 3 lučne minute od galaksije u smjeru 8h.
Naknadna provjera otkriva da je to zvjezdica mag 14.4.
NGC 3274, GX SAB, m=12.8, Leo
143x HYP: Tamna, nejasna mrlja, malena. Bez detalja.
NGC 3344, GX SAB, m=9.9, LMi
143x HYP: Sjajna, velika mrlja, malo svjetlija u sredini. Na desnoj strani dvije poprilično sjajne zvijezde skrivaju detalje u galaksiji i čine je teže uočljivom nego što je.
Podatak o sjaju od 9.9 magnituda u vizualnom spektru me iznenadila jer galaksija nije ostavila tako veličanstven dojam u okularu. Vjerujem da je kvalitetu mjerenje, tj. procjene sjaja galaksija pokvarila prisutnost ovih sjajnih zvijezda.
NGC 3287, GX SB, m=12.9(b), Leo
143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja bez nekih detalja.
NGC 3301, GX SB, m=11.4, Leo
143x HYP: Sjajna, malena galaksija koja izgleda kao duguljasti oval sa zvjezdolikom jezgrom.
NGC 3437, GX SB, m=12.0, Leo
143x HYP: Sjajna, duga i uska mrlja bez detalja u sebi. Skrenuti pogled čini galaksiju 50% dužom.
Dovršio sam sektor od RA 10h 00m DEC +20°00' do RA 11h00m DEC +40°00'.
Bilo je već 23:05. Uzimam pauzu od 5 minuta i družim se malo sa Beornom. On je zadovoljan kako je krenulo snimanje jer pojedine fotografije galaksije NGC 4631 ispadaju fenomenalno. Nakon pauze se prebacujem na skiciranje Leo Tripleta na koje trošim sljedećih 40 minuta.
Oko 23:50 nastavljam dalje s promatranjem.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200423_M65-M66-NGC3628_143x_public.jpg)
Sektor RA 11h 00m DEC +00°00' do RA 12h 00m DEC +20°00'
NGC 3507, GX SB, m=11.7(b), Leo
143x HYP: Svjetla mrlja, nejasnih rubova. Maskira je sjaj obližnjih zvijezda.
NGC 3521, GX SAB, m=9.0, Leo
143x HYP: Veoma sjajna, velika i duguljasta ovalna mrlja. Središte joj je svjetlije, a sama jezgra je zvjezdolika.
NGC 3495, GX Sd, m=12.4(b), Leo
143x HYP: Tamna pruga svjetla, poprilično duga. Pogled na objekt ometa sjaj obližnje zvijezde.
NGC 3630, GX S0, m=12.5(b), Leo
143x HYP: Svjetla, mala mrlja ovalnog oblika. Sjajnija u sredini.
NGC 3640, GX E3, m=10.4, Leo
143x HYP: Svjetla, umjereno malena mrlja i blago ovalna. Središte joj je veoma sjajno.
NGC 3664, GX Sb, m=12.8, Leo
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja.
NGC 3611, GX SA, m=12.2, Leo
143x HYP: Tamna, malena mrljica. Podsjeća izgledom na mutnu zvijezdu.
IC 676, GX SB0, m=12.8(b), Leo
143x HYP: Veoma tamna mrlja, ovalnog oblika i bez detalja.
NGC 3692, GX Sb, m=12.9(b), Leo
143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja koja je poprilično velika. Bez nekih detalja.
NGC 3705, GX SAB, m=11.1, Leo
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, umjereno velika. Sjaj joj raste prema središtu, a samu jezgru mrljice čini veoma svijetao disk.
NGC 3976, GX SAB, m=12.3(b), Vir
143x HYP: Sjajna, mala okrugla mrlja da diskom svjetla u jezgri. Skrenuti pogled otkriva kako je oval mrlje mnogo veći nego kada se gleda direktno u njega.
NGC 3506, GX Sc, m=13.2(b), Leo
143x HYP: Veoma tamna, malena i mutna mrlja bez detalja.
Pretipkavajući dnevnik uočavam da sam preskočio NGC 3524 i s NGC 3506 odmah skočio na NGC 3547.
NGC 3547, GX Sb, m=12.8, Leo
143x HYP: Tamna, malena mrlja bez ikakvih detalja.
NGC 3666, GX SA, m=12.7(b), Leo
143x HYP: Tamna, duguljasta mrlja bez detalja. Skrenuti pogled otkriva kako galaksija za sobom vuče rep u smjeru 4h. Nisam siguran da je ovaj rep stvaran ili posljedica prisustva sjajne zvijezde na rubu vidnog polja koja ometa pogled.
Provjera na DSS snimkama otkriva kako galaksija ima veoma sjajnu središnju regiju i oko nje veoma tamni spiralni disk. Nisam uočio ništa što bi bio rep pa pretpostavljam da je skrenuti pogled opazio dio spiralnog diska.
NGC 3593, GX SA, m=10.9, Leo
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja i poprilično velika u okularu. Raste joj sjaj prema središtu, ali bez jasne jezgre. Skrenuti pogled otkriva produžetke galaksije u oba smjera duže osi.
Umorio sam se od promatranja, pada mi koncentracija zbog čega su opisi lošiji. Čak sam i objekte počeo preskakati. Već je cca 00:30 pa idem malo skicirati. Dovršio sam samo dio sektora, od Sektor RA 11h 00m DEC +00°00' do RA 12h 00m DEC +10°00'.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/04/20200423_M100_214x_web.jpg)
Opet malo gledam kako Beorn radi, on je dodatno fokusirao teleskop pa su sada kvalitete fotografije još bolje. Kaže kako je materijal super i da očekuje ubojicu od fotke. Unatoč tome, povremeno opsuje software i kaže kako je sve krepalo pa nakon par minuta uzvikne ,,Ipak nije, sve radi!". Ja za gušt idem pogledati kuglasti Messier 3.
Messier 3, GC, m=6.2, CVn
300x PL: Odlučujem našiljiti povećanje. Gledam kuglasti skup i ne vjerujem koliko je večeras bolji nego prije dva tjedna kada sam ga skicirao. Pojedinih zvjezdica je duplo više. Tako ti je to.
Messier 5, GC, m=6.0, Ser
300x PL: Već se i ovaj ljetni kuglasti skup dosta visoko digao nad jugoistočnim horizontom. Definitivno je spektakularniji od M3, ima više pojedinih zvijezda, veći je i raskošniji. Kako slika miruje odlučio sam našiljiti povećanje na koliko ide pa ubacujem okular za 468x.
468x PL: Slika pada u svjetlini, osjeti se gubitak oštrine, ali ne kuha, mirna je. Kuglasti skup je sada toliko razbijen da se gubi ona mliječnost u sredini i dojam ,,zbijenog skupa". Cijelo vidno polje od 6 lučnih minuta ispunjeno je skupom. Okrećem s ovim povećanjem na M3.
Messier 3, GC, m=6.2, CVn
468x PL: Slična priča kao i kod M5, ovo povećanje čini skup malo tamnijim, mutnijim i ubija mliječnost nerazlučenih zvijezda u središtu. Ipak, definitivno je skromniji objekt od M5.
Messier 13, GC, m=6.2, CVn
468x PL: Razbijen u potpunosti, puno ga vidno polje. Mliječnost slabo prisutna. Beornu se ne sviđaju ovako visoka povećanja jer ,,ubijaju" skup pa smanjujem na 300x.
300x PL: Spektakularan, sjajniji i sada ostavlja dojam kuglastog skupa. Stvarno objekt koji se može promatrati i promatrati satima, svaki put i svake godine iz ponova.
Kako je meni koncentracija odavno pala, a kucnuo je i 1 iza ponoći, odlučio sam se pokupiti s terena. Opremu skupljan i spremam u auto u roku 10 minuta te odlazim kući u topli krevet. Bilo je to dobro promatranje. Beorn je ostao braniti parkiralište do pola 4 ujutro.
*ritmika*
Savršeni opisi i crteži Ach!
Kao da sam bio tamo. :-D
Super je bilo! *tu*
Lijepi si ti toga skupio. *da* *tu*
Hehe ekipa promatra :-)
Danas bi moglo biti dobro pred jutro, mjesec bude zasao, nesto kise je palo (bar ovdje kod mene), svjezije i nebo je bistro. Okusat cu srecu oko 3h.
Ajme koliko toga!!
Odličan plan i realizacija!!
Pa ono, roka se koliko se može.
Lijepo druženje, gomila NGC ova i jedan kit. Jel Ziggy manio bar koji adapter. Tužno je gledat gladno pseto. *šešir*
To Pokupsko Cerje se pretvara u mitsku lokaciju... morat cu tamo jednom prilikom da istrazim.
Citat: ivo555 u 27.04.2020. u 13:42:58 sati
Lijepo druženje, gomila NGC ova i jedan kit. Jel Ziggy manio bar koji adapter. Tužno je gledat gladno pseto. *šešir*
Htio mi je pojest bidon pun vode, eto dokle je došlo. Beorn ga ništa ne hrani.
*pljesk* *gj*
Eto, danas sam malo vizualizirao s dvogledom 8x45.
Komet se oko 22h vidio bez problema, pokazivao je repić od otprilike stupnja dužine u smjeru 1h. Kad sam ga pronašao dvogledom, mogao sam ga vidjeti i golim okom.
Čak ga je i bolja polovica, koja ima 0 iskustva u astronomiji, uspjela vidjeti skrenutim pogledom.
Vjerujem da za pravi show ipak se još uvijek isplati više ustati ujutro.
Oooo.... Zakonita se uključila u promatranja! *ritmika* *ritmika* *ritmika*
Citat: Acheron u 13.07.2020. u 23:07:25 sati
...
Vjerujem da za pravi show ipak se još uvijek isplati više ustati ujutro.
Više ne. Em svitanje, em Mjesec.
Moja procjena za rep je isto 1 stupanj, ali kad duže gledaš onda se penje na 1,5 ili čak 2.
Na žalost sjaj mu pada. Zadnji put kad sam gledao (prekjučer navečer) bio je 2,5-3.
Takva je neka i moja procjena bila, bliže mag 3
Citat: Acheron u 14.07.2020. u 14:22:36 sati
Takva je neka i moja procjena bila, bliže mag 3
Neki hint kako si to odredio?
Usporedio sam površinski sjaj jezgre (glave) kometa s lagano defokusiranom sliko zvijzde Deltom Aurigae, čiji je prividni sjaj 3.7 magnituda i u tom trenu je bila na sličnoj visini nad horizontom.
Komet mi se učinio sjajnijom od nje, ali ne puno pa sam odšacao da je razlika vjerojatno manja od 1 magnitude.
Promatranje 2020-08-21 (https://zvjezdopisi.com/2020/08/22/promatranje-2020-08-21-cavlovica/)
Opet je petak, vedro je i nema Mjeseca, naravno da se ide promatrati. Veoma sličnim riječima sam opisao započeo zadnji ,,zvjezdopis" kada se išlo promatrati u Čavlovicu. Razlika je samo što je tada bio kraj veljače, a sada je sredina kolovoza pa je vrijeme daleko ugodnije.
Vjerovali ili ne, od popuštanja izolacijskih mjera krajem travnja do ovog promatranja nisam ni pipnuo teleskop. Nakupila se gužva na privatnom i poslovnom planu pa mi je astronomija bila zadnja rupa na svirali. Samo me komet NEOWISE potaknuo da zavirim na nebu. Utjeha mi je što su ova 4 mjeseca pauze bila dobro potrošena, napravljani su neki veliki koraci.
Za ovo promatranje nadam se da je povratak u formu. Imao sam u planu negdje otići u petak, ali sam gledao za Pokupsko Cerje eventualno. Kada se Matija javio da bi htio nekamo sa teleskopom odmah sam predložio Čavlovicu jer na Petrovoj gori su postavljanjem jarbola s antenama i signalnim svjetlima do daljnjeg ,,ubili" lokaciju. Pustio sam email na AD Beskraj mailing listu pa se još javio Zoran da bi i on išao.
Put do Čavlovice je trajao ravno 90 minuta, sa zaustavljanima da po putu pokupim Matiju i Zorana. Što se tiče dužine puta, identično mi je kao do Petrove gore, samo su ceste lošije i ima kamera po putu pa je preporuka voziti unutar ograničenja. Kada ne bi bilo kamera dalo bi se uštediti možda 5-10 min vremena. Kada smo došli na lokaciju htjeli smo krenuti u rikverc kako bi parkirali aute tako da smo odmah spremni za povratak. Dok smo se motali i vozili lagano u rikverc, gospodin iz obližnje kuće nas je informirao kako postoji lovačka čeka s proširenjem gdje je moguće okrenuti automobile te da nema potreba ići 500m u rikverc. Odlično! Priliku da si olakšamo živote smo naravno iskoristili te smo okrenuli aute i nastavili normalno voziti po makadamu. Uistinu, kod čeke je bilo mjesta za parkirati možda i 10 automobila, a ispred nje je zaravan na brdu pa ima mjesta i za postavljanje teleskopa. Oko 20:45 smo tako krenuli s postavljanjem opreme. Već tada se vidjelo kako će nebo biti brutalno dobro. Ono što je kvarilo dojam su dosadni komarci i udari vjetra, koji je na mahove bio problematičan. Kasnije se iza ponoći smirio. Kako sam s vjetrom brzo izgubio strpljenje u jednom trenu sam preparkirao auto da me zaštiti od vjetra.
Malo prije početka promatranja, oko 21:35, nebo su ,,ukrasili" Starlink sateliti koji su išli iz smjera Arktura prema Altairu. Bili su negdje oko 5 do 6 magnitude, vizualno nisu smetali, ali za astrofotografiju je to katastrofa.
Kako to uvijek biva nakon duže pauze, izašao sam iz astronomskog štosa. Znam se koristiti opremom, ali nemam ideje što bi gledao na nebu. Zato sam krenuo lagano, turističkim pogledom na neke već poznate objekte.
Promatranje
Messier 22, GC, m=5.1, Sag
143x HYP: Oval od oko 5 lučnih minuta po dužoj osi, veoma sjajan, pomalo suzbijene pojave zbog bogatstva okolne Mliječne staze. Vidim oko 60-80 pojedinih zvijezda u skupu direktnim pogledom, a skrenutim barem dvostruko više. Turistički pogled.
Gledam prema jugu, horizont je ovdje fakat čist. Idem probati naći neki objekt na bijesno niskoj deklinaciji. U atlasu uočavam NGC 6723 na deklinaciji -36° 37'
NGC 6723, GC, m=6.8, Sag
143x HYP: Sjajna, blago ovalna mrlja od oko 2 lučne minute u promjeru. Tekstura mrlje je blago granulasta, ali nema pojedinih zvijezda u sebi.
Jedna od lako uočljivih pojava su "prstići" koji se pružaju iz jezgra u smjeru sjevera i juga.
U nadi da ću večeras doći do objekta na deklinaciji od skoro -40° krećem na IC 1297, kuglasti skup u Južnoj kruni. Uporno zurenje u okular otkrilo je kako tamo ne postoji nikakav objekt. Kasnija provjera otkriva kako je IC 1297 planetarna maglica (greška atlasa), a NGC 6400 s deklinacijom od -36° 57' ostaje najjužniji objekt koji sam promatrao.
Kako je nebo bilo stvarno dobro, odlučio sam pogledati jedan zahtjevan objekt – galaksiju NGC 6822.
NGC 6822, GX Ir, m=10.4, Sag
143x HYP: Veoma tamna, rasplinuta mrlja bez jasnih rubova, položena u smjeru sjever-jug i lagano zakrivljena. Dimenzije mrlje procjenjujem na 7 puta 2 lučne minute. U sjevernoj trećini mrljice (dolje u okularu) uočavam moguće čvoriće u vidu mutnih zvijezda. Bez dodatnih detalja. Nadao sam se skicirati ovu galaksiju, ali nemam dovoljno ,,mesa" za to.
Razočaran nakon NGC 6822 malo brijem po okolnom nebu. Odlazim na susjednu stranicu atlasa gdje zaključujem da bih mogao pogledati neku fleku.
NGC 6923, GX SB, m=12.1, Mic
143x HYP: Veoma tamna kuglica svjetla bez detalja.
Kako je fleka na koju sam naletio skromna, odlučio sam iskoristiti dobro nebo kako bih bacio poglede na neke poznatije objekte.
Messier 16, NEB, m=6.0, Ser
143x HYP, OIII filter: Unatoč tome što je tamna, maglica se lijepo vidi. Djelomično se gubi u sjaju okolnih zvijezda, posebice onih na zapadnom rubu. Maglica je velika, gotovo 15 lučnih minuta u po dužoj osi. Sastoji se od tri dijela: zapadne "glave", istočnog "tijela" i "vrata" koji ih spaja. Najsjajniji je dio tijela gdje je korijen vrata. Tu se kraj dvije zvijezde, desno od njih, vide tamna fleka u obliku bumeranga za koje vjerujem da su stupovi stvaranja. Sam vrat u sebi sadrži šupljinu. Glava izgleda kao kružni odsječak i gubi sjaj kako se ide u smjeru zapada. Zanimljivo je da u maglici ne postoje jasni detalji, već su svi "mekani" i potrebno je uložiti truda da se uoče. OIII filter diže kontrast maglice, ali prigušuje neke njene dijelove.
Zadivljen prizorom odlučujem skicirati maglicu na što odlazi sljedećih pola sata promatranja. Skiciranje započinjem u 22:20. Kada sam dovršio skiciranje došli su dečki do mene pa sam se prebacio na turizam. Zaboravio sam kofer sa širokokutnim okularima pa sam ubacio 17mm Hyperio uz OIII filter.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/08/20200821_M16_143x_O3_public.jpg)
Messier 17, NEB, m=6.0, Sgr
89x HYP, OIII filter: Odličan pogled na maglicu, vidi se cijela ,,omega" forma. Iznenadio me sjajni oblačak u maglici, desno i okomito položen u odnosu na ,,labuda". Maglica se pružala ispod njega i gubila u zvjezdanom skupu. Nažalost, pogled na maglicu je bio poprilično kratak pa nisam nešto detalja zapamtio. Trebao sam i nju skicirati.
Messier 8, NEB, m=6.0, Sgr
89x HYP, OIII filter: Turistički pogled, veoma se lijepo vidjela.
Matija je poslije M8 htio vidjeti Trifida. Njegova želja moja zapovijed.
Messier 20, NEB, m=6.3, Sgr
89x HYP, OIII filter: Turistički pogled, veoma se lijepo vidjelo kako je maglica procijepana u tri dijela. Uklanjanje OIII filtera poboljšava pogled na drugi dio maglice koji je na astrofotkama inače plav.
NGC 6992/6995, SNR, m=7.0, Cyg
89x HYP, OIII filter: Veoma se lijepo vidjela maglica, gotovo fotografska kvaliteta.
Simeis 3-188, SNR, m=7.0, Cyg
89x HYP, OIII filter: Pickeringov trokut je večeras bio sjajniji od NGC 6960!
NGC 6960, SNR, m=7.0, Cyg
89x HYP, OIII filter: Veoma se lijepo vidjela maglica, gotovo fotografska kvaliteta.
NGC 7293, PNEB, m=7.6, Arq
89x HYP, OIII filter: Svijetao, okrugli oblak, ali bez detalja u sebi.
NGC 7635, NEB, m=10, Cas
89x HYP, OIII filter: Oko dvije zvijezde se vidjela maglica, dosta lako uočljiva.
Dečki nisu impresionirani ,,mjehurom" tj. izostankom istog. Odlučujem riješiti komad neba u Gušterici (Lacerta) i Andromedi.
Sektor od RA 22h 00m DEC +40°00′ do RA 23h00m DEC +50°00′.
NGC 7250, GX Sd, m=12.5, Lac
143x HYP: Tamna tanka pruga svjetla, možda 1 lučnu minutu duga i 0.2 široka. U galaksiji nema detalja, samo se jedna zvijezda smjestila na gornjem rubu galaksije.
Poslije tamnih fleka, koje volim, dolazi otvoreni skup u sred Mliječnog puta. Najčešće su takvi skupovi previše utopljeni u bogatu zvjezdanu pozadini pa ih je teško opisati.
NGC 7209, OC, m=7.7, Lac
143x HYP: Područje od cca 10 lučnih minuta u promjeru koje je puno plavičastih zvijezda sličnog sjaja. Dojam je da se sve zvijezde nalaze u jednom vijugavom lancu. Zbog bogatstva okolnog Mliječnog puta skup zvijezda ne iskače toliko do pozadine. Vidljiv u tražiocu.
NGC 7243, OC, m=6.4, Lac
143x HYP: Vidi se kao grupacija sjajnih zvijezda u bogatstvu Mliječne staze. Brzinski sam prebrojao 30tak zvijezda u formaciji u obliku polukružnog isječka. Ništa posebno.
Ovime sam dovršio ovaj siromašan sektor neba. Selim se na sljedeći.
Sektor od RA 23h 00m DEC +40°00′ do RA 00h00m DEC +50°00′.
NGC 7662, PNEB, m=8.6, And
143x HYP: Ekstremno sjajan disk svjetla, okrugao i oko 45" u promjeru. Maglica je toliko sjajna da su detalji u njoj isprani tj. ne uočavam ih.
250x PL: Maglica sada otkriva neke detalje. Vidim upisani ovalni prsten unutar maglice čiji je promjer za 1/3 manji od promjera ostatka galaksije. Ne uočavam središnju zvijezdu. I dalje ekstremno svijetao objekt.
NGC 7640, GX SB, m=11.3, And
143x HYP: Tamna, poprilično velika i duga mrlja čije dimenzije procjenjujem na 2.5 x 0.5 lučnih minuta. Najsjajniji dio galaksije je odmaknut od geometrijskog središta prema gore. Vršci galaksije su zaobljeni.
IC 1525, GX SB, m=13.3, And
143x HYP: Tamna, malena i ovalna mrljica jednolikog površinskog sjaja.
NGC 7686, OC, m=5.6, And
143x HYP: Nakupina zvijezda promjera oko 8 lučnih minuta. Jatom dominiraju dvije izrazito sjajne zvijezde, žućkaste boje, s tim da je ona gornja zvijezda sjajnija. U jatu vidim oko 40tak zvijezda. Dobro iskače iz pozadine.
Pogledom na NGC 7686 dovršio sam i ovaj sektor neba. Kako nisam točno znao koje sam sektore pregledao, a koje nisam, odlučio sam opet nasumično loviti objekte.
Kasnije sam problem sektora riješio uploadanjem pregledne karte na mobitel.
NGC 6946, GX SAB, m=8.8, Cyg
143x HYP: Tamna mrlja, velika, oko 5 lučnih minuta u promjeru. Vidim slabu naznaku sjajnijeg središta iz kojeg se na lijevo pruža jedna blago svjetliji luk. Iznad tog luka se nalazi tamniji pojas poslije kojeg se pruža još jedan diskretan luk. Skiciranje.
Zanimljivo koliko je ova galaksija zapravo sjajna i raskošna, definitivno je spektakularniji objekt od Messier 74. Na nesreću NGC 6946, kao i kod nekretnina lokacija, lokacija i samo lokacija. Galaksija je u sred Mliječnog puta, utopljena zvijezdama i njena raskoš je tako prigušena. Kada bi bila negdje na pustom dijelu neba vjerujem da bi bila spektakl u rangu Messier 51.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/08/20200821_NGC6946_143x_public.jpg)
NGC 772, GX SA, m=10.3, Ari
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja duga oko 1.5 i široka 1 lučnu minutu. Nema jasne rubove, sjajnija je u središtu, ali osim toga nema drugih detalja. Lijevo uočavam jednu tamnu mrlju koje nema u atlasu.
NGC 770, GX SA, m=12.9, Ari
143x HYP: Mrljica na 10h od NGC 772, izgleda kao tamna mutna zvijezda. Malena.
Messier 74, GX SAB, m=9.4, Psc
143x HYP: S ovom galaksijom nikad sreće, a dobro nebo ne popravlja nešto dojam. Tamna, ovalna mrlja od oko 3 minute u promjeru. Malo je svjetlija u sredini i pokazuje varijacije površinskog sjaja.
Nakon pogleda na Messier 74, koji je bio razočaravajuć kao i uvijek, okrenuo sam na Mars. Bio sam već umoran i mogao sam si priuštiti kvarenje adaptacije oka na mrak sjajnim planetom. Na našu sreću, zrak je bio stabilan i teleskop je pokazao prekrasan disk planeta, koji još uvijek nije bio pun. Syrtis Major, Hellas i južna polarna kapa su odmah iskočili. Zbog mirnoće atmosfere prizor je ličio kao na pogled iz svemirskog broda. Odlučio sam nabaciti najveće povećanje koje imam – 468x, iako je Matija bio skeptičan zbog mogućeg titranja. Ipak, kada smo pogledali, planet je bio još ljepši. Matija je pohvalio pogled kao najbolji Mars koji je ikad vidio. Mene je fasciniralo što se polarna kapa učinila dvostruko, tj. kao da lijevo od nje (istočno) postoji jedna diskretna kapica. Pregledavao sam fotografije Marsa kasnije ali niti jedna nije otkrila taj efekt.
Sad je već bilo 01:45 ujutro, bio sam umoran pa smo se Zoran i ja počeli spremati. On je oko 2h zapalio kući, ja sam s Matijom ostao još 15 minuta pa i sam krenuo. Bio sam jako, jako umoran. Po putu sam od umora bio na rubu halucinacija, kunjao sam za volanom pa sam u jednom selu stao ubiti oko na kraći period. Na kraju ne znam koliko sam spavao, možda jedno 30tak minuta. Poslije toga sam se teškom mukom dovezao kući tek oko pola 5. Za nuspojave i ,,trip" krivim energetski napitak koji se mjesecima ,,pacao" u torbi s opremom. Valjda se pokvario u međuvremenu. Cijelu subotu sam bio mamuran kao poslije najjačih pijanstava koje (ne) pamtim 😊 Opet se pokazalo kako je astronomija zahtjevan hobi.
Vrhunski izvještaj,užitak za čitanje!
Bilježim se za neki budući odlazak na spomenutu lokaciju!
Najavim!
Povratak majstora *hopla*
Pregazio me posao, oženio se u međuvremenu i tak... teleskop mi nije bio prioritet.
Sad se nadam nadoknaditi propušteno :)
2020-08-30: Natrag na Mars (https://zvjezdopisi.com/2020/08/30/2020-08-30-natrag-na-mars/)
Subota, krajem ljeta znači radne akcije najgore vrste – slaganje drva za zimu. Zima i hladnoća su veoma apstraktan pojam kada slažeš drva na +30°C uz nesnosnu sparinu, ali tako je kako je. Poslije te radne akcije koja je uključivala 6h solidne fizičke aktivnosti i 15m drva (imao sam pomoć) bio sam gotov. Došao sam kući i mrtav umoran se skljokao u krevet oko 20:30, dok je vani još dan bio. Probudio sam se oko 22h, odmoran i nikako raspoložen za nastavak sna. Kako ubit vrijeme?
Malo iza ponoći bio sam kod svojih na selu i sklapao teleskop. Mars se crvenio na jugoistoku i ja sam se pozicionirao tako da ne gledam preko nikakvih krovova i betonskih površina kako bi kvaliteta slike bila što bolja. Čak sam i betonsku stazicu ispred teleskopa polio vodom da se što prije ohladi na razinu okoliša. Nažalost, sve više krošnje susjedove džungle (alkoholičar koji je zapustio dvorište i životari po domovima) ograničavaju mi pogled na nebo. Zato sam se pomirio s pozicijom gdje su mi lampe ulične rasvjete tukle direktno u oči i teleskop.
Mars je bio prekrasan u okularu, sitan i zbog muljave atmosfere bez detalja. Ipak, i takav, u tehnici vodenih boja, bio je lijep, narančast, zlatno žut na sjeveru s flekama bijelog na jugu. Na momente bi se atmosfera smilovala pa bih uočio neke jasnije detalje, ali većinom je kuhao na toplom ljetno zraku. Uspio sam na zapadnom limbu planeta (desni u okularu) vidjeti naznake velike žute pjege – Hellasa. Po sredini diska pa u smjeru istočnog limba pod kutom od 45° pružao se splet sivih fleka – Mare Cimmerium. Malo desno od njega se vidio prstić prema zlatno žutoj sjevernoj hemisferi – Syrtis Minor. Ispod Mare Cimmeriuma mi se na tren ukazala tanka nit koja se pružala do sivog obruba južne polarne kape, usudio bih se reći da je skoro pa kanal. Atmosfera i oči se igraju sa mojom percepcijom Crvenog planeta.
Nakon 45 minuta promatranja planeta i sat vremena uštimavanja teleskopa za promatranje bio sam gotov. Već je kucnulo 2 ujutro i krenuo sam se spremati. S juga su došli oblaci a atmosfera je skroz zakuhala. Na kraju sam zadovoljan, sezona lova na Mars je otvorena mjesec i pol prije opozicije.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/08/Mars_20200829_2338UT_300x.jpg)
Sretno mladozenja.:)
Ja s Marsom jos nisam imao srece. Nisam pogodio mirnu noc...iako "naslucujem" neke nijanse i polarnu kapu. S binoviwerom obican kratki akromat postaje zvijer na planetama. Prije cca mjesec dana ulovio sam izrazito mirnu noc sa Jupiterom i Saturnom. Uspio sam vidjeti kristalno cistu Kasinijevu pukotinu. Cesto je vidim s binacem...al tada je zaista bila kristalno ostra. Sve je to bilo optimalno na cca X170. Tu negdje. Osim pukotine vidio sam jednu lijepu straftu na samom Saturnu! To mi se jos nikad nije desilo. Ocito je na 4 incha jako bitno uloviti jako, jako mirnu noc i onda nastaje magija. Jupiter mi je tad isto jako lijepo pokazao mrlju, al i neke zanimljive strukture (koje jos nisam vidio) na gornjem prstenu.
Jip... ide opozicijaaaa *pljesk* *ritmika*
Mars od sinoć, evo prvo skice da malo kontriram sekciji astrofotografije
Pun report kad ulovim cajta napisati
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/Mars_20200913_2155UT_300x.jpg)
VAU ovo je super Ach! *hopla* *da* *pljesk*
:-) *tu*
Bome svaka čast što sve znaš prepoznati (i prenijeti na papir) ! *šešir*
Imaš li možda neku preporuku ili savjet za software (ili link na karte, članak, bilo što), gdej bi mogao imati uvid u tekuće nama okrenuto lice Marsa?
Ja kad promatram lovim nasumično detalje, ali osim golih osnova pojma nemam što je što (poimenvati, što ima kakav oblik, itd itd)
Uz kartu i prostorski osijećaj gdje bi se što trebalo nalaziti, bi digao promatranje na višu razinu i sigurno iščupao više detalja...
Našao sam ovo (hendi za mobitel):
https://skyandtelescope.org/wp-content/plugins/observing-tools/mars_profiler/mars.html
Misliš da je dovoljno detaljna?
E sada, potrebno je još tu veliko ravninu misleno pretočiti na sferčni oblik... :-)
Mars Profiler je ok za okvirnu orijentaciju.
Za detalje koristim albedo kartu iz 1950ih
https://planetarymapping.wordpress.com/2016/01/29/albedo-map-of-mars-ebisawa-1957/
Super, hvala! *šešir*
Mars od subote navečer, dok je seeing iznad Bunića bio samo dobar
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/Mars_20200919_2245UT_300x.jpg)
Fantasticno Ach *pljesk*
Nocas sam i ja po prvi puta posmatrao Mars (barem kako je blizu Zemlji) i stvarno je prelijepo koliko se detalja vizuelno moze zapaziti, toliko da sam sav dobar seeing potrosio na vizuelno posmatranje, ali ispast ce ipak i neka slika :-)
Citat: Acheron u 20.09.2020. u 23:53:53 sati
Mars od subote navečer, dok je seeing iznad Bunića bio samo dobar
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/Mars_20200919_2245UT_300x.jpg)
Wau, moram još puno trenirat za dobit ovakve crteže. Super Ach! Ja bum se posipal pepelom i izgovaral na loš seeing :)
2020-09-13: Gornje Taborište (https://zvjezdopisi.com/2020/09/13/2020-09-13-gornje-taboriste/)
Gužvovit vikend, tjedan i mjesec spriječili su me da ovaj izvještaj bude napisan u aktualnije vrijeme.
U nedjelju 13. rujna sam otišao na promatranje. Vrijeme je dugo vremena bilo stabilno, vedro što znači kako atmosfera nije bila najčišća, a počele su se javljati i prve redovite jutarnje magle. Htio sam ranije ići na promatranje, ali Mjesec je izlazio previše rano pa bi pokvario mrak. Uz probleme s Mjesecom, mučio me oporavak od biciklističkog pothvata. Bio sam sav umoran, pao mi je imunitet i nisam se htio naprezati.
Došla je tako nedjelja s najavom vedre noći. Na poslu sam dogovorio da mogu doći raditi od 9 pa ako se zaigram za teleskopom do iza ponoći nije problem. Otišao sam po opremu, sve utovario u auto i malo iza 20h bio sam na lokaciji promatranja. Kako me strah magle i vlage, otišao sam u Gornje Taborište kako bih kupio svaki metar nadmorske visine. Nažalost ili na sreću, ovisno kako se gleda, ogoljeno brdo nakon krčenja šume je počelo zarastati mladicama stabala. Prošle godine su bile niske, ali neke su sada već grane pružile do 2m visine. Situacija nije još problematična, računam kako ima godinu ili dvije dok ne počnu smetati. Ono što smeta je gruba, drvenasta ambrozija i slični korovi koji rastu po putu. Oprezno sam prošao autom do vrh brda i dok sam lomio ambroziju nije mi baš bilo svejedno. Na sreću, francuski lim na mom Renaultu je izdržao zahtjeve postavljene pred njega. Ipak, bilo bi dobro u jednom trenu pokositi prilaz.
Kako je lokacija na vrhu malog brežuljka i otvorena svih 360°, osjećaj planetarija je i dalje nenadmašan. Još nisam našao pandan ovoj lokaciji po tom pitanju. Nebo je bilo svjetlosno zagađeno, ne baš odlične bistrine tako da nisam očekivao neke značajne dosege prilikom promatranja. Iz tog razloga sam se odlučio na češljanje svojih ,,sektora" iz zvjezdanog atlasa.
Teleskop je bio spreman oko 21h i tada sam krenuo s promatranjem.
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2020-11
• Datum: 13.09.2020.
• Vrijeme: 20:50 – 00:15
• Lokacija: Gornje Taborište
• Temperatura: 15°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Prosječna
• Granična magnituda: 21.30 mpas
• Seeing: Dobar
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Promatranje
Sektor od RA 23h 00m DEC +30°00′ do RA 00h 00m DEC +40°00′.
NGC 7457, GX, m=11.4, Peg
143x HYP: Tamna, malena mrlja, ovalna. Sredina mrlje je znatno svjetlija od ostatka galaksije. Moguća tamna pruga u gornjoj polovici mrlje?
214x UW: Galaksija se lakše vidi na većem povećanju. Mrlja je ovalna i jezgra mi se i dalje čini dvostruka i nikako se riješiti dojma da vidim još jedan diskretan oblačić
NGC 7473, GX SB0, m=13.7, Peg
143x HYP: Veoma tamna, sitna mrljica.
Pokušavam uočiti objekt koji sam ucrtao u atlas na 23h 08m +32° 30', ali bez uspjeha. Tu bi trebala biti NGC 7490. Ovu galaksiju sam već uspio promatrati, ali večeras nikako na zelenu granu s njom. Preskačem je i nastavljam loviti druge objekte.
NGC 7512, GX E, m=12.7, Peg
143x HYP: Malena, okrugla, veoma tamna mrlja koja liči na mutnu zvijezdu.
NGC 7680, GX S0, m=12.2, Peg
143x HYP: Veoma tamna, sitna mrlja bez detalja.
Ovaj dosta veliki komad neba nema puno objekata pa sam ga relativno brzo riješio, u nekih 20 minuta. Pokušavam sa sektorom od RA 00h 00m +40° 00' do RA 02h 00m +50° 00', ali nebo je na tom dijelu iskvareno Petrinjom i Siskom. Odlučujem pričekati da se sektor digne više nad horizontom pa tada pokušati opet. U međuvremenu idem pogledati neke objekte u Labudu, koji je iznad glave. SQM mjeri 21.35 u 21:25.
Neki dan sam se pohvalio kako se vizualno vidi Cacoon nebula pa je idem pogledati.
IC 5146 NEB, m=7.2, CYG
100x UW: Veoma tamna, prozračna maglica koja prošarana prugama koji stvaraju dojam diskretnih oblačića. Maglica u sebi sadrži 6 zvijezda. Skroman prizor.
100x UW OIII filter: Bolji kontrast na maglici ali s filterom ne vidim nove detalje u maglici. Od 6 zvijezda vidljivih filter su preživjele samo njih 2.
Kasniji upis u dnevnik otkrio je propust u mojim evidencijama. Maglicu sam skicirao davne 2008., ali je nikada nisam opisao u dnevniku pa je nema u evidenciji promatranih objekata. Uređivanje Zvjezdopisa i SQL baze otkrilo je mnoge takve ,,zanimljivosti" u evidencijama.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/20081005_IC5146_89x_UHC_public.jpg)
Arhivska skica iz 2008.
Kada sam već tu idem zlostavljati planetarne maglice prevelikim povećanjima.
NGC 7026, PNEB, m=12, CYG
100x UW OIII filter: Sitna kuglica svjetla, veoma svjetla, smjestila se tik uz zvijezdu.
300x PL OIII filter: Sitan disk, veoma svijetao, pravokutne forme, u središtu se nazire nešto kao zvijezda.
468x PL OIII: Središte se sastoji od dvije kvrge odijeljene tamnom prugom. U jednoj od kvrge kao da se nalazi zvijezda, ali zbog treptavog seeinga ne mogu reći u kojoj.
468x PL: Bez OIII filtera ne vidim ništa novo. Središnje zvijezde nema ni u tragovima
Kasnije me iznenadilo da ovu maglicu nikad dosad nisam promatrao. Selim se na susjednu planetarnu maglicu, NGC 7048.
NGC 7048, PNEB, m=11, CYG
143x HYP: Tamni oblačić među zvijezdama, bez detalja i ovalan.
143x HYP OIII filter: S filterom se maglica lakše uočava, čini se sjajnom, izgleda kao trokut sa zaobljenim vrhovima. Zvijezda na lijevom vrhu.
300x PL OIII filter: Isto kao na 143x s OIII filterom, samo veće.
Taman kada sam bio gotov s NGC 7048 osjetim neko peckanje na ruci. Osvijetlim lijevu šaku, a ono skakavac na njoj nešto izvodi. Potjerao sam bezobraznika. Sam lov na ove neobične objekte uzeo je dosta vremena, bilo je već 22:15 pa sam se odlučio vratiti na sektore koji su ranije bili okupani svjetlosnim zagađenjem.
Sektor od RA 00h 00m DEC +30°00′ do RA 00h 30m DEC +40°00′.
NGC 72, GX SB, m=13.5, AND
143x HYP: Vidim više mrljica u okularu pa se prebacujem na 214x da ih lakše razlučim.
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC72 u sredini po sjaju.
NGC 71, GX SB, m=13.8, AND
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC71 najtamnija od navedenih. Kraj nje kao da vidim još jednu mrlju, ali to ne mogu jasno potvrditi.
NGC 68, GX SB, m=13.5, AND
214x UW: Vidim tri mrljice, sve su veoma tamne od čega je NGC68 najmanje tamna.
Zanimljivo je kako su ove galaksije na nebu blizu, vjerojatno čine jato, ali NASA-ina baza ekstragalaktičkih objekata kaže kako je NGC 71 na 300 milijuna, a NGC 68 na 270 milijuna svjetlosnih godina. Za NGC 72 ne postoje podatci o udaljenosti neovisno o crvenom pomaku. Kako god, u atlasu na ovom dijelu neba nema više ucrtanih objekata pa se selim dalje.
Sektor od RA 00h 00m DEC +40°00′ do RA 02h 00m DEC +50°00′.
IC 1525, GX SBd, m=11, AND
214x UW: Tamna, ovalna fleka, malena i bez detalja.
NGC 147, GX E5, m=9.5, CAS
214x UW: Velika, blijeda, rasplinuta maglica, veoma tamna. Zvijezda u blizini centra mrlje.
NGC 185, GX E3, m=9.2, CAS
214x UW: Tamna, velika i blago ovalna (možda i okrugla) mrlja. Sjaj joj raste prema središtu, ali nema pojave u sredini koja bi predstavljala sami centar galaksije.
NGC 278, GX SAB, m=10.8, CAS
214x UW: Sjajna, blago ovalna, umjereno velika mrlja kojoj raste sjaj ravnomjerno prema središtu i završava u slabo izraženoj jezgri.
Kako sam se galaksija M31, M32 i M110 nagledao, preskočio sam u ovom pregledu sektora. Prelazim na sljedeći sektor.
Sektor od RA 01h 30m DEC +30°00′ do RA 02h 00m DEC +40°00′.
NGC 752, OC, m=5.7, AND
100x UW: Skup od preko stotinu zvijezda koje čine kratke, diskretne lance od kojih se svaki sastoji do 5 do 10 zvijezda. Sam skup je rijedak, ali se jako dobro ističe u odnosu na siromašnu pozadinu. Veći od vidnog polja okulara. Vidi u tražiocu, nazire golim okom.
NGC 753, GX S, m=11.9, AND
143x HYP: Malena, tamna, bezlična fleka u kojoj ne uočavam nikakve detalje.
Sljedeća meta je jato galaksija Abell 262. Napadam od rubova prema središtu. Kasnije, prilikom uređivanja dnevnika otkrivam kako sam ,,promašio" neke galaksije u jatu. Očito nebo u Gornjem Taborištu nije dovoljno dobro.
NGC 714, GX S0, m=13.1, AND
143x HYP: Veoma tamna, sitna i duguljasta mrljica.
NGC 708, GX E, m=12.4, AND
143x HYP: Veoma tamna, ali najsvjetlija i najveća od svih mrlja u jatu galaksija. Lijevo od nje je NGC 705 i u produžetku nejasna mrljica NGC 704.
NGC 705, GX S0, m=13.4, AND
143x HYP: Veoma tamna i sitna mrljica.
NGC 704, GX par, m=14.1, AND
143x HYP: Izgleda je kao veoma tamna, mutna zvijezda i ne mogu reći da sam bio siguran kako se radi o galaksiji dok sam gledao kroz okular.
NGC 703, GX S0, m=13.3, AND
143x HYP: Veoma tamna fleka, bez jasnih rubova, a o detaljima da ni ne pričam.
Taman pri kraju obilaska Abella 262 u šumi do se dva čaglja krenula nadlajavati. Nisu opasni za ljude, ali biti sam na vrhu brda usred ničega podiže razinu paranoje.
NGC 687, GX S0, m=12.3, AND
143x HYP: Tamna, malena i okrugla maglica bez detalja.
NGC 750, GX E pec, m=13.7, TRI
143x HYP: Tamna, duguljasta pruga svjetla, bez detalja. Umjereno velika.
Zanimljivo je kako sam u prijašnjim promatranjima znao uočiti pratilju NGC 751, ali večer ništa od toga.
NGC 736, GX cD, m=12.2, TRI
143x HYP: Tamna, malena i okrugla flekica.
NGC 777, GX E1, m=11.1, TRI
143x HYP: Tamna, okrugla, malena fleka bez detalja.
NGC 661, GX cD, m=12.2, TRI
143x HYP: Veoma tamna mrljica bez detalja.
NGC 672, GX SB, m=10.9, TRI
143x HYP: Veoma tamna, duguljasta mrlja bez jasnih rubova.
214x UW: Ništa novo ne uočavam. Mrlja ima zadebljanje u sebi i rep na desnoj.
NGC 776, GX SAB, m=12.4, ARI
214x UW: Ekstremno tamna, amorfna mrlja bez detalja
NGC 697, GX SAB, m=12.0, ARI
214x UW: Tamna, ovalna mrlja bez detalja. Umjereno malena.
NGC 680, GX cD, m=11.9, ARI
214x UW: Vidim tri mrlje u okularu. Gornja je sitna, sjajna i baca na mutnu zvijezdu. DSS snimke otkrivaju kako je dvostruka zvijezda mag 13.5. NGC 680 je srednja mrlja, malena, tamna, ovalna sa sjajnim središtem. Donja mrlja je NGC 678.
NGC 678, GX SB, m=12.2, ARI
214x UW: Vidim tri mrlje u okularu. Gornja je stina, sjajna i baca na mutnu zvijezdu. DSS snimke otkrivaju kako je dvostruka zvijezda mag 13.5. NGC 680 je srednja mrlja, malena, tamna, ovalna sa sjajnim središtem. Donja mrlja je NGC 678.
NGC 691, GX SA, m=11.4, ARI
214x UW: Veoma tamna, rasplinuta mrlja kojoj ne vidim rubove. Bez detalja.
Malo me iznenadilo što su ove zadnje galaksije magnitude 12 viđene kao veoma tamne. Može biti da pokvarila prozirnost neba. Kako je noć bila suha kao barut, sumnjam da je vlaga u igri. S NGC 691 sam završio ovaj sektor, preskočio sam M 33, koju sam vidio već mnogo puta.
Impresionira me temeljitost, ali i odlazak sam u divljinu *ave*
Ali moram pitat, sta znaci oporavak od bicikla? Daj tu neke reference
?.. *tu*
Početkom rujna sam odvozio 440 km u komadu i to mi sribalo imunitet. Jedan dan temperature 38.7, par dana malaksalosti, herpesi... Kumovalo je i to što su me u Gorskom kotaru dočekale temperature ispod 10°C, a prognoza najavljivala oko 15°C pa se nisam adekvatno obukao.
Tu je opis vožnje
https://zvjezdopisi.com/2020/09/11/karlovac-brevet-300-km-sa-zacinom/
Huh, sad mi je jasno zakaj sam ja stalno krepan. Pa toliko vozim bicikletu godišnje :)
OK, nadam se da je prošlo bez trajnih posljedica :)
Daj se malo pazi. Ostavit ćeš me inače medju ovim astrofotografima...
Pazim, pazim :)
Nego, dugujem još opis iz Like. Nikako da ulovim vremena to natipkati.
Sad ću malo preko reda napisati sinoćnja iskustva.
SPOILER ALERT
Tko prati forum skužio je Beornov fantastičan Mars snimljen za vrijeme Lika star partya. Te noći sam se zapitao dali je moj konzervativan pristup povećanjima od max 300x ispravan i trebam li razmišljati da "pojačam" teleskop. Otkako imam praćenje već sam se više puta ulovio da promatram na povećanjima 300x ili više bez nekih poteškoća.
Forumaš C2 mi je dao ideju da ubacim barlow leću ispred binoviewera, bez onog njegovog Glass Path Correctora (GPC) s faktorom 2.5x. Posudio sam Powermate 2.5x i običan GSO Barlow 2.5x te krenuo u istraživanje. Koristio sam Baaderov mikrometarski okular za mjerenje veličina kratera na Mjesecu, tj. prvenstvneo duguljasti krater Schiller.
Rezultati su zanimljivi, evo koliko je u svakoj kombinaciji krater imao dimenzije:
1p = 1 podjela mikrometra
12.5mm Baaderov mikrookular - 6.8 P (pouzdano 7, ali je krater bio mrvicu manji. Ovdje je dobro došlo geodetsko obrazovanje, gdje su nas učili procjenjivati 1/10 podjele)
12.5mm Baaderov mikrookular + 2.5x GPC + Binoviewer - 22 podjele
12.5mm Baaderov mikrookular + 2x Barlow + Binoviewer - 27 podjela (110mm optičkog puta u binovieweru + još jedno ~50mm u kučištu Barlowa)
12.5mm Baaderov mikrookular + 2.5x Powermate + Binoviewer - 16 podjela
Rezultat svega je da par 12.5mm Plossla koje imam za binoviewer u stvari daju oko 380x, a ne 300x.
Kombinacija 2x Barlowa i binoviewera s istim tim Plossl okularima daje oko 470x.
Za sad ću želju za većim povećanjima utažiti koristeći Binoviewer i Barlow, kombinacija koja će me koštati 230kn i daleko je jeftinija od kupovine dva nova okulara.
PS: Seeing je sinoć bio lošiji nego u Lici, ali Mars na 470x je bio odličan i vidjelo se cijelo more detalja. Prvi put mogu reći da je okularu planet bio velik.
Skica Marsa od sinoć
Trenutno je iznad mojih mogućnosti bilježenje ovih finih varijacija u nijansama na južnoj polutki planeta. *šok*
Ludilo od opozicije, ovo će biti reper za sljedećih 15 godina!
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/Mars_2020929_2140UT_470x.jpg)
Ludo! Još da je seeing bolji, kod mene je konstanto "strava i užas", ne dodjem iznad 150x nikad...
Jesi li ikad probao vidjet olimpus mons, navodno se može?
samo oblake oko njega 2014.
Jutros sam promatrao Mars u gluho doba noći (01:30) u nadi da ću uloviti mirniju atmosferu. Bilo je poluoblačno i od mirne atmosfere ni M pa je Mars ispao ništa posebno. K tome je zbog kasnog vremena promatranja u čudnoj orijentaciji, jug je sada na desnoj strani. Zanimljivost je bila ogromni oblak uz zapadni limb planeta (na skici limb haze)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201002_2330UT_470.jpg)
Ma mislim kako uspijete koristiti takva povecanja i uhvatiti te detalje. Ja najcesce promatram sa 600m nadmorske tako da nisma bas negdje gdje kuha pa opet preko 300x ne idem sa 12", a nisam preko 200x u pravilu koristio sa 8"
Pomaze li bino toliko sa jasnocom slike?
I da, 1:30, gluho doba noci, hm...neki jos ne mogu ni zaspati u to vrijeme *zubko*
Roknem najveće povećanje pa čekam strpljivo onih 5 sekundi kada je slika savršena.
Jučer mi je nešto proletjelo iznad Marsa, skoro mu je okrznulo limb jer ta zvjezdica proletjela na možda 1-2 lučne sekunde sjeverno od planeta.
Zvjezdici je trebalo cca 45 sekundi (procjena, nisam mjerio) da preleti vidno polje od 13 lučnih minuta. Kada sam u glavi malo zavrtio klikere, shvatio sam da bi to mogao biti geostacionarni satelit.
13 luč min u 45 sekundi je cca 15 luč min u minuti, 4 min jedan stupanj, 1h 15° itd...
Ono što me muči je da je Mars tada bio deklinaciji +6° 00' 09" tako da lako moguće da sam ulovio komad svemirskog smeća ili mrtvi geostacionarni satelit u "graveyard orbit".
Vrijeme preleta kraj Marsa je bilo 23:12:25 po našem vremenu.
He, ja sam snimao Mars i ja sam vidio točkicu kak je proletila...bit će da je ista stvar bila...pratim razvoj situacije :-)
Petrova gora Lika star party 2020 (https://zvjezdopisi.com/2020/09/19/petrova-gora-lika-star-party-2020/)Nažalost, postavljanje telekomunikacijskog tornja na Petrovoj gori i slobodno tumačenje aktualnih propisa o sigurnosti zračnog prometa doveli su do toga da je ona kao lokacija za promatranja postala neiskoristiva. Toranj je visine 65 m i kako je viši od 60 m iznad okolnog terena mora imati jaku crvenu rasvjetu. Pod slobodno tumačenje propisa smatram činjenicu kako je samo 170 m od tornja, koji je na 496 m visine, vrh Mali Petrovac s 514 m visine. Osnovnoškolska matematika govori kako 514 m – 496 m = 18 m, a 65 m – 18 m = 47 m. Ako je ta matematika ispravna, onda nesretni toranj nije 65 m viši od okolnog terena, posebice kada se dodaju krošnje stabala visine 10 – 15 m ili visina spomenika, koji 300 m udaljen od tornja doseže visinu od 543 m. Otom potom, vrte se kotačići da se ospori tako jaka rasvjeta na tornju.
Kao posljedica neadekvatnosti Petrova gore, godišnji star party koji organizira AD Beskraj preselio se na alternativnu lokaciju u selo Bunić za vikend 18. do 20. rujna 2020. Tko ne zna, Bunić je malo selo 10 km jugozapadno od Korenice, na sjevernom rubu Krbavskog polja. Za astronome je sretna okolnost što je to rijetko naseljen kraj pa javne rasvjete ima jako malo, a svjetlosno zagađenje je prisutno par stupnjeva iznad horizonta. Što se dogodi kada popularni star party preselite s lokacije na sat vremena vožnje od Zagreba do ličkih pustoši do kojih se treba voziti dva, dva i pol sata? ON U POTPUNOSTI USPIJE!
Odlična je to stvar, jer pokazuje kako je amaterska astronomija u Hrvatskoj jaka i draga ljudima. Unatoč izoliranosti lokacije na promatranje je došlo 50 tak ljudi. Kako na puno dostupniju Petrovu goru zadnjih godina dođe oko stotinjak ljudi, ovo je veliki uspjeh. Većinu posjetitelja su činili više ili manje prekaljeni astronomi amateri koji su znali u što se upuštaju, no veselila su i neka dosad neviđena ili rijetko viđena lica na ovakvim događajima.
U petak, za prvu noć je bilo oblačno pa se u hostelu Mirna dolina održalo druženje okupljenih. Što se događalo te večeri nije tema ovo bloga. Ono što čitatelje interesira je druga noć koja je bila vedra i doprinijela je da star party uspije.
Saša nas je odveo na livadu sjeveroistočno iznad Bunića. Do nje smo došli krenuvši iz hostela u koloni auta. Zapravo je sve izgledalo na tren kao svatovska povorka. Nakon 5 minuta vožnje u koloni, a koja je zbunila druge sudionike u prometu, došli smo do skretanja gdje smo nakon 500 m vožnje bili na livadi gdje će se održati star party. Otvoren i čist horizont, daleko bolji od Petrove gore, obećavao je i ukazivao kako je ovo dobra prilika za promatranje. Kao i uvijek, osjetljivi i nikad zadovoljni astrofotografi zauzeli su najbolju poziciju pa smo se mi vizualci smjestili ispod njih. Bilo je prigovora da smo se previše razdvojili pa je kroz noć bila slaba komunikacija, ali mislim da astrofotografi ne mogu vjerovati kolika ta ,,slabašna" svjetla laptopa smetaju. Ja sam se odvojio i od ostataka vizualaca da uživam u samoći i koncentraciji na nebeske objekte. Htio sam iskoristiti ličko nebo do maksimuma.
Kako to uvijek biva, star party je mjesto gdje od ozbiljnog promatranja ne bude ništa. Pokaži nekome kakav objekt, baci pogled kroz tuđi teleskop, popričaj o okularima, optici, finderima i ode vrijeme. Dok se priča i druži zima lagano nagriza, a optika se nakvasi vlago i čiča mića gotova je priča. Tako je bilo i ovaj put. Ali, ne žalim! Posebice zbog gulaša u ponoć. Seeing je na početku noći bio bezveze, ali kasnije se popravio te je iza ponoći Mars bio fantastičan. Izredali su se ljudi za teleskopom, čak sam im i binoviewer podesio i naučio ih kako gledati kroz njega. Planet je bio pun detalja, gotovo smrznut u okularu s tek povremenim treptajem. Malo iza 1 sat ujutro seeing je malo popustio pa sam umoran i promrzao otišao u topli krevet. Kasnije su mi rekli da su Mars gledali na 600x povećanju u uvjetima savršenog seeinga, eto mi kada idem prerano spavati.
Posljedica Lika star partya je da želim doći opet i da sam se naložio na Mars maksimalno. Kada sam vidio te detalje na planetu zapitao sam gdje je granica onoga što mogu vidjeti na planetu. Od tad vrebam na planet kad god mi se pruži prilika.
Osnovne informacije• Broj promatranja: 2020-12
• Datum: 19.09.2020.
• Vrijeme: 21:00 – 01:15
• Lokacija: Bunić
• Temperatura: 6°C
• Vlažnost: Visoka
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra, kasnije oblaci
• Granična magnituda: 21.65 mpas
• Seeing: Loš, kasnije vrlo dobar
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
PromatranjeZa početak sam odlučio istražiti galaktičko jato Abell 262 koje sam promatrao tjedan dana ranije iz Gornjeg Taborišta.
NGC 709, GX, m=14.3, And
143x HYP: Ekstremno tamna mrlja koju skrenutim pogledom mogu nazrijeti možda 20% vremena.
NGC 710, GX Sc, m=13.7, And
143x HYP: Veoma tamna, manja mrljica sa ovalnom formom
Zanimljivo je da sam na prijašnjem promatranju ovog jata uočio dva objekta: NGC 704 i 704B. Sad pod ličkim nebom uočio sam NGC 704, ali nisam uočio ništa što bi moglo biti 704B. Morat ću opet pogledati jato i baš se zagledati kako bih vidio da li je NGC 704B stvarno viđen objekt ili se tu radi o pogrešnoj identifikaciji NGC 705 ili neke druge obližnje galaksije.
Nakon što sam iz galaktičkog jata izvukao što sam mogao, prebacio sam se na sektor neba.
Sektor od RA 02h 30m DEC +20°00′ do RA 03h 00m DEC +40°00′.NGC 976, GX Sa, m=12.4, Ari
143x HYP: Tamna, okrugla mrlja jednolikog površinskog sjaja. Manjih dimenzija.
NGC 1056, GX Sa, m=12.4, Ari
143x HYP: Tamna, veoma malena mrljica, izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 972, GX Sab, m=11.4, Ari
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja manjih dimenzija. U njoj nazirem skrenutim pogledom dva moguća čvorića. Veoma blizu, lijevo od galaksije su dvije zvijezde.
NGC 1012, GX S0, m=13.0 (b), Ari
143x HYP: Duguljasta, ovalna i tamna mrlja s mogućom tamnom prugom po sredini i središnjim zadebljanjem. Umjereno velika. Zvijezda na gore od galaksije.
NGC 1060, GX S0, m=11.8, Tri
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja sa sjajnom jezgrom. Sjaj galaksije od jezgre naglo pada prema rubu. Umjereno malena.
NGC 1066, GX E, m=14.3 (b), Tri
143x HYP: Veoma tamna mrlja, sitna i okrugla. Središte je znatno sjajnije od ostatka galaksije. Oko 5 lučnih minuta desno od NGC 1060.
NGC 959, GX Sdm, m=12.4, Tri
143x HYP: Tamna mrlja, ovalna, malena i u obliku slova "L".
NGC 949, GX SA, m=11.8, Tri
143x HYP: Ovalna, tamna fleka, duguljasta, zvijezda na gornjem rubu.
NGC 1058, GX SA, m=11.2, Per
143x HYP: Sjajna, ovalna, velika mrlja jednolikog površinskog sjaja.
NGC 1023, GX S0, m=9.4, Per
143x HYP: Veoma sjajna, ovalna, velika mrlja. Duga je oko 2 lučne minute. Središte galaksije je značajno svjetlije od ostatka galaksije i ovalnog je oblika. Izdanci koji izviru iz galaksije su veoma tamni.
IC 239, GX SAB, m=11.1, And
143x HYP: Veoma tamna, rasplinuta mrlja bez detalja i jasnog oblika. Skriva je sjaj okolnih zvijezda.
NGC 1156, GX IB, m=11.7, Ari
143x HYP: Tamna, velika mrlja bez jasnih granica. Na donjem desnom rubu se smjestila zvjezdica.
Završetkom sektora prebacio sam se na već spomenuto promatranje Marsa. Skica od tog promatranja je vidljiva ispod.
Citat: Acheron u 20.09.2020. u 23:53:53 sati
Mars od subote navečer, dok je seeing iznad Bunića bio samo dobar
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/09/Mars_20200919_2245UT_300x.jpg)
Mars od nedjelje navečer, seeing i dalje jadan.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201004_2130UT_290x.jpg)
U četvrtak je seeing bio tako tako, bolji nego prošli put, ali opet to nije to.
Zanimljivo je kako primijećujem sve više oblaka na Marsu, posebice na istočnom limbu gdje se nalaze vulkanske visoravni.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201008_2050UT_290x.jpg)
Petak nevečer, seeing bolji nego u četvrtak navečer.
Igrom slučaja mi se pogodio isti centralni meridijan. Zbog boljeg seeinga ulovio sam Nix Olympica, tj. Olympus Mons
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201009_2125UT_470x.jpg)
Mislim da mi je ovo najbolji pogled na Solis Lacus ikad. Olympus Mons je žumanjak u mrlji niskog kontrasta na sjevernoj hemisferi.
Još da je seeing bio dobar...
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201014_2050UT_470x.jpg)
Najs Ach. *tu*
Imam onu svoju snimku id Marsa. Baš me interesira kako bi s nje crtežom skinuo detalje... *da*
Nisu samo astrofotografi sinoć imali dobru noć...
Ne znam da sam ikad toliko detalja vidio na planetu. Di god sam pogledao neka nova varijacija u svjetlini teksture planeta, fini detalji, mrlje, spojevi mrlja...
Disk planeta miran kao da gledam fotografiju na zidu. Nije bilo strujanja zraka, nije bilo kuhanja, ničeg!!! Tko zna kad će se ovako nešto ponoviti.
Po prvi put sam za detalje na planetu bio ograničen promjerom teleskopa. Ovo je Mars na 470x, sinoć sam mogao promatrati na 940x i dobiti dobru sliku. Sjetite se da kada pitate za povećanje na teleskopu kako dobijete odgovor "Meh, 200-250x je max, onda počne smetati atmosfera". Sinoć sam tu granicu 4x prebacio.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201018_2032UT_470x.jpg)
*ritmika* *ritmika* *ritmika*
APOD!
Onaj vizualni.
Ako postoji.
Ako ne postoji treba ga napravit. *zubko*
Opaa, lijepa skica, lijepi detalji *pljesk* *tu*
*ave* *ave* *ave* *jej* *jej* *happy* *happy* *happy*
To je to!!! Mora biti ****** osijećaj. Bome sa obzirom i na sve dosadašnje uradke, i zaslužio si jednu ovakvu noć.
Skica: navjerojatno! WOOOOW.
Na mojoj kućnoj lokaciji mi se nikada neće potrefiti ovako nešto, skoro da sam digao ruke od pokušavanja :/
Okružen sam brdima, i tu je stalno neka temperaturna inverzija u stvaranju, strujanja, itd. Trebau spakirati i na brdo, doma ništa.
A budući da sam lijenčina (malo me sa godinama prolazi da idem "riskirati" pakiranje, vožnju >pola sata, postavljanje, samo da bih vidjeo da su uvjeti bezveze; onda pospremanje, vožnja i raspakiravanje, a sve sami da bih provjerio je li seeing u redu ili nije, za pogledati jedan planet )
No, zato i ne zaslužujem ovakvu nagradu *uglavu*
Imao sam jednu vrhnunsku noć na Marsu ove godine (vožnja 45 min) i na 300-320 x je bila slika skoro mirna jedno vrijeme, što bih okarakterizirao seeing 8/10. Baš je bilo ovo lice okreunuto. Ali rezultati niti blizu ovome.
Ovo ovdje je druga priča. Čisti 10/10 po opisu a i bome i po skici. Baš mi je drago da netko to može doživjeti :-)
Citat: Beorn u 19.10.2020. u 21:27:13 sati
*ritmika* *ritmika* *ritmika*
APOD!
Definitivno APOD, sigurno bude prošlo. A i ČiS ;-)
Svaka čast!Stvarno djeluje sadržajno i detaljno!
I onda kažu da kanali na Marsu ne postoje... *zubo*
Ako ti fali otvora posudit ću ti 15" obs do kraja supermarsovske sezone. Nadjemo se na pola puta, u Rijeci na OMV-u (zaobilaznica, strana prema Puli) - odredi vrijeme. Tako će mi biti lakše nego da plačem zbog ove vlage. Javi se.
Citat: ediglavas u 20.10.2020. u 12:58:37 sati
Ako ti fali otvora posudit ću ti 15" obs do kraja supermarsovske sezone. Nadjemo se na pola puta, u Rijeci na OMV-u (zaobilaznica, strana prema Puli) - odredi vrijeme. Tako će mi biti lakše nego da plačem zbog ove vlage. Javi se.
Ako to napravite, ode seeing kvragu do kraja Marsovske sezone. Dobro razmislite prije nego krenete u akciju. :)
A ne, nije to kupoprodaja, tu ne vrijede pravila o lošem vremenu.
Ma ne znam ja, 15 inča mislim da zove vraga u svakome slučaju *zubko*
*tu* *tu* *pljesk* *šešir*
Neće me iznenaditi animacija iz niza tvojih skica.
Vjerojatno ti za jednu skicu treba više od 5 minuta, pa "derotaciju" odrađuje "softver".
Edi, koliko je velik teleskop kada se sklopi?
Ako ne bude promjena 27. sam poslom u Puli pa ak stane u službeni auto...
Teofile, za skicu mi treba 15 tak minuta, u početku ucrtam glavne konture detalja i onda po njima pikam fine detalje. Krenem od istočnog limba (koji zalazi) prema zapadnom.
U cm: 55 sa 55 pokretni dio rocker boxa, a donji odvojeni dio rocker boxa (odvojen od gornjeg), ogledalo u kutiji, gornji krug s fokuserom i sekundarom oko 45x45. Imaš još šipke koje spajaju donji i gornji dio u valjkastoj kutiji 130x12.
Imaš još tražioc (nije standardni ulaz u SW bazu) i protuuteg 25x3 cm.
Od kad sam dao napraviti drvenu kutiju ostali dijelovi stanu na nju ili bez opasnosti oko primarnog ogledala ali krug sa sekundarom i fokuserom možeš smjestiti negdje bočno (22 cm visine).
I pokretni dio rocker boxa može ići bočno (do 25 cm).
Javi detalje dolaska, može i pm.
Mislim da je to skroz izvedivo, igrom slučaja sam prije dva tjedna za taj put rezervirao najveći službeni auto *zubo* #nostradamus
(Smanjujem zaostatke u pisanju reporta)
2020-10-14: Dvorišni Mars
Teško je promatrati u sred tjedna pa tada izbjegavam odlaske na teren. Iz tog razloga sam u srijedu 14. listopada otišao u dvorište, postavio teleskop i usmjerio ga prema Marsu. Kako se vrijeme ne bi tratilo, dok se teleskop hladio oprao sam veš na kratkom programu i objesio ga.
Kada sam konačno zajašio teleskop bilo je već 22:35. Seeing je bio nešto bolji nego protekla dva promatranja pa je planet pokazivao detalj više. A što se vidjelo na planetu? Ništa drugo nego ogromna ,,meta" na Marsu – Solis Lacus. Tko ne zna, Solis Lacus je tamna mrlja omeđena tamnim lukom na jugu. Luk je u biti polukružnica koja počinje na istoku i završava na zapadu. Između mrlje i tog luka je svjetla regija – Thaumasia, preko koje se pružaju ,,mostovi" koji spajaju Solis Lacus s lukom. Efekt luka, mrlja i mostova je da cijeli Solis Lacus s okolnim albedo pojavama izgleda kao kotač bicikla s debelim žbicama. Kada se k tome doda i ,,prst" Agathodaemon koji se pruža sjeveroistočno od Solis Lacusa, efekt je još potpuniji. Usudio bih se reći da mi je Solis Lacus, uz Sinus Sabaeus i Syrtis Major jedna od najljepših pojava na planetu.
Druga zanimljivost na disku planeta je bila flekica na sjevernoj hemisferi, gotovo uz sami limb. U toj nejasnoj fleki slabog kontrasta na momente je iskakala svjetlo žuta mrlja čija se lokacija poklapa s Nix Olympica, tj. Olympus Monsom. Ostatak planeta je ponudio uobičajeni miš-maš mrlja, a moram istaknuti kako je bilo dosta oblaka uz istočni i zapadni limb planeta. Polarna kapa je jedva primjetna koliko je malena.
Citat: Acheron u 16.10.2020. u 22:51:00 sati
Mislim da mi je ovo najbolji pogled na Solis Lacus ikad. Olympus Mons je žumanjak u mrlji niskog kontrasta na sjevernoj hemisferi.
Još da je seeing bio dobar...
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201014_2050UT_470x.jpg)
Hah ja sam istu noc gledao sa svojim 4inchnim topom+bino i iako sam vidio Mare Erythraeum...morao sam koristiti masku da mi ubije malo kromatsku i onda sam uspio razaznati malo bolje detalje. Juzni pol je bio samo svjetlija tockica i nista vise.:) Sve to na cca X180. Mozda sam trebao probati preko X200...al sumnjam da bi bilo ista kvalitetnije.
Ti se moraš pribrati i kupiti veći teleskop :-)
:)
Vidim sad dimenzije kutije za avionski prijevoz: 24"x24"x21".
Vidimo se!
Citat: Acheron u 19.10.2020. u 21:18:13 sati
Nisu samo astrofotografi sinoć imali dobru noć...
Ne znam da sam ikad toliko detalja vidio na planetu. Di god sam pogledao neka nova varijacija u svjetlini teksture planeta, fini detalji, mrlje, spojevi mrlja...
Disk planeta miran kao da gledam fotografiju na zidu. Nije bilo strujanja zraka, nije bilo kuhanja, ničeg!!! Tko zna kad će se ovako nešto ponoviti.
Po prvi put sam za detalje na planetu bio ograničen promjerom teleskopa. Ovo je Mars na 470x, sinoć sam mogao promatrati na 940x i dobiti dobru sliku. Sjetite se da kada pitate za povećanje na teleskopu kako dobijete odgovor "Meh, 200-250x je max, onda počne smetati atmosfera". Sinoć sam tu granicu 4x prebacio.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201018_2032UT_470x-1.jpg)
Detaljniji opis promatranja
2020-10-18: Savršen seeing (https://zvjezdopisi.com/2020/10/18/2020-10-18-savrsen-seeing/)Saša je nešto kroz tjedan spomenuo kako mu je neka web stranica izgatala nikakav jet stream iznad naših krajeva u nedjelju 18. te da bi mogao biti dobar seeing. Jet stream, aka mlazne struje, su neprijatelji astronoma par excellence. Ne vidiš ih, ali ih vidiš da zbog njih slika u teleskopu ništa ne valja. Najčešće se posljedica mlazne struje na nebu vidi kao laicima milo treperenja zvijezda, a uz tlo ni daška vjetra. Za nedjelju je najavljeno kako zvijezde neće treperiti!
Konačno došla nedjelja, dan je ujutro krenuo kišom (bio na biciklu, pokisao), potom se nastavio oblacima i onda se u kasno popodne razvedrilo. Vidjelo se da u zraku ima vlage koja samo čeka pad temperature da sve orosi ili se pretvori u maglu. Sve su to uobičajene muke i ništa nije dalo naslutiti kako će noć biti dobra, usudio bih se reći povijesno dobra.
Kako je već uobičajeno, navečer sam spakirao teleskop. Tanja se opet najavila da će praviti društvo. To je volja kada si se spreman voziti sat vremena iz centra Zagreba do nekog brda kraj Pokupskog. Na teren sam došao oko 19:15 i vidjelo se da je vlaga spremna za orošavanje sve moguće i nemoguće optike. No nema predaje. Pogled na nebo je otkrio da zvijezde ne trepere te su čak i uz horizont bile gotovo statične. Op, op, bit će nešto. Usmjerio sam teleskop na Sjevernjaču, kolimirao ga koliko je išlo na 470x i potom doveo sliku u fokus. Oko zvijezde su se vidjeli difrakcijski prstenovi, doduše kuhali su jer je teleskop još bio značajno topliji od okoliša. Iz tog razloga sam krenuo na deepsky objekte gdje seeing nije nešto bitan.
Imao sam ideju uloviti neke objekte na deklinacijama -30°, ali od toga ništa jer su u 19:50, kada sam krenuo s promatranjem, bili tek par stupnjeva iznad horizonta. Što sad, preračunao sam se. Idem napraviti skicu neke planetarne maglice. One koje su mi interesantne su NGC 7026 i 7048 su mi iznad glave, tu će dobson montaža doživjeti harakiri ako je usmjerim. Odlučio sam se prebaciti na NGC 7662 u Andromedi, dovoljno je visoko na nebu da se lijepo vidi, a nije u zenitu. Ubacio sam okular za 470x te izoštrio. Maglica se lijepo vidi, zvijezda kraj nje skoro točkica, na 470x. Opa, mislim da je seeing stvarno dobar. Iz zeze sam uzeo 2x barlow, ubacio u njega 3.2mm okular i tako našpanao teleskop na 940x. Slika koju sam dobio je bila tamna, ali nije bila katastrofa. Što je to? Smanjio sam povećanje na 600x i tu je bila nekakva zlatna sredina između svjetline slike i detalja. Odlučio sam skicirati maglicu uz punom svjetlu i kasnije detalje doraditi s OIII filterom.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201018_1910UT_470x-1.jpg)
Kako je NGC7662 prošla dobro, okrenuo sam na Mars na 940x i bacio pogled. Disk planeta je bio ogroman, oštar, ali nije bilo kontrasta na detaljima. Previše je to pa sam smanjio na 600x i opet slična priča. Zaključio sam kako je Mars previše nisko pa sam se vratio objektima dubokog svemira. Sljedeći na redu je bio Messier 15. Ovaj kuglasti skup ima nerazlučivu jezgru zbog čega je super za testiranje seeinga. Pri 470x je bio uredan, na 600x pristojan. Ajmo opet 940x. Skup se razbio u more sitnih zvjezdica, veći je od vidnog polja. Dojam je bio kao da gledam Messier 11 na 100x. Unatoč povećanju jezgra se ne predaje te je i dalje nerazlučena prečka zvijezda dimenzija cca 30 x 15 lučnih sekundi. Cijelo vidno polje teleskopa je bijednih 3.7 lučne minute, tj. 220 lučnih sekundi. Za usporedbu, prividan promjer diska Mjeseca je 1800 lučnih sekundi.
Sljedeća meta je bio planet Neptun. Polakomio sam se da ću uloviti neki detalj. Na 940x nije se dalo fokusirati u nešto korisno pa sam smanjio na 600x. Planet je i dalje blijedo plavi disk, ali na 3 promjera od planeta u smjeru 11h je jedna zvjezdica – satelit Triton. U tom trenu je došla Tanja pa je i ona bacila pogled na planet i potvrdila vidljivost satelita.
Dok je Tanja proučavala Neptun ja sam pripremio binoviewer. Ubacio sam ga potom u teleskop i okrenuo na Mars. A slika planeta statična, puna detalja. Sve one mrlje po njemu sada pokazuju varijacije u sebi. Nažalost, barlow leća kojom kemijam veća povećanja nije apokromatska pa me muči kromatska aberija i atmosferska disperzija. Puštam Tanju da gušta, a onda u jednom trenu preuzimam teleskop na 15 minuta i radim prvu skicu, najdetaljniju skicu planeta koju sam ikad napravio.
Kada sam završio sa skicom probao sam uloviti pokoju nejasnu mrlju kako sam planirao početkom večeri, ali vlaga je već bila tolika da se tražio zamaglio, a GoTo nije surađivao. Vidio sam kako od mrljica ništa večeras pa sam pitao Tanju što želi vidjeti. Usmjerio sam teleskop prema NGC 7331, potom na NGC 404, dvostruku zvijezdu Almak, Etu Perzeja itd... Kako je teleskop bio postavljen na sred puteljka koji vodi u šumu, Tanja me priupitala jesam li ikada imao problema s autima koji koriste puteljak. Odgovorio sam da nisam, tj. da sam se možda jednom krajcao s autom tu i da me samo zaobišao. Niti par minuta nakon te teme razgovora eto nekog svjetla u šumi i rondanja auta. Pa nije valjda auto na ovom puteljku. Ponadali smo se da je neki terenac te da nas može zaobići bez da pomičem teleskop. Uskoro je auto došao do nas a ono tablice neke skroz čudne – pa to je policijski SUV! Dođem do vozača a unutra četiri policajca nas gledaju u čudu. Traže migrante a naišli na astronome. Priupitali me da pomaknem teleskop pa sam se krenuo izvlačiti da bi seljenje teleskopa zahtijevalo pola sata podešavanja itd...
-Pa kud baš teleskop staviš na sred ceste?
-Nikad mi nitko tu nije došao u sred noći, cesta ionako vodi u šumu?
-Cesta je kružna! Što se vidi kroz teleskop?
-Zvijezde, planeti, gledamo Mars sada...
-Koliko to košta?
-10 – 15 tisuća...
-Eura?
-Ne, kuna otkako ih Kinezi proizvode. Jel možete zaobići teleskop tu po travi?
-Nije jarak tamo?
-Nije, vidite? (Otišao sam i skakao po travi da vide da je tlo čvrsto. U biti sam osjetio vodu pod cipelama i žitko blato).
-Ajd dobro, zaobići ćemo. I cesta je kružna. Hehehe...I tako su policajci zaobišli teleskop, malo zašlajdrali u blatu i otišli dalje. Naravno, komentar je bio da nas je razgovor o puteljku zacoprao.
Mi smo se vratili promatranju. Tanja je rekla da će uskoro kući pa smo pogledali još par otvorenih zvjezdanih skupova – NGC 869 i 884. Potom Plejade, NGC 1545, NGC 146 i za kraj NGC 7789. Tad je Tanja rekla fajrunt i ostavila me samim s Marsom.
Sjeo sam za teleskop, pogledao, a planet skamenjen u okularu. Sada je bio 45° nad horizontom te je bio još detaljniji nego sat i pol ranije. Ajme, koliko detalja. Mislio sam da sam neku večer Solis Lacus vidio dobro, ali ovo je na dvije razine bolje pogled. Čovječe. Fini detalji oko Agothodaemona i Melas Lacusa, fine mrlje koje se pružaju od ovog ,,jezerca" prema zapadu i sjeveru su bile fantastične. Polarna kapa je bila nepravilne forme, umjesto tri žbice, oko Solis Lacusa sam vidio njih 6. Čak i na najsjajnijim dijelovima diska planeta su se kužili fini detalji, svijetle mrlje Ophir i Tharsis. U jednom trenu, tj. točno u 22:46:28 na sjeverozapadnom limbu planeta, u smjeru 4h, kao da sam kvrgu vidio kako viri iz planeta. U tom smjeru, ali ne limbu planeta je Nix Olympica (Olympus Mons). Možda se svjetla mrlja vezana uz taj vulkan poigrala s mojim očima pa stvara kvrge...
Okulari nisu mogli biti vlažniji nego što jesu. Da bih nešto vidio vidio morao sam svako malo brisati vlagu s leća. Kako mi je izdah maglio okulare, udahnuo bih na minutu, gledao planet, izdahnuo, par puta prodisao pa opet ,,zaronio" do Marsa. I tako kroz 20 minuta sam crtao skicu, detalje, fine nijanse. Neki detalji koje sam vidio neodoljivo podsjećaju na kanale koje su nekad astronomi viđali. Sada mi je jasno kako nastaju, kada se slika planeta smiri kao večeras na njemu iskoči toliko detalja da ih oko ne može razaznati te ih spaja u linije.
Što reći na kraju balade. Mars je bio fantastičan. Antoniadi je bio u pravu, dobar seeing je stvar statistike i samo ga treba dočekati za teleskopom. Ne postoje loše noći kada se promatraju planeti, postoje samo propuštene prilike. Malo je žalosno što ću za priliku gledati planet u ovakvom bogatstvu detalja morati čekati vjerojatno 2035. godine. Možda ću 2035. imati veći teleskop pa će detalji biti još bolji :).
Zanimljivo je kako sam 14.10.2005. također imao noć savršenog seeinga, gotovo u dan se poklopila njena 15. obljetnica s ovom nedjeljom.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20051014_2200UT_400x-1.jpg)
Srečković. Ja sam istu noć imao osrednji seeing, vjerovatno zato kaj mi linija gledanja ide preko Medvednice pa iznad centra Zagreba, otprilike... Razlika u otvoru (200 mojih prema 300 tvojih mm) ne bi trebala bit tak drastična. A i vidim da seeing nije dobar, stalno kuha i pliva... da je loša optika disk bi bil miran, ali mutan i ne bi se dal dobro sfokusirat...
Ništ, uživaj dok još imamo sreće sa jesenskim vremenom :)
Hvala ti na ovom opisu *pljesk* *pljesk* *pljesk*
*srce*
Citat: Acheron u 03.10.2020. u 22:17:24 sati
Roknem najveće povećanje pa čekam strpljivo onih 5 sekundi kada je slika savršena.
wow, kod mene su periodi dobrog seeinga manji od sekunde, a javljaju se svakih po ure, grrr..
Nego, sigurno si negdi rekel, ali ne uspijevam nać, gdje skidaš one kartice Marsa sa točnom orijentacijom za trenutak opažanja?
Mars Profiler kaže koji je centralni meridijan
https://skyandtelescope.org/wp-content/plugins/observing-tools/mars_profiler/mars.html
A za identificiranje albedo pojava koristim sljedeće karte:
https://planetarymapping.wordpress.com/2016/01/29/albedo-map-of-mars-ebisawa-1957/
Ach, stavi to u rubriku Korisni linkovi (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?board=16.0), da ljudi ne traže naokolo. ;-)
Puno hvala! A i nije loše da ode u korisne linkove :)
2020-10-28: Prognoza je lagala
Prognoza nije obećavala prilike za promatranja kroz tjedan tako da me vedra večer u srijedu 28.10. ugodno iznenadila. Otišao sam do svojih, pozdravio ih sa sigurne udaljenosti (COVID-19) i postavio teleskop u dvorištu. Puhala je lagana južina pa je dim iz dimnjaka išao prema susjedima, a ja sam imao nesmetan pogled na Mars.
Nekim čudom teleskop je ostao kolimiran od nedjeljnog promatranja, iako se dva dana truckao u autu sa mnom. Ova sretna okolnost je poprilično ubrzala proces postavljanja teleskopa. Malo sam se gnjavio s traženjem zvijezda kroz tanku naoblaku za podešavanje GoTo-a, ali i to sam na kraju uspio kada sam spazio Aldebaran tik iznad krova kuće.
Pogled na Mars je bio dobar. Atmosfera je kuhala, ali disk planeta je bio statičan i samo su se vidjeli valovi preko površine planeta. Sada se faza planeta dosta osjeti, više nije 1.00 već oko 0.99. Također se primijeti kako je planet počeo gubiti na prividnim dimenzijama.
Zahvaljujući mirnoj atmosferi vidio sam lijepe detalje na disku. Sinus Sabaeus i Sinus Meridiani su bili jasni. Sam Sinus Meridiani bio je na sjevernom rubu imao neku mrlju slabog kontrasta koja je kvarila besprijekorno žutu sjevernu hemisferu planeta. Deucalionis Regio je bio na pola podijeljen tamnijoj regijom zbog čega se njegov najistočniji dio činio kao ,,otok" u smeđem moru. U produžetku Deucalionis Regio, u sred mora se na trenove javljala neka svjetla mrlja. Kasnije sam je identificirao kao Strongyle Insula, tj. Otok Stromboli. Ova mrlja se pokala s lokacijom jednog od najvećih udarnih kratera na Marsu – Huygensom. Krater je širok gotovo 500 km, što ga stavlja u domet vizualnih promatrača Marsa. Hellas je bio prekrasan, pokazivao je ,,žbice" po sebi, kao kakav kotač na starim kolima. U sredini Hellasa je bio Zea Lacus, sa tri žbice u smjeru sjever, jug i zapad. Južna polarna kapa je imala taman obrub sa sjeveroistočne strane. Noachis se učinio kao trokutasta svjetla regija odvojena ,,tjesnacem" Hyllus od velike svijetle regije Aryger I. Chryse, Oxia Palus i Niliacus Lacus su bili zbrčkani splet mrlja puno nejasniji nego što sam ih na skici prikazao. Uz zapadni rub Syrtis Majora je bio najsvjetliji dio sjeverne hemisfere – Aeria.
Sve sam ove fine detalje zabilježio na skici i nakon malo više od sat vremena spremio teleskop. Dobra je ova opozicija Marsa, bez nekog nabrijavanja riješio sam skiciranje cijele rotacije planeta. Moram priznati da me već malo lovi umor pa od tud kašnjenja s objavama.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/11/Mars_20201028_2020UT_470x.jpg)
Tu su još dvije skice koje nisam objavio na forumu, cijelu galeriju skica za ovu opoziciju pogledajte na
https://zvjezdopisi.com/2005/01/01/mars-2020/
Krasno Ach! Mislim da sam čitajući uživala jednako kao i ti pod vedrim nebom. Odličan opis i fantastična skica. *pljesk*
2020-11-03: Syrtis Major
U srijedu se pružila prilika za promatranje. Bilo je to prvo promatranje nakon pauze od tjedan dana. Naime, htio sam u subotu 31. baciti pogled na Mars, ali taj dan sam završio na biciklu. Iskoristili smo prekrasno vrijeme i s vjernim suputnikom Sašom i novopečenim astrobiciklistom Zoranom pregazili smo Žumberak, od Bregane do Krašića via Sošice. Nažalost, zbog nepromišljene vožnje sam na 100. km proklizao i pao s bicikla te podrapao dobar komad gluteusa maximusa. Na svu sreću, ogrebotina je površinske naravi i polako zarasta. Ono najvažnije, biciklu nije bilo ništa.
Kad je došla vedra noć bio sam preumoran i previše utučen zbog pada da bih sad izvlačio teleskop. Šteta, jer je ekipa iz AD Beskraja javljala s terena da je seeing poprilično dobar.
Nadoknadu sam odradio u srijedu, kada sam na prvi pogled prema Marsu shvatio da je seeing dobar, čak vrlo dobar. Konture albedo pojava su bile oštre, disk nije kuhao i trebalo je iskoristiti priliku za promatranje. Mars se sada skupio za skoro 3 lučne sekunde od početka listopada, kada je bio u opoziciji i to se vidi. Ipak, uz dobar seeing vidio sam skoro pa jednako kao prilikom promatranja iz Bunića.
Syrtis Major je bio dominanta pojava, najtamnija mrlja na disku planeta. Kontru njemu je udarao svijetli mrlja Hellasa. Sredinom Hellasa je dominirala mrlja Zea Lacus. ,,Žbice", zbog kojih se Hellas čini kao kotač se nisu vidjele dovoljno jasno kao prije tjedan dana. Nisu čak ni isti raspored dijelile. Najsvjetliji dio Hellasa je opet imao bubrežastu formu. Mare Tyrrhenum i Cimmerium su bili jasno vidljivi, a ,,špic" potonjeg je bio osjetno tamniji od ostatka pojave. Mare Chronium se lijepo vidio uz limb. ,,Korijen" Syrtis Majora je imao svijetli procijep po sebi – Iapygia Viridis (ili Strongyle Insula možda?). Zanimljivo je bilo vidjeti ravne mrlje koje su vezale Mare Chronium i Mare Australe te Typhus Fr. i Mare Ionium. Nisu to oštre, perom povučene tanke linije kakve su promatrači nekad zvali kanali, ali nekako se taj splet svijetlih i tamnih regija u okularu pretvori u ravnu mrlju, koja je doduše solidne debljine. Zanimljivo je da se uz North Polar Hood vidi i tamni obrub, prvi put ove opozicije. Čak bih rekao da je i južna polarna kapa (SPC) malo jasnije vidljiva. Sve u svemu, na Marsu nikad dosadno.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/10/Mars_20201103_1950UT_470x.jpg)
Mars od večeras, na momente dobar seeing
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2020/11/Mars_20201106_1950UT_470x.jpg)
Bilo je dosta diskuje na forumu kakav je realan izgled Marsa.
Jean-Luc Dauvergne i Nicolas Vila kreirali su kartu Marsa nastalu na osnovi snimaka metarskog teleskopa na legendarnoj zvjezdarnici Pic du Midi. Uspjeli su snimiti cijeli planet u nevjerojatnim detaljima te su mozaik tih snimaka zalijepili na sferu. Kako bi ste dobili dojam kako Mars izgleda u okularima na 470x kroz binoviewer i 30 cm teleskop u odličnoj noći, odzumirajte se na cca 170.000 km od Marsa. Naravno, iskoristite desnu tipku miša da planet postavite u ispravnu rotaciju, tj. da je južni pol "gore". 🙂
Globus Mars pogledajte na http://nicolas.vila.free.fr/mars/
Vidjet ćete kako je planet sitan, a fini detalji gotovo pa nestanu. Povrh svega toga dodajte mrvicu atmosferskih turbulencija, optičkih grešaka, fino skakutanje montaže i dobit ćete realan dojam promatranja. Zaključak je kako je astronomija zahtjevan hobi.
Priloženi screenshot pokazuje kako je Mars izgledao 18. listopada 2020., kada sam imao nevjerojatno dobar seeing. Prikaz iz web aplikacije sam malo "zamutio" i posvijetlio za postizanje realnijeg dojma.
Promatranje od 18. listopada 2020. provjerite na
https://zvjezdopisi.com/.../10/18/2020-10-18-savrsen-seeing/
(https://db3pap006files.storage.live.com/y4mkFCX_tCvwdMnh1j1-fOyjAh_3thX7GRa986Q3Ju_6FXR1qEDpHumxRARogxKpLHUYIQNP9P6Y34Wpa6yOg1N0f3J6dEVPod48BIfW5ZeRyTt7BBa2ntZjuR8NWeD2BCrhvn7AUHVhfcd16YgW4plGEtDbKCtrqUtAGMa-YSSdlWoU1195S1FbSve0bxh-GvM?width=1280&height=1024&cropmode=none)
U najboljem slucaju ja dobijem ovako nest isto sa binacem na X200...naravno uz prizmu.
Kako nam je bilo u Lici, prve noći.
https://zvjezdopisi.com/2021/08/10/mazin-2021-prva-noc/
Ako vam se neda čitati, imate ovdje skicu Messier 20
https://zvjezdopisi.com/2021/08/10/skica-messier-20/
Hvala na gledanju i čitanju :)
Hvala tebi na strpljenju!
Koliko ste udaljeni od ceste?
nosili smo opremu cca 50m od auta, a od same ceste smo cca 150m
Da, da, vidim da se nosi cijev a ne vide se auti, zato pitam.
Citat: Acheron u 10.08.2021. u 13:44:45 sati
nosili smo opremu cca 50m od auta, a od same ceste smo cca 150m
Dva prava muža za pravu cijev. *šešir*. BtW, koja montaža to nosi.? (i tko je odnio montažu i utege ? ) . *da*
To je m a r k o v 350/1650 dobson. Takva montaža nema utega.
Evo i druge noći na Mazinu
https://zvjezdopisi.com/2021/08/10/mazin-2021-druga-noc/
Citat: Acheron u 10.08.2021. u 16:31:08 sati
To je m a r k o v 350/1650 dobson. Takva montaža nema utega.
Sorry, nisam znao da je Dobson...
Citat: Stefek u 10.08.2021. u 16:45:37 sati
Sorry, nisam znao da je Dobson...
Moram pažljivije čitati ispod skica *he*
Mislim ce mi se u vjecnom sjećanju ostati onaj Veil kroz O3 filter. Ćudo jedno!! Svjetlio je kao da si ga nacrtao, sa svim šarama. Koji je ono okular bio, sjećaš li se?
23mm s 82°, s njim imam oko stupanj i kusur vidnog polja.
Citat: DrazenD u 10.08.2021. u 20:48:06 sati
Mislim ce mi se u vjecnom sjećanju ostati onaj Veil kroz O3 filter.
Apsolutno.
Negdje krajem lipnja Radan, alfa i omega astronomije u Makedoniji, pozvao me na njihov astrokamp koji se održava 12. do 15.8. u selu Rankovce, tj. Radobuši. Inače oko takvih poziva uvijek vijećam ići ili ne ići, ali ovaj put sam pitao suprugu ,,Idemo li?" i ona je rekla ,,Ajmo!". Mjesec i pol kasnije eto nas u Radobušima, u hotelu Ranch. Stigli smo oko 19:30, nakon 5h vožnje iz Novog Sada, gdje smo prespavali kako bi ,,prebili" put u dva dana. Po dolasku na Ranch, smjestili smo se u sobu, obavili večeru i otišli smo na livadu do hotela gdje je promatralište.
Na promatralištu sam vidio 6 teleskopa i oko 30 ljudi. Od tih 6 teleskopa, njih 5 je pripadalo Skopskom astronomskom društvu, a samo jedan je bio privatno vlasništvo, Takahashi FSQ-106, bio je privatno vlasništvo. Od svih teleskopa na livadi meni je pažnju privukao najveći – SkyWatcherov Stargate 450, Dobson s 458 mm promjera zrcala i 1880 mm fokusa. Konačno sam imao priliku baciti pogled na teleskop s promjerom većim od 400 mm. Kako je razlika u sakupljanju svjetla između 300 i 458 mm teleskopa gotovo 2.3 puta (kvadrirajte 458/300) tj. gotovo cijelu jednu magnitudu, očekivao sam veliki skok u količini detalja i rezoluciji teleskopa, najviše na kuglastim skupovima.
The Telescope
Kada sam se dočepao velikog teleskopa otkrio sam neke detalje u njegovom korištenju. Veoma lako se okreće u azimutu, ali u visini šteka, tj. potrebna je velika količina sile da se pokrene i onda kada prag sile pređe otpor, teleskop naglo poskoči zbog čega je centriranje objekta problem. Zadnji dan kampa, kada smo slagali teleskop, otkrio sam kako je razlog tom otporu našpana kočnica, jer teleskop nije u balansu unatoč utezima iza primarnog. Kod primarnog zrcala, barem u prvoj seriji teleskopa, problem je bio što su bježali iz kolimacije tj. šarafi za držanje zrcala nisu bili dovoljni. Radan je taj problem riješio dodavanje tri šarafa na sredini zrcala, koja služe da zaključaju teleskop kada se konačno kolimira. Na kraju, tu su neki detalji koje bih nazvao ,,ciganjenje" kakvom nema mjesta kod teleskopa od 3500 €. Tražioc je i dalje 9x50, kakav dobijete na teleskopima od 700 € pa naviše. Fokuser je običan 2" crayford s mikrofokuserom, opet, nešto što se nađe na teleskopima od cca 1000 €. Ne shvaćam zašto se za bolje korisničko iskustvo nije uključio kakav 60 mm finder ili bolji fokuser. Fokuser je posebno bitna stvar jer njegova kvaliteta utječe uvelike na ergonomiju.
Kakav je pogled kroz teleskop? Prvu noć sam bio razočaran. Ne znam jeli to do neba, u SQM je mjerio oko 21.50 (za usporedbu Mazin je 21.75), mojih prevelikih očekivanja ili nešto trećeg. Očekivao sam najveću razliku na kuglastim skupovima, nisam uočio da su M13 ili M15 nešto bolji nego u 300 mm teleskopu. Maglice, galaksije, sve je to tu negdje, nema nekog skoka u detaljima. Što ne valja???
Jednadžba promatranja
Sutradan sam se probudio otriježnjen, pun misli u glavi i teorija zašto mi je pogled kroz značajno veći teleskop bio takvo razočaranje. U glavi su mi se vrtjele razne teorije, a o njima sam promislio dodatno sljedećih dana i ovo su neki od zaključaka koje sam izveo:
Nedostaje mi stolac za promatranje
Smješno zvuči, ali okular na 450tki kada je teleskop u zenitu je na oko 180 cm, idealno za moju visinu. Mogu lijepo stajati, promatrati. Kada je teleskop na recimo 45° visine, okular je na 130 cm, što tad? Previsoko za stolac, prenisko za stajati. Za objekte na tim visinama sam bio u nekom sagnutom položaju, tražeći oslonac kako bih se umirio i uživao u slici kroz okular. Kada bi teleskop bio gledao recimo 20-25° nad horizontom, tada je već okular bio dovoljno nisko da sam mogao iskoristiti lojtricu, koju je neka dobra (niska) duša donijela, kako bih sjeo na nju. Zaključak je kako bez stolca i mirnog dupeta, što omogućava koncentriranje na sliku u okularu nema dobrog promatranja.
Komešanje
Vizualno promatranje, barem kada dosegnete napredniju razinu, zahtjeva koncentraciju. Potrebno je upregnuti oči, mozak, cijelo tijelo, kako bi izvukli onaj tamni, nejasni detalj iz nekog objekta koji će vašem promatranju omogućiti da skoči na višu razinu. Ovdje toga nije bilo. Stalno komešanje, upiti ,,što se gleda", ,,probaj ovaj okular", ,,mogu ja nešto vidjeti" itd... Ispada bezobrazno s moje strane na astrokampu očekivati mir i tišinu, ali ove faktore navodim kao objektivne čimbenike koji kod mene utječu na kvalitetu promatranja, a ne kao prigovor organizatorima. Astrokampovi i star partyji su prvenstvo tu radi druženja i razmjene znanja, a ne za pustinjačka promatranja.
Praćenje
Otkako imam Dobsona s GoTo montažom razmazilo me praćenje objekata. Ovaj faktor se veže direktno na prethodni, komešanje tj. koncentraciju. Kada je vama slika u okularu mirna i ne morate se brinuti kako će objekt uskoro izaći van vidnog polja, možete se posvetiti objektu. Osjetio sam tu razliku odmah pri prelasku s obične 300tke na onu s praćenjem i meni je ono sada bitan faktor u promatranju. Dodatna pogodnost je što je lakše koristiti veća povećanja pa samog sebe sam ulovio kako sve više posežem za 215x povećanjem umjesto 140x, koji mi je bio standard. Na 450tki toga nije bilo, dodajmo tome još skokovito pomicanje gore-dole teleskopa i iskustvo na kraju nije bilo pozitivno, barem ne te prve noći.
Prevelika očekivanja
U konačnici, shvatio sam da je tu i problem u pravilu smanjenog povrata. Sjećam se kada sam prešao s 200 na 300 mm teleskop, skok u razini svjetla je bio također 2.3x, kao i 50% povećanje rezolucije (kvadrat 300/200 je 2.3x). Pogled kroz 300tku je bio bitno bolji od one u 200tki, to je kao da Youtube prebacite sa 480p na 1080p, ne znam kako bih vam to opisao. Razlika između 300 i 450 je vizualno manja, iako matematika govori da bi trebala biti identična. Vjerujem da tom razilaženju dojma i matematike pridonosi nelinearnost oka. Naime oko ne reagira na svjetlo linearno i ta dvostruka količina svjetla nije se vidjela kao dvostruka količina svjetla. M57, M27 i drugi svijetli objekti u 300tki nisu bili svjetliji ni detaljniji u 450. Čini se kako razliku trebati tražiti u detaljima i to tamnim.
Zaključak: Za dobro promatranje treba dobar teleskop, dobar okular, dobro nebo i koncentriran promatrač. Izbacite nešto iz ove jednadžbe i vi nemate više kvalitetno promatranje.
Popravni
Naoružan cjelodnevnim promišljanjima, razmišljanjima i teoretiziranju, drugu noć sam odlučio ,,oteti" teleskop barem na sat vremena te u maniri antisocijalnog živčenjaka rastjerati ljude da barem kraći period imam mir. I bi tako, posrećilo mi se na jedno dva sata imati teleskop samo za sebe. Nebo je bilo malo bolje, SQM 21.55, jedino je seeing bio loš.
Messier 22, GC, m=5.1, Sgr
180x HYP: Ekstremno sjajan skup, promjera oko ¼ vidnog polja, tj. oko 5.7 lučnih minuta. Brojeći zvijezde u jedno četvrtini skupa dolazim do zaključka kako se vidi više od stotinu pojedinačnih zvjezdica. U sredini skupa nema mliječnosti nerazlučenih zvijezda, iako se možda pojavi kasnije jer još nije astronomska noć. Ono što uočavam, a ne pamtim da sam dosad vidio u 300tki, je gotovo zvjezdolika jezgra skupa, kakvu bi očekivao u središtu galaksije ili kakva se vidi u sredini M31. Na rubu skupa izviru ,,prsti", tj. nizovi zvijezda, vidim ih na 2h, 4h, 6h, i 10h.
Messier 57, PNEB, m=8.4, Lyr
375x PL: Pokušao sam uloviti središnju zvijezdu u M57, koja bi sada trebala biti u dosegu teleskopa. Nažalost, ključan faktor za uloviti zvjezdicu je dobar seeing, ali on večeras ne surađuje. Više puta buljim u nju kroz večer, ali središnja zvjezdica ne iskače.
Messier 13, GC, m=5.8, Her
180x HYP: Ekstremno sjajan, velik skup, proteže se oko 6.5 lučnih minuta kroz vidno polje okulara. Samo središnje tijelo skupa nije bolje razlučeno, središte je i dalje mliječno. Promjer središnjeg tijela skupa je oko 2 lučne minute. Pažnju mi je preokupirala jedna zanimljivost, naime, oko skupa sada vidim mnoštvo sitnih, tamnih zvjezdica kojih nema u 300tki. Grubim brojanjem procjenjujem kako u skupu vidim oko 250 pojedinih zvjezdica.
NGC 891, GX S, m=9.9, And
180x HPY: Velika, duga galaksija, procjenjujem kako se protegnula 8 lučnih minuta. Središnje zadebljanje se ističe, a tamna pruga se vidi gotovo cijelom dužinom galaksije bez velikih poteškoća. Ugodno sam iznenađen pogledom.
NGC 7635, NEB, m=10, Cas
82x UWA OIII: Brzi pogled, vidim isprekidani luk maglice između 3 zvijezde. Oko prve zvijezde u luku oblak je najsvjetliji i najlakše ga je uočiti.
Napomena: Ovo je Maglica Mjehur tj. Bubble Nebula
Nakon zvjeranja po objektima radim pauzu do sat vremena iza ponoći i prebacujem se na galaksiju Messier 33.
Messier 33, GX, m=5.7, Tri
125x UW: Galaksiju sam skicirao prije tjedan dana u Lici kroz 300tku i ovo je prava prilika da usporedim detalje u 450tki s onima na skici. U bilježnici crtam grube konture galaksije s naznakama gdje se vidi pokoji detalj. U galaksiji uočavam NGC 604, NGC 595, NGC 592, IC 140, IC 139, IC 137, IC 136 kao čvoriće u spiralama. NGC 604 je veoma lako za vidjeti, NGC 592 je bio jako jasan odvojeni oblačak, a NGC 595 svjetlo zadebljanje u spirali.
Detalje o ovoj galaksiji i skicama opisat ću u zasebnom postu.
(https://i.postimg.cc/VvPJyswr/Usporedba.jpg)
Messier 74, GX SAB, m=9.4, Psc
125x UW: Galaksija je svijetli, okrugli disk, igranje svjetla u teksturi galaksije stvara dojam spiralne ruke u smjeru 6h i 9h. Ne mogu reći da sam uočio neki dodatni detalj u odnosu na 300tku tjedan dana ranije na Mazinu.
NGC 772, GX SA, m=10.31, Ari
125x UW: Galaksija se jasno vidi, uz nju na lijevo uočavam jednu mrljicu – NGC 770.
NGC 770, GX E3, m=12.9, Ari
125x UW: Tamna mrljica tik do NGC 772.
Kroz 450tku uz gore opisane objekte pokazujem ljudima NGC 7331 i susjede, Stefanov kvintet, Arp 331 jato galaksija, NGC 7000, NGC 253, M31, NGC 206 u M31 i NGC 404. Za mnoge od ovih objekata posjetitelji teleskopa nisu znali jer inače stalno gledaju iste objekte. Usput promatramo komet L/2019 L3 ATLAS u Meade Lightbridgeu 16 kojeg je pronašao Radan. Kome se vidi kao sjajna okrugla mrlja bez naznaka repa.
Negdje oko 2:15 ujutro bio sam umoran te se povlačim s bojnog polja na spavanje.
Valja li pogled kroz 450?
Nakon druge noći moj dojam o 450 se popravio, i dalje pogled nije bio u skladu s očekivanjima zbog gore navedenih faktora vezanih uz komfor promatranja. Vjerujem kada bih mogao koristiti 450tku na način kao što koristim 300tku da bi teleskop prodisao punim plućima. S druge strane ovo iskustvo govori i koliko je moja 300tka dobro uštiman stroj, kako zapravo na promatranjima izvlačim gotovo maksimum iz njega. Nisam od 450tke dobio aperture fever, ali me sada kopka što bih mogao vidjeti kada bi taj teleskop ima samo za sebe jednu noć.
Odličan prikaz Ach, možda malo prestrog u nekim dijelovima :-)
Htio sam nešto reći ali si zapravo rekao sve.
Možda još samo da je lakše napraviti dobro 300 mm ogledalo nego dobro 458 mm.
Tj. vidio bi ti odmah razliku da je to ogledalo dobro ko tvoje od 300.
Volio bih s tim teleskopom provesti jednu noć na Mazinu prije konačnog suda. Nisam na optici uočio na prvu ništa loše, tj. gledao sam M57 na 375x povećanju i nisam primijetio sada neke krumpire od zvijezda. A opet, seeing je sve tri noći bio loš pa je možda zamaskirao lošu optiku.
I da Edi, ova tvoja zadnja rečenica, to i mene kopka, zašto nisam vidio na prvu razliku?
Sjetim se samo kako sam na Mazinu od prve primijetio suptilnu razliku između M a r k o v e 350ice i moje 300ice. Nije bila velika, ali je bila primjetna.
Zanimljiva priča. Nemam baš puno iskustva s promatranjima teleskopom većim od 20 cm - jednom sam gledao M13 na 60-centimetarskom teleskopu Opservatorija Hvar, ali to je bilo prije 40-tak godina, a to i nije neko previše precizno brušeno zrcalo jer služi isključivo za fotometriju. Ovo me sad zaintrigiralo.
A moraš se jednom pridružiti na nekom druženju.
Potrudit ću se biti u Buniću za dva tjedna ili u Krivaji prvom prilikom
Doći ću u Bunić ako nađem prijevoz.
Za sad kako se čini imam mjesta u autu, ali više u tome u relevantnim facebook grupama
Nastavljam s bombardiranjem u ovom topicu. Bio sam 9 mjeseci neaktivan pa sada sve treba nadoknaditi.
Tko voli čitati ima post o M33 na mom webu. Teško mi je formatirati tekst da to liči na nešto na forumu pa ću iz lijenosti samo iskrcati link.
https://zvjezdopisi.com/2021/08/21/skica-messier-33/
Evo skice Jupitera od sinoć. Seeing je bio dobar-vrlo dobar do negdje 23h, a onda je popustio na dobar. Kada sam krenuo gledati Jupiter imao je puno više detalja, posebice oko polarnih krajeva gdje sam vidio raznorazne flekice.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2021/08/Jupiter_20210820_380x_public.jpg)
U petak 20.8. sam bacio pogled na Saturn.
Planet je bio u društvu nekoliko zvjezdica. Jedna je bila odmah ,,ispod" sjevernog pola (sjetite se, gledam planet naopako u teleskopu), prividno tek radiju i pol od središta planeta. Bio je to Tetis (Tefija), 1000 km široka gruda leda i kamenja. Gledam dalje, u smjeru 4 h, nekih 15 radijusa od središta planeta je narančasta zvijezda. Ne moram ni provjeravati, znam da je to Titan, drugi najveći mjesec u Sunčevom sustavu. Ako od središta planeta produžim os preko najšireg dijela prstenova i tako nastavim 8 radiju planeta na desnu stranu, u smjeru 3 h, vidim jednu zvjezdicu, bitno tamniju od Titana. To je Diona, tek malo veća ledena gruda od Tetisa. U smjeru 8 h na 7 radijusa od središta planeta vidim još jednu zvjezdicu, to je Reja, drugi najveći Saturnov mjesec. Na mahove kao da uočavam još jednu zvjezdicu u smjeru 4h, oko 4 radijusa planeta udaljena od njegova središta. Kasnije njuškanje po Cartes du Cielu otkriva kako je to Enkelad, mjesečić poznat po gejzirima. Kada sam završio s njuškanjem okolo prebacio sam se proučavanje samog diska planeta. Inače blijedi disk Saturna bio je prošaran s više pojaseva, jednom širokom svjetlom prugom koja se pružala tik iznad sjenke koju su bacali prstenovi. Sa sjeverne strane ta svjetla pruga bila omeđena tankom, ali tamnom prugom. Sjeverno od nje pa skroz do pola protezala se gotovo jednolična sjeverna hemisfera planeta osim jednog teže uočljivog i pomalo nejasnog malo svjetlijeg pojasa pri visokim sjevernim širinama, otprilike gdje je prsten zalazio iza planeta. Južna hemisfera je bila jednolična, slična sjevernim polarnim regijama po svjetlini. Sam prsten je jasno pokazivao tri segmenta koja ću nabrojati redom od planeta prema van: Prsten C je sivkast, taman prsten kojim se najbolje vidio gdje su prstenovi najširi. Sljedeći je bio Prsten B, najsvjetliji dio prstenova s vanjske strane omeđen kao tintom crnom Cassinijevom pukotinom. Vanjskim Prsten A je nešto tamniji od prethodnog, a na najširim dijelovima pokazivao neko komešanje, kao da postoji još jedna pukotina. U stvari i postoji, zove se Enckeova pukotina, ali je van domašaja mog teleskopa pa pretpostavljam da se radi o optičkom triku zbog kojeg mnogi misle da su vidjeli Enckeovu pukotinu, a zapravo nisu. Kada bi se atmosfera jako dobro smirila vidio sam da je vanjski rub Prstena A omeđen nekim tamnijim prstenčićem kojeg ne mogu prepoznati. Saturn slabo promatram pa ne poznajem specifičnosti prstena i planeta u detalje. Poslije ovog dijela promatranja sam samo zujao po planetu na 380x kroz binoviewer. Prizor je bio fantastičan, živ zbog (fiktivne) treće dimenzije koju binoviewer ubaci u okulare.
Rezultate promatranja sam zapisao u dnevnik i zabilježio na gruboj skici koju sam kasnije više puta prebacivao na papir i nikada sa dobrim rezultatima. Možda je to odgovor na Beornovo pitanje zašto nemam skica Saturna. Koliko je Saturn lijepo izgledao u okularu, toliko je gnjavaža ga prebaciti na papir zbog prstenova, promjene nagiba, igranja s elipsama, crtanjem predložaka itd... Iz ovog razloga skice Saturna mogu izbrojati na prste jedne ruke.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2021/08/Saturn_20210820_2045UT_380x_public-853x1024.jpg)
Wow skica Ach!
Napominjem da C11 sa malo manjim otvorom uredno ulovi Enckea na snimkama. Tako da ovo tvoje mi izgleda upravo to. *šok*
Bravo za opis!
Ja nisam vidio crticu koja bi bile Encke, više neku nepravilnost, pad svjetline koji se zove Enckeov minimum. Zato sam je i nacrtao tako nejasnom na skici.
Postoji jako puno polemika oko toga vidi li se ili ne
https://www.cloudynights.com/topic/4913-seeing-encke/
https://www.cloudynights.com/topic/704406-saturns-encke-gap-observable-by-what-sort-of-scopes/
https://www.cloudynights.com/topic/674315-enckedivision/
https://www.cloudynights.com/topic/509196-encke-minima-and-gapdivision/
Uspio sam uloviti jedva, ali jedva zvjezdicu magnitude 15.5 kroz 300/1500 na 214x povećanju. Čisto za informaciju.
Pa to je odlično!!! Kalkulator mi je izbacio 15.1 maks za tvoj otvor. Što su ti iskusne mlade oči. ;-)
Citat: Acheron u 06.09.2021. u 09:46:12 sati
Uspio sam uloviti jedva, ali jedva zvjezdicu magnitude 15.5 kroz 300/1500 na 214x povećanju. Čisto za informaciju.
*pljesk*
Skica Plutona incoming? *zubko*
Ostao dužan opis promatranja iz Krivaje
https://zvjezdopisi.com/2021/09/10/promatranje-2021-09-10/
Citat: Acheron u 02.10.2021. u 20:21:15 sati
Ostao dužan opis promatranja iz Krivaje
https://zvjezdopisi.com/2021/09/10/promatranje-2021-09-10/
Imaš kakav link za taj kineski UHC? *šešir*
Treba pitati Beorna otkud ga je nabavio
Zašto ispit?
Studiram vanredno :)
A, super!!
Bio sam marljiv u nedjelju
https://zvjezdopisi.com/2021/10/03/novi-lokalni-breg-desni-degoj/
(https://db5pap001files.storage.live.com/y4mvV8YaQpGfh5kljbhb_E3C0g25fjWL5FQLQ6QmsWzIedqeG9jKLxqm-d1i7PGSURsC5EFvbO265zByU2z0BdUgOkYy-Vc4eV3QfakAr5OIedIoVtU6lXnv1Mq3vUQQqSOTVIVgc0xImwNYHCI6b8nxIUdS6AgO3qMPQiSdCRdp6YR0jzEPpWEKFLyYQWDfOvF?width=475&height=660&cropmode=none)
Skica je u većoj rezi dostupna na blogu
Zvjezdopis sa Žumberka (https://zvjezdopisi.com/2021/10/29/2021-10-29-zvjezdopis-sa-zumberka//)
Kasna jesen je poprilično problematičan dio godine za astronomska promatranja. Panonska nizina omeđena sa svih strana planinama je kao stvorena za kreiranje i zadržavanje dugotrajnih magli. Anticiklone uzrokuju spuštanje hladnog zraka u nizini iz kojeg se ubrzo kondenzira magla koja može danima trajati. Kako je hladni zrak teži, jednom kada se ,,nasadi" u nizine potrebna je značajna atmosferska promjena da bi ga izbacile van, najčešće prolazak meteorološke fronte. U konačnici taj hladan, magloviti zrak u nizinama, se često kroz dan ne uspije ni zagrijati da promijeni temperaturu rosišta pa magle mogu opstati danima. Istovremeno se događa da su vrhovi okolnih gorja vedri i osunčani te značajno topliji. Ova pojava se naziva ,,temperaturna inverzija" jer kontra uobičajenom pravilu da svakih 150m visine uzrokuje pad od 1°C u temperaturi zraka, vrhunci planina mogu uživati 10-15°C toplije vrijeme.
U takvim slučajevima astronomu amateru ne preostaje ništa drugo nego potražiti najveću nadmorsku visinu kako bi provirio iznad magle i uživao u vedroj noći. U blizini Velike Gorice imamo Vukomeričke gorice, koje su s vrhuncima od 200 do 250 m često preniske da vire iznad magle. Zapravo, kada je prava zimska inverzija, magla se često popne do 500 pa čak i 700 metara visine te su tada samo Sljeme i Žumberak opcija za promatranje. Sljeme je nezgodna lokacija zbog gužve i blizine Zagreba. Iako magla donekle umanji svjetlosno onečišćenje, ono je ipak prisutno i ometa promatranja. Druga opcija je 20 km zapadniji Žumberak, puno ,,divljiji" kraj, pust i zbog toga lošije prometno povezan. Kolege već redovito pohode Dragonoš, a i ja sam ga u jedan ili dva navrata posjetio. Dragonoš se smjestio kraj Japetića, na 750 m visine, ali je preblizu Zagreba pa je zbog svjetlosnog onečišćenja više lokacija za silu, nego pogodna. Prave lokacije mogle bi se pronaći još zapadnije, u smjeru granice sa Slovenijom.
Vodeći se premisom kako je srednji Žumberak mjesto koje treba istražiti, Marko i ja smo se u petak zaputili prema Budinjaku, malenom mjestu na 730 m visine i znatno dalje od velikih naseljenih mjesta. Za usporedbu, Dragonoš je 10km od središta Samobora i 30 km od središta Zagreba. Budinjak je pak 17 km od Samobora i 37 km od Zagreba. Značajna razlika! Problem je što do Budinjaka vodi zavojita i loša cesta po kojoj nema brze vožnje, već taj put vremenski traje kao do recimo Krivaje ili Petrove gore, nekih 1h i 15min za mene iz Velike Gorice.
Kao što sam već naveo, u petak smo tako Marko i ja krenuli na Budinjak. Najavili su vedro vrijeme, meni se neplanirano oslobodila subota i bilo je šteta propustiti ovakvu priliku. Mjesec izlazi tek oko 00:30, tako da je bilo dovoljno mraka da nam se isplati potegnuti. Krenuli smo na put oko 19h i do Budinjaka, tj. cestice prema Brateljima, oko 20:15. Smjestili smo se na livadu koja je bila dovoljno otvorena prema bitnim stranama svijeta (jugoistoku, jugu i jugozapadu) i nadali se kako neće biti prometa. Nažalost, iako su Bratelji selo od možda 20 stanovnika, u skoro dva sata promatranja omela su nas tri automobila. Prilikom prolaska automobila vidjeli smo kako u zraku ima dosta vlage tako da nismo uspjeli do kraja izbjeći maglu iako smo bili na 765 m visine. Na putu do Budinjaka prošli smo cesticom koja vodi do crkve Sv. Petke, koja je 20m iznad okolnog terena, ali nam se nije učinilo da ima zgodnog mjesta za promatrati. Možda bi sljedeći put ipak trebali provjeriti još jednom tu cesticu i pronaći neko mjesto. Prometa ne bi smjelo biti, a kako se radi o vrhu brijega, izmaglica bi se trebala spustiti prema nižem terenu.
Sve u svemu, promatranje smo započeli na friških 4°C u 20:45, nakon što sam pola sata potrošio na postavljanje teleskopa. SQM je mjerio 21.30, što nije loše, bolje od mojih lokalnih brega (Vukomeričkih). Sjeveroistok i istok su bili jako osvjetljeni, do 40-45°, ali jug pa na jugozapad su bili više nego dobri. Moj plan je bio riješiti neke rupe u pregledu neba u Vodenjaku i Kiparu. Dakle, večeras su na repertoaru tamne fleke.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2021-10
• Datum: 29.10.2021.
• Vrijeme: 20:45 – 22:30
• Lokacija: Bratelji
• Temperatura: 3°C
• Vlažnost: Visoka
• Tlak:
• Prozirnost: dobra
• Granična magnituda: 21.30 mpas
• Seeing: prosječan
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Večeras sam odlučio riješiti neke rupe u svom pregledu neba, najviše u zoni između zviježđa Jarac, Vodenjak i Orla, a potom malo napasti i objekte u Mliječnom putu u Strelici.
Sektor od RA 23h 00m DEC -20° 00' do RA 24h 00m DEC -10° 00'
NGC 7492, GC, m=10.48, Aqr
143x HYP: Veoma tamna, nejasna mrlja. Nema jasnih rubova već kopni u pozadinsko nebo.
NGC 7606, GX SA, m=10.75, Aqr
143x HYP: Sjajna, vretenasta mrlja čijom sredinom dominira ovalno središte koje je značajno sjajnije od ostatka galaksije. Duga oko 1.5 minuta i široka 0.3 minute. Moguća mrlja ili zvijezda na rubu vidljivosti na oko 2 minute desno.
NGC 7600, GX S0, m=11.97, Aqr
143x HYP: Sjajna, malena, okrugla mrlja, značajno svjetlija u sredini. Oko 0.3 lučne minute promjera.
NGC 7585, GX SA0, m=11.43, Aqr
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja, poprilično svijetlog središta i solidno velika. Promjer procjenjujem na oko 0.5 lučnih minuta.
NGC 7556, GX S0, m=12.7, Psc
143x HYP: Tamna, nejasna mrlja, malena, promjera oko 0.3 minuta. Blago svjetlija u sredini.
NGC 7721, GX SA, m=11.6, Aqr
143x HYP: Tamna pruga svjetla, duga i uska s jednolikom svjetlinom površine. Čini mi se blago zavinuta s ispupčenjem prema istoku. Rubovi su nejasni.
NGC 7723, GX SB, m=11.21, Aqr
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja, poprilično velika. Središnja regija je blago svjetlija od ostatka mrlje, ali nema nešto što bih nazvao "jezgrom". Promjera oko 1 lučne minute.
NGC 7727, GX SAB, m=10.59, Aqr
143x HYP: Izgleda kao mutna zvijezda. Ukupno sjajan objekt, ali velikih kontrasta. Naime, galaksijom dominira sjajno, sitno središte oko kojeg je velika, tamna "atmosfera". Promjera oko 0.7 lučnih minuta.
S NGC 7727 završio sam sektor. Samo jedan objekt iz sektora nisam vidio, PGC 72252, neku egzotičnu galaksiju. Prelazim na sljedeći sektor.
Sektor od RA 00h 00m DEC -20° 00' do RA 02h 00m DEC -30° 00'
NGC 45, GX, m=10.4, Cet
143x HYP: Nisam je vidio. U okularu su mi se ,,priviđale" mrlje gdje ih ima i nema, vjerojatno se okular zamaglio, a sjajna zvijezda u vidnom polju nije pomogla u takvoj situaciji.
214x UW: Nije ni veće povećanje pomoglo, nema galaksije. Idem na sljedeći objekt.
NGC 24, GX SA, m=11.61, Scl
143x HYP: Ne vidim ništa, okular se zamaglio.
214x UW: Tamna, velika i duguljasta mrlja bez detalja s nejasnim rubovima.
NGC 150, GX SB, m=11.36, Scl
214x UW: Tamna, velika, ovalna mrlja nejasnih rubova i bez ikakvih detalja.
NGC 288, GC, m=8.1, Scl
214x UW: Taman, veliki oblak prošaran s pojedinačnim zvjezdicama. Oko 3 minute u promjeru. Nezgodan položaj teleskopa otežava promatranje.
NGC 253, GX SAB, m=8.0, Scl
214x UW: Ogromno magleno vreteno koje presijeca vidno polje okulara na pola. Duga oko 20 minuta, široka oko 2 minute. Po površini vidim regije različite svjetline.
NGC 247, GX SAB, m=9.11, Cet
214x UW: Tamna, dugu i velika pruga svjetla bez varijacija u sjaju ili drugih detalja. Nejasnih je rubova i zvijezda se nalazi na gornjem kraju mrlje.
NGC 175, GX SB, m=12.17, Cet
214x UW: Tamna, malena i nejasna mrlja bez detalja.
IC 1558, GX SB, m=12.2, Scl
214x UW: Nisam je uspio vidjeti.
NGC 134, GX SAB, m=10.39, Scl
214x UW: Veoma tamna, duguljasta mrlja, sjajnija u sredini
NGC 148, GX S0, m=13.3, Scl
214x UW: Nisam je vidio.
S NGC 148 dojadile su mi tamne fleke za večeras. Temperatura je pala s neugodnih 4˘C na još manje ugodnih 3°C pa smo se odlučili pokupiti doma. Za kraj smo bacili pogled na Uran i Jupiter. Seeing se činio odličnim tako da šteta što se nisam pozabavio malo astronomijom na velikim povećanjima. Marko je paralelno promatrao svojim 150/750 Newtonom na AZ4 montaži i pritom ukebao tucet Messiera. Obišao je M57, M27, M71, M56, M13, M92, M34, M31, M32, M110 i ako se ne varam, M29 ili je čak rekao da tu ima toliko zvijezda da ništa ne kuži 😊
Sve u svemu, solidan izlet pod zvijezde. Lokacija treba još malo ,,fine tuninga" i mogla bi postati jako dobro mjesto za bijeg od magluština, a da opet nije na kraju svijeta.
PS: Na povratku sam vidio najveću srnu u životu, bila je velika kao tele!!!
PPS: S ovim promatranjem dogurao sam do 1483 zabilježena objekta.
Vrlo pedantan i temeljit prikaz. Čestitam na strpljenju. Ovo može biti model vrlo učinkovitog anti stres programa.
Super da si našao takvo mjesto!
super!!!
... možda ne bi bila "zbrčka" sa stranama svijeta (gore, dole, istok, jug ...), ili možda bi?
Odustao sam od strana svijeta, već se držim relativne orijentacije u okularu.
2021-10-31: Podgarić (https://zvjezdopisi.com/2021/11/01/2021-10-31-podgaric/)
Nakon kratkog, ali uspješnog promatranja u petak, preskočio sam subotu jer mi se nije dalo ići na promatranje. Nećkao sam se i za nedjelju, posebice zato jer su za Žumberak najavljivali naoblaku a po nizinama se motala magla. No ekipa je otišla u Podgarić i plašili su me porukama kako sljedeća dva tjedna neće biti vedro što me u konačnici slomilo. Skoknuo sam do Podgarića kako bih ulovio tamnog neba.
Podgarić mi se uvijek činio kao ne baš dobra odluka za promatračko mjesto, najviše zbog blizine jezera. Gdje ima vode ima i vlage, a ta se baš voli orositi po instrumentima. Kako sam često previše inertan i konzervativan u odlascima na nova mjesta, večeras sam odlučio ići kontra sebe i skoknuti do parkirališta kraj Spomenika revolucije naroda Moslavine.
Na putu do Podgarića prošao sam kroz rijetku maglu, gustu maglu, nisku maglu, visoku maglu, bilo je i čistih dionica, ali u manjini. U Popovači je auto mjerio 3 maglovita celzija, ali već pri usponu na Moslavačku goru temperatura je skočila na 8°C. Do spusta po mokrim cestama u Podgarić pala je na 5°C. Kada sam konačno stigao u selo, dočekalo me jezero s osvjetljenim hotelom. Iznad jezera se pružala magla i rasvjeta jezera se odlično reflektirala od nje, tvoreći tako plavi svjetlosni zid koji je obasjavao cijelu okolicu. Na samom promatralištu, kraj spomenika, našao sam četiri prekaljena astronoma: Veljka, Kena, Nevena i Marka. Marko je zaboravio laptop pa imam osjećaj da je postavio teleskop čisto kako bi izvježbao postupak. Preostali trojac je veselo fotografirao, a oprema je radila uredno (nisam ih to pitao, ali kako nije bilo psovki došao sam samostalno do tog zaključka). Muku sam mučio jer nisam znao gdje da se smjestim, a da me ne osvjetljava ovaj svjetlosni zid. Nakon što sam pješke obišao okolicu odluka je pala na poljski put 10-15m iznad spomenika, gdje me krijesta brijega zaštitila od rasvjete hotela, ali ne i od svjetlosnog zida. Nisam oduševljen lokacijom, ali kada sam već prešao 85 km, odlučio sam promatrati pa kud puklo da puklo. Ionako sam se namjerio na istočni dio neba koji je bio veoma čist i svjetlosni zid mi je tada bio iza leđa tj. minimalno je smetao. Šteta zbog rasvjete hotela, vidjelo se da je lokacija potencijal kada su se kasnije pojavili oblaci na sjeveroistoku. Izgledali su kao crne krpe na nebu koje su pojele zvijezde, a ne kao u okolici Zagreba, gdje su smeđe boje zbog reflektiranja svjetlosnog onečišćenja.
SQM je inače mjerio oko 21.35 mpas, što je u rangu Krivaje ili Žumberačke lokacije te mrvicu bolje od mojih ,,lokalnih brega" u Pokuplju. Za usporedbu, Bunić mjeri oko 21.6, a Mazin oko 21.75. Skala je logaritamska pa su ove ličke lokacije za red veličina kvalitetnije od ovih naših u krugu 50-100 km Zagreba.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2021-11
• Datum: 31.10.2021.
• Vrijeme: 21:00 – 00:35
• Lokacija: Podgarić
• Temperatura: 5°C
• Vlažnost: Visoka
• Tlak:
• Prozirnost: Izmaglica
• Granična magnituda: 21.35 mpas
• Seeing: loš
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Večeras sam pikirao dio neba koji se smjestio između Ovna, Bika, Perzeja i Kočijaša. U grubo bi se to dalo nazvati komadom neba oko Plejada (Messier 45). U opisu ćete vidjeti da je to sektor neba od RA 03h DEC, +20° do RA 05h 30m, DEC +40°. Kako bih malo pojasnio te nekima kriptične oznake, u prilogu je prikaz karte promatranog neba s koordinatama, kako bi vidjeli na koji način ja određujem te sektore. U mom atlasu to su dobra 2 i pol lista karte.
Ovaj dio neba pun je maglica i otvorenih skupova, objekti s kojima se ,,slabije snalazim". Naime, s galaksijama je lako, ovisno o njihovoj magnitudi mogu jako dobro procijeniti hoću li ih vidjeti. Maglice su pak skroz druga priča, ne postoji pouzdan podatak o tome koja je vjerojatnost da neka maglica bude vidljiva. Jedini način da otkrijete da li je nešto vidljivo je da sami provjerite u okulari. Slična priča je sa otvorenim skupovima, postoji ih masa, ali dio skupova je nakupina od tek nekolicine zvijezda u bogatoj pozadini Mliječnog puta. Vjerojatno te zvijezde jesu dio neke grupacije, to se lako može otkriti spektroskopski ili praćenjem njihovog kretanja, ali problem je da su to parametri koji nisu vidljivi golim okom. Iz tog razloga sa nekim otvorenim skupovima imam pomalo frustrirajući odnos: znam da postoje, a ne mogu ih razaznati u okularima.
Sektor od RA 03h 00m DEC +20° 00' do RA 04h 00m DEC +40° 00'
NGC 1156, GX IB, m=11.74, Ari
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja, bez jasnih rubova. Svjetlina mrlje je blago veća u sredini. Promjer oko 1 luč. minute
NGC 1333, NEB, m=n/a, Per
143x HYP: Vidim atmosferu oko zvijezde, ne znam radi li se o refleksiji (vlage) u okularu ili je u stvari to neka maglica. Sumnjam da je stvaran objekt jer refleksija nije simetrična već ima i neko "zadebljanje" lijevo od zvijezde na udaljenosti od 1 luč. minute.
143x HYP OIII: Nakon što sam ubacio OIII filter ne vidim ništa od maglice, slika je tamna i samo se zvijezde uočavaju.
Kako su ove maglice zeznuta stvar istražio sam što se vidi na DSS snimkama. Opis objekta se poklapa s prizorom na snimkama pa ovaj objekt smatram viđenim. Naravno, u planu je provjera vidljivosti pod boljim nebom.
NGC 1342, OC, m=6.7, Per
143x HYP: Ovaj otvoreni skup zovem "Mali Škorpion" jer sredinom njega ide niz zvijezda koji podsjećaju na to zviježđe. Vidim oko 60 zvijezda, srednjeg raspona u sjaju. Skup se dobro izdvaja iz pozadine, gust je, lijep prizor. Dimenzije procjenjujem na oko 15 x 8 luč. minuta.
IC 2003, PNEB, m=11.6, Per
143x HYP: Možda i bez filtera kužim da tu ima jedna zvijezda koja je u biti maleni disk svjetla. Disk je dio neke nakupine zvijezda koju bih čak prozvao otvorenim skupom.
143x HYP OIII: S OIII filterom sada jasno vidim da je zvijezda na koju sam sumnjao u stvarnosti maglica. Čak sada jasno vidim disk svjetla. Kako nema detalja i izuzetno je sitna, preskačem veće povećanje.
IC 353, NEB, m=n/a, Tau
143x HYP OIII: Možda vidim neku magluštinu, teško mi je reći. Oko sjajnijih zvijezda vidim nekakvu refleksiju, ne znam što je tome uzrok, vlaga u zraku, okularu ili maglica. Probat ću s većom pupilom (manjim povećanjem).
100x UW OIII: I dalje je tu nešto, ne mogu reći jasno o čemu se radi. Okular je "friški" pa ne bi smio biti pod utjecajem vlage.
100x UW: Kao i s filterom, vidim nekakve "atmosfere" oko zvijezda. Pažljivi pogled otkriva da se od dvije najsjajnije zvijezda ta maglica proteže lagano lijevo, 3-4 luč. minute i onda njen izdanak se pod 90° pruža dolje do još jedne samotne zvijezde.
Kao i kod NGC 1333, trebalo je odraditi detektivski posao prilikom prijepisa promatranja u bazu. Provjerio sam DSS snimke koje otkrivaju kako tu ničeg tj. nešto se vidi na plavom kanalu DSS snimki, ali premalo da bih potvrdio svoj opis. Na astrofotografijama možda ima nešto nalik mom opisu, ali to ,,možda" nije dovoljno za potvrdu objekta. Bitno je zadržati integritet i ne proglašavati nešto pod ,,možda" kao vidljivo. Ili je vidljivo ili nije!
U ovom sektoru mi je ostao u atlasu još samo Plejade. Bacio sam pogled na njih da vidim kakva je situacija s refleksijskim maglicama oko zvijezda i problem je u tome što je svaka sjajnija zvijezda imala halo oko sebe, neovisno o postojanju maglice u naravi. To je bila dodatna potvrda da vjerojatno nisam vidio IC 353. Kako su Plejade dobro poznate nisam ih opisivao već sam prešao na sljedeći sektor.
Sektor od RA 04h 00m DEC +20° 00' do RA 05h 00m DEC +40° 00'
Završetkom prvog sektora, oko Plejada, prišao sam bliže Mliječnoj stazi. Sada sam u prostoru između Perzeja, Plejada i Kočijaša.
IC 360, NEB, m=n/a, Tau
100x UW: Ne vidim nikakvu maglicu. Idem na sljedeći objekt.
Dolidze 14, OC, m=n/a, Tau
100x UW: Vidim svašta po vidnom polju. Ima tu nekakav luk zvijezda tik lijevo od dominantne zvijezde u vidnom polju. Ne izgleda baš kao otvoreni skup, ali takav je objekt. Što se tu može.
143x HYP: Provjerio sam na većem povećanju postoji li neki skriveni skup tamnijih zvijezda, ali nema ničeg takvog u vidnom polju.
IC 360, NEB, m=n/a, Tau
143x HYP: Opet ništa u vidnom polju.
NGC 1514, PNEB, m=10.2, Tau
143x HYP: Ne vidim ništa, samo zvijezde dominiraju vidnim poljem.
143x OIII: Filter otkriva zvijezda sa magličastom atmosferom, tj. maglicom oko sebe. Maglica je svjetla, bez teksture. Valjda mi se okular počeo magliti pa bez filtera ne mogu uočiti ovako sjajan objekt.
NGC 1579, NEB, m=n/a, Tau
143x HYP OIII: Ne vidim ništa.
143x HYP: Uočavam neku malenu grudu maglice oko 5 luč. min. iznad lokacije gdje bi maglica trebala biti prema atlasu. Mrljica liči na komet, okrugla je s nepravilnim zadebljanjem u sredini. Toliko je izražena komentarna narav ovog objekta da provjeravam njegov položaj među zvijezdama 1.5h kasnije. Kako se objekt nije pomaknuo, uvjerio sam se kako se radi o maglici.
Još uvijek ne vjerujem koliko je ovaj objekt sličan kometu.
Czernik 18, OC, m=n/a, Tau
143x HYP: Na mjestu u blizini skupa uočavam neku nakupinu od 8 zvijezda sličnog sjaja. Nakupina je stopljena s pozadinom, tj. ništa ne govori da bi to mogao biti skup.
Naknadna provjera otkrila je da to nije skup tako da ovaj objekt smatram neviđenim.
Palomar 2, GC, m=13.1, Aur
143x HYP: Ništa nisam uočio što je tipično za Palomar katalog kuglastih skupova.
Czernik 19, OC, m=n/a, Aur
143x HYP: Slabo istaknuta nakupina od 20tak zvijezda na prostoru od cca 5 luč. minuta u promjeru. Zvijezde su manjeg raspona sjaja, sredinom skupa dominira asterizam od 4 zvijezde.
IC 2088, NEB, m=n/a, Tau
143x HYP: Ništa nisam vidio.
IC 2087, NEB, m=n/a, Aur
143x HYP: Ništa nisam vidio.
S ove dvije nevidljive maglice završio sam sektor. Sljedeći me vodi u bogatstvo Mliječne staze u Kočijašu.
Sektor od RA 05h 00m DEC +20° 00' do RA 05h 30m DEC +40° 00'
NGC 1985, NEB, m=12.8, Aur
143x HYP: Tamnija, malena mrljica nejasnog oblika. Moguće kako sa skrenutim pogledom vidim središnju zvijezdu.
NGC 1746, AST, m=6.1, Tau
100x UW: Cijelo vidno polje je puno zvijezda i teško je reći koja od njih kojem skupu pripada (NGC 1746, NGC 1750 ili NGC 1758). Vidim cca 100 zvijezda različitog sjaja. Generalno su zvijezda na lijevoj polovici jata svjetlija, dok se desno nalaze tamnije zvijezde. Skup dobro iskače iz pozadine, nema neke zgušnjavanja zvijezda prema središtu i promjer cijelog jata je oko 25 luč. minuta. Naknadno njuškanje po Cartes du Cielu dovelo me do zaključka kako tamnije zvijezde na desnoj polovici pripadaju NGC 1758.
Zanimljivo je da sam prilikom istraživanja o ovom objektu otkrio da je on asterizam (slučajna formacija zvijezda), a ne stvarna fizička nakupina zvijezda.
NGC 1758, OC, m=n/a, Tau
100x UW: Nakupina tamnijih zvijezda mrvicu desno od NGC 1746. Vidi opis NGC 1746 za detalje.
NGC 1778, OC, m=7.7, Aur
100x UW: Lako uočljiva, pravokutna nakupina od cca 25 zvijezda koje čine dva paralelna niza. Nakupina se lako uočava u odnosu na pozadinu, raspon sjaja zvijezda u skupu je srednji. Dimenzije procjenjujem na oko 7 x 3 luč. minute.
King 17, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Tamni oblak tucet zvijezda od oko 3 minute u promjeru. Dobro iskače iz pozadine kad jednom prepoznaš da je to skup.
NGC 1857, OC, m=7.0, Aur
100x UW: Jasno istaknuta nakupina od 30tak zvijezda sličnog sjaja. Promjer nakupine je od oko 4 luč. minute. Sredinom skupa dominira samotna žuta zvijezda, značajno svjetlija od ostatka zvijezda u skupu. Simpatično.
Blizu NGC 1857 trebao bi biti otvoreni skup Czernik 20.
Czernik 20, OC, m=7.0, Aur
100x UW: Ništa ne vidim, nema skupa.
IC 2120, n/a, m=n/a, Aur
100x UW: Nema ničeg.
Dok sam pisao ovaj report i njuškao po internetu otkrio sam da je IC 2120 nepostojeći unos u Index Catalogue.
Messier 38, OC, m=7.4, Aur
100x UW: Veoma bogat skup od cca 150 zvijezda sličnog sjaja koje su grupirane u oblaku promjera 15 luč. minuta. Može se primijetiti kako prema središtu skup postaje sve gušći. Skup je naravno odlično istaknut i uočava se veoma lako.
Czernik 21, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Ništa ne uočavam.
NGC 1907, OC, m=8.2, Aur
100x UW: Skup se vidi već u finderu kao mrljica kraj M38. Malena, gusta nakupina od 30tak zvijezda sličnog sjaja. Odlično se ističe u odnosu na pozadinu te je gušći u središtu nego pri rubovima.
Stock 8, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Rasuta, ali istaknuta nakupina od 20tak zvijezda. Sve zvijezde su slično sjaja, ne odskaču puno. Nema razlike u gustoći skupa pri rubu i u središtu.
IC 417, NEB, m=n/a, Aur
100x UW: Ništa ne uočavam.
100x UW OIII: Opet ništa.
Primijetio sam na nekoliko maglica već da je OIII filter previše agresivan. Poduzeti su koraci za nabavku UHC filtera koji je nježniji s maglicama.
Dolidze 20, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Opet ništa.
Moram priznati da je katalog Madone V. Dolidze, gruzijske astronomskinje, poprilično ,,hit and miss". Neke stvari se daju uočiti, a neke se ne daju vizualno prepoznati.
Berkeley 69, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Slabašna grupica zvijezda, ne iskače baš iz pozadine na prvu. Vidim oko 25 zvijezda manjeg raspona sjaja u oblaku promjera oko 5 luč. minuta.
NGC 1893, OC, m=7.5, Aur
100x UW: Vidi se u finderu. Nakupina zvijezda koja se dosta dobro ističe u odnosu na pozadinu. Na brzaka brojim cca 50 zvijezda u njoj, većeg raspona sjaja. Nakupina je ovalna i gušća prema središtu. Dimenzije procjenjujem na oko 7 x 5 luč. minuta.
IC 410, NEB, m=n/a, Aur
100x UW: Ništa ne vidim magličasto u okularu, samo jato zvijezda NGC 1983.
100x UW OIII: Korištenjem filtera iskočila je veoma tamna maglica oko NGC 1983. Oblik maglice je naopakog slova "Y" i bez nekih detalja. Odlučio sam provjeriti maglicu pri većoj pupili (manjem povećanju) kako bih imao sjajniju sliku.
63x UW OIII: Manje povećanje pomaže i maglica je sada bez problema iskočila kao pozadinska koprena istočkana pojedinim zvijezdama. Čak se vide varijacije u sjaju pa su krajevi slova "Y" sjajniji, s tim da na gornjem dijelu maglica ima prekid. Na lijevoj strani maglice je tamna regija koja inače mutne i nejasne rubove ovdje čini poprilično oštrim. Kako mi se prizor svidio odlučio sam ga skicirati.
Prije skiciranja skoknuo sam do susjedne IC 405 i još nekolicine objekata koji su mi ostali u sektoru.
IC 405, NEB, m=n/a, Aur
63x UW OIII: Ogromna mrcina od maglice, velika koliko i vidno polje okulara. Izgleda kao magličasto slovo "V", jedva vidljivo kao promjena sjaja pozadine neba. Zapravo, da to "V" ne zatvara nekakvu tamnu regiju zbog izostanka kontrasta sumnjam da bih uopće uočio maglicu. Ekstremno tamna.
Dolidze 20, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Ništa se ne vidi.
Berkeley 17, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Nije vidljiv.
Skoro sam već odustao od Berkeleyevih objekata kadli:
Berkeley 19, OC, m=n/a, Aur
100x UW: Nekakva siromašna nakupina od 13 zvijezda u dvije trokutaste formacije. Skup slabo iskače iz zvjezdane pozadine, rasut je i bez naznake nekakvog zgušnjavanja prema središtu.
Kasnijim proučavanjem atlasa, Cartes du Ciela i snimaka zaključio sam da nisam siguran da li sam vidio nasumičan asterizam ili uistinu pravi skup pa Berkeley 19 ne stavljam na listu viđenih objekata. Nakon fiktivnog pogleda na Berkeley 19 vraćam se na IC 410 i crtam skicu s kojom sam na kraju poprilično zadovoljan. Moram se sjetiti da kada dođe UHC filter opet prođem ovaj dio neba.
Skica i ostali detalji su na vidljiv na blogu.
PS: Sad sam na 1486 objekata, još 14 do "okruglog" broja :)
Impresivno! *ave*
Koliko toga!!!
Jel primate društvo na Podgariću?
Moj dobson je 20 km od tamo pa bi vam se pridružio *hopla*
2021-12-03: Kuliranje u Desnom Degoju (https://zvjezdopisi.com/2021/12/03/kuliranje-u-desnom-degoju/)
Imao sam sreću krajem listopad uloviti dvije noći za promatranje. Sreća je još veća jer tokom studenog niti jedna poštena noć za baciti pogled na noćno nebo (a da Mjesec ne smeta). Došao je na kraju prosinac i prognoze su najavile vedru noć s petka na subotu. Isto tako prognoze su najavile temperature solidno ispod ništice. Kako su kasna jesen i rana zima dosta skloni nestabilnom vremenu odlučio sam ne propustiti priliku za otići na nebu.
Na ovom promatranju nisam bio sam, pridružila se Tanja sa svojim 20cm Newtonom na EQ montaži. Našli smo se u Velikoj Gorici, gdje smo svu opremu pretovarili u jedan auto i krenuli put brda. Plan je bio ne zadržavati se do duboko u noć jer su me sutradan čekale obaveze na fakultetu. Brdo na koje se išlo je livada u Desnom Degoju, gdje sam već bio prije neka dva mjeseca. Lokacija je pristojna, ima čist horizont i nebo je u rangu izgubljenog Pokupskog Cerja. S okolnih brda se vide lampe koje postanu malo iritantne kada se čovjek navikne na mrak, ali tako je kako je. Kako su večeras čagljevi zavijali iz sve glasa čak je ta rasvjeta pružala neku utjehu da nismo baš u totalnoj zabiti.
Ono što je bio problem je prilazni put. Obilna kiša dan ranije pretvorila ga je u blato. Pokušao sam se autom popeti na livadu, ali kotači su se vrtjeli u prazno. Na kraju sam auto ,,nasukao" na najčvršći komad tla koji sam našao i nadao se da do kraja promatranja neću morati zvati u pomoć nekog lokalca s traktorom.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2021-12
• Datum: 03.12.2021.
• Vrijeme: 19:45 – 21:20
• Lokacija: Desni Degoj
• Temperatura: -3°C
• Vlažnost: Umjerena
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra
• Granična magnituda: 21.15 mpas
• Seeing: Pristojan
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
UHC – filter Castel UHC 2" (50.8mm)
Plan je bio nastaviti promatrati sektore neba i testirati novih Castell UHC filter koji sam pribavio. Kako je već pri dolasku na livadu bilo solidnih -2°C znao dam sa je samo pitanje vremena kada ćemo se promrznuti. Testiranje je tako ispalo iz jednadžbe i odmah sam navalio na dio zviježđa Perzej, između zvijezde Algol i Mirfak.
Sektor od RA 03h 00m DEC +40° 00' do RA 03h 30m DEC +50° 00'
NGC 1161, GX S0, m=10.99, Per
143x HYP: Sjajna, malena i ovalna mrlja sjajnijeg središta. Čini se malo veća kada se gleda skrenutim pogledom. Dvostruka zvijezda na jednu luč. minutu lijevo.
Već na prvom objektu da se primijetiti kako GoTo ne surađuje večeras najbolje. Pretpostavljam da se mast smrznula pa se zupci montaže teže okreću. Nije ni pomoglo što sam trknuo ukrućeni kabel pa je SynScan kontroler izgubio kontakt i morao sam ponoviti kalibriranje teleskopa. Nakon te gnjavaže krećem dalje s promatranjem.
NGC 1193, OC, m=6.5, Per
143x HYP: Tamniji, magličasti oblak u kojem se naziru sitne zvjezdice. Za njihovo lakše uočavanje nužan je skrenuti pogled. Ovalnog oblika, oko 2 luč. minute u promjeru.
Tanja navlači prvi dodatni par čarapa i flis.
NGC 1186, GX, m=11.6, Per
143x HYP: Tamnija mrlja, ovalna. Izgleda kao atmosfera oko jedne zvijezde. Relativno velikih dimenzija.
E sljedeći objekt je spačka. Mislio sam da gledam otvoreno jato zvijezda IC 1872. U okularu se uistinu tih ispod galaksije NGC 1186 mogla opaziti ovalna grupacija zvijezda koja izgleda kao jato. Bilo ih je možda dvadesetak u toj grupaciji s većim rasponom sjaja (nisu sve sličnog prividnog sjaja). Čak se ta grupacija pristojno isticala u odnosu na pozadinske zvijezde. Dimenzije ,,otvorenog jata" procijenio sam na oko 3 x 2 lučne minute. Tek je kasnija provjera u Cartes du Cielu i na Internetu otkrila da je IC 1872 u biti četverostruka zvijezda još koju lučnu minutu ispod ove grupacije za koju sam mislio da je otvoreno jato. Prevaren sam od strane atlasa.
Ako se mene pita ovaj grupacija zvijezda za koju sam mislio da je IC 1872 izgleda konkretnije od nekih ,,službenih" jata zvijezda koja sam dosad vidio.
IC 284, GX SA, m=11.54, Per
143x HYP: Tamna, veća maglica, rasplinuta tj. nema jasnih rubova i bez detalja. Izgleda kao kakav pozadinski oblačak iza zvijezda.
NGC 1169, GX, m=11.6, Per
143x HYP: Svjetla, okrugla mrlja sa malim sitnim diskom kao jezgrom. Sama jezgra je bitno sjajnija od ostatka galaksije. Oko same mrlje se da nazrijeti tamna "atmosfera". Sama mrlja je skromnijih dimenzija.
Opet sam trknuo kabel, izgubio kontakt. Tanja pita jel sve ok pa je sljedećih par minuta slušala moju kuknjavu kako škrti Kinezi ne žele ubaciti u kontroler neku CR2025 ili CR2032 bateriju da zapamti postavke u ovakvim situacijama. Ponovno kalibriram teleskop i nastavljam dalje s promatranjima. Sada je već zima, osjetim po prstima na ruci, a za divno čudo nožni prsti su super. Tanji nisu pa navlači drugi par dodatnih čarapa.
NGC 1245, OC, m=8.4, Per
143x HYP: Oblak tamnijih, ali jasno vidljivih zvjezdica. Promjer oblaka je oko 4.5 luč. minute. Sam oblak je približno okrugao, ravnomjerne gustoće i dobro se ističe u odnosu na pozadinu. Zvijezde su sve sličnog sjaja.
Kako je jato zvijezda oku ugodno, baš onako, ogledni primjer kako bi jata trebala izgledati zovem Tanju da baci pogled.
NGC 1265, GX cD, m=12.1, Per
143x HYP: Tamna, sitna i okrugla mrljica. Skoro je nalik mutnoj zvjezdici.
Sljedeća meta je bila NGC 1275. U zvjezdanom atlasu je stajala oznaka da se tu radi o nekom jatu galaksija što je davalo do znanja da će stvari biti interesantne. Čim se teleskop okrenuo prema galaksiji vidio sam na prvu 4 ili 5 mrlja u okularu. Odlučio sam skicirati jato pa se moram maknuti od teleskopa da pripremi šablonu, papir i olovku. Dok traju pripreme zovem Tanju da baci pogled. Kaže kako vidi jednu mrlju sigurne, a ostale baš i ne. U međuvremenu moje pripreme za skiciranje nisu ni počele jer sam prvo morao iščupati stolac koji je propao u blato. Kad sam krenuo skicirati tek sam tada shvatio koliko sam promrzao. Od zime i želje da što prije završim fušarim s položajem zvijezda na skici i paralelno uz skiciranje opisujem objekte.
NGC 1275, GX pec, m=11.88, Per
143x HYP: Vidim više mrlja u okularu. Ova je mrlja sjajna, dominira grupom. Malena, okrugla ili blago ovalna. Središte je značajno sjajnije od ostatka galaksije.
NGC 1278, GX E, m=12.42, Per
143x HYP: Ispod NGC1275. Tamnija, manja mrlja, okrugla, blago sjajnija u sredini.
NGC 1277, GX cD, m=13.53, Per
143x HYP: Tik ispod NGC1278. Veoma tamna mrlja, sitan magličasti disk bez detalja.
IC 1907, GX E, m=12.42, Per
143x HYP: Dolje lijevo od NGC1277. Ekstremno tamna mrlja, vidio je samo skrenutim pogledom cca 75% vremena. Bez detalja.
NGC 1273, GX SA0, m=13.16, Per
143x HYP: Gore lijevo od IC1907. Veoma tamna mrlja, izgleda kao mutna zvjezdica.
NGC 1272, GX cD, m=11.78, Per
143x HYP: Lijevo iznad NGC1273. Veoma tamna mrlja, većih dimenzija, rasplinuta. Sredina je blago sjajnija od ostatka mrlje.
NGC 1270, GX cD, m=13.07, Per
143x HYP: Lijevo od NGC1272. Ekstremno tamna mrlja, na mahove bi nestala pa se onda opet pojavila. Sitna mutna zvjezdica koja skrenutim pogledom ipak pokazuje da je ovalne naravi.
Kada sam kasnije upisivao promatranja u svoju bazu primijetio sam kako u samom galaktičkom jatu ima mnoštvo galaksija i po mojoj procjeni trebale bi se neke od njih moći vidjeti u mom teleskopu. DSS snimak je puna galaksija i Cartes du Ciel javlja su neke čak i svjetlije od ovih koje sam opazio u okularu. Vjerujem da su hladnoća i nezgodan položaj teleskopa, blizu ,,Dobson rupe" uzrokovali to mi koncentracija više nije bila na razini pa su mi druge flekice pobjegle. Plan je svakako još jednom obići ovo galaktičko jato pod tamnijim nebo te iz njega iscijediti svaki mogući foton.
Inače, NGC 1275 je glavna galaksija u jatu galaksija Abell 426, poznatom još kao Perseus Galaxy Cluster. Ovo jato udaljeno je oko 110 milijuna svjetlosnih godina od nas i jedan je od najmasivnijih pojava u Svemiru.
S ovim galaktičkim jatom završili smo promatranje. Upalili smo svjetla i krenuli sa spremanjem, a ja sam upalio i auto da se ugrije što prije. Ovo komešanje je dozvalo lokalce, 4 gospodina, koji su došli provjeriti što se događa. Prvo su mislili da smo migranti, a potom da smo zapeli u blatu. E pa to blato se smrzlo u međuvremenu pa nije više predstavljalo problem. Objasnio sam im što radimo, da smo na njihovoj livadi malo gledali zvijezde i da smo kvalitetno promrzli. Rekli su da nema problema oko livade i da su tu za guranac ako zapnem u blatu. Zahvalili smo im se i otišli kući.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2021/12/20211203_Abell426_214x_public.jpg)
Aha, to se znači zove dobsonova rupa. Nisam to znao ali da mi je taj prostor uzeo živaca, je. Snalazio sam se tako da bi povukao teleskop dole pa u stranu pa gore; ali - za pogoditi poziciju koju tražiš treba uz dobru procjenu tih pokreta i malo sreće. Ne jednom sam to riješio onim "ma, to ću drugi put"...
Lako za rupu, do cca 75° nad horizontom stvari funkcioniraju, nego mi je stolac bio prenizak pa sam se uz mučenje s osima gibanja morao i istezati koliko ide.
Beor i ja smo u petak rekli "Good bye cruel world" i pobjegli u Žumberačka brda iskoristiti vedru noć.
I dok su u daljini bljeskali vatrometi Beorn je fotografio Rozetu, a ja sam je skicirao. Rezultat je ova skica, trebalo mi je preko 1h na terenu da mapiram detalje i onda 2h dok sam doma to prebacio iz bilježnice na papir, skenirao i obradio. Posla skoro kao u astrofotografiji.
*šešir*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/01/20211231_NGC2244_89x_UHC_public-1.jpg)
WAUUUU! Predobro Ach, predobro! *hopla* *da* *tu*
Fenomenalno dobro ach! *pljesk* *pljesk* *pljesk*
Znaci i u vizuelnoj astronomiji ima post procesing *zubko*
Jaaako lijepo. Nema se kaj drugo reći, *ave* , osim da bi Beorn možda to mogao iskoristiti za Luminance *da*
Uuuu, tu je baš bilo posla!
Lijepo ste iskoristili vrijeme
Dva astronoma amatera odlučila su prkositi uobičajenim konvencijama društva i Novu godinu dočekati kako i priliči, uz teleskope! Mlađak pada na 2. siječanj 2022. tako da je vedra noć sa 31.12. na 1.1. nešto što se ne smije propustiti, posebice kada je vrijeme očajno. Naime, kao i mnogo puta dosad, vedro je za uštap, a oblačno za mlađak.
Okupili smo se na brdu povrh Budinjaka, 787 metara nad morem. Kako je vladala jaka inverzija nadali smo se gustoj magli koja će sakriti svjetlosno onečišćenje. Iako je u Zagrebu u 16h bili oko 5°C, a na brdu 11°C, ta temperaturna razlika nije bila dovoljna da privuče maglu. Zapravo, možda se i navukla u jednom trenu, ali to je bilo nedovoljno da osjetimo. Drugo neugodno iznenađenje je bila skijaška staza na Sljemenu, koja je svjetlila sve u 16 i stvorila stupac svjetla na sjeveroistoku. Iako svjetlosne prilike nisu bile nešto, barem je bilo besprijekorno vedro.
Oko 17h sam postavio teleskop i krenuo u lov na komet C/2021 A1 Leonard. Trebao je u to doba biti par stupnjeva iznad horizonta i pokušao sam sa 7x50 dvogledom. Nije pomoglo što sam Saturn zamijenio za Fomalhaut pa sam stalno gledao na jugozapad umjesto na jug. Kada me Beorn upozorio na grešku bilo je već prekasno, komet je zašao za horizont, a i sam južni horizont bio je skriven šumom do nekih 10 stupnjeva nad horizontom. Dok smo čekali da se smrači bacili smo pogled na Veneru, koja je izgledala kao plameni titravi rog u okularu. Nakon toga prebacio sam se na postavljanje kuhala i skuhao sam nam kavu. Osim kave, na raspolaganju smo imali čaj, pive, prikladno alkoholno piće za samu ponoć i čaj s rumom. Za spizu smo imali banane, jaffa kekse i jako fini bakalar na bijelo.
Promatranje sam započeo u 18:10 i odlučio sam riješiti neka dugovanja od ljeta koja sam imao.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2021-13
• Datum: 31.12.2021.
• Vrijeme: 18:10 – 23:30
• Lokacija: Budinjak
• Temperatura: 8°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Dobra s povremenim naletima oblaka
• Granična magnituda: 21.05 mpas
• Seeing: Loš
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
UHC – filter Castel UHC 2" (50.8mm)
Prvo sam odlučio riješiti neke komete kad već nisam C/2021 A1 vidio. Prvi na ,,listi za odstrel" je bio komet 19P/Borelly. Ovaj komet obiđe Sunce svakih 6.8 godina, a u rujnu 2001. posjetila ga je sonda Deep Space 1 i snimila detaljne fotografije.
19P/Borelly, COM, m=9.5, Cet
143x HYP: Sjajna, ovalna mrlja sa sjajnijim središtem, ali bez bilo kakve pojave koju bih nazvao jezgrom. Same dimenzije mrlje su bile oko 0.7 x 0.5 lučnih minuta i nisam uočio nikakav rep. Odmah kraj glave kometa, oko 1 luč. minute na desno je bila zvjezdica 11. magnitude.
Kada sam riješio prvi komet večeri prebacio sam se na maglicu IC 5146 - Kukuljicu (Cacoon nebula). Ovu maglicu sam skicirao prije više od 10 godina, ali nemam niti jedan njen opis tako da sam u problemu jer je nemam u dnevnicima, a očito sam je vidio. Ulovio sam ljetos s Krivaje maglicu, ali pogled je bio bezveze. Pretpostavio sam kako je OIII filter loš odabir za nju pa sam nabavio UHC filter i odlučio večeras probati opet.
IC 5146, NEB, 7.2,Cyg
65x UWAN UHC: Malo je smješno, ali najlakše uočavam tamnu maglicu koja je kao tamna rijeka među zvijezdama. Čak se i račva, meandrira na svom kraju. Procijenio sam kako je tamna maglica duga oko 1 stupnja. Na donjem rubu tamna maglica završava zadebljanjem u kojem se nalazi zvjezdani skup s natruhama maglice.
88x HYP: Bez filtera, na većem povećanju se maglica vidi veoma slabo oko zvijezda u jatu, dok tamnu maglicu mogu pratiti barem tri vidna polja, tj. 2 stupnja.
88x HYP UHC: U zvjezdanom skupu sada vidim veoma tamne, ali jasno uočljive, magličaste jastučiće oko zvijezda. Promjer maglice je oko 5 luč. minuta.
Tamna maglica koju spominjem kraj Kukuljice je Barnard 168 pa sam i nju uključio u popis viđenih objekata. Inače, prije nego što sam se namjerio na Kukuljicu ljetos smatrao sam OIII filterom jedinim filterom koji promatraču treba, ali sada povlačim tu izjavu. I dalje mi je OIII najdraži filter no u koferu s okularima treba naći mjesta i za UHC filter za ovako specifične objekte. Nakon što sam odradio ovu maglicu mogao sam se prebaciti na svoje sektore neba.
Sektor od RA 02h 00m DEC -20° 00' do RA 03h 00m DEC -30° 00'
Plan je bio zaviriti do deklinacije -35°, ali krošnje šume na jugu su smetale.
NGC 907, GX SB, m=12.64, Cet
143x HYP: Veoma tamna, manja, duguljasta mrlja bez detalja.
NGC 908, GX SAc, m=10.18,Cet
143x HYP: Velika, ovalna, svjetla mrlja bez jasnih rubova. Svjetlija u sredini. Duga oko 2.5 minute i široka 1.2 minute.
NGC 922, GX SB, m= 12.12, For
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja, ima prečkastu tvorevinu po dužoj osi, bez ostalih detalja
Potražio sam ručno galaksiju PGC 9273 ucrtanu u atlasu, ali nakon dva pokušaja nisam je uspio vidjeti.
NGC 1187, GX SB, 10.78, Eri
143x HYP: Tamna, veća, nejasna mrlja. Blago je svjetlija u sredini. Nejasni rubovi.
NGC 1201, GX SA0, m=10.73, For
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja, manjih dimenzija. Promjera oko 0.5 minuta. Svjetlija prema sredini.
NGC 1097, GX SB, m=9.48, For
143x HYP: Veoma sjajna, blago ovalna mrlja. Dimenzije procjenjujem na 1 x 0.7 minuta. Prema sredini je blago svjetlija, a skrenutim pogledom se nazire moguća pruga svjetla u smjeru gore-dolje.
NGC 1079, GX SAB, m=11.46, For
143x HYP: Tamna, ovalna mrljica bez detalja.
Kako sam već bio gotov sa sektorom, tj. došao sam do DEC -30°, a objekte ispod nisam uspio vidjeti zbog krošnje već spomenutih stabala na jugu, odlučio sam još jednom ručno odvesti teleskop do PGC 9273 u nadi da ću je vidjeti.
PGC 9273, GX SB, m=12.86, For
143x HYP: Veoma tamna, duguljasta pruga svjetla bez detalja. Trokut zvijezda gore desno od nje.
Nakon što sam završio sektor malo sam odmorio pričajući sa Sašom. Njegova večerašnja meta fotografiranja je bila maglica Rozeta. Pritom je muku mučio s kamerom, previše je šumila i nije mogao otkriti problem. Na kraju se ispostavilo da je uštekao kameru na krivu voltažu, 12V umjesto 13.5V i to je uzrokovalo probleme. Zamijenio je kablove za struju, ali to je rezultiralo time da je morao opet odraditi podešavanje GoTo-a i software-a. Kako cijeli proces traje dvadesetak minuta gledao je za načine kako ga skratiti. Jedan od njih je da teleskop ručno postavi blizu maglice Rozete i pusti da software odradi ,,plate solving" tj. raspoznavanje zvijezda i stvarno usmjerenje kamere na nebu. Na svu sreću bio je na livadi s ponajboljim vizualcem u Hrvatskoj (a možda i regiji) kojem GoTo na njegovom teleskopu ipak nije previše otupio osjetila za snalaženje na nebu. Brzo je ubacio finder za koji nije znao da li je dobro usmjeren i prepustio mi traženje Rozete.
Slika je bila mutna jer Beorn ima + dioptriju, a ja sam u – dioptriji. Ipak, mogao sam razaznati najsjajnije zvijezde i naciljao sam nešto što mi se činilo kao Rozeta. Ispalo je greška, umjesto Rozete sam naciljao NGC 2264, sjajan otvoreni skup. U sljedećem pokušaju pogađam Rozetu, smještam je u središte findera (tražioca) i uskoro software prepoznaje u koji dio neba teleskop gleda. Promašio sam za 2 stupnja i ta greška je bila zbog findera i ničeg drugog. Pobjedonosno sam se vratio za svoj teleskop i nastavio loviti tamne fleke.
Sektor od RA 03h 30m DEC -20° 00' do RA 04h 00m DEC -30° 00'
NGC 1353, GX SB, m=11.45, Eri
143x HYP: Tamna, umjereno velika mrlja, ovalna. Lagano joj raste svjetlina prema središtu gdje na tren mi se čini da vidim zvjezdoliku jezgru.
IC 1953, GX SB, m=11.69, Eri
143x HYP: Veoma tamna mrlja, ovalna i relativno velika. Bez detalja. Izgleda kao refleksija u okularu od obližnje zvijezde.
NGC 1360, PNEB, m=9,4, For
143x HYP: Samotna zvijezda umjerenog sjaja, možda 10. magnitude. Oko nje vidim slabu maglicu promjera 3 lučne minute.
143x HYP OIII: Maglica se sada puno lakše vidi iako je i dalje tamna. Ovalna je u smjeru 04-10h, blago tamnija u sredini.
143x HYP UHC: UHC filter je negdje između vizualnog dojma i onog s OIII filterom, maglice se vidi iako je veoma tamna.
NGC 1366, GX S0, m=11.97, For
143x HYP: Tamna, sitna mrlja koja izgleda kao mutna zvijezda.
NGC 1406, GX SB, m=11.8, For
143x HYP: Veoma tamna, velika fleka, duguljasta 1:5 i bez detalja. U smjeru 6h na cca 5 min vidim mutnu mrljicu.
Kasnije provjera u Cartes du Cielu je otkrila da su to 3 zvijezde mag 13-15. Vjerujem kako je loša stabilnost atmosfere (seeing) kriv za ovakve ,,utvare" u okularu.
NGC 1398, GX SB, m=9.67, For
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja, promjera oko 1.5 minute. Sjaj mrlje naglo raste prema sredini. Izgleda kao nerazlučeni kuglasti skup.
NGC 1425, GX SAb, m=10.61, For
143x HYP: Tamna, ovalna mrlja, relativno velika. Svjetlina joj raste prema sredini, a sama jezgra je veoma svijetli disk.
NGC 1385, GX SB, m=10.94, For
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja, promjera oko 1 minute. Svjetlina mrlje raste prema sredini.
NGC 1371, GX SAB, m=10.67, For
143x HYP: Svjetla, okrugla mrlja manjih dimenzija. Sjaj joj raste prema sredini.
NGC 1395, GX E2, m=9.59, Eri
143x HYP: Sjajna, okrugla mrlja. Svjetlina središta mrlje je znatno veća od ostatka s tim da mi se na tren čini kako vidim neki izdanak lijevo od središta. Osim tog izdanka u pogled mi uskače i mrljica oko 1 minute ispod galaksije.
Opet, mrljica ispod galaksije ne postoji, radi se o grupaciji sitnih zvijezda. Zanimljiv je onaj izdanak lijevo od jezgre. Naime, ovdje imamo igru perspektive. Ispred 70 milijuna udaljene eliptične galaksije smjestila se jedna zvijezda na nepoznatoj udaljenosti. Zanimljiva situacija. Na prvu bi čovjek rekao da je supernova eksplodirala u galaksiji.
NGC 1426, GX E4, m=11.39, Eri
143x HYP: Manja, svjetla i okrugla mrlja. Središte mrlje je značajno većeg sjaja.
NGC 1415, GX SAB, m=11.85, Eri
143x HYP: Blago ovalna, svjetla mrlja. Sjaj mrlje naglo raste prema sredini gdje se krije veoma svijetli disk – jezgra galaksije.
NGC 1439, GX E1, m=11,39, Eri
143x HYP: Tamna, blago ovalna mrlja koja je neznatno svjetlija u sredini.
NGC 1350, GX SB, 10.29, For
143x HYP: Svijetao disk svjetla sa tamnom atmosferom oko sebe, relativno malen.
S NGC 1350 završio sam sa ovim sektorom. Opet se nisam spustio južno koliko sam želio jer su me ometale krošnje, no sada barem znam koja su ograničenja ove lokacije. Iskoristio bih ovu priliku da pohvalim IC 1953, veoma tamnu mrlju udaljenu 75 milijuna svjetlosnih godina. Ova neupadljiva fleka ima čast biti 1500. objekt koji sam dosad promatrao. Nisam proslavio 1000. pa moram 1500.
Rozeta i kometi
Sada se već glavna meta večeri digla dovoljno nad horizontom – NGC 2244 iliti Rozeta. Dok je Beorn veselo fotografira ja sam odlučio napraviti skicu dotične. Skiciranja se primam oko 22h i s Rozetom sam gotov tek oko 23:15. Još je pritom zasmetala runda oblaka koja me odvojila od teleskopa na desetak minuta. Sva sreća, jak vjetar i jaka mlazna struja nosili su oblake velikom brzinom pa kako su došli tako su i otišli. Za potrebe skice ucrtao sam 223 zvijezde (stvarno sam ih prebrojao) što samo govori koliko je veliki pothvat ovo skiciranje bilo. Prilikom priprema za skiciranje probavao sam OIII i UHC filter i na kraju završio na OIII filteru. Ipak nebo ovdje na Budinjaku nije toliko tamno i jači filter dolazi do izražaja. Možda bi u nekoj pravoj mrakači UHC bio bolji odabir.
Taman kada sam završio s Rozetom već sam bio promrzao i dovoljno umoran da mi se više nije dalo promatrati. Ipak, sjetio sam se da imam još dva kometa za provjeriti.
67P/Čurjumov-Gerašimneko, COM, m=9.5, Can
89x HYP: Prvo sam bacio pogled na 67P/Čurjumov-Gerašimenko. Bio je poprilično sjajan, trokutasti oblak ili kako bi Amerikanci rekli ,,fan shaped". Na desnom vrhu trokuta se smjestila svjetlija regija, najgušći dijelovi kome kometa. Iako je komet tek 9. magnitude, vidio se jako dobro.
Ovog mališana je pogledao i Beorn, a potom ga je probao fotografirati kroz C11.
C/2019 L3 Atlas, COM, m=9.4, Gem
89x HYP: Iako je sličnog prividnog sjaja u okularu je bio puno skromniji od 67P. Tek sjajan, blago ovalan oblak sa gotovo zvjezdolikim središtem.
IC 434 + Barnard 33, NEB + DNEB, m=9, Ori
89x HYP UHC: Na koncu sam okrenuo na maglicu Konjska glava s UHC filterom. Odmah se iz prve vidjela, a uspio sam i Sašu natjerati da je vidi. Očekivao je kako će se jasno vidjeti u okularu, tj. barem nazrijeti oblik konjske glave, ali sam mu pojasnio da se radi u biti o tamnijoj, nejasnoj regiji u IC 434.
Sa Konjskog glavom zaključio sam promatrački dio večeri. Pogledali smo vatromete iznad Zagreba, čestitali si novu godinu. U međuvremenu su oblaci imali još jedan napadaj, ali su brzo prošli. Negdje oko 1h ujutro pozdravio sam se sa Sašom i krenuo kući. Magle nije bilo nigdje i temperature su bile 3-4°C. Naravno, u neposrednoj blizini Velike Gorice uletio sam u maglu pri -1°C. Na ukletom sam terenu za astronome.
PS: Hvala ženi što me pustila da ovako dočekam Novu Godinu.
Ach hvala na jos jednom divnom izvjestaju, zaista ih volim citati i svaki puta mi otkrijes jos neki zanimljiv objekat za koji nisam znao *šešir*
Super nacin za docekat novu godinu *pljesk*
Kad stavljas plate solving usluge na oglasnik? *zubko*
Prije svega cestitam na prkosu konvencijalnom ponasanju na taj dan...
Odlican izvjestaj, i zahtjevan sektor neba s obzirom na polozaj. *pljesk* *šešir*
Bas sam dan poslije snimao NGC 1360, steta sto nije vise na nebu, ovako je jako tesko dobiti koji detalj.
MIsim da sam u tom sektoru isto snimao jednom i NGC 1232 galaksiju, prekrasnu spiralnu. Nju nisi promatrao?
E baš sam probao Sašu nagovoriti da razmisli o NGC 1360, a palo mi je na pamet da se je i ti mogao snimiti, pošto nam "otkrivaš" te manje poznate objekte.
Šteta što je na tako nepovoljnom položaju.
NGC1232 sam promatrao nekom drugom prilikom, prije 10tak godina (408. objekt po redu koji sam vidio).
:-) *gj* *pljesk*
Vallis Rheita
Naravno da je vedro kada Mjesec bliješti na nebu. Odlučio sam iskoristiti tu vedrinu i najavljenu mirnu atmosferu (seeing) kako bih skicirao pokoji detalj na Mjesecu i tako izoštrio promatračko-crtačke vještine.
Postavio sam teleskop u dvorište, brzinski ga kolimirao i ubacio 10.5mm Hyperion. Mjesec je bio možda 30% pun, ali je već nepodnošljivo bliještao, kao da stojim ispod stupa javne rasvjete i gledam direktno u lampu. Odmah sam prebacio na binoviewer i podesio povećanje na 240x. Skeniranje kratera uz terminator je sada bilo puno ugodnije i tražio sam metu za skiciranje. Splet sjena, kratera, brda i dolina koji su bili na raspolaganju me obuzeo jezom. Kako je takve stvari uopće moguće adekvatno skicirati?
Pregledavao sam Mjesec otprilike 10 minuta dok se nisu tri mete iskristalizirale. Prvo je bio jedan svjetlom okupan krater, daleko od labirinta svjetla i sjena uz terminator. Bio je to krater Taruntius. Nekako mi se nije činio pretjerano atraktivan pa sam ga nakon kratkog razmišljanja eliminirao. Sljedeća meta su bile dvije paralelne crte na dnu Mora tišina. Dvije paralelne, tamne crte s kraterčićem i nekim varijacijama u svjetlini na okolnom terenu – Rupes i Rima Cauchy. Prizor mi se učinio prelaganim za skiciranjem, bilo bi to skoro pa varanje, te sam odlučio eliminirati i ovu metu. Sljedeći na listi za skiciranje je bio ogroman tamni zaljev na južnom rubu Mora nektara, gotovo nalik na Sinus Iridium. Bio je to krater Fracturius, 110 km širok ožiljak nekog pradavnog udara koji je tek prije nekoliko sati izronio iz mraka. Fractorius mi se učinio previše kompleksnim za moje crtačke sposobnosti pa sam na kraju i od njega odustao. Dosjetio sam se da potražim jednu mjesečevu dolinu – Vallis Rheitu. Spustio sam malo teleskop i centrirao pogled na nju. Učinilo mi se kao nešto što bi se dalo relativno lako prenijeti na papir, a opet je atraktivno. Ništa, nju ću crtati.
Sljedećih 45 minuta borio sam se s hladnoćom. Došao sam direktno s posla tj. nisam bio u zimskoj opremi. Ucrtavao sam detalje, ali nakon sat vremena u relativno lakoj odjeći na -3°C popustio sam i predao se nakon što je skica bila na 70%. Rezultatom skiciranja sam zadovoljan tako, tako. Bolje izgleda na papiru nego nakon skeniranja. Ipak, odlučio sam se natjerati da barem jednom mjesečno napravim skicu Mjeseca, kako bih izbjegao velike pauze između promatranja, a i posvetio malo više pažnje tom kolutu sira.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/01/Vallis-Rheita-sketch.jpg)
Meni se sviđa, volio bih i ja biti na toj razini ali sam na Žacovoj tak da ti mogu samo pljeskati. *pljesk* *da* *pljesk*
Vrlo inspirativno, moram probati tu hladnoću uživo
Ma koje crtanje po toj ladovini..ja isto tako bacio oko sa binacem...izdrzo mozda 20 min...:)
Večeras je bilo maglovito!
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/01/Horshead-nebula.jpg)
Da popratim tekstom skicu.
Za razliku od Edija, mene je sinoć vrijeme mazilo. Kako nisam zadovoljan novim lokalnim bregom koji sam bio prisiljen pronaći nakon što su mi originalni lokalni breg osvijetlili, odlučio sam otići dalje od Pokupskog i vidjeti što ima iznad Lasinje. Uočio sam jednu zgodnu livadu u Čremušnici s otvorenim pogledom od jugoistoka do jugozapada, a na ostalim stranama svijeta zezaju malo stabla koja blokiraju do 40-45° nad horizontom. Inače kad kažem otvoren prema jugu, mislim doslovno, vidi se horizont. Jedina smetnja je povremeni prolazak automobila na 15m udaljenoj županijskoj cesti, ali zažmirim tih 30 sekundi i nema problema.
Prvo me iznenadila zodijačka svjetlost koja se vidjela na zapadu. Za dokumentarne svrhe opalio sam fotografiju iste pa ću je kasnije okačit na forum. Nakon pimplanja s fotoaparatom 40 minuta (zato ga ne nosim) krenuo sam konačno promatrati u 19:20. SQM je mjerio 21.25-21.30, što je veoma dobro za lokalne brege. Pregledao sam neki komad neba i odlučio se potom skicirati svim astrofotografima poznat prizor oko Alnitaka. Malo sam se zainatio u zadnje vrijeme jer imam osjećaj da izuzev nas nekolicine ,,vudrenih", tko god se primi astronomije završi u astrofotografiji. Želim pokazati da se pogled kroz okular nije mrtav i da na nebu ima masu toga za vidjeti svojim očima. Zato sam se večeras namjerio na ovo astrofotografsko gnijezdo.
Skiciranje sam započeo u 19:57, a završio u 20:45, čisto da steknete dojam ,,ekspozicije". Krenuo sam prvo premjeravanjem kadra i zaključio da je kadar širok 1.2 vidna polja kroz Hyperion na 143x (cca 35') i visok 2 vidna polja (cca 60'). Sada sam imao mjere za smjestiti skicu na papir. Odlučio sam se da je jedno vidno polje okulara široko 12 kvadratića na papiru. Ucrtao sam prvo zvijezde oko maglice NGC 2024, iako sam kasnije shvatio da sam pogriješio pa da sam trebao ucrtati ,,reper" zvijezde za cijelu skicu pa onda se tek posvetiti detaljnom pikanju sitnih zvjezdica. Cijelo vrijeme sam koristio UHC filter da prigušim sjaj zvijezda, jer koliko god su mi drage, toliko Alnitak sve ubija svojim sjajem, a i ne crta mi se masa sitnih zvjezdica. Ovako ih filter – profiltrira. Kada sam završio s zvjezdicama prebacio sam se na maglice. Prvo je NGC 2024 došla na red. Istovremeno se vidjela tako dobro, a opet je bilo teško zabilježiti detalje. Cijelo vrijeme sam morao paziti da Alnitak bude van vidnog polja da bih izbjegao da ispere maglicu iz okulara. Radim grešku pritom, jer sam ubacio drugi okular, ali u mraku sam mislio da se radi o 7mm (214x), a kad ono bio okular od 15mm (100x). Čudio sam se što NGC 2024 ne izgleda bolje pa sam se vratio na Hyperion i uvijek ugodnih 145x. Završio sam s NGC 2024, crtajući na papiru njene ,,otočiće". Onaj središnji procjep mi više liči vizualno na deltu rijeke s tamnim rukavcima i svijetlim sprudovima i otočićima nego na goruće drvo (Flaming Tree).
Završivši s NGC 2024, prešao sam na NGC 2023, koja nije bila zahtjevna. Trebao sam se samo dogovoriti vidim li četvrtastu ili ovalnu maglicu. Zaključio sam je da se radi o četvrtastoj maglici sa zaobljenim vrhovima – kompromis! Nakon nje skačem na zvijezdu večeri – IC 434. Skiciram među zvijezda gdje se pruža ova maglica jednoliko površinskog sjaja. Negdje na trećini maglice, kraj niza zvijezda, uočavam ,,udubljenje" na maglici. Tu je konjska glava, tj. Horsehead (B33). Gledam u okular kad skužim da udubljenje je šire u sredini maglici nego pri njenom rubu. Šokiralo me, pa počinjem nazirati sami oblik glave! Sam vrat koji je vodio od glave do ruba maglice je bio ,,nejasan" i imao je nešto u sebi. Ucrtavam pažljivo na papir što vidim kako mi detalji ne bi pobjegli, ali ovo je definitivno najbolji pogled na Horsehead. Što je najbolje, to sve se događa pod solidnim, ali ne najtamnijim nebom pod kojim sam bio. Na kraju završavam sa skicom i nastavljam dalje rokati neke galaksije u Golubici i Zecu. Cijelo vrijeme gledam na 100x s 15mm okularom, misleći kako sam na 214x sa 7 mm. Još se čudim zašto je sve tako sitno i svjetlo.
Oko 21:40 završavam promatranje. Zadnje što sam pogledao bio je Trapez na 470x, čisto da vidim koliko zvijezda se kuži u njemu. Vidjele su se četiri zvijezde jer seeing je bio loš. Same zvijezde izgledale su kao da proviruju kroz gust olujni oblak. Morat ću skicirati ovaj prizor da steknete dojam koliko detalja ima u Trapezu u Huygensovoj regiji. Kada sam vidio da je seeing za kiflu, odustao sam od ,,šteneta" uz Sirius, već sam se prebacio na spremanje stvari i odlazak kući.
Ko da sam bio tamo!
Stvarno si pored skiciranja razvio i zavidnu razinu opisivanja promatranog!
*pljesk*
Nisam znao da se Konjska glava moze vidjeti tako dobro!
Kad si vec trazio galaksije u tom dijelu neba, jesi li mozda presao granicu Velikog Psa i pokusao uloviti NGC 2207/IC 2163?
Pitam jer sam razmisljao moze li se taj interaktivni par uloviti...
*šešir*
Imam tri unosa za NGC2207 i IC2163
2013-03-03
Prkovec, LM=5.70, GSO 300/1500, Baader Hyperion 10.5mm: Sjajna mrlja, oblika izduženog ovala s nešto sjajnijom sredinom.
2019-02-27
Pokupsko Cerje, SQM=21.20, SkyWatcher 300/1500, Baader Hyperion 10.5mm: Veoma izdužena mrlja s dvije kondenzacije. N2207 je lijeva ,,kondenzacija" u mrlji, veća, sjajnija i sa zvjezdolikom jezgrom.
Pokupsko Cerje, SQM=21.20, SkyWatcher 300/1500, SkyWatcher Panorama 7mm: Mrlja se sada lakše izdvaja iz pozadine, ,,kondenzacije" su sada bolje razdvojene ali nema novih detalja u odnosu na 143x.
2013-03-03
Prkovec, LM=5.70, GSO 300/1500, Baader Hyperion 10.5mm: Okrugla, veoma tamna mrlja bez jasnog ruba. Nalazi se tik uz NGC 2207.
2019-02-27
Pokupsko Cerje, SQM=21.20, SkyWatcher 300/1500, Baader Hyperion 10.5mm: Veoma izdužena mrlja s dvije kondenzacije. Ova galaksije je desna ,,kondenzacija", tamnija i više difuzna, bez dodatnih detalja.
Pokupsko Cerje, SQM=21.20, SkyWatcher 300/1500, SkyWatcher Panorama 7mm: Kao i kod N2207, veće povećanje poboljšava vidljivost ali ne otkriva nove detalje.
E to se zove brz i detaljan odgovor... *tu*
Uglavnom, evo i buba u uho fotografima sa dugim cijevima...
Acheron,
Stvarno se guštam čitati i gledati skice. *pljesk* *pljesk* *pljesk*. Genijalno. I skice i bilješke su toliko dobre , da jedva čekam slijedeće . Dodje mi da se riješim sve ove fotografske skalamerije, *da* *da*
Hvala Štefek.
Ma mislim da bi vi astrofotografi trebali imati sa strane neki dobsončić za odmoriti oči nakon što uglazbite AF setup, čisto da vam ne bude dosadno dok se snimaju fotke.
Boski je tako jedno vrijeme prakticirao.
Pogodio si "u sridu". Nije dobson velikog promjera, nego refraktor od 7 cm + okular 25 mm, a i nebo je "zagrebacko" sa svime losim sto to znaci, ali za relaks uz Plejade, Oriona i Mizara, dok fotic i laptop trose struju - sasvim ok.
Zaboravio priheftati fotku u prvom slanju *jok*
Ma nešto što ne smeta i ne mota se pod nogama dok se postavlja glavni teleskop. Nekome je to dvogled, nekome dobson 20cm.
Ja zasad zvjerlam uokolo dvogledom, u nedostatku dobsoncine *zubko*
Super zvjezdopis! *gj*
I sam sam proveo nedjelju šarajući po tom trapezu: prvo sam se dvoumio jel double ili mi teleskop titra, do kraja večeri se nebo poboljšalo i uspio sam ih razlučiti 4. *zubko*
Horsehead u okularu mi je velika želja, ali koliko čitam trebam bar 12" pa će morati pričekati.
Ovaj zvjezdopis dolazi u paru sa postom o skici maglice Konjske glave (Horsehead).
Kako piše u vezanom postu, nisam zadovoljan novim lokalnim bregom u Desnom Degoju. Da se razumijemo, nebo je pristojno, ali breg je okružen osvjetljenim cestama. Stupovi javne rasvjete udaljeni su par stotina metara, ne smetaju, ali smetaju. Ne znam kako da objasnim: stalno odvlače pažnju, posebice kada se naviknem na mrak. Iz tog razloga odlučio sam za večerašnje promatranje testirati ideju koja mi se već neko vrijeme motala po glavi, o pronalasku mjesta za promatranje uz županijsku cestu koja vodi od sela Lasinja do Blatuše, tj. Vrginmosta.
Nažalost, kao i predio preko puta Pokupskog, ovaj kraj je također rijetko naseljen. Uz cestu se pružaju zapuštena sela u kojima živi tek nekoliko desetina osoba. Na primjer, večeras sam promatranje odradio u Čremušnici, selu koje je prije 2. svjetskog rata imalo preko 800 stanovnika, na novom popisu stanovništva ima tek oko 50. Livada koju sam našao u Čremušnici je uz samu cestu pa je smanjen rizik da auto zapne u blatu, a nudi odličan pogled na ključne dijelove neba, od jugoistoka do jugozapada. Na ostalim stranama svijeta zezaju malo stabla koja blokiraju do 40-45° nad horizontom, ali taj dio neba je manje interesantan. Jedini nedostatak je što povremeni prolasci automobila kvare ,,mrak" pa je potrebno dobro zažmiriti i zaštiti oči od lupanja svjetla. Iz tog razloga rekao bih da lokacija nije zgodna za astrofotografe, jer postoji rizik da se svjetlo slučajno reflektira u sam teleskop i pokvari fotografiju. Ovaj problem može biti posebno bolan ako se snimaju duže ekspozicije.
Sve u svemu, na lokaciju sam stigao oko 18:20, nakon sat i 15 minuta vožnje. Ovo je najveći nedostatak lokacije, što mi se vožnja produžila za 20tak minuta. Vrijeme je bilo ugodno, 8°C, neobično toplo za večer krajem siječnja. Krenuo sam postavljati teleskop i odradio kolimaciju da bih potom krenuo postavljati fotoaparat za snimanje zvjezdanih tragova. Taman kad sam postavio fotoaparat, što je trajalo 15 min previše, pogledao sam dobro nebo i uočio neobičan stožac svjetla na zapadu. Pomislio sam ushićeno: ,,Pa to je zodijačka svjetlost!!!". Nećkao sam se par trenutaka dali da idem raskupusati netom postavljeni fotić kako bih je zabilježio. Na kraju sam presjekao i odlučio da je vrijedna muke. Zgrabio sam fotić, usmjerio ga nabrzaka prema zapadu i pustio ekspoziciju od 30 sekunde. Pritom sam zaboravio koristiti mirror lock-up pa je početak ekspozicije zabilježio trešnju fotoaparata. Kvragu! Nakon snimanja zodijačke ponovio sam postavljanje fotoaparata za snimanje tragova zvijezda i tek oko 19:20 sam sjeo za teleskop i primio se posla.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2022-02
• Datum: 30.01.2022.
• Vrijeme: 19:20 – 21:40
• Lokacija: Čremušnica
• Temperatura: 5°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Odlična
• Granična magnituda: 21.30 mpas
• Seeing: loš
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Čist horizont prema jugu namamio me da pročešljam rupu između Eridana i Zeca, na niskim deklinacijama od -35° do -20°.
Sektor od RA 04h 00m DEC -35° 00' do RA 05h 00m DEC -20° 00'
NGC 1532, GX SB, m=9.85, Eri
143x HYP: Vidim dvije mrlje. NGC1532 je gornja, veća, tamna i ovalna mrlja, položena pod 45° u okularu. Nazirem blago svjetliju središnju regiju, ali ne uočavam jezgru ili sličnu pojavu. Duga oko 1.5 i široka 0.5 minuta.
NGC 1531, GX S0, m=12.58, Eri
143x HYP: Vidim dvije mrlje, NGC 1531 je donja, veoma tamna i približno okrugla. Bez detalja. Gotovo dira NGC 1532.
NGC 1679, GX SB, m=12.76, Cae
143x HYP: Veoma tamna mrlja, nejasna, ovalna. Nešto mi govori da u okularu vidim samo središnji dio galaksije. Tamna zvijezda na sjevernom rubu.
NGC 1521, GX E3, m=11.42, Eri
143x HYP: Svjetla, sitna mrlja, ovalna i nejasnih rubova. Skrenuti pogled otkriva naznake "atmosfere" oko svijetlog diska. Promjera oko 0.5 minuta i sjajna zvijezda na oko 3 minute južno.
U želji da izvučem više detalja ubacujem okular za jače povećanje. U mraku radim grešku i umjesto 7mm okulara ubacujem 15mm, tj. umjesto očekivanih 214x dobivam 100x. Greške sam postao svjestan tek na kraju promatranja. Smanjeno povećanje uzrokovat će više lažnih detekcija objekata koje sam sutradan eliminirao, dok sam provjeravao promatranja češljajući po Cartes du Cielu i DSS snimkama.
NGC 1640, GX SBb, m=11.67, Eri
100x UW: Sjajna, blago ovalna galaksija. Sjaj joj je veći u središtu. Promjera oko pola minute.
NGC 1744, GX, m=n/a, Eri
100x UW: Ne vidim galaksiju.
S NGC 1744 završavam sektor i prelazim na skiciranje maglica NGC 2024 i IC 434. Na skiciranje sam potrošio 50 minuta, dok sam sve detalje maglice polovio i ucrtao silne zvijezde. Oko 21h nastavljam dalje s lovom na objekte i krećem na sljedeći sektor. I dalje promatram na krivom povećanju, 100x umjesto 214x.
Sektor od RA 05h 00m DEC -35° 00' do RA 06h 00m DEC -20° 00'
Krećem s dvije galaksije veoma nisko, s deklinacijama gotovo -35°, tj. tek su 10° iznad horizonta.
NGC 1792, GX SA, m=10.19, Col
100x UW: Tamna, ovalna mrlja, jedva se uočava zbog svijetle pozadine neba.
NGC 1808, GX SAB, m=9.94, Col
100x UW: Tamna, ovalna mrlja, blago svjetlija u sredini.
NGC 1800, GX, m=n/a
100x UW: Ništa ne vidim.
PGC 16864 GX, m=n/a
100x UW: Ništa ne vidim.
PGC 16904, GX, m=n/a
100x UW: Vidim sitnu kuglicu svjetla, lako uočljivu. Naliči na dvojnu zvijezdu.
Kako nisam bio siguran što promatram ucrtao sam položaj objekta među zvijezdama. Na kraju se ovo promatranje pokazalo kao lažna detekcija zbog niskog povećanja. Stvarno sam vidio dvostruku zvijezdu.
NGC 1879, GX SB, m=10.81, Lep
100x UW: Mutna zvijezda, sjajna.
Opet ucrtavam položaj okolnih zvijezda oko objekta da kasnije mogu provjeriti detekciju.
NGC 2090, GX SAc, m=11.2, Lep
100x UW: Tamna, nejasna mrljava, ovalna ili možda čak pravokutnog oblika. Bez dodatnih detalja.
PGC 16983, GX, m=13.09, Col
100x UW: Veoma tamna, ovalna mrlja koja se na mahove vidi sa skrenutim pogledom.
PGC 17469, GX, m=13.12, Col
100x UW: Veoma tamna fleka, vidi se sa skrenutim pogledom. Ovalna i jednolikog sjaja po površini. Oko 0.2 minute u promjeru.
NGC 1979, GX SA0, m=12.84, Lep
100x UW: Tamna, okrugla mrljica, svjetlija u sredini i sitna. Promjera oko 0.2 minute.
NGC 1964, GX SA0, m=10.81, Lep
100x UW: Sjajna, ovalna mrlja. Sjaj mrlje raste od rubova prema sredini gdje završava u zvjezdolikoj jezgri.
NGC 2106, GX SB0, m=13.11, Lep
100x UW: Sitna, tamna fleka, jednolikog površinskog sjaja. ovalna.
Messier 79, GC, m=8.56, Lep
100x UW: Veoma sjajna, okrugla mrlja, oko 2 minute u promjeru i granulirana pri rubu. Skrenuti pogled otkriva tucet pojedinih zvijezda, najviše na desnoj polovici skupa. Jezgra je nerazlučena, promjera oko 0.7 minuta. Skup je izdužen u smjeru sjever-jug.
S Messier 79 završavam sektor. Poprilično sam zadovoljan skicom i već sam imao predosjećaj da će biti bomba. Do te mjere sam bio zadovoljan da sam po dolasku doma ostao budan do 1 ujutro kako bi je precrtao, skenirao i objavio. Baš me opralo 😊.
Par dana nakon prvog promatranja u Čremušnici ponovno su se poklopili uvjeti za promatranje. Kako sam radio od doma mogao sam si priuštiti odlazak na promatranje i kasniji odlazak na spavanje jer mi jer se mogu ustati 15min prije radnog vremena 😊
Na promatranju nisam bio sam, pridružila se Tanja. Našli smo se u Buzinu, pretovarili stvari u jedan auto i krenuli put mraka. Taman smo ulovili zalazak Sunca i mladi Mjesec na zapadnom horizontu pa smo u jednom trenu stali da pofotkamo prizor. Naravno, večeras nisam ponio fotoaparat pa sam fotkao mobitelom. Xiaomi je imao bijesne gliste pa nikako uloviti fotku, ali je zato Tanji pošlo za rukom napraviti dobru fotku pa ima čast biti u ovom postu.
Nakon sat vremena vožnje stigli smo u Čremušnicu. Ista livada, isti pogled na jug, opet zodijačka svjetlost na zapadu. Postavili smo teleskope i krenuli na promatranje. Za početak smo krenuli s Orionovom maglicom, tek toliko da naviknemo oči na nebo, a onda se Tanja prebacila na otvorene skupove, a ja na svoje tamne fleke. Mene je mučilo što prošli put zabunom koristio krivi okular pa sam odlučio isti komad neba opet pročešljati kako bi sve bilo po PS-u. Kada se već držim jednog principa godinama nema smisla sada fušati.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2022-02
• Datum: 02.02.2022.
• Vrijeme: 19:20 – 21:30
• Lokacija: Čremušnica
• Temperatura: 4°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.25 mpas
• Seeing: loš
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Za početak sam odlučio zaroniti koliko ide na jug koliko ide. Naime, lokacije s kojih promatram su na cca 45.5° sjeverne geografske širine i u teoriji mogu vidjeti objekte na južnom nebu od -44.5° deklinacije. Koliko južno možete vidjeti na nebu se jednostavno izračuna oduzimanjem vaše geografske širine od deklinacije sjevernog nebeskog pola, u ovom slučaju 90°-45.5°. Refrakcija svjetla u zraku malo pomaže pa se vidi malo južnije nego što bi se ,,geometrijski" moglo pa s njom dobijemo još pola stupnja, stupanj. Na kraju ispadne da je granica za najčešće moje lokacije promatranja negdje na -44.9° deklinacije.
Otegotna okolnost je što gledate objekt niže nad horizontom to njegovo svjetlo prolazi kroz više atmosfere. Posljedica toga je da svjetlost biva prigušena, pojava koju zovemo ,,atmosferska ekstinkcija". U zenitu je ekstinkcija 0, na 45° nad horizontom tek 0.2 magnitude, gotovo neprimjetno. Problemi počinju kako se približavate horizontu. 20° nad horizontom gubite već cijelu magnitudu, na 10° 1.5 magnituda, a samo 5° nad horizontom 3 cijele magnitude! Objekti tih iznad horizonta prigušeni su fantastičnih 12 magnituda, tj. 60.000x su prigušeniji u odnosu na objekte u zenitu. Iz tog razloga možemo relativno sigurno promatrati Sunce na zalasku. Naravno, atmosferska ekstinkcija je različita za različite valne duljine svjetlosti, manje se osjeti što su valne duljine duže i naravno ovisi o aerosolima na putu svjetlosti (oblacima, dimu, magli, prašini...).
Koja je svrha ove lekcije o geometriji pogleda i atmosferskoj ekstinkciji? Želja mi je pokazati kako je promatranje objekata na niskim deklinacijama otežano. Iz tog razloga veselje je kad god ulovim objekt na deklinacijama ispod -35° (ispod 10° nad horizontom). Rekao bih da na -37° objekti počinju biti neuhvatljivi i moraju biti fantastično svijetli da se uspiju probiti kroz masu atmosfere do teleskopa i vaših očiju.
Dugo vremena najjužniji objekt koji sam vidio bilo otvoreno jato zvijezda NGC 6400 u Škorpion s deklinacijom od -36.95°. Otvorena jata je relativno lako uloviti s obzirom da su zvijezde točkasti izvor svjetla pa se efekt ,,prigušenja" manje osjeti nego na magličastim objektima. NGC 6400 sam prvi put promatrao prije desetak godina i sve do 2021. je nosio titulu najjužnijeg objekta kojeg sam vidio. Granicu sam pomaknuo u ljeto 2021., kada sam s Mazina ulovio maglicu IC 4812 s deklinacijom od -37.06°. Mali korak, ali se broji. Dodatno sam zaronio prema jugu tokom prethodnog promatranja kada sam ulovio NGC 1792, galaksiju na deklinaciji -37.98°. Ova galaksija bila bi prividno 10x svjetlija (2.5 magnitude) da je promatramo u zenitu.
Večeras mi je pošlo za rukom oboriti 3 dana star rekord jer sam ulovio NGC 1851 na fantastičnih -40.05°! Mislim da nije moguće otići južnije od ovog s mojih uobičajenih lokacija, već da bi sljedeći iskorak bio otići negdje gdje je stvarno visoko ili puno južnije. NGC 1851 je kuglasti skup, s prividnom magnitudom od 7.4, ali ovaj podatak vrijedi ako je promatrate u zenitu. Za mene je on zbog ekstinkcije imala prividan sjaj od približno magnitude 10.8, tj. bila je 20x tamniji. Nekako mi se čini da će ovaj kuglasti skup dugo vremena nositi titulu najjužnijeg objekta kojeg sam vidio. Samo promatranje objekata u tom položaju s Dobson montažom nije nimalo glamurozno. U pravilu klečite na zemlji i skoro pa jedete travu.
Sektor od RA 05h 00m DEC -40° 00' do RA 05h 00m DEC -25° 00'
NGC 1851, GC, m=7.4, Col
214x UW: Okrugla, sjajna maglica, mutna i promjera oko 1 minute. Skrenuti pogled otkriva blagu granulaciju. Najjužniji objekt koji sam dosad vidio.
NGC 1792, GX SA, m=10.19, Col
214x UW: Veoma tamna, nejasna mrlja bez detalje. Ovalna.
NGC 1808, GX SAB, m=9.94, Col
214x UW: Veoma tamna mrlja, duguljasta, ovalna i sjajnija u sredini.
NGC 1827, GX, m=12.7, Col
214x UW: Nisam je vidio.
PGC 17027, GX, m=13.1, Col
214x UW: Nije vidljiva.
NGC 1963, CL*, m=n/a, Col
214x UW: Nije vidljiv. Kažu katalozi da se radi o par nasumičnih zvijezda što znači da je objekt u atlasu pogrešno ucrtan kao galaksija.
NGC 1800, GX IB, m=12.59, Col
214x UW: Veoma tamna, nejasna mrlja bez detalja. Zvijezda na 0.5 minuta desno.
PGC 16868, GX SAB, m=12.7, Col
214x UW: Nije vidljiva.
PGC 16904, GX SAB, m=12.7, Col
214x UW: Nije vidljiva.
Ovo mi je već zabrinjavajući broj čoraka za večeras.
NGC 1879, GX SB, m=12.79, Col
214x UW: Ne vidim je. Sad se pitam kako mi je pošlo za rukom da je vidim na prošlom promatranju?
PGC 16983, GX SB, m=13.09, Col
214x UW: Ekstremno tamna mrlja, pruga svjetla na rubu vidljivosti.
Messier 79, GC, m=8.56, Lep
214x UW: Veoma sjajan, velik, djelomično razlučen tj. granuliran na rubovima. Vidi se nekolicina pojedinih zvjezdica. Slična izgledom kao 31.01.2022. na 100x.
NGC 1979, GX SA0, m=12.84, Lep
214x UW: Tamna, sitna, okrugla mrlja sa zvjezdolikom jezgrom.
NGC 1730, GX SB, m=13.00, Lep
214x UW: Tamna, oveća ovalna mrlja, svjetlija u sredini. Mrlja izgleda kao nejasni disk svjetla okružen još tamnijom atmosferom.
NGC 1832, GX SB, m=11.33, Lep
214x UW: Sjajna, ovalna mrlja većih dimenzija. Mrlja se pruža u smjeru sjever-jug, a većeg je sjaja u sredini. Zvijezda dira mrlju na desnom rubu, lijevi rub je jasnije izražen i naglijeg pada svjetline.
NGC 2089, GX SAB, m=12.92, Lep
214x UW: Mala, sjajna, blago ovalna mrlja s jezgricom.
IC 438, GX SA, m=12.74, Lep
214x UW: Tamna, relativno velika mrlja bez detalja s jednolikim površinskim sjajem.
Završavam sektor i uzimam pauzu. Pomažem Tanji u pronalasku pojedinih otvorenih skupova, prvenstveno M46, M47 i M48.
Sektor od RA 04h 30m DEC -05° 00' do RA 05h 00m DEC +00° 00'
Ova rupa u pregledu neba me bockala već dugi niz godina pa je večeras sa veseljem rješavam.
NGC 1600, GX E3, m=10.92, Eri
214x UW: Sjajna, blago ovalna mrlja sa izraženom središnjom regijom. Oko 1 minute u promjeru.
NGC 1627, GX SA, m=13.00, Eri
214x UW: Veoma tamna pruga svjetla s mogućom zvjezdolikom jezgrom.
NGC 1625, GX SB, m=12.28, Eri
214x UW: Ne vidim galaksiju, smeta sjajna zvijezda.
NGC 1635, GX SB, m=12.95, Eri
214x UW: Tamna, okrugla mrlja. Blago većeg sjaja u sredini.
NGC 1638, GX SB, m=12.95, Eri
214x UW: Tamna, mutna zvijezda, manjih dimenzija. Skrenuti pogled otkriva "atmosferu".
NGC 1637, GX SB, m=10.83, Eri
214x UW: Veoma taman, veliki oblak s nejasnim rubovima. Blago svjetliji u sredini.
NGC 1653, GX cD, m=11.99, Eri
214x UW: Tamna, malena i okrugla mrlja. Sjaj mrlje raste prema sredini.
NGC 1659, GX SA, m=12.48, Eri
214x UW: Tamna, okrugla mrlja, blago većeg sjaja u sredini. Skrenuti pogled daje nazrijeti "S" oblik mrlje.
NGC 1684, GX cD, m=n/a, Ori
214x UW: Maleni, mutni, disk svjetla jednolikog površinskog sjaja. Tamna.
NGC 1700, GX E4, m=11.23, Eri
214x UW: Mala, sjajna mrlja koja zbog zvjezdolike jezgre izgleda kao mutna zvjezdica.
S NGC 1700 sam završio sektor i tad sam shvatio da sam spreman za ići doma. Bilo je hladno, tek 4°C s vjetrom i po rukopisu u dnevniku se vidjelo da sam promrzao. Ulovili smo dobra 2h promatranja pa se ne mogu požaliti na učinak. Spakirali smo se u kratkom roku i krenuli kući.
Izvrstan izvještaj, kao i uvijek *ritmika*
Kad kažeš da vidiš blagu granulaciju, što to točno znači?
Nisam još primijetio karakteristiku koju bi nazvao granulacijom.
Opet sam naučio nešto novo: nisam znao da se u M46 nalazi maglica.
Je li ta maglica na ovoj fotki ova plavičasto-zelena mrljica u lijevom skupu?
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/19/M46-47.jpg
Da, da, maglica je ta flekica.
Granulacija, ajmo reći da ne vidim pojedine zvijezde već je kuglasti skup "kvrgav", najčešće pri rubovima.
Recimo da bi to ovako izgledalo, lijevo normalan razlučeni skup (poput M13 u 30cm teleskopu), desno granularin
(https://i.postimg.cc/W12SDS6d/image.png)
Citat:Opet sam naučio nešto novo: nisam znao da se u M46 nalazi maglica.
@Antoto evo je....
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1752.0 (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1752.0)
@Acheron jako zanimljiv izvjestaj, cesto se i ja davim u atmosferi nisko pa mi je ovo jako zanimljivo. *šešir*
Vrlo zanimljivo.
Meni je objekt s najnižom deklinacijom bio M7, Ptolomejev skup (-34°47').
Najzad sam stigao popratiti zadnjih mjesec i pol postova, a i tvoje zabilješke sa promatranja. Vrhunski... Znam da ti nije milo natrpati ljude oko tebe dok ti pomno bilježiš sve sitnice, ali ljudi, promatranje sa Achom je uvijek prava poslastica. Ako imate priliku, čujete da Ach negdje ide... samo uskočite u prigodu... Meni je ova godina upravo tako počela fenomenalno!!!
Citat: tome u 21.02.2022. u 06:23:50 sati
@Antoto evo je....
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1752.0 (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1752.0)
@Acheron jako zanimljiv izvjestaj, cesto se i ja davim u atmosferi nisko pa mi je ovo jako zanimljivo. *šešir*
Jako podsjeca na M57, baš ću je pokušati uhvatiti idući put. Svaki put kad vidim fotke na forumu dođe mi da se kupim Startrackera pa da nešto u pozadini radi dok ja gledam *zubko*
Citat: Beorn u 21.02.2022. u 23:42:24 sati
Najzad sam stigao popratiti zadnjih mjesec i pol postova, a i tvoje zabilješke sa promatranja. Vrhunski... Znam da ti nije milo natrpati ljude oko tebe dok ti pomno bilježiš sve sitnice, ali ljudi, promatranje sa Achom je uvijek prava poslastica. Ako imate priliku, čujete da Ach negdje ide... samo uskočite u prigodu... Meni je ova godina upravo tako počela fenomenalno!!!
Morat ću imati "Dane otvorenih vrata Acherona"
Dakle, ja u skoro 20 godina bavljenja astronomijom nisam si dao truda pogledati ovu maglicu, a vrišti u okularu kako je sjajna.
Hvala Tomi na inspiraciji da si konačno dam truda pogledati ovo čudo. Izgleda kao komet u okularu.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/02/NGC-2261-Hubbles-Variable-Nebula.jpg)
Super si ti to vidio, koliko vidim po skici dosta si vidio razlike u svijetlu u "repu kometa".
*tu*
Vidljive su, suptilno je to sve u okularu a na skici je blago naglašeno, da ne morate isčašiti oči dok je gledate.
Čremušnica me vidjela treći put u mjesec dana. Uzeo sam neke stare dane godišnjeg i kao pravi astro lisac tempirao sam ih s mladim Mjesecom. Sve se posložilo jer taman u srijedu, zadnji dan na poslu prije GO se nebo otvorilo i ponudilo za promatranje. Pingao sam dio ekipe iz AD Beskraja žele li na promatranje i samo se Tanja odazvala.
Našli smo se u 18:15 i krenuli na sat vremena dugu vožnju do Čremušnice. Moram priznati da mi je ovo gornja granica za ,,izlete" na promatranja, tj. da se s ovih sat vremena vožnje već lomim da li je Čremušnica predaleko. Bilo kako bilo, nebo je tamo odlično i teško mi je naći neku lokaciju sa sličnim kvalitetama a da je bliže. Sve u svemu, oko 19:15 smo se iskrcali na livadu i krenulo je postavljanje opreme. Ja sam večeras bio nešto usporen pa sam tri puta postavljao sjenilo na teleskop, onda se krenuo baviti kolimacijom i postigao sam je nekako, ali imam osjećaj da sam podešavajući sekundarno zrcalo pola primarnog izbacio iz igre. Sljedeći put svakako moram na promatranje ranije, dok je dan, da stignem kolimirati po pravilima struke. Samo napomena, opet se vidjela na zapadu zodijačka svjetlost.
Kako sam na promatranje otišao bez pripreme, tj. odluku sam donio impulzivno, nisam napravio plan što i kako promatrati. Odlučio sam zato pronjuškati oko njuške Velikog Psa i potom nešto skicirati. Inače, večeras sam na raspolaganju imao dva dodatna okulara koja sam dobio na posudbu. Nagler 12mm Type 4 i Panoptic 35mm. Moram priznati da su kvalitetom izrade oba okulara koplje iznad čudesa koje koristim. Panoptic daje jako malo malo povećanje, tek 43x, što rezultira izlaznom pupilom od preko 7mm. Posljedica toga je iznimno svjetla slika i sniženi kontrast. Ne mogu kriviti okular za to jer je pripasan uz krivi teleskop. Također, pogled kroz njega otkriva kako koma zrcala počinje smetati pri rubovima. Nagler je druga priča, zvijezde su uz rub malo kupusaste, ali sama slika je kontrasta, oštra i jasna gdje treba biti. Sa 125x je malo van sweet-spot zone teleskopa za koju bih rekao da je između 150x i 175x. Iz dugogodišnjeg iskustva promatranja zaključio sam da je najljepše promatrati i slika je najbolja kada izlaznu pupilu držite u rasponu od 1.5 do 2mm. Na 300mm teleskopu to je od 150x do 200x.
Nakon šlampavom podešavanje teleskopa bilo je vrijeme za promatranje. Temperatura je bila ugodnih 8°C i noć je obećavala.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2022-04
• Datum: 23.02.2022.
• Vrijeme: 19:20 – 21:30
• Lokacija: Čremušnica
• Temperatura: 8°C
• Vlažnost: Niska
• Tlak:
• Prozirnost: Vrlo dobra
• Granična magnituda: 21.25 mpas
• Seeing: Vrlo dobar
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Igranje s novim okularima
Messier 42, NEB, m=4, Ori
35x PAN: Proba Panoptica. Neobično je vidjeti ovako malenu M42, stane cijela u vidno polje zajedno s Running Man maglicom. Zanimljivo je kako se prostor između M42 i M43 vidi kao tamniji od ostatka neba. Ne mogu reći da je pogled spektakularan jer je kontrast slike nizak zbog velike izlazne pupile (7.1mm) i vjerojatno gubim dio svjetla. Pokušat ću vratiti dio kontrasta korištenjem filtera.
35x PAN OIII: S filterom se maglica lakše vidi no i dalje slika pati zbog prevelike izlazne pupile.
NGC 2244, NEB, m=7.6, Mon
35x PAN: Slična priča kao i kod M42. Cijela Rosetta je u vidnom polju, ali je kontrast slike slab.
Sektor od RA 06h 00m DEC -20° 00' do RA 07h 00m DEC -10° 00'
NGC 2204, OC, m=8.6, CMa
125x NAG: Teže uočljiva (slabo izražena) nakupina od 20tak tamnijih zvijezda s malim rasponom sjaja. Kada se zagledam skup izgleda kao tri ukrštena lanca zvijezda. Promjer skupa je oko 5 luč. minuta.
NGC 2149, NEB, m=9, Ori
125x NAG: U sredini vidnog polja je zvijezda s mogućom veoma tamnom atmosferom oko sebe. Spomenuta atmosfera izgleda kao kada se okular orosi pa je na prvu teško reći radi li se o objektu ili ne. Provjerit ću s UHC-om.
125x NAG UHC: UHC filter nema nekog efekta na objekt. Skrenuti pogled otkriva kako objekt nije samo "atmosfera" već da je malo izdužen prema jugu. Ucrtavam zvijezde i njegov približan položaj kako bih kasnije mogao provjeriti promatranje.
Cartes du Ciel kasnije je potvrdio da sam uistinu vidio ovu reflektivnu maglicu.
IC 2165, PNEB, m=10.5, CMa
125x NAG UHC: Vidim sumnjivo "veliku" zvijezdu, tj. nije točkasta kao ostale zvijezde u vidnom polju. Odlučujem provjeriti objekt na većem povećanju.
469x PL: Veće povećanje otkriva blago ovalni disk bez detalja. Promjer diska je oko 6 do 7 lučnih sekundi. Ne uočavam središnju zvijezdu ili sličnu pojavu u maglici.
Ruprecht 1, OC, m=n/a, CMa
125x NAG: Trokutasta nakupina od približno 15 zvijezda. Špic trokuta pokazuje prema istoku. Zvijezde nisu jako tamne, već su negdje oko 10. magnitude i sve su podjednakog sjaja. Skup se relativno lako uočava u odnosu na pozadinu. Promjera oko 4 lučne minute.
Berkeley 25, OC, m=n/a, CMa
125x NAG: Vidim neku prstenastu nakupinu od 6-7 tamnih zvijezda sa nekom veoma slabom magluštinom među njima.
214x UW: Na većem povećanju vidim samo 8 zvijezdi bez magluštine.
Kasnija provjera u Cartes du Cielu dovela je do zaključka da nisam siguran da sam vidio skup te na uvodim u svoje evidencije.
NGC 2283, GX SB, m=12.93(b), CMa
214x UW: Vidim zvijezdu koja je na momente magličasta, kao da je mutna dvostruka zvijezda.
469x PL: Eto, došlo je vrijeme kada galaksije promatram na povećanjima od skoro 500x. Veće povećanje otkriva kako se radi o zvijezdi i tik do nje, gotovo je dira, je mali mutni, taman disk.
Ruprecht 5, OC, m=n/a, CMa
214x UW: Ne vidim ništa nalik skupu na lokaciji.
NGC 2318, OC, m=n/a, CMa
214x UW: Veliko, rasuto polje zvijezda koje je slabo "odvojeno" od pozadine. Zvijezde su sličnog sjaja u jatu i ne pokazuju tendenciju zgušnjavanja prema nekakvom središtu. Promjer jata procjenjujem na oko 15 luč. minuta.
Ruprecht 6, OC, m=n/a, CMa
214x UW: Nema ništa što bi bilo skup.
Ruprecht 7, OC, m=n/a, CMa
214x UW: Vidim asterizam koji bi mogao biti skup. Sastoji se od grupe sa tri zvijezde, jedne grupe s četiri zvijezde i samotne zvijezde gore lijevo od njih. Sve zvijezde su sjajne zbog čega privlače pažnju.
Kasnija provjera u Cartes du Cielu otkriva da je skup bio gore desno od ovog asterizma ili što već.
Ruprecht 4, OC, m=n/a, CMa
214x UW: Još jedan skup kojeg ne mogu identificirati u okularu.
S Ruprechtom 4 završio sam sektor i prebacujem se na druge objekte.
Usmjerio sam teleskop na NGC 2264, tj. ,,Christmas Tree Cluster" kako bi vidio ima li tu što za skicirati. Onda sam u atlasu uočio da je NGC 2261, poznata kao Hubbleova varijabilna maglica, blizu pa sam odlučio provjeriti vidi li se taj objekt uopće.
NGC 2261, NEB, m=9, Mon
214x UW: Kako ovo prije nisam išao promatrati jer maglica je ludilo! Veoma sjajna, lako uočljiva na prvu izgleda kao komet sa blagom zavinutim, širokim repom i zvijezdom u vrhu. Kada se zagledam u rep vidim kako je na rubovima svjetliji i tamniji u sredini, stvarajući tako efekt "ograde". Veoma oku ugodan objekt, od oduševljenja ga odmah skiciram.
Dakle, kad sam vidio tu maglicu ushićeno sam rekao Tanji da se odmah nacrta i baci pogled. Kako je bila svjetla, kako se lako vidjela, kako je bila zanimljiva! Nema par tjedana da sam se pitao kud dalje nakon 1500 promatranih objekata i evo, spektakularna maglica mi leži pod nosom i ja si 20 godina nisam dao truda pogledati je. Odmah smo provjerili vidljivost maglice u Tanjim 20cm teleskopu i bez problema se uočava. Nije tako svjetla i velika, ali se jasno vidi kao mrlja nalik kometu.
Nakon NGC 2261 prebacio sam se na M106 i odlučio ga skicirati.
Messier 106, GX, m=8.41, CVn
214x UW: Skiciranje galaksije. Velika, sjajna i ovalna mrlja s varijacijama u sjaju. Vidim veoma sjajnu, tanku crticu u središtu galaksije koja se pruža u smjeru 1h tj. 8h na mjestu jezgre. Iz te "crtice" na svakom kraju se pruža od ostatka galaksije neznatno svjetliji izdanci, jedan iz gornje kraja "crtice" ide na desno i zavija prema 6h. Drugi iz donjeg kraja crtice ide na lijevo i u luku zavija prema 12h. Zanimljivost kod lijevog izdanka što je na kraju svjetliji. Malo iznad "crtice" se pruža tamni "zaljev" koji kao da pokušava odvojiti desni izdanak od jezgre. Sličan efekt je dolje desno od crtice, gdje se isto tako pruža jedan tamni "zaljev" koji odvaja središnji dio galaksije od izdanka.
NGC 4248, GX I0, m=12.53, CVn
214x UW: Kolateralna žrtva skiciranja M106. Veoma tamna pruga svjetla sa zvjezdicom na donjem rubu.
S NGC 4248 sam završio promatranje. Onih 8°C se pretvorilo u temperature bliske nuli i to se dogodilo tako naglo da nismo bili svjesni koliko smo promrzli. Nabrzaka smo se spremili u 22:10 napustili Čremušnicu.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/02/Messier-106-galaxy.jpg)
Da ti odmah dam jos jednu ješku rekli bi u mom kraju...
Odmah iznad IC 2165 nalazi se Red Rectangle N (HD 44179 ili PN G218.9-11.7).
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=2353.0 (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=2353.0)
Sa sjajem od mag 9 sigurno ces ju vidjeti, a da li se moze razaznati da nije zvijezda e to ne znam.
Pa eto buba u uho/oko za taj sektor neba.
Inace odlican opis promatranja.
*šešir*
Ajde, baš probam!
Da, da, 35 mm je previše. Ja sam na dobsonima 300/1200 i ovom 15" f 4,22 koristio 26 mm i bilo je svjetla uz rub. Kad sam kupovao novi okular odlučio sam se za 17 a ne 21 mm, baš zbog kontrasta.
A za Naglera: najveći pozitivni šok doživio sam kad sam stavio Naglera 10, type 4. Nisam mogao vjerovati koja je to razlika! Ako sam to rekao već deseti puta u zadnjih 12 godina to je samo zato jer sam (bio) u šoku.
f-broj teleskopa * maksimalni otvor zjenica = najveća milimetraža okulara na danom teleskopu.
Kako sam zašao u srednje godine nije mi više zjenica 7mm već je vjerojatno 6mm pa se to baš osjetilo. Dakle, na mom teleskopu mi max okular bio 30mm.
Pitanje Acheronu:
Mogu li, dakako uz zahvalu i navod imena i prezimena autora,
u prezentaciji koju pripremam za predavanje u virovitičkoj Gimnaziji, kao ilustraciju koristiti i nekoliko tvojih skica nebeskih objekata?
Kontekst je usporedba skice (ono što vidi ljudsko oko pomoću teleskopa) i fotografije istog nebeskog objekta.
Naravno!
Hvala! *šešir**tnx*
Prekucavam promatranje od 26.03. pa evo jednog reporta brojčanog stanja promatranih objekata
(https://i.postimg.cc/qqqsZc9s/2022-03-31-22-37-01.png)
Evo skice galaksije NGC 2683 od 26.03.2022.
Kroz koji dan se nadam iskrcati tekst s promatranja
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/04/NGC2683-sketch-2022.jpg)
Ovo je jedno duže promatranje pa zgrabite nešto za pojest i popiti *ritmika*
2022-03-26: Čremušnica
Danas ću preskočiti uvodne žalopoljke kako kasnim jer nemam vremena, već ste navikli na njih. Idemo odmah na bitno.
U lijepu i toplu subotu 26.03. zaputio sam se u mrak. Dan je bio prekrasan, neobično topao za kraj ožujka, bez oblačka. Zapravo, bio je to već 3. takav vikend u nizu jer se nad naše prostore naselila anticiklona i nije se pomaknula ni malo. Jedino što je kvarilo idilu je bilo mliječno bijelo nebo u podne, znak da se nakon dvadesetak dana stabilnog vremena u zraku nakupilo razno raznih aerosola, a nije pomogao ni prodor saharske prašine. Osim što je subota bila lijep dan, bila je i posljednja prije pomicanja sata na ljetno vrijeme. Svakom pravom astronomu krene suza niz obraze kada doživi taj pomak sata, jer zna da sada mrak mora čekati sat vremena duže, tj. teže je odlaske na terene sinkronizirati s dnevnim obavezama.
Obavio sam dnevne dužnosti i krenuo u mrak oko 19h. Već se smračilo, ali astronomska noć počinje u 20h pa imam vremena dokotrljat se do Čremušnice i postaviti opremu. Već kod zalaska sam vidio koliki su razmjeri prljavosti atmosfere. Kako sam spuštao pogled od zenita prema zapadu nebo je postajalo sve svjetlije, očekivana pojava nakon zalaska, ali samih 5° nad horizontom bilo je crno i neprozirno umjesto da bude najsvjetlije. Tu sam gledao na najniže slojeve atmosfere gdje se skupilo svo čudo aerosola, da ne kaže smeća. Nadao sam se da će 200m nadmorske visine Čremušnice barem malo pomoći da provirim iz tog smeća i vidim zvijezde bolje.
Na lokaciju sam došao oko 20:10, nakon 55 minuta vožnje. Postavio sam teleskop, kolimirao i pripremio sve za promatranje. Pogled golim okom otkrivao je da je nebo mutno, posljedica prije uočenih aerosola i saharske prašine. Spomenuto ,,meh" nebo nije me odvratilo od nauma jer sam bio željan promatranja. Tako je večeras na tapeti bio predio između zviježđa Raka, Risa, Lava i Malog lava. Očekivao sam da tu nema puno objekata jer je Mliječni put još blizu, ali grdo sam se prevario. Pokazalo se kako ovaj komad neba vrvi flekama svih oblika i sjaja.
Nakon što je sve bilo spremno za promatranje pustio sam glazbu na zvučniku. Bio sam solo i htio sam s glazbom prigušiti zvukove prirode i tako smanjiti paranoju. Za tjeranje ljudi i zvjeri poslužili su albumi Roxy Music i For Your Pleasure od Roxy Musica. Po mom skromnom mišljenju vrhunac art i glam rocka. S glazbenom pozadinom spremnom navalio sam na prvi sektor neba.
Promatranje
Osnovne informacije
Broj promatranja: 2022-05
Datum: 26.03.2022.
Vrijeme: 20:40 – 23:20
Lokacija: Čremušnica
Temperatura: 8°C
Vlažnost: niska
Tlak:
Prozirnost: prosječna
Granična magnituda: 21.30 mpas
Seeing: prosječan
Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Sektor od RA 08h 00m DEC +20° 00′ do RA 09h 30m DEC +40° 00′
NGC 2545, GX SB, m=12.4, Cnc
214x, UWAN: Tamna, malena mrljica, nejasnih rubova. Moguće da se radi o duguljastom ovalu, ali ne mogu jasno vidjeti. Potencijalna zvjezdolika jezgra.
Sljedeći objekt je neobičan jer umjesto jedne mrlje u okular vidim dvije.
NGC 2563, GX S0, m=12.21, Cnc
214x, UWAN: Vidim dvije mrlje u okularu. Obje su tamne, tj. veoma tamne. Desna mrlja je NGC2563. Tamna je, malena, blago ovalna i sjajnija u središtu. Ona je lakše uočljiva u ovom paru.
NGC 2562, GX S0, m=12.86, Cnc
214x UWAN: Lijeva mrlja u paru s NGC2563. Veoma je tamna, sitna i ovalna. Zbog jednoliko površinskog sjaja skrenuti pogled otkriva je kao "pločicu" svjetla. Znatno je manja i teže uočljiva od svoje susjede.
NGC 2532, GX SAB, m=12.41, Cnc
214x UWAN: Veoma tamna, velika mrlja s nejasnim rubovima. Bez detalja.
NGC 2535, GX SA, m=12.77, Cnc
214x UWAN: Veoma taman oblak jednolikog površinskog sjaja. Ovalan je i relativno velik, ali bez detalje. 3 zvjezdice u nizu lijevo od oblaka.
Nakon NGC 2535 u mraku zapinjem za kabel i iskopčavam teleskop slučajno. Sljedećih 5 min gubim na ponovno podešavanje GoTo-a.
NGC 2595, GX SAB, m=12.27, Cnc
214x UWAN: Ekstremno tamna mrlja oko 3 luč. minute ispod dvostruke zvijezde. Bez detalja.
NGC 2493, GX SB0, m=11.97, Lyn
214x UWAN: Sjajna, ovalna mrlja sa zašiljenim vrhovima. Sjajnost sredine je veća od ostatka galaksije. Umjereno malena.
NGC 2543, GX SBb, m=12.39, Lyn
214x UWAN: Veoma tamna, ovalna i velika mrlja. Bez detalja.
NGC 2577, GX S0, m=12.39, Cnc
214x UWAN: Sjajna, malena i okrugla galaksija. Svjetlina joj raste prema sredini. U atlasu je ova galaksija upisana kao UGC 4375. Zanimljivo je da na 7 luč. minuta južno vidim dvostruku zvijezdu s kometarnim repom – UGC 4375.
UGC 4375, GX SAB, m=12.48, Cnc
214x UWAN: Trokutasta mrlja ili rep kraj dvostrukih zvijezda koji se širi prema zapadu. Veoma taman objekt i bez detalja.
Zanimljivo je kako je iz nekog razloga u atlasu kojeg koristim ucrtana UGC 4375, a nema NGC 2577. Tek sam kasnijim njuškanjem po Cartes du Cielu prilikom pisanja dnevnika postigao zadovoljavajuće pouzdanu identifikaciju objekata.
NGC 2554, GX SAB, m=11.97, Cnc
214x UWAN: Tamna, malena mrljica, ovalna. Sredinu mrlje krasni sjajnija središnja regija. Zvjezdolika jezgra.
NGC 2599, GX SAB, m=12.24, Cnc
214x UWAN: Tamna, sitna mrlja, izgleda kao mutna zvijezda. Sjaj mrlje raste prema sredini. Nema drugih detalja.
NGC 2604, GX SAB, m=13.0, Cnc
214x UWAN: Ekstremno tamna mrlja na rubu vidljivosti. Naravno, nikakve detalje ne vidim.
NGC 2649, GX SAB, m=13.07, Lyn
214x UWAN: Veoma tamna, velika i okrugla mrlja sa zvjezdolikom jezgrom. Kada duže gledam mrlju čini mi se više ovalna nego okrugla, a zvjezdoliko središte kao je da je odmaknuto od geometrijskog centra prema dolje, u smjeru 8h.
Sljedeći prizor u okularu me pozitivno šokirao.
NGC 2683, GX SAb, m=9.75, Lyn
214x UWAN: WOW! Veoma velika, veoma sjajna duguljasta mrlja. Pruža se oko 2.5 minute po dužini, a skrenutim pogledom dužina raste na oko 4 minute. Sredinom mrlje dominira ovalna središnja regija koja je znatno svjetlija od ostatka galaksije. U smjeru 1.5h središnja regija naglo prestaje i kao da je ravno odrezana. U navedenoj regiji ne uočavam nikakvu jezgru. Cijela galaksija ostavlja dojam da je u smjeru 2h svjetlija, "gušća", dok je nasuprotna strana, u smjeru 8h, tamnija i rasplinuta. Dok sam skicirao na mahove sam vidio nekakav artefakt u vidu tamne crtice koji se pružao iz središta u smjeru 2h.
Od šoka se odmah bacam na skiciranje galaksije. Nakon precrtavanja skice usporedio sam detalje koji se vide na skici i fotografijama galaksije. Uistinu postoji pri rubu diska tamna pruga, tj. pojas prašine, gdje mi je na tren uskakao taj detalj u oko. Sama galaksija NGC 2683 smjestila se na nekih 30 milijuna svjetlosnih godina od nas, a svojim dimenzijama je za 30% manja od našeg Mliječnog puta.
Po završetku skiciranja nastavljam dalje njuškati po već istom dijelu neba.
Skica galaksije NGC2683
Skica galaksije NGC2683
NGC 2750, GX SAB, m=12.6, Lyn
214x UWAN: Veoma tamna, nejasna ovalna mrlja sa zvjezdolikom jezgrom.
NGC 2770, GX SA, m=12.22, Lyn
214x UWAN: Veoma tamna, ovalna i duguljasta mrlja. Relativno velika i bez detalja.
Opet zanimljivo vidno polje, umjesto jedne mrlje u okularu vidim tri.
NGC 2832, GX S0, m=11.87, Lyn
214x UWAN: Tamna, okruga, malena mrlja koja ima rast svjetline prema sredini. Pregled vidnog polja otkriva barem dvije mrlje, jednu iznad na cca 10 min., jedna ispod, u smjeru 8h na cca 8 min. Ova potonja je potencijalna mrlja, uskače u pogled.
NGC 2826, GX cD, m=14.56, Lyn
214x UWAN: Veoma tamna, sitna, duguljast mrljica bez detalja.
NGC 2833, GX, m=n/a, Lyn
214x UWAN: Na rubu vidljivosti mrljica, bez detalja.
NGC 2859, GX SB0, m=10.9, LMi
214x UWAN: Sjajna, okrugla mrlja, skrenuti pogled otkriva da je ovalna. Na prvi mah podsjeća na nerazlučeni kuglasti skup.
S NGC 2859 završio sam sa sektorom i bilo je vrijeme za prebaciti se na drugi komad neba. Zajedno sa skiciranjem potrošio sam gotovo sat i pol vremena, tj. bilo je već 22:15. Plan je bio pronjuškati po repu Lava pa ako ostane energije, volje i želje prebaciti se na Djevicu.
Radim pauza od par minuta i krećem na sljedeći sektor.
Sektor od RA 11h 00m DEC +10° 00′ do RA 12h 00m DEC +20° 00′
NGC 3506, GX Sc, m=13.19, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, malena, nejasna mrljica bez detalja.
NGC 3524, GX S0, m=13.8, Leo
214x, UWAN: Tamna, malena, ovalna mrlja. Središnje zadebljanje je sjajnije od ostatka galaksije.
NGC 3489, GX SAB, m=10.29, Leo
214x, UWAN: Veoma sjajna, ovalna, duguljasta, velika mrlja. Središnja regija je veoma sjajnija od ostatka galaksije i kao da se u njoj krije zvjezdolika jezgra.
NGC 3485, GX SB, m=12.57, Leo
214x, UWAN: Veoma taman, nejasan, rasplinuti oblak bez detalja.
NGC 3507, GX SBb, m=11.73, Leo
214x, UWAN: Središnja zvijezda u nizu od tri zvijezda ima mrljastu izbočinu na lijevu stranu. Bez detalja.
NGC 3547, GX Sb, m=12.78, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, duguljasta, mala mrlja bez detalja.
NGC 3593, GX SA, m=10.92, Leo
214x, UWAN: Tamna, relativno velika i ovalna mrlja sa blago istaknutom središnjom regijom.
NGC 3666, GX SA, m=12.7, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, duguljasta, ovalna mrlja. Sredina je za nijansu svjetlija od ostatka galaksije.
U ovom trenu krenuo je puhati nekakav sjeverni vjetar i time je prekinuo bonacu koja je dosad vladala.
NGC 3596, GX SAB, m=11.82, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, velika, ovalna mrlja. Skrenuti pogled otkriva kako se u donjoj polovici mrlje nalazi maleni disk svjetla.
NGC 3599, GX SA0, m=11.95, Leo
214x, UWAN: Malena, tamna mrlja. Osim blago svjetlijeg središta od ostatka galaksije ne pokazuje druge detalje. Okrugla.
NGC 3605, GX SA0, m=12.27, Leo
214x, UWAN: Tamna, malena, okrugla mrlja sa zvjezdolikom jezgrom.
NGC 3607, GX SA0, m=9.89, Leo
214x, UWAN: Veoma sjajna, ovalna, velika mrlja. Prema sredini joj naglo raste sjaja.
NGC 3608, GX E2, m=10.76, Leo
214x, UWAN: Sjajna, čini se okrugla mrlja. Ima znatno sjajnije središte od ostatka galaksije. Malo je manja od susjedne NGC3607.
NGC 3626, GX SA0, m=10.96, Leo
214x, UWAN: Veoma sjajna mrlja, osrednje veličine, ovalna. Središnja regija je značajno svjetlija od ostatka galaksije.
NGC 3659, GX SB, m=12.77, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, duguljasta ovalna mrlja, bez detalja. Osrednjih dimenzija.
NGC 3655, GX SA, m=11.65, Leo
214x, UWAN: Tamna, okrugla mrlja, manjih dimenzija. Svjetlina galaksije raste prema sredini.
NGC 3681, GX SA, m=11.19, Leo
214x, UWAN: Tamna, ovalna mrlja, manjih dimenzija. Blago je svjetlija u sredini. Bez drugih detalja.
NGC 3684, GX SAb, m=11.38, Leo
214x, UWAN: Tamna, blago ovalna mrlja. Bez detalja. Sjaj mrlje raste prema sredini.
NGC 3691, GX SBb, m=12.6, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, blago ovalna mrlja bez detalja.
U okularu mi se opet pojavljuje više mrlja. Doduše, sve osim NGC 3842 zahtijevaju da iščašim oči kako bi ih vidio.
NGC 3842, GX SBb, m=12.6, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, okrugla mrlja. Blago joj raste sjaj prema sredini. Vidim više mrlja u vidnom polju: NGC3844, NGC3845, UGC6697 i NGC3837.
NGC 3844, GX S0a, m=13.87, Leo
214x, UWAN: Na tren sa skrenutim pogledom vidim tanku prugicu svjetla.,
NGC 3845, GX S, m=14.03, Leo
214x, UWAN: Na mahove vidim mrljicu koja se vidi još teže od susjedne NGC3844.
UGC 6697, GX Im, m=13.59, Leo
214x, UWAN: Ovo je stvarno napinjanje očiju do krajnjih granica. Flek na rubu vidljivosti.
NGC 3837, GX Im, m=13.25, Leo
214x, UWAN: Magličasti disk koji se sa skrenutim pogledom vidi možda cca 30% vremena.
Ove mrlje su bile zanimljivo iskustvo, koliko god da nisu bile vizualno spektakularne. U biti, sve što je previše lako po meni ne vrijedi truda :). Kasnijim njuškanjem otkrio sam da su ove mrlje dio jezgre jatu galaksija Abell 1367, znan kao i Leo Cluster. Radi se jatu od 70 većih galaksija na nekih 350 milijuna svjetlosnih godina od nas. Ispada kako su ove nejasne mrljice jedni od najdaljih objekata koje sam vidio. Ako je vjerovati članku na Sky and Telescopa, a ne postoji razlog da mu ne vjerujem, već 25 cm teleskop može uloviti oko stotinjak mrlja koje pripadaju ovom jatu. Nakon što sam to pročitao ostao sam zabezeknut jer to znači kako bih mogao na samo tom komadu neba potrošiti cijelu noć! Morat ću se pripremiti s dobrom kartom i navaliti na jato kako bih polovio što više malenih tamnih flekica.
NGC 3801, GX S0, m=12.03, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna oblak nejasne forme i bez detalja.
NGC 3800, GX SAB, m=13.5, Leo
214x, UWAN: Veoma taman, ovalan oblak bez detalja.
NGC 3773, GX SA0, m=13.01, Leo
214x, UWAN: Veoma tamna, sitna i okrugla mrlja.
NGC 3810, GX SAc, m=10.77, Leo
214x, UWAN: Taman, velika i blago ovalna mrlja s varijacijama u površinskoj svjetlini. Prema sredini je blago svjetlija.
NGC 3869, GX Sa, m=13.65, Leo
214x, UWAN: Tamna pruga svjetla sa mogućom zvjezdolikom jezgrom.
NGC 3968, GX SAB, m=12.65, Leo
214x, UWAN: Tamna, ovalna i nejasna mrlja. Blago većeg sjaja u sredini.
NGC 4014, GX S0, m=13.29, Leo
214x, UWAN: Ovalna, tamna mrlja bez detalja.
S NGC 4014 završavam s promatranjem. Već je 23:20 i poprilično sam umoran. Brzo se pakiram i kući krećem alternativnom rutom, jednim dijelom preko makadama. Po putu izbjegavam srne, pijance koji u mraku teturaju po cesti i krvoločne pse koji grizu i napadaju sve pa i aute. Kući stižem živ i zdrav nakon 45 minuta.
Moram priznati kako me ovaj Abell 1367 baš svrbi
Otvorio sam SkySafari i povećavao i još povećavao: pa tih galaksija tamo ima bezbroj!!
Odlučio sam da Abell 1367 treba detaljno istražiti prvom sljedećom prilikom te ću iz tog razloga napraviti detaljnu kartu tog galaktičkog jata. Karta kada bude dovršena bit će svima dostupna.
Sinoć s Petrove gore okupane crvenim svjetlom bacio pogled na C/2017 K2 Panstarrs. Zgodan komet, dost sjajan u 150/750 na 38x povećanju
Dvogledanje
U srijedu 20. srpnja sam se pridružio Matiji u Ogulincu na promatranju tj. snimanju. Hrast se bavi astrofotografijom, usudio bih se reći da je jedan od velikih majstora tog zanata, ali zadnjih 6-7 godina pao je u aktivnosti zbog obiteljskih obaveza. Pozvao me da vidim kako je upicanio teleskop ugradnjom DIY motoriziranog fokusera i rotatora kamere. Ovakav instrumentarij mu omogućava da ponavlja identične kadrove s velikim vremenskim razmakom.
Dok se Hrast bavio usjeveravanjem i podešavanjem software-a, ja sam uzeo stolac i krenuo gledati kroz dvogled Lacerta 8x45 u smjeru Škorpiona. Nije bila niti prava astronomska noć, ona je dolazila pola sata kasnije, ali za ovakvu vrstu promatranja nije niti bitno.
Dvogled usmjeravam na crvenkasti Antares i obližnjim kuglastim skupovima.
Messier 4, GC, m=5.9, Sco
Sjajna, okrugla mrlja u dvogledu. Jasno se vidi.
Messier 80, GC, m=7.9, Sco
Učio sam objekt kao jedva uočljivu mutnu zvijezdu. Od velike pomoći je bilo što mi je zvjezdani atlas sugerirao gdje gledati.
Messier 62, GC, m=6.4, Oph
Tamna, sitna, okrugla flekica. Umjereno zahtjevna za uočiti.
Messier 19, GC, m=7.5, Oph
Tamna, sitna i okrugla flekica. Lakše ga je za očiti od susjednog M62. Zanimljiv trio dvostrukih zvijezda na 9, 10 i 11h.
Messier 9, GC, m=7.9, Oph
Veoma sitna, tamna, mutna zvijezda. Teže uočljiv.
Messier 22, GC, m=5.1, Sgr
Veoma sjajna, velika i ovalna mrlja. Lako uočljiva.
Messier 7, OC, m=3.3, Sco
Veoma veliko jato zvijezda, veoma sjajno i jasno se vide pojedine zvijezde. U istom vidnom polju s M6
Messier 6, OC, m=4.2, Sco
Veoma sjajna, veoma velika mrlja koja nije razbijena u zvijezde, ali je granulirana.
Messier 25, OC, m=4.2, Sco
Fleka s par pojedinih zvijezda. Sjajan i lako uočljiv.
Messier 24, SC, m=4.2, Sco
Velik oblak zvijezda, lako uočljiv.
Messier 8, NEB, m=4.2, Sco
Maglica među zvijezdama, sjajna i ovalne forme.
Messier 20, NEB, m=4.2, Sco
Više izgleda kao zvijezda sa slabom atmosferom. Uočio sam je jer znam gdje je.
Messier 23, OC, m=4.2, Sco
Nakupina sitnih, jedva vidljivih zvijezda. Sjajan i ovalan.
Promatranje je potrajalo pola sata, taman dovoljno da malo osjetim nebo, a opet ne iscijedim energiju iz sebe u sred tjedna. Iako sam na godišnjem, za nadolazeći vikend sam imao određene planove pa si nisam želio remetiti ritam buđenja i ustajanja.
U međuvremenu je Hrast uspješno sve upogonio i snimanje je moglo započeti. Rezultate snimanja s nestrpljenjem iščekujem.
*tu* :-)
Zanimljivo kako ti je M4 bio tako jasno vidljiv, ja sam se s njim baš namučio..
Citat: TonY206 u 30.07.2022. u 21:43:59 sati
Zanimljivo kako ti je M4 bio tako jasno vidljiv, ja sam se s njim baš namučio..
Koji dvogled koristiš? Kroz moj TS 15x70 se sasvim lijepo vidi
*tu* *pljesk*
Citat: Bruno u 01.08.2022. u 15:39:00 sati
Koji dvogled koristiš? Kroz moj TS 15x70 se sasvim lijepo vidi
Kod mene je teleskop u pitanju.. Morat ću ponovit promatranje..
Nakon kiše dolazi sunce, a nakon oblaka dolazi vedra noć. Ništa me neće spriječiti da večeras uživam u njoj. Umor? - Što je to? Niske temperature? - Obući ću se toplo! Vlaga? - Imam grijače za teleskop. Uz to je u glavi je bila pozamašna količina čelične volje i želje za promatranjem (posebice nakon mazinskog ćorka). Tu je bila i termosica kave, jer prije jutra se nisam planirao vratiti kući. Na sve sam se pripremio, svaku sitnicu sam predvidio i na promatranje sam krenuo ležerno i bez brige.
A na terenu, skroz druga priča...
Došao sam na livadu u Čremušnicu te krenuo sa slaganjem opreme. Postavim teleskop, idem po torbu s akumulator... Di je prokleti akumulator?!? Zaboravio ga. Na tren mi se smračilo u glavi, ali jednako brzo kako mi se smračilo tako sam se sjetio da pod haubom auta imam 75 Ah na raspolaganju. Preparkirao sam auto bliže teleskopu, spojio kleme i motori montaži su krenuli veselo zujati. Problem riješen!
Dok sam otvarao haubu, osjetio sam da je mokra kao da je kiša padala. Postalo je jasno da odmah treba grijače ogledala upaliti kako se ne bi orosilo. Idem po powerbank... nema powerbanka, zaboravio i njega. Par psovki kasnije i tom problemu sam doskočio tako što sam odlučio zvjerati na objekte uz horizont, gdje zrcala neće biti izložena toliko rošenju. To će mi kupiti vremena. Nakon ova dva fijaska sa zaboravljenim izvorima energije, odlučio sam barem svoje baterije dopuniti. Idem po kavu, a kad termosica je tako dobra da se kava nije mogla piti koliko je vruća.
Otprilike pola sata nakon početka promatranja, taman kada sam postigao radnu temperaturu, primijetio sam krajičkom oka kako se nešto bijeli uz horizont. Iz trena u trena bjelina je postojala sve izraženija. Bio je to oblak magle koji je dolazio tako brzo da se skoro pa ,,čulo". Ne mogu to opisati. Dvije minute kasnije bio sam u sred oblaka. Nakon niza ,,baksuza" ove večeri za divno čudo još uvijek je bila prisutna ona čelična volja pa sam odlučio pričekati da oblak prođe. Vodio sam se logikom da ako je tako brzo došao da će brzo i otići. Deset minuta kasnije oblaka nije bilo, ponovno sam vidio zvijezde na nebu. Nisu bile tako bistre kao prije, ali ,,beggars can't be choosers". Nastavio sam promatranjem, a kad točno 4 minute kasnije eto novog oblaka magla koji me poklopio. Doduše, ovaj oblak nije bio tako gust kao prvi, ali nebo se svelo na tucet najsjajnijih zvijezda. I dalje se nisam predavao. Iz iskustva znam kako magla izjednačava temperature različitih slojeva zraka zbog čega su turbulencije slike u okularu na minimumu. Usmjerio sam teleskop prema Saturnu, koji je bio dominantna ,,zvijezda" na jugoistočnom horizontu. OK, slika je bila bolja nego na Mazinu dvije večeri ranije, ali nije bila mirna. Očito je prolazak kišne fronte ranije tokom dana poremetio slojeve zraka te je proces njihove stabilizacije bio u toku. Kako je već bilo 23:25, bio sam mokar, oprema se natopila rosom i maglom, a od promatranja ništa, bacio sam koplje u trnje i krenuo kući. Koliko god volje i kave imao, protiv loših vremenskih uvjeta se ne može. Opis promatranih objekata slijedi u nastavku.
PS: Sutradan sam popio kavu iz termosice i bila je groznog okusa. Sol na ranu samo takva.
Promatranje
Osnovne informacije
• Broj promatranja: 2022-08
• Datum: 30.07.2022.
• Vrijeme: 22:20 – 23:15
• Lokacija: Čremušnica
• Temperatura: 18°C
• Vlažnost: visoka
• Tlak:
• Prozirnost: dobra, kasnije magla
• Granična magnituda: nisam mjerio
• Seeing: prosječan
• Instrument: 300/1500 GoTo
U opisima vrijede sljedeće kratice:
HYP – okular iz Baader Hyperion (68°)
PL – okular iz serije SkyWatcher Planetary (58°)
UW – okular iz serije SkyPanorama (82°)
OIII – filter Baader OIII 2" (50.8mm)
Sektor od RA 15h 00m DEC -30° 00' do RA 16h 00m DEC -20° 00'
NGC 5898, GX E0, m=11.4, Lib
143x HYP: Vidim dvije mrlje u vidnom polju. NGC 5898 je lijeva mrlja gledano u okularu. Veoma je tamna, ovalna i nejasnih rubova. Ček nije sitna već je umjerenih dimenzija. Nikakve druge detalje nisam uočio.
NGC 5903, GX E2, m=11.2, Lib
143x HYP: Vidim dvije mrlje u vidnom polju. NGC 5903 je desna mrlja gledano u okularu. Veoma je tamna, tamnija od lijevog fleka. Ovalna i nejasnih rubova.
IC4538, GX SAB, m=12.8, Lib
143x HYP: Ne vidim galaksiju. U potrazi ne pomaže zamagljeni tražioc.
NGC 5968, GX SAB, m=12.2, Lup
143x HYP: Ekstremno taman flek, nazire se samo kada zatresem teleskop. Rekao bih da je okrugla.
NGC 6000, GX SB, m=13.0(b), Sco
143x HYP: Ekstremno taman flek, nazire se samo kada zatresem teleskop. Rekao bih da je okrugla.
IC 4591, NEB, m=n/a, Sco
143x HYP: Ništa ne vidim od objekta. Oko zvijezde se vidi okrugla ,,atmosfera", ali sumnjam kako se tu radi o zamagljenom okularu.
U ovom trenu (22:50) došao je prvi val magle. Nisam zadovoljan dosad viđenim, stalno se mučim s gledanjem objekata zbog čega ću pregled ovog dijela neba morati ponoviti kada prilike budu bolje. Čekam 15 minuta da magla prođe nakon čega se nebo otvorilo na kratko.
Messier 4, GC, m=5.9, Sco
143x HYP: Veoma svijetao oblak zvijezda. Izgleda kao gusto otvoreno jato zvijezda, a ne kao kuglasti skup. Vidim cca 70 pojedinih zvijezda u prostoru promjera oko 8 lučnih minuta. Iza tih zvijezda nazire se slaba pozadinska magluština. Središnja prečka zvijezda, karakteristična za ovaj skup, se jasno vidi i presijeca skup po pola.
Nakon što sam bacio pogled na Messier 4 u 23:12 je došao novi val magle i to je bilo to. Pakiram se idem kući bez da sam obavio posao.
I da pojačam dojam, jedna eksluzivna fotografija na kojoj se vidi magla kako se ocrtava na snopu svjetla
(https://dub01pap002files.storage.live.com/y4mZmddhtKGsKvbrQQRiC8AEgPu3qa0WWLetyOSdpQ88geNCEKQIcucGWjB9fV05NqAHud7eXte5ZuJny0-lR84EBVVX_qjbCImdQc-Xqz-qvZHx3QAjQiizjnpgx945hlS-9uhveAoNaG1e79pRhEa78RW7nUnPaO-w8u8ZwgTV9brL-F2utJLudgNBeRLhjek?width=1024&height=576&cropmode=none)
Očito nije bio tvoj dan. Bezveze je kad splet okolnosti ipak bude jači od volje *zbunjeni*
To je uvijek bila draz astronomije (za one jakih zivaca :-D )
A joj...
Al na svu sreću, nije bilo vrećica u blizini. *predaja*
:-D
Ma, nikad nemoj pit kavu od jučer :)
I, tješi se (mene si utješio) nisi sam. Ovakve baksuze delamo svi, ja sam počel još prije 40tak godina. Tad se doduše nisu zaboravljali akumulatori, nego okulari, filmovi i sl. No, efekt je bio isti. Danas trgam žice, delam kratke spojeve, gubim dijelove bez kojih montaža (ili skop) nemre delat. A magla? Da, i kod mene je čestot ak. Dodje u 5 min, nekad brzo ode, ali uglavnom joj se svidi pa ostane...
Na kraju, uvijek ima još dobrih noći koje nas čekaju...
Skicirao sam Jupiter u utorak 11.10. i to u boji :)
https://zvjezdopisi.com/2022/10/11/skica-jupitera/
Citat: Acheron u 12.10.2022. u 22:25:30 sati
Skicirao sam Jupiter u utorak 11.10. i to u boji :)
Baš je dobra skica. *da* . Jel' bi bila hereza jednom gurnuti kameru umjesto okulara, čisto da se vidi kolko su tvoje skice bolje od naših fotki :-D
Neven je već fotkao kroz moja Tristač. Najveći problem je što imam relativno kratak fokus na njemu, 1500mm, a nitko nema 3-4x barlowe da postigne dobar sampling.
Citat: Acheron u 13.10.2022. u 07:55:28 sati
Neven je već fotkao kroz moja Tristač. Najveći problem je što imam relativno kratak fokus na njemu, 1500mm, a nitko nema 3-4x barlowe da postigne dobar sampling.
Ja imam Powermate 4x (2") i Expolre Scientific 3x (telecentričan 1.25")
U nedjelju navečer zaputio sam se do Čremušnice na novu rundu promatranja. Novoasfaltirani putić skratio mi je vožnju do lokacije 15 minuta *hopla*
Na poziciju sam došao oko 19h i krenuo s pripremama.
Osjetilo se kako u zraku ima puno vlage, a i prozirnost nije bila baš nešto. SQM je mjerio u 19:45 oko 21.05, kasnije oko 21:30 se to popravilo na 21.15, da bi pred kraj promatranja magla počela prijetiti i smanjila očitanje na 21.05 mpas. Temperatura se tokom promatranja kretala od 16°C na početku večeri do 13°C pred kraj, ugodno, ali zbog visoke vlage osjet hladnoće je bio veći. Moram primijetiti da je još uvijek dovoljno toplo za komarce jer me jedan uporno seksualno zlostavljao (u zdrav mozak) kroz cijelo promatranje. Kad god sam mahnuo rukom da ga ubijem uspio sam samo sebe lupiti, a on bi odzujao i vratio se koju minutu kasnije.
Osnovni podaci
Broj promatranja 2022-10
Datum 16.10.2022.
Vrijeme 19:50 – 22:05
Lokacija Čremušnica
Temperatura 14°C
Vlažnost visoka
Prozirnost prosječna
Granična magnituda 21.15
Seeing
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo "Tristač II"
Sektor neba od RA 00h 00m DEC +50°00′ do RA 01h 00m DEC +60°00′
Kao što sam najavio, krenuo sam s Kasiopejom.
Sljedeći objekt na redu bio je IC11. Kada sam ukucao IC11 u kontroler, teleskop me odveo do lokacije maglice. Vidio sam neke tri zvijezde sa sumnjivom ,,refleksijom" oko njih. Kada sam prešao na manje povećanje, otkrio sam ogromnu, tamnu maglicu ispod zvijezda. Maglica me podsjetila na NGC 281, Pacman.
Krećem od IC 5366, u atlasu je označena kao maglica
IC 5366, n/a, m=n/a, Cas
143x HYP: Ništa ne vidim.
143x HYP UHC: Ništa ne vidim i dalje.
100x UWAN UHC: Ništa od objekta. Ono što mi upada u oči je prsten od tucet zvijezda poslaganih u prsten koji se doima kao utopljen u ekstremno tamnu maglicu. Promjer tog prstena je oko 5 luč. minuta i nalazi se oko 15′ iznad sjajne zvijezde koja dominira donjim lijevim kutom okulara.
Kasnije istraživanje je otkrilo kako ovaj objekt ne postoji. Proučavanje DSS snimaka otkrilo je da u prstenu zvijezda koji sam uočio postoji još tamnijih zvijezda koje su možda ostavile dojam maglice.
Stock 19, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od 6 sjajnijih zvijezda koja se lako uočava u okularu. Promjera oko 1.5 minuta.
Sljedeći objekt je zanimljiva priča. U atlasu je na približnoj poziciji od 00h 20m +56° 30′ smješten IC 11, maglica. Kada sam ukucao IC 11 u Synscan kontroler, on me odveo na poziciju 00h 56m +56° 30′. Kasnije, kada sam ukucao u Synscan IC 1590, kontroler je teleskop odvukao na istu poziciju. Shvatio sam da imam grešku, prvo sam mislio da je do zabune došlo u Synscanu, ali kasnije sam otkrio da zapravo na lokaciji IC 11 u atlasu ne postoji ništa. IC 11 je dio IC 1590, koji je pak dio NGC 281, maglice Pacman.
NGC 281, NEB, m=n/a, Cas i IC 1590, OC, m=7.4, Cas
143x HYP: Sjajna zvijezda i zvijezda desno od nje pokazuju ,,atmosferu". Atmosfere izgledaju kao refleksija u okularu, koja se najlakše vidi skrenutim pogledom. Ostale zvijezde ne pokazuju takvu atmosferu.
143x HYP UHC: S UHC filterom i treća zvijezda u nizu ima ,,atmosferu". Ne mogu reći da se maglica s filterom lakše vidi, ali definitivno je dojam da tu negdje postoji. Idem provjeriti na manjem povećanju.
100x UWAN UHC: Dakle, koji pogodak. Umjesto tri zvijezde s mogućom atmosferom, maglica se nalazi ispod njih. Velika, tamna maglica u obliku puževe kučice, kao spirala koja se zatvara u središnje jato od desetak zvijezda (IC 1590). Jatom dominira središnja trostruka zvijezda i lijevo odmah do nje je jedna dvostruka zvijezda. Promjer maglice je oko 12 lučnih minuta. Nakon kraćeg promišljanja odlučujem je skicirati.
Provjera je otkrila da na lokaciji ove tri zvijezde za koje sam mislio da je IC 11 uistinu postoji veoma slaba maglica na DSS snimkama u crvenom kanalu i na fotki koju je snimio Ivan Bosnar. Konačni kuršlus s identifikacijama sam razriješio sa sljedećim zaključcima:
IC 11 je NGC 281, tj. maglica Pacman
IC 1590 je zvjezdano jato u sredini maglice
Nakon skiciranja IC 11/IC 1590/NGC 281 ili čega već, prelazim dalje.
Stock 21, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od 15 tamnijih zvijezda s malog razlikom u sjaju u zmijolikoj formaciji. Nakupina se dobro ističe.
IC 10, GX Ibm, m=8.5, Cas
143x HYP: Ovalna, veoma tamna maglica bez detalja. Gotovo izgubljena u sjaju zvijezda Mliječnog puta. Blizu zvijezde TV Cas.
King 2, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od tuceta tamnih zvijezda identičnog sjaja. Umjereno dobro iskače iz pozadine Mliječnog puta. Među zvijezdama kao da postoji maglica.
Sa skupom King 2 završavam sektor.
Sektor neba od RA 00h 00m DEC +60°00′ do RA 00h 30m DEC +65°00′
Berkeley 1, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Slabo izražena grupa od 15 zvijezda sličnog sjaja u pravokutnoj formaciji. Središtem formacije dominira jedna zvijezda koji svojem sjajem veoma odskače od ostatka zvijezda u skupu. Promjer skupa je oko 3 lučne minute.
Berkeley 58, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Dobro izdvojeno, gusto jato veoma tamnih zvijezda unificiranog sjaja. Promjer jata je oko 3 lučne minute.
Czernik 1, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Ne vidim ništa što bi ličilo na skup. Ne bilježim ga kao viđen objekt.
King 13, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Dvije zvijezde utopljene u nizu okolnih zvijezda. Ono što ih izdvaja je što su okupane u nekom obliku maglice. Iz zafrkancije bacam na 468x da provjerim kriju li se tu neke nerazlučene zvijezde.
468x PL: Vidim u maglici tri četiri tamnije zvijezde koje bi mogle ostavljati dojam maglice na manjem povećanju.
Berkeley 60, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Vidim formaciju zvijezda, rasutu, koja uopće ne liči na jato. Gore desno od nje je magličasta formacija od 7 zvijezda, a ispod kraj sjajnije zvijezda dva paralelne niza od po 4-5 zvijezda.
Mayer 1, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od 18 zvijezda manjeg raspona u sjaju raspodijeljene u četiri dobro istaknute podgrupice zvijezda. Sve četiri podgrupe smjestile su se radijalno oko jedne veoma sjajne zvijezde. Gledano u okularu prva podgrupa je na 11h od sjajnije zvijezde, druga na 1h, treća na 3h i četvrtka na 4h.
21:35:00 +/- 2 sekunde oko ovog trena nešto je bljesnulo na nebu. Kako je iznad mene koridor zrakoplova ne znam da li se radilo o nekom signalnom svjetlu ili meteoru. Hrvatska meteorska mreža kaže da nije bilo meteora u to doba.
NGC 103, OC, m=9.8, Cas
143x HYP: Dobro izdvojena, gusta nakupina tamnih zvijezda koje se ne mogu prebrojati. Formacija zvijezda ima oblik sidra s lukom okrenutim na desno. Promjer skupa je oko 2 luč. minute.
NGC 129, OC, m=6.5, Cas
143x HYP: Velika, dobro izražena masa od preko 60 zvijezda manjeg raspona u sjaju. Cijelo jato je ovalnog oblika s maksimalnom dimenzijom od oko 5 luč. minuta.
Berkeley 2, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Ništa ne vidim.
NGC 189, OC, m=9.07, Cas
143x HYP: Nakupina od približno 30 zvijezda sličnog sjaja. Jato je lako uočljivo, ima oblik slova ,,T", a po dužoj strani proteže se oko 4 luč. minute.
Czernik 2, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Slabije uočljiva nakupina od 15tak zvijezda manjeg sjaja. Grupacija je promjera oko 3 luč. minute, a sve zvijezde u njoj su sličnog sjaja.
NGC 136, OC, m=11.5, Cas
143x HYP: Malen, lako uočljiv gust oblak veoma tamnih zvijezda. Promjera oko 2 luč. minute.
King 15, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Teže uočljiv oblak tamnih zvijezda kraj jedne sjajnije zvijezde. Promjera oko 1 luč. minute.
Stock 20, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od približno 10 zvijezda na malom prostoru, stisnute uz jednu zvijezde većeg sjaja.
King 1, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Magličast oblak, taman, granuliran i pun nerazlučenih zvijezda. Skrenutim pogledom daju se nazrijeti pojedine zvjezdice.
Stock 18, OC, m=n/a, Cas i Sh2-170, NEB, m=n/a, Cas
143x HYP: Nakupina od 10 zvijezda koja baš ni ne izgleda kao skup. Zvijezde nisu jednoliko sjaj već su unutar raspona sjaja. Oko najsjajnijih zvijezda da se uočiti nekakva maglica.
143x HYP UHC: Kada stavim UHC filter pouzdano se da uočiti slabašna maglica oko najsjajnijih zvijezda.
Sa skupom Stock 18 i popratnom maglicom Sh2-170 završavam promatranje. Taman sam pred kraj nategnuo promatranje da zatvorim sektor jer već je sve vlažno i podnožju brda već se vidi magla. Pakiram se i vozim doma.
S ovim promatranjem konto objekata koji sam u karijeri vidio dosegnuo je 1599.
Pokoja riječ više na:
https://zvjezdopisi.com/2022/10/16/promatranje-2022-10-16-cremusnica/
A evo i skice Pacmana
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/10/20221016_NGC281_100x_UHC_public.jpg)
Baš ti puno toga promatraš u jednoj rundi.. Koliko se zadržiš na svakom objektu? Imam osjećaj da vrlo kratko?
Super mi je svaki tvoj report, i skice :-) *gj*
Pa u pravilu 2-3 minute osim ako nije nešto spektakularno
Iako je na oko vrijeme bilo bolje, tj. atmosfera se činila prozirnijom nego u nedjelju, u stvarnosti je u zraku bila ogromna količina vlage koja je samo čekala da orosi sve što se orositi da. Do te mjere je bilo vlažno da odmah po zalasku sunca se u podnožju brda počela nakupljati magla. Kasnije, kada se spustila noć, prolasci auta po obližnjoj cesti otkrili bi kako je u zraku prisutna slaba izmaglica.
Kada sam pripremio sve za promatranje otkrio sam kako sam zaboravio samo jednu stvar, ali bitnu – šestar. To znači da nisam mogao napraviti kružne šablone za skice, već ću morati napraviti neki objekt veći od vidnog polja, gdje je šablona besmislena.
Prilikom završne faze kolimacije teleskopa na Sjevernjači, primijetio sam kako je seeing veoma dobar jer zvijezda na 468x uopće nije treperila.
Osnovne informacije
Broj promatranja 2022-11
Datum 18.10.2022.
Vrijeme 19:50 – 22:30
Lokacija Čremušnica
Temperatura 14°C
Vlažnost visoka
Prozirnost prosječna, pred kraj izmaglica
Granična magnituda 21.15
Seeing vrlo dobar
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo "Tristač II"
Za početak sam krenuo sa sektorom na kojem sam prošli put stao, tj. dovršio ga do pola.
Sektor neba od RA 00h 30m DEC +60°00′ do RA 01h 00m DEC +65°00′
NGC 136, OC, m=11.5, Cas
143x HYP: Lako uočljiv oblak tamnih zvijezda, veoma gust, manjih dimenzija, promjera tek oko 1.5 luč. minute
468x PL: Sada se vidi da je oblak jato gustih, veoma tamnih zvijezda, možda 14. magnitude. Zbog niskog sjaja i gustoće ne mogu ih prebrojati.
Zanimljivo je da sam ovaj objekt gledao na prethodnom promatranju i opis je gotovo identičan.
King 15, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Oko 30 tamnih zvijezda grupiranih oko zvijezde 8. magnitude. Slabo je istaknut, bez strukture i oblika, promjera oko 3 luč. minute.
Ovo je nekakav ,,triple cluster" u vidnom polju.
NGC 146, OC, m=9.1, Cas
143x HYP: Oko 30 zvijezda u formaciji pravokutnog oblika i oko 3 luč. minute po dužoj dimenziji. Zvijezde u jatu su manjeg raspona u sjaju.
King 14, OC, m=8.5, Cas
143x HYP: Gomila od približno 25 zvijezda koje kao da su podijeljene u dvije populaciju: tamniju i svjetliju. Tamnija populacija je brojnija, čini oko 2/3 zvijezda u skupu i smještena je uglavnom u donjem dijelu skupa. Sjajnija trećina zvijezda zgusnuta je u gornjem dijelu skupa. Sam skup se lako uočava, dobro odskače od pozadine i promjera je oko 3 lučne minute. Smjestio se dolje lijevo od NGC 146.
NGC 133, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Niz od 15 zvijezda većeg raspona u sjaju. Nije čak na prvu ni prepoznatljiv kao skup. Oko 2.5 luč. minute dug i 0.5 širok.
NGC 189, OC, m=8.8, Cas
143x HYP: Umjereno lako uočljiva grupa od 25 zvijezda slično sjaja. Prosječan sjaj zvijezda u jatu procjenjujem na oko 11. magnitudu. Dimenzije skupa su oko 4 x 3 luč. minute.
NGC 225, OC, m=7.0, Cas
143x HYP: Formacija od 35 zvijezda većeg sjaja, u rasponu od 8. do 10. magnitude. Zvijezde su podijeljene u podgrupe s po tri člana i jednim nizom zvijezda na gornjem rubu skupa. Lako uočljiv i oko 12 luč. minuta u promjeru, tj. pola vidnog polja.
Stock 24, OC, m=8.8, Cas
143x HYP: Ne baš lako uočljiva grupa od 25 zvijezda različitog profila, tj. većeg raspona u sjaju. Formacija je oblika izduženog pravokutnika, dimenzija oko 2.5 x 1.5 luč. minuta
Dolidze 13, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Velika, rasuta formacija cca 25 zvijezda 11. do 12. magnitude, promjera oko 5 do 6 luč. minuta, dosta lako se uočava.
King 16, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Slabije uočljiva grupa od 6-7 zvijezda većeg raspona u sjaju. Prostor između zvijezda je magličast. Dimenzija 1.5 x 1 luč. minute.
468x PL: Veće povećanje razbija maglicu između zvijezda u desetak zvijezda.
Berkeley 4, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Neobična nakupina od 30+ zvijezda različitog sjaja poredane u neobičnu formu koja izgleda kao trozub. Nakupina zvijezda je velika i lako uočljiva. Promjer jata je oko 15 luč. minuta.
Kasnija provjera otkrila je kako se službeno samo donji ,,zub" trozuba smatra zvjezdanim jatom, a ostalo je... ne znam, valjda asterizam?
Sa sljedećim objektom sam se dobro namučio i nakon njuškanja po DSS snimcima i Cartes du Cielu siguran da sam vidio maglicu IC 63. Naime, pročešljao sam dobro vidno polje oko zvijezde Game Kasiopeje i vidio sam neke pojave u okularu. GoTo je cijelu noć radio dobro pa sam se pouzdao u koordinate koje je očitavao kontroler. Prvo sam na 00h 58m 50s, +61° 57′ 20" uočio tamnu maglicu (DNEB) kako se pruža dijagonalno od donjeg lijevog kuta prema gornjem desnom kroz vidno polje i na sredini račva u dva ogranka. Drugo, na lokaciji 00h 58m 48s, +61° 13′ 15" iznad zvijezda sam vidio kako je pozadina neba blago svjetlija u obliku luka. Dotični luk je bio s gornje strane omeđen jatom zvijezda. Mislim da pritom pogodio najsjajniji dio IC 63, koji je prema CdC-u na lokaciji 01h 00m 52s +61° 06′ 40", tj. centar vidnog polja od maglice je bio oko cca 15 lučnih minuta. Svakako ću ponoviti promatranje pod boljim nebom.
IC 63, NEB, m=n/a, Cas
100x UWAN UHC: Blago svjetlija pozadina neba lučnog oblika omeđena zvjezdanim jatom na gornje rubu. Na brzinskoj skici sam nacrtao maglicu kao trokraku, s još dva ekstremno tamna moguća izdanka.
S IC 63 završavam ovaj sektor i prebacujem se na sljedeći, na granici Cefeja i Kasiopeje. Počeo se magliti okular od silne vlage pa po prvi put sam montirao grijač za njega. Tako je fino ugrijalo (i odmaglilo) okular da je bio pravi gušt nasloniti oko na toplo i promatrati.
Sektor neba od RA 00h 00m DEC +65°00′ do RA 01h 00m DEC +80°00′
NGC 7762, OC, m=n/a, Cep
143x HYP: Oko 40 zvijezda, magnitude 12 ili tamnije, sve su sličnog sjaja i u pravokutnoj formaciji. Skup je relativno gust i dobro uočljiv. Dimenzija 12 x 3 luč. Minute.
Berkeley 59, OC, m=n/a, Cep
143x HYP: Trokutasta formacija tuceta zvijezda, manjih dimenzija s oko 2 luč. minute u promjeru. Pojedine zvijezde su većeg raspona u sjaju, magnitude 10 do 13.
NGC 7822, NEB, m=n/a, Cep
143x HYP UHC: Ima tu svega, pozadina neba je musava, oko zvijezda se vide ,,atmosfere", ali ne znam da li je to od refleksija u okularu ili stvarna maglica. Pretpostavljam kako nisam vidio maglicu.
Sh2-171, NEB, m=n/a, Cep
143x HYP UHC: Nastavak NGC 7822, ista priča, nešto tu je no ne mogu jasno identificirati. Ostavljam za neku bolju noć za potvrdu maglice.
NGC 40, PNEB, m=11.27, Cep
143x HYP UHC: Sjajna, malena, blago ovalna mrljica oštrih rubova. U sredini maglice se vidi slabašna zvijezda.
468x PL UHC: Veće povećanje otkriva kako je unutrašnjost maglice tamnija (,,šuplja"). Rubovi maglice su sjajniji i čine prsten. Središnja zvijezda je lakše vidljiva i izgleda kao da se nalazi na prečki koja se pruža po sredini maglice.
NGC 110, OC, m=9, Cas
143x HYP: Rasuta nakupina od 30 i više zvijezda 11. magnitude i tamnijih. Promjer nakupine je oko 15 luč. minuta i lako se uočava jer ovaj komad neba je dalje od Mliječne staze i pust.
Gotov sektor, a tek je 21:30. Što dalje?
Već sam spomenuo kako nemam šestar, a imam viška vremena za skiciranje. Iz tog razloga sam se odlučio skicirati Andromedu, objekt koji je iznimno težak za skiciranje jer je velik i vidno polje je puno zvijezda. Odlučio sam krenuti od M32 pa polako postaviti raspored zvijezda prema M31 i kada taj dio dovršim, potegnuti do M110. Problem je što je postavljanje svih zvijezda na skicu, njih svih 206, potrajalo oko 45 minuta. Za to vrijeme se nebo u teleskopu "zakrenulo", jer imam alt-azimutnu montažu pa mi se zakrenula i referentna linija. Posljedica toga je da kada sam povukao granice obruba M31 da je ispala zakrivljena. Kasnije sam prilikom precrtavanja skice u konačnu formu dosta vremena potrošio dok te geometrijske distorzije nisam ispravio.
U svom tom skiciranju sam shvatio da nakon sat vremena sam pokrio tek ½ do 2/3 galaksije i da posao neću uspjeti dovršiti. Već je bilo 22:30, magla se iz podnožja brda počela penjati na brdo, a sutra je bio radni dan. Odlučio sam u jednom trenu presjeći sa skiciranjem i reći da je to to za večeras.
Zaključak
S ovim promatranjem došao sam na 1605 promatranih objekata i pokrio cijelo nebo između 00h i 01h rektascenzije (satnog kuta).
Pokoja riječ više na
https://zvjezdopisi.com/2022/10/18/promatranje-2022-10-18-cremusnica/
Motivacijski djeluješ!
Hvala Edi!
Da mi je bar motivirati vrijeme da surađuje *zubo*
Napravio sam analizu skice NGC 281, maglice Pacman, koju sam objavio prije desetak dana.
Citat: Acheron u 18.10.2022. u 09:01:40 sati
A evo i skice Pacmana
Više o analizi na:
https://zvjezdopisi.com/2022/10/24/ngc-281-pacman/
Skica nije nastala u idealnim uvjetima jer su me u Čremušnici zezale visoka vlaga i prizemna magla, a i nebo bi moglo biti bolje. Iz tog razloga vjerujem kako bi se pod tamnijim nebom dao uloviti pokoji detalj više.
Kada usporedim skicu sa DSS snimkom u plavom kanalu (POSS2/UKSTU Blue) vidljivo je kako su glavni detalji maglice tu negdje, iako se ne poklapaju položajno. Zašto je tako? Moguće je kako nisam bio dovoljno koncentriran ili da su mi detalji ,,plesali" položajno zbog loših uvjeta promatranja. Kako skiciranje nije fotografija rekao bih da ,,fotorealističnost" nije primarni cilj jer je promatranje podložno subjektivnom dojmu (i greškama). Cilj skiciranja je uloviti dojam objekta, a ako taj dojam uključuje i lagani položajni odmak detalja, tim bolje. Barem znate da prilikom skiciranja ne muljam i ne ,,namještam" rezultate.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/10/NGC281_comparison.jpg)
Lijevo: DSS snimak plavog kanala; Sredina: simulacija fotografije kako bi ličila na prizor u okularu; Desno: skicaOno što je zanimljivo je da sam ulovio ili barem nazreo tamnu maglicu GA90 3-8. Ovaj neproziran oblak prašine i plina je lako vidljiv na fotografijama, dok na skici se vidio kao crni prst na lokaciji 1. Čak sam i ovdje pogriješio, tj. smjestio sam mrlju iznad umjesto ispod tri karakteristične zvijezde. Sljedeći detalj pod brojem 2 se dobro poklapa sa fotografijom, kao i detalj 3 koji na fotografiji odgovara tamnoj maglici TGU H819. Detalj pod brojem 4 nema baš nekog uporišta na fotografiji. Moguće je kako je ovdje sjaj obližnjih zvijezda prevario oči i učinio maglicu tamnijom nego što je. S druge strane, ,,kanal" u maglici pod brojem 5 odgovara detalju na fotografiji. Ovaj detalj nije klasificiran kao objekt. Ono što nikako na fotografijama ne mogu potvrditi, barem ne pouzdano, a jasno se vidjelo u okularu, je maglica oko sjajnih zvijezda (6). Zapravo, fotografije s jako dugim ekspozicijama pokazuju da tu ima u pozadini nečeg, ali na ,,normalnim" fotografijama prostor oko tih zvijezda je prazan. Mogu na kraju samo zaključiti kako se refleksija unutar okulara igrala s mojom percepcijom. Uzrok refleksije je mogao biti i lagano zamagljen okular.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/10/NGC281_oznake.png)
Ono što sam želio pokazati ovom skicom je da čak i vizualom se daju detektirati fini detalji unutar maglica. Prizor u okularu ne pršti bojama, ali to ne znači da je manje detaljan. Kao što već neko vrijeme govorim, promatranje je vještina i treba tu vještinu trenirati, održavati. Iskoristite zato svaku priliku za promatranje.
Acheron, odlična analiza.
Utječe li ti na skiciranje i znanje kako objekt izgleda fotografski. Pa ti se možda detalji na razini detekcije čine onakvim kakve ih očekuješ?
A za neke popularne objekte ne možeš izbjeći fotografije pa znaš kako izgledaju i mozak se za okularom trudi to vidjeti (ponekad i umisliti).
Za NGC281 sam bez putra na glavi, znam kako maglica generalno izgleda, ali nisam je nikada izučavao kao nakon skiciranja.
U petak je bilo vedro u gorju pa sam se zaputio na Žumberak. Magla je ubila svjetlo gradova, posebice Zagreba i nebo je bilo super s obzirom na blizinu gradovima. Mjerio sam SQM-om oko 21.3 do 21.4. Za više detalja i pokoju grafiku klikinite na https://zvjezdopisi.com/2022/10/29/iznad-magle-u-budinjaku/
Sve u svemu, nastavio sam peglati po otvorenim jatima u Kasiopeji
Sektor neba RA 01h 00m DEC +50° 00' do RA 02h 00m DEC +60° 00'
NGC 457, OC, m=6.4, Cas
143x HYP: Veoma lako uočljivo, spektakularno, gusto zvjezdano jato. Vidi se već u tražiocu. Procijenio bih da se sastoji od 100 zvijezda različitog sjaja, njih 25 dominira sjajnijih dominira skupom. Jedna zvijezda na gornjem rubu skupa dominira svojim sjajem. Po sredini skupa dominira niz zvijezda položen dijagonalno u smjeru 4h. Procijenio sam promjer na oko 8 luč. minuta.
NGC 436, OC, m=8.8, Cas
143x HYP: Tamnije, manje i slabije uočljivo jato zvijezda. Na brzinu sam prebrojao da njih 25 u jatu. Samo jato je dosta zgusnuto, zvijezde su umjerenog raspona u sjaju. Procijenio sam promjer na oko 3 luč. minute.
Messier 76, PNEB, m=10.1, Per
143x HYP: Već sam više puta vidio i skicirao ovu maglicu pa se neću previše zadržavati na njoj. Sjajna je, pravokutno oblika, duguljasta, s dvije kvrge na krajevima. Lijeva kvrga je veća i sjajnija, dominira samom maglicom.
NGC 744, OC, m=7.9, Per
143x HYP: Lako uočljiv, pravokutno jato od cca 20 zvijezda slično sjaja. Bez nekih posebnih karakteristika. Dimenzije procjenjujem na oko 3 x 3 luč. minute.
Stock 4, OC, m=n/a, Per
143x HYP: Slabije izraženo polje od možda 50 zvijezda umjerenog raspona u sjaju. Dimenzije tog ,,polja" zvijezda procjenjujem na oko 20 x 4 luč. minute. Samo ,,polje" zvijezda nije nešto gusto pa bi se moglo prošvercati kao bogata zvjezdana pozadina Mliječnog puta.
IC 155, n/a, m=n/a, Cas
143x HYP: Označeno je kao maglica u atlasu, ne vidim ništa.
143x HYP UHC: Ni filter ne otkriva ništa.
Kaže SIMBAD da se radi o nepostojećem objektu tj. objektu nepoznate prirode. Greška u IC katalogu očito.
Kako sam se prije deset dana okuražio na Sharpless objektima, pokušavam i večeras jedan vidjeti.
Sh 2-188, NEB, m=n/a, Cas
143x HYP: Ništa nisam vidio, unatoč optimizmu.
143x HYP UHC: Od filtera nikakve koristi.
SQM se popravlja te u 20:05 mjerim s njim 21.20 mpas. Oblak na sjeveroistoku i dalje zeza do cca 40° i reflektira svjetlosno onečišćenje od Zagreba.
Proglašavam sektor gotovim, iako sam prilikom pisanja izvještaja otkrio da sam preskočio otvoreni skup NGC 657. Nemam ga u bazi tako da je to novi objekt koji moram dodati na listu.
Sektor neba RA 01h 00m DEC +60° 00' do RA 02h 00m DEC +70° 00'
NGC 433, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Slabo izraženo i skromno jato zvijezda od možda 10 članova. Promjer jata je oko 2 luč. minute.
Između zvijezda je neka magluština pa sumnjam kako postoje nerazlučene zvijezde. Odlučujem provjeriti na većem povećanju.
300x PL: Magluštinu sam sada razbio u 13 veoma tamnih zvijezda.
NGC 381, OC, m=9.3, Cas
143x HYP: Lako uočljivo, bogato, gusto jato od cca 50 tamnijih zvijezda. Oko 4.5 luč minute u promjeru.
NGC 366, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Težem uočljiv skup od približno 8 tamnih zvijezda. Sitan. Magličasta pozadina.
300x PL: Na većem povećanju magličasta pozadina se razbila u 16 pojedinih zvijezda. Promjer skupa oko 2.3 luč. minute.
Czernik 3, OC, m=9.9, Cas
143x HYP: Polje od tuceta zvijezda s magličastom flekom u donjem lijevom kutu.
300x PL: Magličasti oblak na većem povećanje je zapravo oblak od nekolicine veoma tamnih zvijezda.
Berkeley 62, OC, m=9.3, Cas
143x HYP: 16 zvijezda sličnog sjaja u relativno lako uočljivom jatu. Samo jato je manjih dimenzija, oko 2 x 1 luč. minute.
Stock 3, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Sitna grupacija od 6 zvijezda. Dobro se ističe iz pozadine, ali sam skup je sitan i skroman. Promjera oko 1 luč. minute.
NGC 559, OC, m=9.5, Cas
143x HYP: Gust oblak od oko 40 zvijezda malog sjaja. Lako se uočava. Promjer procjenjujem na oko 4 luč. minute.
NGC 609, OC, m=11, Cas
143x HYP: Ne vidim skup već svijetao oblak koji skrenutim pogledom izgleda granuliran.
Očito je potrebno veće povećanje pa prebacujem na 300x.
300x PL: Oblak se sada pretvorio u masu zvjezdica na rubu vidljivosti. Ne mogu ih prebrojati jer mi uskaču i iskaču iz pogleda. Promjer grupe zvjezdica je oko 1.5 lučne minute.
Malo sam bacio pogled na skup u Cartes du Cielu. Prema podacima s GAIA-e, zvijezde su magnitude 13.5 ili tamnije. Ovome treba dodati i nemirnu atmosferu, čije komešanje uzrokuje treperenje slike.
NGC 637, OC, m=8.2, Cas
143x HYP: Maleno, slabije uočljivo jato zvijezda. Poprilično je generičko, tj. nema nikakvu osobinu koja bi ga istaknula. Vidim oko 15 zvijezda većeg raspona u sjaju.
Berkeley 5, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Neka rasuta nakupina zvijezda, duguljasta i teže uočljiva. Oko 10 zvijezda u nakupini.
Provjerom u Cartes du Cielu otkrio sam kako nisam promatrao skup, već neki nasumičnu grupaciju zvijezda. Berkeley 5 je puno tamnija nakupina zvijezda, magnitude 15 ili tamnijih, tako da skup sigurno nisam vidio.
Berkeley 7, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Oblačić tj. jato od 20tak tamnih zvijezda. Objekt je teže uočiti u bogatstvu Mliječnog puta. Oko 2 lučne minute u promjeru.
Zanimljivo je kako Cartes du Ciel ima pogrešnu lokaciju jata, za par minuta je previše zapadna. Na svu sreću SIMBAD je zato potvrdio da sam na dobroj lokaciji vidio jato.
IC 166, OC, m=11.7, Cas
143x HYP: Ja tu ne vidim ništa što bi naličilo na skup. Na mjestu gdje bi trebao biti skup vidi samo trokutastu formaciju zvijezda.
Ponovno njuškanje u Cartes du Cielu otkriva da skup nisam mogao vidjeti jer se sastoji od grozda zvijezda 14. magnitude ili tamnijih. U biti, da sam znao što trebam vidjeti (ali to bi bilo ,,varanje"), vjerojatno bih ga uspio nazrijeti. Da mogu vidjeti zvijezde do 16. magnitude, vjerojatno bih skup ulovio bez problema.
Czernik 5, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Ne vidim ništa nalik skupu. Samo sam uočio dvostruku zvijezdu STF 182 na lijevo od lokacije skupa.
Berkeley 6, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Sitna nakupina zvjezdica u polukružnoj formi. Potrebno je veće povećanje.
300x PL: Sada vidim prstenastu nakupinu tamnih zvijezda, promjera oko 1 lučne minute. Zvijezde su tamne, a atmosfera treperi pa ih ne mogu pouzdano prebrojati. Sve zvijezde su sličnog sjaja.
U ovo doba došao je Antonio, kolega iz ADI-ja. Antonio se malo pogubio pa sam ga navigirao dok nije našao livadu. Sve u svemu, kad je izašao iz auta ostao je paf nebom. Inače, ono je oko 21:55 mjerilo 21.40 mpas.
NGC 663, OC, m=7.1, Cas
143x HYP: Skup se vidi već u tražiocu. U okularu je spektakularan skup zvijezda, veoma sjajan, veoma bogat i gust. Proteže se na oko 15 luč. minuta. Brzo brojanje otkriva oko 100 zvijezda u skupu, a sve su sličnog sjaja.
NGC 654, OC, m=6.5, Cas
143x HYP: Lako uočljiv, sjajan i gust skup od barem 30 zvijezda sličnog sjaja. Promjera je oko 3 lučne minute.
NGC 659, OC, m=7.9, Cas
143x HYP: Umjereno lako uočljiva nakupina od 20 tamnijih zvijezda. Skup je poprilično gust, sastoji se od zvijezda jednolikog sjaja. Dimenzija 4 x 3 luč. minute.
Messier 103, OC, m=7.4, Cas
143x HYP: Dobro poznat skup zvijezda pa neću trošiti previše vremena na njega. Lako uočljiva, gusta trokutasta formacija zvijezda. Na vrhu trokuta je jedna izraženo sjajna zvijezda. Usudio bih se reći da je manje spektakularan od NGC 663.
Trumpler 1, OC, m=8.1, Cas
143x HYP: Dva paralelna niza od 10 zvijezda. Zbog specifične pojave lako se uočava u okularu. Manjih je dimenzija i promjera tek 1.5 luč. minutu.
Czernik 4, OC, m=n/a, Cas
143x HYP: Oko jedne sjajnije zvijezde vidim par tamnijih zvjezdica. Meni to uopće ne liči na skup pa preskačem.
S neuspjelim uočavanjem skupa Czernik 4 završavam sektor. Antonio se u međuvremenu smjestio i krenuo s fotkanjem Plejada. Kako sam odradio sve što sam naumio večeras, postavilo se pitanje što ću sljedeće promatrati?
Nastavak
Prvo što sam htio riješiti je dati sam sebi odgovor na pitanje ,,Jesam li vidio IC 63?". Kako bih odgonetnuo na to pitanje naciljao sam okolicu Game Kasiopeje i krenuo u skiciranje položaja glavnih zvijezda. Kada sam to odradio onda sam ucrtao sva mjesta na kojima sam vidio nešto nalik na maglicu. Generalni zaključak je da sam vidio i IC 63 i IC 59.
IC 63, NEB, m=n/a, Cas
100x UW UHC: Na odgovarajućem mjestu uočio sam ekstremno tamnu trokutastu maglicu. Relativno malena, možda 3-4 lučne minute po većoj dimenziji.
IC 59, NEB, m=n/a, Cas
100x UW UHC: Dok je IC 63 pokazivala naznake oblika, IC 59 je više kao srcolika regija neba koja je mrvicu svjetlija. S gornje strane, između ,,klijetki" srca se uglavio nekakav asterizam ili nakupina zvijezda. Barem 15 luč. minuta u promjeru.
Abell 400
Nakon što sam riješio misterij maglica u Kasiopeji, odlučio sam potražiti nešto zanimljivo za gledati. Odabir je pao na galaktičko jato Abell 400. Kako je u atlasu stajalo samo A 400 na mjestu jata, odlučio sam raditi terensku skicu i bilježiti moguće lokacije objekata.
NGC 1128, GX pec, m=12.8, Cet
214x UW: Veoma tamna, malena i ovalna mrljica.
Nakon što sam vidio NGC 1128 mislio sam da je to to, dok 4-5 luč. minuta u smjeru 10h nisam uočio drugu mrljicu – galaksiju LEDA 11179.
LEDA 11179, GX, m=15.0(b), Cet
214x UW: Ekstremno tamna mrljica, nejasna i možda dvostruke jezgre.
Opet nazirem da postoji nekakva mrljica na 4-5 luč. minuta od LEDA 11179 u smjeru 8h – LEDA 11160.
LEDA 11160, GX, m=15.0(b), Cet
214x UW: Ekstremno tamna mrljica, vidi se još teže od prethodne (LEDA 11179). Zapravo, iskače i uskače u pogled i mogu reći da je vidim tek 20% vremena.
Nakon LEDA 11160 pažnju okrećem prema mrljici 6-7 minuta iznad, kraj samotne zvijezde. Iako uočavam mrljicu na lokaciji 02h 58m 38s, +05° 53' 54", kasnije pretraga ne pronalazi nikakve galaksije tu. Zapravo, tu i postoji galaksija, ali je toliko tamna da nema šanse da sam je vidio u teleskopu.
Prebacujem se potom na mrljicu oko 7-8 minuta u smjeru 6h od NGC 1128. Pretraživanje SIMBAD-a otkriva da tu nema galaksije, ali se nalazi niz od 3 zvijezde 15. magnitude ili tamnije, tako da su me vjerojatno one prevarile.
S ovom zadnjom flekom završavam promatranje i to je to za večeras.
Skica Andromede koja je nastala prije dva tjedna. Kao i uvijek, par detalja više na Zvjezdopisima
https://zvjezdopisi.com/2022/11/04/jedan-na-jedan-s-andromedom/
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/10/20221018_M31_100x_public.jpg)
Iskreno, ovo je prva skica M31 koju sam vidio. *hopla* Svaka ti čast na umješnosti. *da* *pljesk* *tu*
Ma obje, i onaj Pacman je vau dobar - nikad ne treba očekivati da će ono šta ljudsko oko vidi odgovarat onom šta kamere snime, to su dva potpuno različita senzora.
*šešir*
Odlična skica i analiza!
Čitajući "Zvjezdopise" naletio sam i na najavu deblje cijevi (?!).. biti će pentranja na ljestve, a?
Bit će!
Iskoristio sam vedru noć u ponedjeljak za kratko promatranje. Bilo je krakto jer je bilo -3°C i prsti su brzo smrzavali.
Primijetio sam prije nekog vremena da rijetko skiciram otvorene skupove, već sam se fokusirao na maglice i galaksije. Iz tog razloga sam loše nebo iz dvorišta iskoristio za skiciranje jednog otvorenog skupa, jer njima svjetlosno onečišćenje manje smeta nego maglicama.
Zanimljiva mi je ova dvostruka zvijezda, HD 275504 i 275505
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/12/NGC1342-sketch.jpg)
Odlično, bravo, općenito nam fale otvoreni skupovi *zubo*
Evo skice Marsa od iste večeri.
Seeing je bio muljav, na planetu je falilo jasno kontrasta. Ipak, vidjele su se jasno fleke Mare Acidalium, Mare Erythraeum, Margaritifer Sinus, Sinus Sabaeus na lijevom limbu kako zalazi, a i "prst" koji je vodio do Tithonius Lacus (fleke na mjestu Valles Mariners). Ono što mi je bilo fora, vidio sam "kanal" *zubo* tj. mutnu niskokontrastnu "žbicu" koja je povezala polarne fleke (Lunale Lacus) sa Tithonius Lacusom. Bila je i neka svjetla fleka na južnim širinama lijevog limba, ispod Sinus Sabaeus, pretpostavlja da je to inje/oblaci iz Hellasa koje se "preljeva" na susjedna područja.
Kako bih bolje dočarao mutni seeing nisam koristio uobičajenu metodologiju skiciranja, gdje bih nacrtao obrise pa ih ispunjavao odgovarajućim bojama, već sam odmah krenuo s ispunjavanjem boja. Htio sam izbjeći na taj način ružan efekt koji se javlja, kada imam loš seeing prilikom promatranja a na skici se javljaju oštri rubovi fleka. Kako je planet bio sitan, koristio sam 80mm šablonu umjesto uobičajene 100mm kao za opoziciju 2018. i 2020.
Moram ovo popratiti tekstom na Zvjezdopisima, ali gužva mi je samo takva pa će to pričetati još tjedan.
Uživajte
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/12/Mars_20221212_1848UT_240x.jpg)
Malo ću se posrat *zubo* po svom radu, ali kada skicu zbluram u Photoshopu, kako se ne bi vidjeli potezi crtanja, dobio se poprilično realan prikaz planeta u okularu.
E pa ovo blurano je zbilja super dojam gledanja kroz okular!
11. magnituda - to ne bi trebalo biti (pre)teško.
Jošavica 2022-12-18
Prije mjesec dana sam silno želio otići u mrak do te mjere da sam odlučio istražiti brda južno od Siska. Nažalost, prognoza se tada nije pokazala povoljnom pa je prilika za istraživanje novih brda propala. Večeras sam to odlučio nadoknaditi.
Novo brdo
Brda na koja sam se namjerio su oko sela Jošavica, 15 km južno od Petrinje. Ceste do tamo su ,,normalnije", tj. nije zavojita magistrala kroz brda pa računam da je jednostavnije. Računam da je tamo i nebo bolje od onog u Čremušnici jer na jugu nema značajnih naseljenih mjesta. Sisak i Petrinja su na sjeveru, udaljeni 15 km, a sljedeća moguća svjetlosna kupola je 20 km udaljena Hrvatska Kostajnica u smjeru jugoistoka ili jednako toliko udaljena Glina na zapadu. Sve u svemu, nebo bi trebalo biti dobro. Procijenio sam da bi lokacija mogla loviti 21.3-21.4 mpas, za razliku od 21.1-21.2 u Čremušnici. Možda tih 0.2 razlike u magnitudi se ne čini puno, ali vjerujte mi da se osjete.
Putovanje
Do Jošavice sam došao nakon ravno sat vremena vožnje iz Velike Gorice. Vozio sam ležerno zbog mnoštva kamera uz cestu i potencijalnih policijskih patrola. Uz malo više hrabrosti dalo bi se istu turu odvesti za 5 do 10 min brže, ali čemu riskirati kaznu, ovaj hobi je već dovoljno skup. Zadnja 3 km vožnje su bila lokalnim cestama, prvo 2 km uskog asfalta, a potom 1 km pristojnog makadama. Ovaj kraj je teško stradao u potresu i k tome je razrušen tokom rata pa u cijelom selu ima možda 10 kuća u kojem se vide tragovi života. Unatoč jadnoj infrastrukturi, povukli su sporadičnu javnu rasvjetu. Meni je uvijek apsurdno kako javna rasvjeta ima veći prioritet od asfaltiranja ceste, ali ja sam čangrizavi astronom amater koji voli mrak pa vjerojatno nisam mjerodavan.
Lokacija
Dolaskom na lokaciju bio sam iznenađen koliko jako Sisak, tj. industrijska zona u Capragu svijetli. Doslovno je Betlehem. Kako je lokacija na koju sam došao na 360 m visine, s nje puca jasan pogleda prema naseljenim mjestima prema sjeveroistoku poput već spomenutog Siska, ali i Popovače u daljini. Čini se kako se ta izloženost svjetlima očitovala i na mjerenjima SQM-a, jer večeras nisam mjerio nebo tamnije od 21.10 mpas. Opet, pregled satelitskih snimaka kasnije je otkrio da je cijelo vrijeme visoka, tanka naoblaka dolazila sa zapada pa je ona možda reflektirala svjetlost gradova i pojačala pozadinsku svjetlinu neba. Opet, jug bi trebao biti savršen pa ću ovu lokaciju definitivno još u 2 ili 3 navrata isprobati.
Postavljanje opreme
Čim sam izašao iz auta osjetilo se da je hladno, -3°C. Teren oko mene je već bio smrznut, a trava bijela od inja. Postavio sam teleskop na prvu ravnu plohu na livadi i shvatio da će mi smetati kabel obližnjeg niskonaponoskog dalekovoda. Odlučio sam se preseliti 10 metara na zapad. Ovdje dalekovod nije smetao, ali sada sam se nalazio na najnižem dijelu livade i ispod trave se krila voda. Ponovno sam se preselio, ali ovaj put 5 m sjevernije, uz rub makadama i tu je bilo dobro. Nebo je s ove lokacije otvoreno od istoka do jugozapada, dok na zapadu i sjeveru smetaju krošnje. Dok sam postavljao teleskop zapitao sam se kakav je smisao biti sam u ovakvoj zabiti. Razmišljao sam kakav susret s nekom divljom zvjeri me čeka (na Zrinskoj gori ima vukova) te da li je pametno biti ovdje sam. A opet, u pravilu divlje zvjeri se klone čovjeka, a ništa ne miriše po hrani da im budem privlačan. Tješio sam se kako vukovi vjerojatno ne vole Gran Cereale. Kako bih smanjio vjerojatno neplaniranih susreta u mraku, uvijek pustim glazbu sa zvučnika. Od glazbe ja ne čujem šuškanje u šumi, a divlje zvjeri znaju da na livadi ima nekog.
Nakon postavljanja opreme, što je s kolimiranjem potrajalo oko pola sata, bio sam spreman za početak promatranja.
Podaci o promatranju
Broj promatranja 2022-14
Datum 18.12.2022.
Vrijeme 18:00 – 19:10
Lokacija Jošavica
Temperatura -3°C
Vlažnost nvisoka
Prozirnost moguća tanka naoblaka, izmaglica
Granična magnituda 21.10
Seeing dobar
Instrument SkyWatcher 300/1500 GoTo "Tristač II"
Kuglasti skupovi u Andromedi
Prije odlaska na promatranje nisam uspio pronaći kartu sa lokacijama kuglastih skupova u Andromedinoj galaksiju koju sam si priredio prije mjesec dana. Naime, nakon skiciranja Andromedine galaksije shvatio sam kako mogu je barem tucet kuglastih skupova u dometu 300mm teleskopa. Iz tog razloga sam pripremio detaljniju kartu regije same galaksije i potom je uspio zagubiti. Zato sam kartu otvorio na mobitelu i s jednim okom gledao povremeno na ekran mobitela, a drugim okom kroz okular. Istovremeno dok sam se borio s kartom na ekranu mobitela, okulari i finder su se krenuli magliti da to nije bilo normalno. Odlučio sam upaliti grijač okulara, a bez findera ću se već nekako snaći.
Prvi na redu je bio G76, tj. Bol338, kuglasti skup pokraj M32 i sljedeći najsvjetliji u galaksiji nakon G1.
G76 (Bol338), GC, m=14.2, And
143x HYP: Nisam vidio sam kuglasti skup, ali sam se poslužio ovim povećanjem kako bih pronašao asterizam kraj kojeg se skup smjestio.
300x PL: Na većem povećanju vidim skrenutim pogledom ,,mutnu zvijezdu" na lokaciji skupa. Zapravo, ,,mutna zvijezda" je krivi izraz, jer se skrenuti pogledom jasno kuži kako objekt koji promatram nije zvijezda. Sjaj zvijezde tik iznad G76 je veći od samog skupa. Iskorištavam priliku kako bih na temelju obližnjih zvijezda procijenio prividan sjaj kuglastog skupa na 14. magnitudu, što je blizu službene vrijednosti od 14,2.
Očekivao sam kako će ,,zvijezda" 14. magnitude biti puno lakša za uočiti jer sam se oko G76 malo namučio.
G78 (Bol023), GC, m=14.2, And
143x HYP: Uočavam tražene zvijezde pomoću kojih se usmjeravam na lokaciju G78. Uspio sam i njega uočiti, kao veoma tamnu zvjezdicu.
300x PL: Veće povećanje ne otkriva ništa novo, skup je i dalje zvjezdolik te bez detalja. Dosta ga je teško za uočiti.
Malo sam razočaran težinom uočavanja skupova pa zaključujem kako večeras nije noć za takav posao. Odustao sam od traženja G185, koji se već gubi u svjetlini jezgre Andromede, a i za 0.3 magnitude je tamniji od dva skupa koja sam dosad vidio.
Prilikom promatranja skupova otkrivam da mi stolac stalno propada u nakvašeno tlo. Manipuliranje opremom u rukavicama je otežano te cijelo promatranje postaje pomalo frustrirajuće. Prebacujem se na sektor u Perzeju koji sam planirao večeras promatrati.
Sektor neba RA 03h 30m DEC +40° 00′ do RA 04h 00m DEC +60° 00′
Krenuo sam prvo tražiti skup NGC 1348, ali kako je skup taman, odlučio sam si pomoći finderom. Otkrio sam pritom da se finder smrznuo, što je uništilo sliku njemu. Cijeli prizor u okularu imao je patinu, a zvijezde su izgledali kao kristali leda. Odlučio sam iz tog razloga prvo obići neki sjajniji otvoreni skup, kalibrirati GoTo na njemu pa onda ponoviti traganje za NGC 1348.
NGC 1444, OC, m=7, Per
143x HYP: Vidim nakupinu sitnih zvijezdica oko jedne samotne, izrazito sjajne zvijezde. Okular se unatoč grijanju magli pa je ove sitne zvijezdice teže uočiti.
NGC 1348, OC, m=n/a, Per
NV 143x HYP: Vidim 2-3 zvijezde i mutnu pozadinu iza njih. Skrenutim pogledom se naziru pojedine zvijezde u pozadini.
Smatram kako skup nisam vidio jer je provjera lokacije kroz finder bila nemoguća.
Fajrunt
U ovom trenu sam postao frustriran do te mjere propadanjem stolca u blato da sam odustao od promatranja sektora. Morao se gnijezditi na stolcu da bih dosegnuo okular, a od tih pokreta stolac bi se samo dublje ukopao u blato. Zapravo je kombinacija smrznutog findera, okulara koji se magli i mene grintavog dovela do toga da sam odustao od promatranja. Počeo sam se spremati i u 19:40 sam već bio na putu kući.
Svaka čast na volji, postalo mi je hladno i od samog čitanja promatranja *šešir*
Toliko si to plastično opisao da skoro da se osjeti kako toneš u blato... *zubko*
*šešir* za upornost, volju i rezultate koje tako lijepo dijeliš sa svima nama.
Pa makar i (zbluranom) olovkom *zubo*
Bravo za trud oko istraživanja lokacije!
Možda promatranje nije bilo najuspješnije, ali sam počeo skidati kuglaste skupove u Andromedi. Sve me strah što će biti kada dođe veći teleskop, cijelo promatranje ću moći posvetiti jednoj galaksiji.
Vrlo zanimljiv put *da*. Kad će doći novi teleskop? Pol metra *zubko*?
Teleskop je naručen, a rok isporuke piše 3-6 mjeseci. Nadam se da bi negdje u periodu od travnja do lipnja 2023. mogao doći.
I da, 508mm :-)
Citat: Acheron u 20.12.2022. u 09:08:36 sati
Teleskop je naručen, a rok isporuke piše 3-6 mjeseci. Nadam se da bi negdje u periodu od travnja do lipnja 2023. mogao doći.
I da, 508mm :-)
Koji si model kupio? Mogu se već sad rezervirat za bacit pogled kad dođe? *zubko*
Što ćeš sa Tristačem? *kokice*
Citat:
Teleskop je naručen, a rok isporuke piše 3-6 mjeseci. Nadam se da bi negdje u periodu od travnja do lipnja 2023. mogao doći.
I da, 508mm
Suuuuper ! Čestitam ti !
Hvala. Radi se o Taurusu T500, profesional.
Za pogled kroz teleskop, riješit ćemo nešto.
A Tristač će ići na bubanj nakon što 500tku uglazbim.
Citat: Acheron u 20.12.2022. u 09:08:36 sati
Teleskop je naručen, a rok isporuke piše 3-6 mjeseci. Nadam se da bi negdje u periodu od travnja do lipnja 2023. mogao doći.
I da, 508mm :-)
Kako ste Ken i ti Ach kupili teleskope iz prve lige, bilo bi super da organizirate "demonstraciju" kad bude toplije i kad 500tka dodje. *da*
Stvarno si zaslužio više veliki teleskop!
Dovoljno si mlad da stigneš ponovno provjeriti sve ngc-e i ic-e. I sve neviđene.
*šešir*
Citat: Acheron u 20.12.2022. u 15:28:19 sati
Hvala. Radi se o Taurusu T500, profesional
...
Ludilo! *šok* *da* *tu*
Citat:Eyepiece height at zenith: 195cm
Na ovom nema lomljenja leđa. ;-)
Kakvi su planovi s Taurusom: hoćeš uzimati DSC dodatak ili ćeš nešto drugo složiti?
Ne trebam DSC, uzeo sam verziju s grijačima sekundarnog. Kasnije ću samo složiti ekvatorijalnu platformu jer će to uvelike olakšati promatranja (zbog velikih povećanja) i kod skiciranja.
Što se tiče visine okulara, visok sam 188 cm, a na ovih 195 cm trebat će dodati cca 10cm ekvatorijalne platforme. Vjerojatno ću otkantati promatranja u zenitu, ali o tome ću odlučiti kada dođe vrijeme odabira/izrade stolca tj. lojtri za promatranje.
Hoce ste stati u autu ?
Da, u potpunosti je rasklopiv (truss dizajn) i zauzimat će manje mjesta od trenutno 300/1500 SkyWatchera.
Kada se rasklopi zauzima oko 65x65x55 cm + trussovi. Sve će stati u prtljažnik.
50 santi *ooo*
Je li teško ručno kontrolirati takav teleskop?
Kada imaš veće povećanje objekt ti brzo bježi, kako onda na miru promatraš?
Vidjet ćemo.
Čitam da ti "zanatski" teleskopi su liga iznad po lakoći ručnog praćenja u odnosu na masovnu proizvodnju (SkyWatcher, GSO, ExploreScientific).
Ništa EQ platforma ?
Ček da teleskop dođe pa ću onda odlučiti što mi treba, a što ne treba
Citat: Acheron u 26.12.2022. u 18:11:59 sati
Vidjet ćemo.
Čitam da ti "zanatski" teleskopi su liga iznad po lakoći ručnog praćenja u odnosu na masovnu proizvodnju (SkyWatcher, GSO, ExploreScientific).
Jesu, jesu, ne brini
Za pokoji pogled kroz pilu pomoći ćemo ti da složiš npr. OnStep GOTO *da*
Kad sam objavio da mi je stigao Obsession 15" UC bio si daleko od većeg teleskopa (kako si rekao primio si tada 2,5 plaća u 5 mjeseci) pa sam ti 21.02.2012. napisao: "Gledaj Ach, nastaviš li tako rasplakat ćeš me i neće mi ostati ništa drugo nego da se počnem izvlačiti na svoje godine, ispričavati se i početi te uvjeravati da ćeš u slijedećih mnogo mnogo manje od 34 godine imati puno puno veći i bolji teleskop ..."
Bio sam dobar prognozer *ritmika*
Kako si se samo toga sjetio... *šešir*
:-)
Evo, u ove dvije poruke je sažeta poanta amaterske astronomije. Prenijeti tu fascinaciju svemirom, tu bubu koja se vrti u potpisu, drugome...uživo, preko foruma, weba, fejsa, fotografija. To je to *he*
C/2022 E3 - 30.01.2023.
Nakon 6 tjedana kilavog vremena, eto me opet za teleskopom. Bilo je ovo neplanirano, kaotično i navrat-nanos organizirano promatranje. Najveći problem je što mi je auto na servisu, a u njemu je sjenilo za teleskop i dvogled. Iz tog razloga sam se se na terenu morao "snalaziti"
U Novo Čiče sam stigao oko 18:15 i do 18:30 oprema je bila posložena. Kao da sam prvi put postavljao teleskop u životu, odabrao sam lokaciju s padom terena tako da sam kasnije stalno morao paziti na ravnotežu na stolcu. Nebo je u početku obećavalo, dapače, bilo je poprilično vedro i mjesečina je šibala sve u šestnaest. Kada sam se primio kolimacije, a bilo je to oko 18:40, počeli su se prvi ,,čuperci" oblaka pojavljivati na od jugozapada ka jugoistoku. Pogledao sam Sjevernjaču kroz teleskop, a ona izgleda kao komet. Defokusiram njenu sliku, a kad sjena sekundara je skroz van centra – kolimacija ne valja. Iz nekog razloga ta borba s kolimacijom je potrajala 15 minuta. Ne sjećam se da sam prilikom zadnjeg promatranja imao značajan udarac teleskopom prilikom transporta ili sličnu nezgodu. Kako god, kako večeras na tapeti nisu bili planeti, seeing je bio nikakav i htio sam promatranje obaviti brzo – kolimaciju sam podesio približno. Potom je uslijedilo poravnjavanje teleskopa prema zvijezdama, a kad ono, spomenuti čuperci se pretvorili u oblačnu zavjesu. Nekako sam poravnao po Capelli i otprilike naciljao Betelgez kroz oblake i rekao da je to to. Kako je nebo bilo u oblacima, okrenuo sam teleskop ka Mjesecu, koji se još donekle jasno vidio.
Naciljao sam Mjesec, postavio nosač mobitela i pripremio se za snimanje edukativnih videa kako bih ubio vrijeme dok oblaci ne prođu. Taman sam naciljao kadar na ekranu, trebao stisnuti ,,Snimaj", kad nema više Mjeseca... sakrio ga oblak. Kvragu. WhatsUp grupa AD Beskraja gori, neki imaju više sreće od mene, neki misle da su smiješni. Kako god bilo, prolazi tako pola sata i naoblaka puca na sjevernom horizontu, ali nikako da očistio oko Sjevernjače. Već sam pomislio da sam u lošem vicu, kad oko 19:35 se oblak konačno raspao.
Odmah sam krenuo prema kometu i eto ga u tražiocu teleskopa. Sjajna mrlja, niti traga zelenoj boli, ali je bio lako uočljiv. Postavio sam ga u okularu, na 89x povećanja i primijetio da je kraj njegove jezgre zvjezdica. Već nakon 30 sekundi primijetio sam da se komet pomaknuo u odnosu na zvijezdu! Kroz glavu mi je proletjela misao kako imam Eustahija Brzića u okularu i kako je glavna stvar večeras zapravo bilježiti njegovo kretanje. Sam komet niti u okularu nije bio zelen, izgledao je kao blago ovalna mrlja koja prema sredini postaje ,,gušća", ali niti u jednom trenu nije dovoljno gusta da jezgra postane disk svjetla ili mutna zvijezda. Sljedećih 10 minuta pratim položaj kometa, a kako bih lakše procijenio položaj, podižem povećanje na 143x.
Položaj kometa bilježim na sljedećim koordinatama:
19:47 09h 16m 35s +79° 44' 05"
19:48 09h 16m 25s +79° 44' 01"
19:54:30 09h 15m 39s +79° 43' 39"
Prema ovim brojevima komet je u približno 7 minuta prešao 145" (lučnih sekundi), što je usporedivo s 3 prividna promjera Jupitera u okularu. Tom brzinom kretanja komet u sat vremena 1242", tj. ¾ prividnog promjera Mjeseca na nebu. Na osnovu promatranja prividan promjer kometa sam procijenio na 5 lučnih minuta kada koristim skrenuti pogled i 3 minute direktnim pogledom. Šteta što se Mjesec umiješao u promatranje jer vjerujem da bi bez njegove smetnje uočavanje repa bila čista formalnost. Sve u svemu, lijepo je konačno vidjeti malo sjajniji komet na nebu i biti za teleskopom.
Gledao sam taj film :)
Došlo malo pojačanje u ergelu, 102/500 akromat. Ugodno me iznenadilo što uz njega dolaze Super Plossl okulari umjesto onog Barium smeća. U budućnosti je plan nabaviti 2" dijagonal da mogu sve okulare koristiti. Ovaj 1.25" koji je došao uz teleskop mi se čini kao nešto što će vinjetirati.
Zamislio sam ga kao teleskop koji će biti stalno u autu, u gepeku, za brza promatranja.
(https://i.postimg.cc/Vk2T2HbT/image.png)
*da*
Konačno si poslušao onu: "Nije život jedan teleskop." *:-P
Kako vidimo, nije loš ni kao vaza. *zubko*
Eeee, jučer ga testirao. Iznenadio me na prvu koliko se vidi kroz mali promjer.
Čekam samo da montažu riješim jer trenutni stalak za fotiće je muka za koristiti.
Ode i ti u staklare...
Odlicna ideja, treba imati nekog malisu bas za te potrebe *hopla*
A tebi ce bas sluziti svojoj svrsi
Prvo svjetlo s Yammatom
Što mi se sve dogodilo u životu od zadnjeg promatranja... pa to nisu istine.
Prije 10 dana, kada sam se borio s oblacima da vidim nesretni i precijenjeni ,,zeleni komet", stvari su bile puno jednostavnije. Bio sam na uhodanom, sigurnom poslu, s karijerom u blago uzlaznom trendu. Večeras je priča bitno drugačija. Dobio sam ponudu za posao koji je po mojim mjerilima ,,once in a lifetime" prilika, a kakva se rijetko pruža bedacima poput mene. Radim veliki iskorak (na bolje), mijenjam sigurno za neizvjesno, ali si istovremeno otvaram mnoga vrata i buduće prilike. Iz tog razloga cijeli tjedan ,,titram", spavam slabije, ali i smješkam se od sreće zbog prilike koja mi je pružena. Inače, kada kažem ,,bedak", ne doživljavam se kao nesposobnu ili neobrazovanu osobu, već je to aludiranje na činjenicu kako sam formalno i dalje ,,geodetski tehničar srednje stručne spreme", kojem se posrećilo da zapuca iznad svoje kategorije. Kroz koji mjesec nadam se završiti fakultet, a time ću se riješiti te ,,ljage" zvana srednja stručna sprema. Nažalost, stručna sprema nije mjerilo znanja i sposobnosti, ali u našem društvu je ,,imanje papira" često jedino mjerilo vrjednovanja pojedinca.
Morao sam vas zadaviti svojom srećom u uvodu, šteta da ostane nezabilježena. Tekst će se u nastavku prebaciti s filozofije na praktičnu astronomiju. Postoje neka pitanja na koja moram odgovoriti: Zašto Yammat? Kakvo prvo svjetlo?
Yammat
Ponukan dobrim vijestima počastio sam se prvi namjenskim pomoćnim teleskopom u svojoj 20 godina dugoj karijeri promatračke astronomije. Kupio sam refraktor akromat promjera 102mm s 500 mm fokusa. Kako se karakteristike takvog teleskopa skraćeno pišu ,,102/500" i čitaju ,,stodva petsto" od tud i ime teleskopa – Yammat. Naime, Yammat je naslušaija radio postaja na 102.5 (stodva-pet) MHz. Ako slučajno ikad ovo pročitaju, pozdrav Biliću i Matanu.
Yammat je zamišljen kao mali instrument za kratke i brze poglede, koji bi uvijek spreman čekao priliku za promatranje u stanu ili autu. Sada kada idem na promatranje neizbježno gubim 30-45 min da bih otišao do svojih i prikupio svu opremu. Ponekad je 45 min jednostavno sve što imam na raspolaganju i iz tog razloga odlučio sam imati teleskop koje će biti tu, pri ruci kad zatreba. Osim toga, 300/1500 ne može ponuditi tako široka vidna polja kao Yammat. Kada u budućnosti nabavim 2" dijagonal, moći s na teleskopu postići vidno polje od skoro 4°. To je dovoljno da strpam cijelu Andromedu i sve što pripada oko nje. Naravno, ovako široko vidno polje otvara i nove prilike za skiciranje. Trenutno Yammat nosi šrot fotostalak, ali uskoro se nadam pribaviti rabljenu EQ3 montažu, koja će biti više nego dovoljna da nosi ovog mališana.
Prvi test Yammata
Zadnjih dana je neobično vedro, ali i hladno. Kad kažem neobično vedro, praktično od 18.12. nije bilo poštene vedre noći, skoro 6 tjedana. Ako se i razvedrilo, pun Mjesec je bio tu kao smetnja. Večeras je priča drugačija, lagano mutno i vedro nebo, a Mjeseca nema do 21:10. Zgrabio sam brzo Yammata s popratnom opremom i otišao do svojih po stalak. Mislio sam iz Novog Čiča promatrati, ali sam otkrio da mi je u stanu na fotoaparatu ostala prišarafljena pločica od stativa. Ništa, natrag u Veliku Goricu po pločicu, a kako sam se već vratio, zaputio sam se prema Bukovčaku, di sam prije Mars gledao, kako bih testirao teleskop.
Montirao sam teleskop na stalak i otkrio kako klizi stalno, tj. ne drži visinu nad horizontom. OK, bit će gnjavaže. Ipak, ugodno iznenađenje je kada teleskop postavite u 5 minuta sa svime. Kao prvu metu naciljao sam Sirius, kako bih pogledao kolika je kromatska aberacija i podesio finder. Ubacio sam 17mm Hyperion za 29x povećanje i naciljao na zvijezdu. Sama kromatska nije bila problematična, vidjela se, ali nije bila dosadna i smetala previše. Ako je 29x dobro na Siriusu, bit će i na ostatku neba.
Sljedeći objekt je bila Orionova maglica sa susjedama.
Messier 42, NEB, m=4.0, Ori
29x HYP: Veoma sjajna maglica, proteže se oko 25 x 10 lučnih minuta u vidnom polju. Vidi se kako je Huygensova regija oko Trapeza sjajnija, ali nema onih finih detalja u vidu ,,mramorne teksture" maglice koji se inače vide u većim teleskopima. Na ovako malo povećanju uočava, iako uz poteškoće, sve četiri zvijezde Trapeza. Vjerujem da će pod tamnijim nebom pogled biti puno bolji.
Messier 43, NEB, m=9.0, Ori
29x HYP: Tamna, vidi se kao ,,atmosfera" oko zvijezde NU Ori.
NGC 1973, NEB, m=n/a, Ori
NGC 1975, NEB, m=n/a, Ori
29x HYP: Obje maglice se vide kao veoma tamna koprena koja se pruža među zvijezdama.
C/2022 E3, komet, m~6.0, Tau
29x HYP: Veoma sjajan komet, malo tamniji od M42, ali lako uočljiv. Vidim centralnu kondenzaciju koja ovako na povećanju od 29x izgleda dosta sitna. Samoj ovalnoj glavi kometa procijenio bih dimenzije na oko 10 x 8 luč. minuta.
Kada sam promatrao komet pojavio se auto iz kojeg je gospodin upitao ,,Mogu li vam se pridružiti?". Rekoh da može, ionako nije moja livada. G. Siniša voli fotkati noćne pejsaže, vidio je mene kako snimam nešto pa se odlučio pridružiti. Ostao je na terenu nakon mene.
Messier 45, OC, m=1.2, Tau
29x HYP: Skup je stao u cijelo vidno polje, ali je povećanje toliko veliko da se efekt ,,skupa" čak niti ne osjeti koliko bi čovjek očekivao. Oko sjajnijih zvijezda vidim slabašne atmosfere, ali vjerojatno se radi o rasipanju svjetla, a ne o maglicama.
Za kraj da se pomučim, odlučio sam potražiti malo izazovniji objekt.
NGC 2024, NEB, m=n/a, Ori
29x HYP: Ekstremno tamna fleka koju sam uspio uočiti samo zato jer sam znao gdje treba gledati.
Zaključak
Yammat je zgodan teleskop, stvarno se brzo postavlja, a kromatska aberacija nije tako odvratna kako sam se bojao. Mogao bih čak reći da je jedva uočavam. Doduše, promatrao sam samo na 29x, možda će se veća povećanja pokazati problematičnija. Prvo iskustvo je pozitivno i za sada Yammat puno obećava.
Ja sad dalje čekam da prognoza nešto obeća kako bih bacio opet pogled na nebo.
Više detalja na
https://zvjezdopisi.com/2023/02/09/prvo-svjetlo-s-yammatom/
Sjećam se da je i Bobo imao pozitivne riječi za ovaj akromat. Gdje si ga nabavio? Kod nas u TCu ima 102/500 StarQuest akromat. Je li to isti vrag samo drugo ime?
E nije StarQuest, već Startraveler. Kupio u TC-u.
Bojim se da je StarQuest neka jeftinija verzija s lošijom optikom i popratnim sadržajima.
Mene je ugodno iznenadilo što sam dobio Super Plossl okulare uz teleskop.
https://tavcso.hu/en/productgroup/SWR1025az3
Ovo je naručivo i u TC-u, SWR1025, izbjegavaj crveni, on je smećast.
*tu* Znači sve sa te stranice se može u TCu uzet. Dobro je to za znati.
Čak imaju i veće verzije...120 mm i 150 mm. 120 mm se baš čini zgodan scope za jako malu cijenu, a mogao bi ići na AZ4. 150 mm je već dosta para za akromata. Za tu cijenu bolje uzet 150 mm maksutova.
Acheron čestitam na profesionalnom uspjehu i na novoj igrački! *pljesk*
Osjeti se zanos u tekstu, da mi skoro dodje da i ja nekog "Yammata" nabavim....
Bilo bi zanimljivo pročitati i opis malo dužeg promatranja (i skica *da* ).
Citat: Lucius u 10.02.2023. u 19:11:12 satiSjećam se da je i Bobo imao pozitivne riječi za ovaj akromat
Aaaa, malo sam pomiješao. Bobo je imao recenziju 120 mm, a ne 102 mm. :-)
Mene je svrbjelo 102 ili 120, ali sam rekao da na kraju ipak bolje 102. Toliko je lagan i malen da bi ga se dalo prošvercati u avionsku prtljagu bez većih problema.
Meni je i dalje, iako sam gledao kroz mnogo toga, pogled na Plejade kroz 102/500, 2" dijagonal i ethos 10 jedna od najljepših slika.
Čestkitke na novom teleskopu i karijernom skoku *ritmika*
Citat: Lucius u 10.02.2023. u 21:04:38 satiAaaa, malo sam pomiješao. Bobo je imao recenziju 120 mm, a ne 102 mm. :-)
Ja sam imao 120/1000 prvi teleskop, ovo je nešto drugo. Svi 102/500 akromati su isti vrag, samo je Vedran uzeo OTA verziju koja dođe s plosslima. StarQuest kombinacija doše s onim vulgaris "super" okularima koji su sve samo ne super. Ovi kratki jeftini akromati su baš dobra stvar za mala povećanja. Ljudi se forsiraju da na velikim teleskopima dobiju mala povećanja, što mi je potpuno apsurdno jer veliki promjeri jednostavno nisu za povećanja 20-60x. Za cijenu poštenog okulara velike žarišne duljine, evo uzmeš kratki akromat.
Citat: Astrobobo u 11.02.2023. u 07:23:50 satiJa sam imao 120/1000 prvi teleskop, ovo je nešto drugo
A možda je netko drugi dao recenziju, ali znam da je 120 mm f5 bio na tvojoj stranici:
http://www.recenzije.astrobobo.net/sky-watcher-startravel-120/
Znaci malisa ce biti od koristi *tu*
Cestitke za skop a i za posao, na tom polju sam i ja nedavno napravio pa rekao bih isti korak i mislim da u potpunosti znam kako ti je *zubko*
Citat: Acheron u 09.02.2023. u 07:34:55 satiDošlo malo pojačanje u ergelu, 102/500 akromat. Ugodno me iznenadilo što uz njega dolaze Super Plossl okulari umjesto onog Barium smeća. U budućnosti je plan nabaviti 2" dijagonal da mogu sve okulare koristiti. Ovaj 1.25" koji je došao uz teleskop mi se čini kao nešto što će vinjetirati.
Zamislio sam ga kao teleskop koji će biti stalno u autu, u gepeku, za brza promatranja.
(https://i.postimg.cc/Vk2T2HbT/image.png)
Moj prvi teleskop <3 I uz sve puno skuplje i vece kasnije, on ima svoje mjesto. Kad sam vidio da je 'keeper' nadogradio sam mu focuser. Sad je dušu dao za široke kadrove sa nightvisionom
Pribavio jučer EQ3 za mališana, sad je to setup zaokružen :)
Jučer je za teleskopom bilo super! Evo teaser za jednu od tri skice koje su napravio sinoć *ritmika*
Čitam sve ovo i uživam, baš je lijepo kada nekoga krene. Uvijek takve stvari dođu zasluženo.
Čestitke za travelscope, to je prava stvar uz velikog dobsona.
Ja sam neiumjerno uživao u svojem 120/600 na az4, premda nikada nisam bio istinski zadovoljan sa slikama iznad ca 70x. Za widefield, zakon.
Ali jooooj 20" teleskop, ludnica. Kakakv je vremenski plan do nabave?
Jedva čekam izvještaje. :-) Gledam te Tauruse već neko vrijeme i jednom kada se odlučim za veći (=doživotni) scope, definitivno idem na takvu "zanatsku" izvedbu. Dosta negativnih stvari sam pročitao oko serjskih SkyWatcher i ES u tom rangu od 18" naviše. Gledao sam i Hubble Optics ultra kompaktne, ali ni to mi se ne sviđa, to će na svakome povjetarcu plesati ko jedro.
Tako da sigurno pravi izbor.
Sretno!
Čekanje za "bika" je od 3-6 mjeseci službeno, ali čuo sam od ljudi da je znalo biti 8 mjeseci.
Kako sam ga naručio krajem studenog, tako da očekujem sredinom godine. Lipanj? Srpanj? Svibanj? Tko će ga znati, samo neka ga dobro sastave :-)
Jel znaš da ti Taurus koristi dialektrički premaz na zrcalima?
Ne znam, zrcala bi trebala reflektirati 96% svjetla. Kako to postižu mi nije bitno dokle god radi *zubo*
Citat: Acheron u 15.02.2023. u 21:30:11 satiNe znam, zrcala bi trebala reflektirati 96% svjetla. Kako to postižu mi nije bitno dokle god radi *zubo*
Sa njihove stranice:
"For the most demanding observers, we offer a series of Professional mirrors manufactured from carefully annealed SUPERMAX®33 glass (equivalent to the popular Pyrex glass) manufactured by SCHOTT in Germany. This material has a very low factor of thermal expansion of 3.25 x 10-6 K-1 (like pyrex), and high rigidity. As a result, surface deformations are minimal and allow observation to be started 2 times faster compared to BK7 mass-produced mirrors. All Professional mirrors have advanced metallic-dielectric coatings with increased efficiency of up to 96% in the visible spectrum. They have a unique serial number and quality certificate confirmed by test results."
Ali dobro, mislim da ovo nije dielektrik u pravom smislu (jer to nitko ne radi) već samo ojačano na aluminij da daje dodatnu reflektivnost. Ako je direktno na staklo onda jbga.
Evo doživljavaja od odlične večeri 13.02.2023.
Nekako nemam volje duplati si posao s formatiranjem teksta na forumu (jer copy/paste izbaci nečitljivu masu slova) pa ću samo iskrcati link na post. Tam je već sve zbegecano za čitanje.
https://zvjezdopisi.com/2023/02/13/promatranje-2023-02-13-josavica/
Osim toga, tu je i skica kometa C/2022 E3, nju ću okačiti na forum u smanjenom formatu :)
Svaka čast na skicama, ispraksirao si se kao tata-mata. Gušt gledat.
Skidaš mag13 galaksije ko ništa, šta će bit tek sa pol metarskim teleskopom ! *zubo*
Nisam znao da je kod IC 418 vidljiva centralna zvijezda tako jasno. Ja sam ovu maglicu do sada preskočio kao presitnu i bez detalja. Mora da je seeing bio stvarno dobar.
A i vidim da si prihvatio "january cosmic challenge". Jesi li vidio kakvu boju u njoj?
https://www.cloudynights.com/articles/cat/column/phil-harrington-s/cosmic-challenge-ic-418-r3366 (https://www.cloudynights.com/articles/cat/column/phil-harrington-s/cosmic-challenge-ic-418-r3366)
Skica NGC 1999 mi je super. Vrlo težak objekt za snimiti.
Sad svi čekamo tog Taurusa.... *kokice*
Ne pratim baš izazove sa CN-a, imam svoj đir :)
Apropo IC 418, ovo mi je prvi pogled na nju kroz 12". Zvjezdica je bila prisutna, malo prigušena svjetlinom maglice. Davne 2007. gledao sam maglicu kroz 8" teleskop i tad je bila samo sjajan, blijedi disk. Niti jednom prilikom nisam uočio boju, a iskreno, nisam je ni tražio. Navikao sam da su DS objekti sive mrlje pa se više ni ne trudim. Možda ću s Taurusom morati promijeniti navike.
Bio sam dvije večeri za teleskopom, 13. i 14.2.
Evo doživljaja s druge večeri
https://zvjezdopisi.com/2023/02/15/promatranje-2023-02-14-josavica/
Prošli put sam zaboravio navesti objekte koji nisam uspio vidjeti. Ovaj put sam ih naveo kako ne bi ispalo da vidim sve u što uperim teleskop.
Hvala na čitanju :)
Volim čitat tvoje izvještaje, stvarno djeluju motivacijski *da*
Hvala :)
Jučer sam se pridružio ekipi na kratkom promatranju u Bukovčaku.
Sinoć je bila zadnja prilika za vidjeti nešto na nebu prije nego što Mjesec krene smetati. Vrebao sam taj utorak od sredine prošlog tjedna, kada su prognoze usuglašavale oko vedrine. Posao je pak imao druge planove za mene pa sam danas završio 250 km dalje, u Čepinu tj. Osijeku. Ipak, došao sam kući oko 19:30, slistio štrukle, pozdravio bolju polovicu (hvala joj na strpljenju) i već oko 20h bio na putu. Odlična stvar je što sada teleskop, Yammat, je cijelo vrijeme u autu, sa montažom i okularima, tako da nisam morao gubiti vrijeme na sakupljanje opreme na relaciji grad-selo.
A prema čemu sam putovao? Odazvao sam se na poziv Uroša da dođem u Bukovčak do vikse. Manje-više redovito odlaze tamo kada prilike dopuste pa ne bi bilo lijepo od mene da ih ne obiđem, ipak su na mojem terenu.
U Bukovčak sam došao pola sata kasnije i naletio na pravu astronomsku komunu. Pričica, pivce, vatrica, crvene lampice, zujanje montaža i Orion na nebu. Di ćeš bolje! Kasnije smo se našalili da je to komuna za neizliječene astronome amatere. Smjestio sam se malo dalje od ekipe i logorske vatrice, ipak sam pustinjačkih sklonosti te krenuo blejati po nebu. Kako je Yammat teleskop za gušte, nisam se zamarao s planovima, samo sam ga okrenuo gdje mi se svidjelo.
Nastavak priče na...
https://zvjezdopisi.com/2023/02/21/uroseva-astronomska-komuna/
Svaki put kad objave neko svoje astro druzenje to mi izgleda bas perfekt!
Vjerujem da je drustvo i druzenje bilo vrhunsko *pljesk* *pljesk*
Acheron, imali smo promatranje isti dan i fino da mogu usporediti pogled na Oriona.
Zanimljivo da spominješ izduženje/krilo na istočnom rubu. Ja sam promatrao na x60 i prvi put sam vidio izduženja i na zapad i na istok. Napisao sam u dnevniku: "Maglica je jasna bez treperenja zvijezda. Čak i na ovom malom povećanju vidljive su 4 zvijezde trapeza. Prvi puta da vidim kako se dio maglice proteže na desno i lijevo (poglavito desno) kao krak od trapeza..." Za M43: "Iznad trapeza blago je vidljiva M43. Možda sam ovu maglicu uočavao i ranije, ali sam mislio da je dio M42."
Ono što me iznenadilo (nisam obraćao pažnju ranije) da je ta maglica magnitude 9. Čudno da je mogu vidjeti dok par metara iz mojih leđa blješti lampa od javne rasvjete. *zubo* Stvarno bi trebao ići u mrak. *he*
Za M41 sam samo napisao da sam je lagano pronašao. Puno zvijezda, nisam brojao kao ti haha. Nisam baš detaljan u nekom opisivanju jer ja sve pišem kad završim sa promatranjem.
Zapad mi nema taj jasan prst, već je onako, neka lepaza koja se širi i kopni prema rubu.
Kad se zasitiš 20'' teleskopa onda je slijedeći korak ovo:
https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5 (https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5)
Rastava je u paketu s teleskopom? *zubo*
Kaže Astroshop da je očekivano vrijeme isporuke 20" nakon 20.5., dakle lipanj
I robot koji diže tonu i sastavlja i rastavlja/sprema teleskop, možda i veći auto
Citat: tome u 23.02.2023. u 17:27:48 satiKad se zasitiš 20'' teleskopa onda je slijedeći korak ovo:
https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5 (https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5)
Ah, ti dosadni 'Merikenci... Imaju svega obilja... *zubo* Di smo mi od 65" dobsona...
S tim teleskopom moraš ND filter koristiti na M42
Citat: Acheron u 23.02.2023. u 18:09:49 satiS tim teleskopom moraš ND filter koristiti na M42
A od Mjesečeve svjetlosti odmah izgubiš vid ak pogledaš. *zubo*
Citat: tome u 23.02.2023. u 17:27:48 satiKad se zasitiš 20'' teleskopa onda je slijedeći korak ovo:
https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5 (https://explorescientificusa.com/collections/newtonians/products/optiques-fullum-folded-newtonian-65-f-3-5)
Sreća nije skup... :-D
Gle mu zrcala...5 ljudi ga kolimirat treba.
Zadnje dvije noći bio sam veoma vrijedan. Sve u svemu, skoro 6h sam proveo zureći kroz okulare. Prognoza i nebo su surađivali tako da će uskoro biti opširnih izvješataja i fenski šmenski skica.
Za početak da malo kontriram onaj Stipini NGC4565
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/03/NGC-4656-sketch.jpg)
Čekaj, to je skica? *šok* *pljesk*
Kad vidim ovakve skice, dobijem volju i sam ih raditi.. No nisam talent za crtanje/skiciranje.
Uuuuu, dolično se to u okularu vidi! *pljesk* Kako li će tek sjajiti u 50-tki. *:-P
Vrh!
Predobro!
Evo sad si me podsjetio da iglu nisam nikad promatrao, ne znam zasto, nije bas ni toliko sitna *he*
Si zadovoljan okularom?
Evo promatranja koje je iznjedrilo skicu NGC 4565 u pisanom obliku.
Kako se ne bih zafrkavao s formatiranjem teksta prenosim samo uvod i link na Zvjezdopise.
U postu na blogu nalazi se skica Leo Clustera, velikog jata galaksija na koje sam potrošio dobar dio večeri. Skica nije nešto spektakularna pa je nisam zalijepio na forum.
Jošavica 2023-03-21 (https://zvjezdopisi.com/2023/03/26/josavica-2023-03-21//)
Nakon krasnog Messierovog maratona u Istri, došlo je vrijeme za bavljenje astronomijom na moj način. Scenarij je čitateljima mojih izvještaja već odavno poznat: Vedran sam na brdu, usred nigdjezemske lovi veoma tamne fleke.
Utorak mi je bio zadnji radni dan na poslu pa kući došao malo kasnije i malo smeten. Smetenost je uzrokovala da sam bio sporiji u pripremama i poslovično zaboravan. Kao primjer, pokupio sam teleskop na selu i sjetio se da nemam akumulator. To je zahtijevalo povratak u stan po isti, tako da sam na lokaciju došao oko 19:50, umjesto u željenih 19:00. Onda se pak priprema teleskopa za promatranje (kolimacija) iz nekog razloga otegnula i tek sam u 20:40 bio spreman za promatranje.
Lijepa NGC4565 skica , skoro ko fotka. Baš je i Stipe snimio, pa se može usporediti *da*
Prošli tjedan sam uspio uloviti dvije noći za redom za promatranje. Ovo je izvještaj s druge večeri.
To promatranje je iznjedrilo najbolji pogled na M51 koji sam ikad imao. Shodno tome je iznjedrilo i najbolju skicu M51 koju sam ikad napravio. Više na linku:
Trnovac Glinski 2023-03-22 (https://zvjezdopisi.com/2023/03/22/messier-51/)
Hvala na čitanju.
Ovaj APM zoom ima tako veliko vidno polje na svim povećanjima?
Da, blago varira od 66 do 67°, ali to se ne primijeti u okularu.
Odličan izvještaj! A sve sam više fasciniran tvojim skicama! *gj*
To je ogromna pozitivna razlika u odnosu na hyperion (čak i mark IV) zoom
Za sad sam oduševljen okularom.
Mislim da će Hyperion 17, 10 i planterni okular uskoro na bubanj, a ja krećem ganjati koma korektor.
Zar tako smeta koma na f4,9?
Meni ne smeta, ali dolazi mi f/4.2 teleskop...
Aham...onda ima smisla. :-)
Užitak je ovo čitati, meni se skica Leo Cluster područja jako sviđa. Baš ću prošvrljat tim područjem da koliko ću ih sam vidjeti.
Koliko je izazovnije crtati tako nešto naspram samo slike što vidiš u okularu?
Pročitao sam i izvještaj s Messiera u Istri, jako lijepa uspomena mi je vožnja biciklom oko Višnjana i prolazak kroz polja lavande na putu prema zvjezdarnici. Nisam bio u RH ove godine, ali iduće ću nastojati doći (Iako mi se ove brojke od 80ak objekata u par sati čine nedostižne *zubko* )
Citat: Acheron u 23.03.2023. u 21:32:13 satiZadnje dvije noći bio sam veoma vrijedan. Sve u svemu, skoro 6h sam proveo zureći kroz okulare. Prognoza i nebo su surađivali tako da će uskoro biti opširnih izvješataja i fenski šmenski skica.
Za početak da malo kontriram onaj Stipini NGC4565
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/03/NGC-4656-sketch.jpg)
Acheron,
razorio si sistem sa ovom skicom.... To je to.
Bravo *šešir*
Što se tiče kome... Ah... jednom kada ju vidiš je ne možeš više ne vidjeti.
Ja sam prvih par godina koristio jednak f4,9 bez koma korektora, ali od kada sam ga nabavio, više ne napušta fokuser. Ali treba naglasiti da sam ja još uvijek "manual" i objekti pri promatranju driftaju od ruba do ruba; korektor tu radi veliku razliku.
Kod praćenja je ipak nešto drugačije. Ako se radi o malom objeku koji je u centru, slika objekta ne trpi. U tom slučaju trpi jedino estetika cijelog polja, toliko više koliko je više sjanih zvijezda u polju.
ALI...Estetika je također važna... A važno je uživati u pogledima :-)
Tomo, vidim da imaš Morpheus okulare. Kako si zadovoljan sa njima?
Citat: Antoto u 27.03.2023. u 18:02:06 satiKoliko je izazovnije crtati tako nešto naspram samo slike što vidiš u okularu?
Pa dosta je zahtjevnije. Prvo tražim fleke na rubu vidljivosti u okular, a kada ih nađem onda se bavim njihovim smještajem u prostoru i crtanja istog na papiru. Kako kod skica koje pokrivaju područje veće od jednov vidnog polja okulara radim greške u položajnom smještaju detalja, na ovoj skici Leo Clustera sam "varao". Zvijezde sa skice sam identificirao u Cartes du Cielu te iskoristio njihov točan položaj iz planetarija da ih nacrtam na prazan list papira. Potom sam ponovno smjestio galaksije na skicu s položajima relativnim u odnosu na zvijezde. U kratko, povećao sam si obim posla za 5x :D
Citat: Tomislav u 27.03.2023. u 19:40:33 satiŠto se tiče kome... Ah... jednom kada ju vidiš je ne možeš više ne vidjeti.
Ovo si baš dobro napisao, nisam je dosad primjećivao dok nisam krenuo testirati okulare. Iz tog razloga ću požuriti s kupovinom koma korektora. Koji korektor koristiš? Naginjem prema Explore Scientificu, ali u glavi mi se vrti pomisao da se riješim kome jednom za svagda i uzmem (preskupi) Paracorr.
Citat: Lucius u 27.03.2023. u 19:45:03 satiTomo, vidim da imaš Morpheus okulare. Kako si zadovoljan sa njima?
PRE zadovoljan. Magični okulari. Ne samo da su odličan value for money, i da su odlični prema rubovima, daju odličan spacewalk feeling, i da imaju vrhunsku transmisiju, negu sam najbolje ikad poglede na planete imao kroz njih - daju fantastčan kontrasti i izvedbu boja! Moram staviti ruku na srce i priznati da su barem tako dobri kao (nešto) skuplji Pentax XW, ako je suditi po pogledima koje sam imao kroz XW 5mm. Ovdje govorim o Morpheus 9mm i 6,5mm (imao sam priliku probati i 12mm), ali treba naglasiti da nisam nikada uspoređivao usporedive fokalne dužine sa Pentaxima XW.
Citat: Acheron u 27.03.2023. u 20:01:43 satiOvo si baš dobro napisao, nisam je dosad primjećivao dok nisam krenuo testirati okulare. Iz tog razloga ću požuriti s kupovinom koma korektora. Koji korektor koristiš? Naginjem prema Explore Scientificu, ali u glavi mi se vrti pomisao da se riješim kome jednom za svagda i uzmem (preskupi) Paracorr.
Explore Scientific. Ja prezadovoljan. Bez brige, očisti komu na rafraktorsku kvalitetu! Optički nemaš što brinuti. Prednost Paraccora je što jednako učinkovit i mnogo lakši za korištenje, i robustniji komad opreme, ali Televue proizvodi su u Europi prešli svaku granicu razumnosti što se tiče cijena - ovo sada graniči sa ludilom. :-P Možda šverc iz USA... :P
Ako se dobro sijećam, mislim da je m a r k o imao ES koma korektor i nije bio oduševljen mehanikom. Istina je da helikalni dio fokusera, koji se vrti, ima malčice "lufta" - fokusira se tako da se vrh odvrtava po navoju - ali u slučaju mojeg primjerka luft je stvarno mali i neki mini-pomak helikalnog vrha korektora, ako se upće desi kada ga se optereti teškim okularom, NE utječe na sliku. Mehanički sam također zadovoljan. Nabavio sam si parfokalne ringove za okulare i tako mi svi sjednu na približno istu fokalnu točku, pa niti ne trebam puno vrtiti helikalni dio korektora.
Međutim jedna važna stvar koju je potrebno provjeriti je, koji je raspon fokusa na tvojem budućem teleskopu. Fokanim točkama svih okulara koje koristiš dodaj dodatnih +6 cm koliko je visok helikalni dio koma korektora, koji sjeda na fokuser; dakle svaki okular bude sjeo 6 cm više u fokuseru i trebaš dodatnih 6cm in-focusa da okular dosegne fokus. Što znači da može pofaliti in-focus travela ako je početna fokusna točka (= točka u kojoj okular, koji treba najviše in-travela, dostiže fokus) prenisko.
To možeš možda i mailom riješiti. Pogledaj koji od tvojih okulara doseže fokus na najnižoj točki. Probaj onda od Taurusa doći do informacije na kojoj točki (koliko cm odvrnutog fokusera) isti okular doseže fokus na Taurusu 20" f4,2. Ako je ta točka na udaljenosti višoj od 6 cm odvrnutog fokusera od cijevi, nemaš beda - i taj i svi idući okulari koji se fokusiraju na višoj točki, će ti doseći fokus.
Nadam se da nisam previše zakomplicirao :)
To je inače smo predostrožnost, rađe provjeriti prije nabave. Sumljam inače da kod teleskopa tog ranga nema dosta raspona za fokusiranje (bilo in ili out) - logično je da će se sigurno koristiti koma korektor na njima i logično bi bilo je u dizajnu to i predviđeno.
Citat: Acheron u 27.03.2023. u 14:25:27 satiProšli tjedan sam uspio uloviti dvije noći za redom za promatranje. Ovo je izvještaj s druge večeri.
To promatranje je iznjedrilo najbolji pogled na M51 koji sam ikad imao. Shodno tome je iznjedrilo i najbolju skicu M51 koju sam ikad napravio. Više na linku:
Trnovac Glinski 2023-03-22 (https://zvjezdopisi.com/2023/03/22/messier-51/)
Hvala na čitanju.
Još jedna uber realistična skica - ovaj M 51 je stvarno kao pogled u okularu za najboljih noći - bravo!
Citat: Tomislav u 27.03.2023. u 21:03:01 satiExplore Scientific.
Hvala na infu!
Trenutno na 300/1500 koristim 50mm adapter da mi svi okulari dođu u fokus tako da bi na njemu koma korektor radio bez problema.
Sad se moram raspitati za Taurusa.
Evo skiculje M44 od utorka navečer.
Uvijek se ježim skiciranja otvorenih skupova zbog mnoštva zvijezda koje treba ucrtati, ali u ovom slučaju je bilo baš zabavno.
Ovo je bila brzinska skica iz dvorišta pa nema neku posebnu priču iza sebe.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/03/20230327_M44_32x_public.jpg)
Meni osobno su zvjezdani skupovi (bilo koje vrste) najdraži DSO za gledati. Skiciranje je vjerojatno zeznutije. Vidim sa refraktorom se gledalo...haj na tristaču pa onda skica. *zubo*
A baš si majstor za skice! Respect! *pljesk*
Puno se izdogađalo prošli tjedan pa sam ostao dužan report i skicu s promatranja od ponedjeljka, 12.06.
Ovo nije promatranje novim teleskopom :-D
Jošavica 2023-06-12 (https://zvjezdopisi.com/2023/06/12/promatranje-2023-06-12-josavica//)
Zagorio sam kao stari lonac. Osim lova na supernovu kroz tanke oblake krajem svibnja, nije bilo poštene vedre noći i prilike za promatranje. Bilo je oblačno, kišno, pljuskovito i varijacije na temu. U takvoj situaciji kada sam vidio da se prognozira vedrina za ponedjeljak navečer, nije bilo dvojbe, odmah sam si prilagodio život kako bih mogao otići pod nebo.
Utovario sam teleskop u auto, usput pokosio travu (koja za tri dana će izgledati kao da nikad nije košena) i krenuo na put u mrak. Kako me ulovila glad od košnje, plan je bio u letu proći kroz najpopularniji lanac junk food-a u Hrvatskoj, ali kada sam vidio gužvu u njemu, istog trena taj plan je propao. Nema smisla trošiti vrijeme na čekanje u redu, sigurno ću naći nešto po putu u Petrinji. Mislio sam kako radi kakva pekara ili dućan, jer nije kasno, još ima dnevnog svjetla. Prevario sam se, svi dućani po putu su radili do 21h i jedina opcija mi je bila benzinska. Kupio sam dva pakiranja mini kroasana na jednoj i nastavio prema brdima.
Znao sam što me čeka u tim brdima oko Jošavice. Kako kiša pada gotovo svaki dan zadnja dva mjeseca, vlaga i komarci su vjerojatno nepodnošljivi. I stvarno su bili. Na brdo sam došao oko 22:15, još su se vidjeli zadnji tragovi dnevno svjetla, a komarci su me samo čekali. Zzzzzzzz oko glave, zzzzzzz oko ušiju, zzzzzzzz po nosu, čelu, obrazu, šakama, vratu... svugdje zzzzzz. Uz to je temperatura bila normalna za ovo doba godine, tek 15°C, a ja dijete klimatskih promjena došao u kratkim rukavima. Na svu sreću uzeo sam dugu trenirku sa sobom te je instant navukao kako bi se zaštitio od zime i krvopija. Dok sam slagao teleskop čuo sam topot nečeg dalje niz puteljak na kojem parkiram. U trenu sam protrnuo, a onda sam se sjetio da sam ja taj koji je apeks predator na ovoj livadi. Kako ne bih čuo topote i šumove, a i ti isti topoti i šumovi čuli mene, pustio sam glazbu na zvučnik i nastavio sa pripremama teleskopa.
nastavak na webu...
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/06/Messier-4-sketch-125x.jpg)
Sve bih, al ne bih zanemario topot! *zubko* :-D
*gj* :-)
I post koji ste vjerojatno svi čekali *ritmika*
Veliki teleskop (https://zvjezdopisi.com/2023/06/18/astronomski-vikend-uz-novi-teleskop/)
Prije 10 dana došao je email sljedećeg sadržaja:
Dear Vedran Vrhovac,
Thank you for your order! Your article has finally reached our warehouse and will be shipped soon.
To je to, nakon 7 mjeseci čekanja veliki teleskop koji sam naručio spreman je za isporuku. Sljedećih dana sam čekao email s podacima za praćenje pošiljke. Podaci o pošiljci su konačno stigli u ponedjeljak i krenulo je bjesomučno stiskanje ,,F5" na stranicama dostavne tvrtke. Ponedjeljak – nema pomaka. Utorak – pošiljka preuzeta. Srijeda – pošiljka se nešto mota ono Municha. Četvrtak – pošiljka stigla u Hrvatsku. Opa! Pale se alarmi, hoće doći u petak ili ponedjeljak? Pošiljka je u skladištu samo 4km, da uzmem škare za žicu i krenem noću u ,,oslobađanje teleskopa"?. Držao sam fige i samo govorio ,,dođi u petak, dođi u petak, dođi u petak...".
Petak ujutro, 7:05, stiže poziv: ,,G. Vrhovac, imamo pošiljku za vas". Dogovaram sa dostavljačem detalje preuzimanja, sjedam u auto i pičim do svojih. Otkrivam gdje je kamion, mašem, zovem i eto dostavljača minutu kasnije, iskrcava paletu s ogromnom kutijom u dvorište. Trag tinte na papiru i to je to, ostao sam solo s paketom.
Velkiša
*pljesk* *pljesk*
Super izvjestaj Vedrane! *pljesk*
Lijepa proslava godisnjice udruge. Svaka cast sto ste se odrzali toliko dugo, a sad mozete gustati u "mrcini" ljepotama nocnog neba!
*tu* *scope*
Ovo još nije na Zvjezdopisima tako da imate eksluzivu (s tipfelerima) od sinoć.
Kasnije dodam koju fotku.
2023-07-12 Jošavica
Već mjesec dana traje drama s mojim novim teleskopom – Taurusom T500. Nakon testiranja i mjerenja zaključak je da su trussevi, tj. štange koje drže teleskop na okupu, 20mm predugi. Iz tog razloga mi je fokus samo 2-3mm iznad ruba fokusera, što nije dovoljno za sve okulare. Nakon što sam ustanovio grešku s dobavljačem sada čekam nove trusseve ispravne dužine. U međuvremenu mi doma leži teleskop sa zrcalom od 508mm faking milimetara! Što da radim? Naravno da sam nešto iskemijao.
Doskočio sam problemu i osmislio adapter koji mi je Lovro isprintao. Adapter omogućava da 1,25" okulare gurnem u cijev 2" fokusera kako bi ih primaknuo fokusu. S adapterom mogu postići fokus s planetarnim okularima koje imam, kao i sa SkyWatcher Panorama. APM Zoom, koji ima najkorisniji raspon povećanja, je nažalost i dalje van funkcije. Situacija je takva kakva je pa sam se s takvim djelomično korisnim teleskopom zaputio u mrak.
Na put sam krenuo oko 20h. Vozio sam po magistralama do Jošavice, bez autoceste, i razlika u vremenu dolaska je bila u samo 5 minuta. Krenuo sam tako rano da sve lijepo postavim bez žurbe i strke, ipak je veliki teleskop u igri. Osim toga, želio sam da se teleskop čim bolje ohladi.
Na putu do Jošavice shvatio sam da u atmosferi ima puno prašine. Zalazak je bio okupan u zlatnim i bakrenim tonovima što je značilo da je pola Sahare u zraku. Takva situacija ne slovi dobro za prozirnost, opet ću imati mliječno, svijetlo nebo. Tako je i bilo na kraju kada sam konačno stigao na lokaciju. Okolna brda su sva bila presvučena nekom patinom, kao da je izmaglica u daljini.
Kada sam došao na brdo, puhao je lagani južni vjetar (dovoljno da teleskop učini samovoljnim), bila su 24°C uz iznimno suh zrak. Dakle ni truna vlage, svaki korak je dizao prašinu. Da tome doskočim, pošto je zrcalo na Taurusu više izloženo prašini, kupio sam ceradu za šatore koju razvučem prije postavljanja teleskopa. Na taj način barem u krugu 2m oko teleskopa se ne diže prašina. Osim suhog vremena, dočekali su me komarci i skakvci, a u travi su zrikvaci bili zaduženi za zvučnu kulisu.
Nakon što sam postavio i složio teleskop, a to je stvarno proces od samo 10 minuta, zabavljao sam se fotkanjem okolice. Pustio sam teleskop da se malo ohladi kako bih ga mogao kolimirati. Sam proces kolimacije je čudan. Koristim laserski kolimator koji je dobro kolimiran. S njim podesim sekundarno zrcalo, potom primarno, ali kako sam paranoičan spram tih lasera, uvijek provjerim na zvijezdama situaciju. Zvijezde nakon te kolimaciju pokazuju skroz drugu priču, uvijek imam još dosta za šarafiti. Sljedeći put ću probati kolimaciju sa chessierom, koliko god bila muka raditi s njim na ovako velikom teleskopu. No kada sam podesio na Sjevernjači kolimaciju trebalo je još pričekati samo mrak, koji kreće od 23:20. Na agendi je bilo skiciranje M8.
Kada se već dovoljno smračilo, oko 22:45, krenuo sam skicirati zvijezde u M8, a maglici ću se posvetiti kada padne astronomski mrak. Zvijezde uzimaju dosta vremena i šteta noć trošiti na njihovo pikanje po papiru. Ovaj put sam varao pa sam zvijezde sjajnije od 11. magnitude isprintao na A4 papiru, kako bih lakše zadržao proporcije na skici. Pikanje zvijezda sam odradio na 142x, koristeći 15mm SkyWatcher Panoramu okular. Onda sam shvatio manu svog adaptera, ne mogu staviti OIII filter koji stvarno treba kod maglica ovako nisko nad horizontom da bi prodisale. Morao sam se vratiti na 23mm SkyWatcher Panoramu da mogu staviti filter i onda maglicu pikati s njim. Ovo je sakrilo dio detalja koji se mogao vidjeti i bez filtera u maglici. Sa skiciranjem sam bio gotov oko 23:45 i onda sam odlučio preći na druge objekte.
Prvo sam bacio pogled na M22, nije izgledao nešto posebno pa ga neću niti spominjati previše.
Sljedeća stanica je bila M57. Odlučio sam vidjeti mogu li uočiti središnju zvijezdu u njoj. Ubacio sam 3,2mm okular za bijesno povećanje od 670x i krenuo zvjerati po maglici. Dakle, M57 je bila ogromna. Inače je sitna, ali kada je vidite na ovom povećanju zauzima valjda 1/5 vidnog polja. Filing je kao da vam mrav hoda preko objektiva kamere pa izgleda kao Godzilla na snimci/fotografiji. Unatoč tome što je maglica bila ogromna, od središnje zvijezde ništa. Mooožda sam u jednom trenu uoči magličastu kvrgicu u sredini maglice, ali daleko je to od zvjezdolike pojave koju bih trebao vidjeti. Nažalost, toliko sam se fokusirao na središnju zvijezdu da ostatak maglice nisam doživio, iako ovako iz glave pamtim da je bio pun finih nijansi i detalja.
Nakon M57 na red je došla NGC 6543. Imam želju u ovoj planetarnoj maglici uloviti detalje. Unatoč želji nije mi večeras pošlo za rukom. Maglica je ekstremno sjajna u okularu, izgleda kao spljošteni prsten ili pravokutnik sa izrazito zaobljenim vrhovima. Kad kažem prstenasta struktura, mislim na to kako se vidi da je obod maglice sjajniji od središta, iako je razlika u sjaju malena. U sredini se od bliještanja maglice jedva nazire središnja zvjezdica. Ne mogu reći da je ovaj pogled otkrio nešto više od tipičnog pogleda na maglicu kroz 300mm.
Kako sam već imao to bijesno povećanje namješteno, prebacio sam se na M13. Znate kako izgleda M13 kroz 500mm? Ne znam jer ne stane u vidno polje. Vidio sam veliku masu zvijezda, zgusnutu u sredinu, ali bez mliječnosti, s bezbrojnim lancima zvijezda koji izviru na sve strane. Skup je izgledao kao glava Meduze, gdje je glava sama jezgra skupa, a ,,zmijska frizura" predstavlja te lance. Sam skup je bio veći od vidnog polja okulara. Inače, na ovom povećanju su zvijezde zbog seeinga (a vjerojatno i okulara koji visi u adapteru) izgledale kao mali diskovi. Kada sam se izdovoljio na bijesnom povećanju, prebacio sam se na 15mm SkyWatcher Panoramu i ugodnijih 143x. Želio sam samo baciti pogled na skup i krenuti dalje. E pa tu su se stvari otele kontroli. Dakle, M13 je izgledao bolje nego na bilo kojoj fotografiji koju sam vidio. Da, možda fotografije pokažu više, ali ta kombinacija sitnih, a opet ne pretjerano svijetlih zvjezdica i to njih na stotine. Fotografije uvijek ,,preprže" zvijezde i ispadnu nekako velike, ne znam kad će se na fotografijama zabilježiti ta delikatnost sitnih zvjezdica. Možda ako Hubble okine kakvu osrednju ekspoziciju, da zvijezde ne izgore, pa tu fotografiju resempliraju na rezoluciju od cca 1 lučne sekunde. Ono što je još bilo bolje, kada sam pažnju maknuo s tog grozda zvjezdica shvatio sam da se pri rubu skupa, među lancima i nizovima zvijezda, krije još jedna populacija finih, sitnih zvjezdica. Nisam ih čak vidio kao pojedinačne, nego kao fino granulirani slabašan plavičasti sjaj. Jesam rekao plavičast? Nisam obraćao pozornost na boje, ali nekako pamtim da su bile plavičaste. Promjer skupa sam procijenio na 2/9 vidnog polja, tj. oko 7,5 lučnih minuta.
(https://live.staticflickr.com/65535/52986030753_fe6384b377_c.jpg) (https://live.staticflickr.com/65535/52986030753_b0a9999d19_o.jpg)
M13 (https://flic.kr/p/2oJcfWn) by Jasmin Dolamic (https://www.flickr.com/photos/187465955@N03/), on Flickr
Ova fotka gledana, dok ne kliknete na nju da je vidite u full rezi, dočarava pogled na M13 pri 143x.
U jednom trenu sam malo pomaknuo teleskop od M13 i uočio sjajnu, veliku, ovalnu fleku – galaksiju. Galaksija je u središtu imala disk neznatno svjetliji od ostatka galaksije, a u središtu tog diska krila se zvjezdolika jezgra. Ova galaksija je čest suputnik na fotografijama M13 a radi se o NGC 6207.
Neobično je opet ručno tražiti objekte, ali moram priznati da je gušt. I dalje sam brži od GoTo i jednostavno nema tog petljanja po tupim tipkama kontrolera na kojem 5x moram stisnuti ,,Yes" s razmakom od sekunde da bi se teleskop pokrenuo. Uz gušt traženja objekta očito je kako su kuglasti skupovi večeras raspoloženi pa sam se prebacio na M92. Na 143x ukazao mi se grozd zvijezda sa mliječnom, ovalnom jezgrom koju čak niti moćnih 508mm nije razlučilo na ovom povećanju. M92 je pokazao nekoliko tuceta pojedinih zvijezda, a najviše mi je pažnju zaokupio vijugavi lanac zvijezda koji se pružao s lijeva na desno, malo ispod jezgre i u obliku položenog, spljoštenog slova ,,S". Promjer skupa sam procijenio na 1/7 vidnog polja, tj. oko 5 lučnih minuta.
Već je bilo prošlo 00:30 i trebalo je razmišljati o završetku promatranja. Ipak je sutra radni dan. Šteta, jer vrijeme je bilo više nego ugodno. Kratki rukavi, 22°C i još uvijek okoliš suh kao barut. Za kraj sam odlučio baciti pogled na jedan obližnji kuglasti skup, na pola puta između M13 i M92. Iz trećeg pokušaja sam ga uspješno naciljao, a radilo se o NGC 6229. Skup se pri 143x puta prikazao kao sjajna gruda svjetla, relativno malena i veoma sjajne jezgre. Zapravo je profil sjaja skupa bio takav da mu je naglo raste sjaj prema od ruba prema središtu, a samo središte je neproporcionalno veliko. Pojedine zvijezde nisam vidio, već samo grubu granulaciju pri rubovima. Ništa neočekivano, povećanje je ipak relativno maleno, a NGC 6229 se smjestio na 100.000 svjetlosnih godina od nas te je jedan od udaljenijih kuglasti skupova. Promjer skupa sam procijenio na 1.1 lučnu minutu koristeći dvije sjajne zvijezde na desno od skupa.
Nakon NGC 6229 bilo je krajnje vrijeme da pakiram prnje i krenem kući. Već je kucnulo 00:45, a do doma imam sat vremena vožnje. Na kraju sam potrošio 10 minuta na fotografiranje panorame horizonta, kako bi se vidjelo u kojem smjeru ima svjetlosnog onečišćenja i do kud. Kada sam s tim poslom završio upakirao sam sve u auto i točno u 01:30 krenuo kući. Reći ću samo da mi treba više vremena za spremiti okulare nego teleskop.
Reći ću samo da skroz čitam tvoje zvjezdopise i primjećujem da su se počele pojavljivati boje u tekstovima. *zubo*
Ako bude sreće, dolazim na LSP da samo 2 minute pogledam M13 kroz to čudo. Poslije toga mogu odmah doma.
Mislim da trebaš već sada napraviti listu čekanja za tvoj okular kad imaš najvećega.
;-)
Super! Kakvi će tek pogledi biti kada se svi problemi riješe i kada nebo bude odlično. *da*
Lijepa pričica. Gledao sam jednom davno M13 kroz hvarski teleskop (65 cm). To zrcalo i nije neke kvalitete, jer služi isključivo za fotometriju, ne sjećam se detalja ni povećanja, ali bilo je impresivno. Možeš možda na fotografiji vidjeti više detalja, ali prema doživljaju slike u okularu, to je novinski papir.
Wow, kakva priča! Meni s ečini da bi astrofotografi trebali koji puta "svoje" objekte pogledati kroz veliki teleskop. Čisto da se dobije osjećaj kako napraviti neku prirodniju obradu.
Ima na stranici obsession teleskopa usporedba pogleda na M13 kroz razne promjere primarnih ogledala - od 12,5 do 25 inča. Pa uz to jedan pogled kroz 8".
Svaki puta kad sam poželio i kratko imao celestron 8 sjetio bi se te slike...
Za centralnu zvjezdicu u M57 kažu da treba 17". Znači kad bude bolje nebo.
Ili i visina.
Čitao sam jednom da su razdvajali Antaresa 15" obsessionom ali - s 2400 m - bili su na parkingu pored velikog teleskopa na Kanarima :)
Kad budeš mogao koristiti okulare koje želiš, to će biti prava stvar.
Posrala me još jedna vedra noć koju sam proveo sa starim drugom Hrastom. Baš sam ovih dana završio prekucavanje dnevnika za 2006. godinu pa me podsjetilo kako smo prije skupa išli na brda. Malo me šorala nostalgija.
U međuvremenu, dok ne opišem ostatak promatranja evo skica M8 kroz Taurusa. Cca 3h eskpozicije kroz 2 noći
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/07/Messier-8-sketch-20inch.jpg)
Skica ti je brutalna! *pljesk*
Kad vidim tvoju skicu, tek onda mi je jasno koliko malo se vidi kroz moj mali instrument..
No, kako to da ova skica nije okularnog oblika?
Jer bi morao odsjeći 2/3 maglice ;-)
Ljepota! *pljesk*
Bolja tvoja skica nego moja fotografija :-D
Citat: OuttaControlCRO u 15.07.2023. u 23:33:20 satiBolja tvoja skica nego moja fotografija :-D
Fotografi, ajde svi na vizualu, vidite što propuštate *zubo*
Pisani dio promatranja koje je popratilo skicu M8
2023-07-14: Čavlovica (https://zvjezdopisi.com/2023/07/14/2023-07-14-cavlovica/)
Zadnjih par godina provodim na sređivanju dnevnika promatranja. Od 2005. do danas nakupilo se puno toga u dnevnicima. Računao sam da imam max 3000 unosa u dnevnik, a već sam na 3600 i još ima toga za prekucati. Sređujući unose iz 2006. prisjetio sam se na vremena (popraćena na prvoj inkarnaciji foruma) kada sam ,,izašao iz ormara". Naime, te godine sam se priključio na Astroforum i postao dio astronomske zajednice.
Među prvim ljudima kojeg sam upoznao je bio Matija, aka Hrast. Prve korake u astronomiji radili smo zajedno, od rastjerivanja magle do odlazaka na Petrovu goru. Danas smo prijatelji, čak i familija. Eto kako jedan forum, jedan blesavi hobi spoji ljude. Zapravo vrijeđam astronomiju kada kažem da je blesava zanimacija. Rekao bih da nema bolje hobija i razonode od nje. Širinu koja astronomija nudi, vanserijske ljude koje sam upoznao, situacije u koji sam se našao... nema boljeg. Prateći komentare drugih, rekao bih da dijelimo slično mišljenje. Otići pod nebo na par sati, sam ili u društvu, stvarno je vrhunski doživljaj.
Čavlovica...
Acheron skica je mrak.
Drago mi je da se uhodavaš sa novim instrumetom.
Opis promatranja lajkam!
Moram se pohvaliti da sam imao priliku poviriti kroz T500 jučer na Platku.
M51, M101 su me oborili s nogu!
M57 ajme meni, M17...
NGC 7331 i Stefanov kvintet su se vidjeli.
*šešir*
E onda znaš kako mi je :-)
Jel ti lakše prenosit i upravljat sa T500 nego sa Tristačem?
Pa definitivno je lakše prenositi T500, ništa nije tako nezgrapno da se ne može dobro uhvatiti. Što se tiče upravljanja, kretnje teleskopa su lagane i glatke, iako ima puno više hodanja jer je os rotacije na jednom kraju teleskopa, za razliku od Tristača, gdje je u sredini.
Citat: Acheron u 16.07.2023. u 09:01:04 satiPisani dio promatranja koje je popratilo skicu M8
Među prvim ljudima kojeg sam upoznao je bio Matija, aka Hrast. Prve korake u astronomiji radili smo zajedno, od rastjerivanja magle do odlazaka na Petrovu goru. Danas smo prijatelji, čak i familija.
Trebam neke pare, oš mi posudit? *zubo*
Ne pretjeruj, nismo krvno srdstvo da te moram trpit *zubo*
Sinoć opet bio za teleskopom, ali malim. Pisana riječ kroz par dana, za sada samo skica.
Ja odo liječiti nesanicu do sljedećeg vikenda *ritmika*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/07/NGC7000-IC5070-sketch.jpg)
Nakon dugog čekanja došle su popravljene štange za teleskop. Brzo sam ih testirao u srijedu fokusirajući sliku na oblake, tj. koliko se moglo dobiti oštru sliku ruba oblaka i zaključio da je to to. Definitivno su bolje nego prošle.
Na prošlom sastanku ADI-ja pozvao sam članstvo da dođu baciti pogled kroz BAT. Datum događaja je odlučeno da bude 11.8., taman prva večer godišnjeg odmora. Odazvao se samo Filip. Da ne budemo sami cimnuo sam još neke ljude pa su se na kraju odazvali Nikolina, Igor, Marko, Tomislav i već spomenuti Filip. Tjedan na poslu je bio kaotičan i doza astronomije mi je bila nužna kao lijek.
Skupili smo se u Velikoj Gorici, kog Lidla (jer sve velike avanture kreću od Lidla) i zaputili se prema Hotnji. 35 minuta kasnije bili smo na livadi na rubu sela. Postavio sam teleskop, kolimirao i bacio pogled kroz njega prvi. Morao sam se uvjeriti da daje oštru sliku. I davao je! S olakšanjem sam rekao društvu da možemo krenuti.
Prvi na listi je bio M13. Ubacio sam za početak 15mm UWAN okular za laganih 145x povećanja. Uvjerio sam se pogledom kroz okular da je sve ok i prepustio sam teleskop drugima. Čuli su se uzdasi oduševljenje, opisivanje, pokušaji brojanja zvijezda. Ma milina od reakcija.
Nakon M13 prebacili smo se na M11 kako bi pokazao usporedbu između kuglastog i otvorenog skupa. Opet je ljude oduševio prizor, iznenadila ih je količina zvijezda i rekao bih da su svi polovili razliku između ova dva objekta.
Oni koji su čekali svoj red za teleskop pazili su na meteore. Tomislav je ulovio jednog koji je postao mjerilo za večer. Svaki sljedeći koji je bio ljepši od prosjeka bi komentirali, a Tomislav bi na kraju zaključio ,,ali nije bio kao onaj koji sam ja vidio".
Nakon M11 prebacili smo se na M17. Rekao bih da je novajlijama za teleskopom pojam ,,maglice" najviše apstraktan. Nisam prvi put čuo reakciju ,,Pa lijepo se vidi, a ima i tu nešto mutnog, neka fleka u okularu." Onda moram objašnjavati da je fleka to što je bitno. Sve u svemu, na kraju su svi vidjeli labuda u okularu. Da začinim pogled, stavio sam OIII filter. Iako se puno više maglice vidjelo društvu su nedostajale zvijezde u okularu. Tko bi to očekivao.
Sljedeće su bile M51 i NGC 5195. Rekao bih da ljude nisu nešto oduševili. Em su bile na sjeverozapadu, gdje svijetli Zagreb, em su bile nisko nad horizontom. Meni se pogled na ove galaksije učinio kao kroz Tristača. Spirala se vidjela, ne može se fulati. Prešli smo na sljedeće objekte nakon ovog blagog ,,antiklimaksa".
Okrenuo sam na Veil, prvo istočni dio (NGC 6992/5). Ljudi su skoro popadali s lojtri od prizora, a Filip se zalijepio za okular na 15min. Kada smo potjerali Filipa prebacio sam teleskop na NGC 6960, Zapadni Veil. Iako manje spektakularan od Istočnog, ljudima je bio nadasve zanimljiv. Dok sam vozio teleskop od Istočnog do Zapadnog Veila opazio sam Pickeringov trokut. Nevjerojatno je koliko se lako vidi u BAT-u.
Sljedeći objekt je bio M27. Na 94x s OIII filterom bio je presvijetao. Filip je prvi prigovorio na količinu svjetla. Da ljudi, s ovakvim teleskopom dođete do situacija da imate previše svjetla na deep sky objektima. Naime, što se dogodilo? Vanjski rubovi ,,Dumbela" su bili tako svjetlo da središnji ,,pješćani sat" (aka Dumbel) jedva kužio! Kada sam prebacio na 145x bez filtera pogled je bio puno bolji i svi su bili zadovoljni viđenim.
M57 je poslužila kao antiteza M27. Za M27 sam objasnio da je ista kao M57, samo što je gledamo bočno i bliža je, a M57 je dalja i gledamo je iz "ptičje perspektive". . M57 je jasno pokazivala prsten i nije se mogla fulati. Opisao sam je kao ,,kondom maglicu" a najbolje je bilo kada se Nikolina približila okulara i nasmijala uz komentar ,,fakat je...".
Za kraj balade je pao pogled na Saturn. Vidjela su se 4 mjesečica, prsten, ali i atmosferska disperzija. Ipak je planet bio tek 20° nad horizontom. Već je kucnulo 00:30, tj. promatrali smo 3h bez prekida i pritom vidjeli tek 9 objekata. To samo govori koliko se detalja u objektima vidi kada smo se toliko zadržali na njima. Naravno, pogled na svaki objekt popratio sam kratkim objašnjenjem što se gleda i kakva je njegova priroda. To uvijek završi u dubokim raspravama i pitanjima, baš kako i priliči kad se čovjek podsjeti da je malen ispod zvijezda.
Ma super!
Ekstra! *ritmika* *pljesk* *tu* Drago mi je da su problemi napokon riješeni.
Jel ti dobro drži kolimaciju?
svaka čast na odlicnom promatranju, neka i napokon sve radi kako treba *pljesk*
Citat: Lucius u 12.08.2023. u 21:22:08 satiJel ti dobro drži kolimaciju?
Nisam testirao
Kako sam imao priliku poviriti kroz takav instrument, mene su i m57 i M27 "izule iz cipela"!
Drago mi je da sve štima, a i vedro je ovih dana. *tu*
Ma to je sad to, sljedeći tjedan dana sam na Mljetu i nadam se uloviti 3 dobre noći za promatranje. *hopla*
Konačno! :-)
Je li Paracorr još na putu?
Još je na putu... valjda bude do kraja godine
Kondom maglica :-D Odličan izvještaj, baš se osjeti atmosfera *tu*
Prvi dan godišnjeg na Mljetu i prvo promatranje.
Mljet je grbav otok, šumovit i nema baš otvorenih prostora s čistim horizontom. Kao pripremu za godišnji proučio sam gdje bi moglo biti zgodno za postaviti teleskop i prva odluka je pala na južne padine brda podno Babinog Polja, gdje vodi puteljak do Odisejeve pećine.
Skrenuo sam autom na ,,cestu Maslina" i krenuo se spuštati po kaldrmi prema lokaciji. Prvo mi je za oko zapelo pusto parkiralište, odmah poslije sela. Pogled s njega je otvoren na pučinu, u smjeru jugozapada, ali zatvoren sa svih drugih strana. Spustio sam se niže i na jednom križanju makadamskih puteva naletio na nešto što bi moglo biti divlje parkiralište. Idealna lokacija. Puno otvorenija, pogled na pučinu je i dalje otvoren, a jedino brda skrivaju sjever od 20°. Kada sam izašao iz auta osjetio sam što će biti problem na toj lokaciji – vjetar. Puhala je lagana bura, a BAT je kao jedrenjak, samo čeka priliku da se zavrti na vjetru.
Odlučio sam se vratiti uzbrdo na parkiralište, ipak je zaklonjenija lokacija. Krenuo sam postavljati opremu i teleskop. Kako je dan prelazio u noć pojavila se Mliječna staza koja se spuštala do 5° iznad beskrajne pučine. Dalje nije išla, što zbog prigušenja atmosferom, što zbog tankih oblaka koje je zalazak sunca otkrio iznad horizonta. Ipak, za nas kontinentalce je lijep prizor vidjeti Mliječnu stazu kako se spušta tako nisko. Dojam je bio pojačan kada sam shvatio da se po Mliječnoj stazi kreću crne rupe. Bili su to oblaci, do te mjere neosvijetljeni beskrajem mora da su se činili kao rupe na nebu. Takve oblake zovem ,,zvjezdožderi", a njihova pojava je znak da je nebo odlično!
Krenuo sam s promatranjem oko 21:45, a kad eto svjetla na jugozapadu. Četiri svijetle točke, plavičaste, pojavile su se na pučini od nikud. Bile su to plivarice, a svaka od njih svijetli kao nogometni stadion. Nisam se mogao priviknuti na mrak od njih, iako je ostatak neba osim jugozapada ostao dobar. Ne samo to, njihovo svjetlo je bacalo slabe, difuzne sjene po okolišu. Strašno! I ona magija ,,zvjezdoždera" je nestala, jer su oblaci sada bili jasne plavičaste fleke na nebu. Nek idu k vragu!
Kako sam već potrošio vrijeme na pripremu opremu nisam odustao nego sam nastavio s promatranjem. Instrument je naravno, BAT (508mm). Seeing je bio loš, zvijezde su bile krumpiri cijelo vrijeme.
Messier 54
Nasumično sam krenuo od M54.
140x: Veoma sjajan, relativno malen kuglasti skup, promjera tek 1,5 lučnu minutu. Jezgra skupa je sjajna, a na gornjem (južnom) rubu vidim nekoliko pojedinih zvjezdica.
280x: Na većem povećanju vidim 5 pojedinih zvjezdica u skupu, a skrenuti pogled otkriva sitnu granulaciju u vanjskim dijelovima skupa.
Razlika u odnosu na 300tku je što se granulacija lakše uočava, ali to je to. Očito je skup previše nisko da bi nam otkrio tajne.
NGC 6822
Barnardova galaksija je bliska patuljasta galaksija, tek 1,5 milijuna svjetlosnih godina od nas. Težak je objekt.
94x: Vidim samo nejasnu veoma tamnu maglicu. Izgleda kao malo svjetliji komad pozadine neba
140x: Na većem povećanju mrlja pokazuje blage nijanse u svjetlini. Na donjem lijevom dijelu mrlje se nalaze 2-3 zvijezde iz naše galaksije u pravcu. Tik desno od tih zvjezdica je nekakva zvijezda, koja se na mahove čini mutna. Slična pojava je na lijevo dolje od te 2-3 zvjezdice, još jedna potencijalno mutna zvijezda.
Razočaran sam objektom, očekivao sam više od neba i galaksije. Zapravo nisam vidio ništa više niti manje nego u 300tki.
NGC 6818
Blizu Barnardove galaksije je planetarna maglica pa da vidiš što se kod nje događa.
140x: Veoma sjajan magličasti disk, okrugao. Na mahove mi se ukazuje šupljina ili tamnija regija unutar maglice. Dvije zvijezde su se smjestile kraj maglice, jedna na 5h i druga na 9h od centra maglice.
280x: Maglica je na većem povećanju također veoma sjajna. Opet na mahove vidim crnu flekicu u njenoj sredini. Kada se smiri atmosfera nazirem i nešto što bi mogla biti ovalna prstenasta struktura unutar maglice. Duža os prstenaste strukture položena je u smjeru 1h, na gornjem i donjem vrhu dira rub maglice. U sredini je prsten odmaknut od ruba maglice.
Nije loše, u 300tki mi se isto ukazivala na trenove tamnija sredina maglice, a rub maglice sam opisao kao sjajnijim od sredine. Moguće kako je taj sjajni rub prva naznaka prstenaste strukture u maglici koja se večeras znatno jasnije vidjela.
NGC 6934
Rekao sam na forumu da je ovo OK skup pa da provjerim jesam li lagao.
360x: Velik, sjajan skup, vidim dva tuceta pojedinih zvijezda. Iza njih je fino granulirana pozadina još sitnijih zvijezda. Skup je nešto sjajniji u sredini, ali nema pojavu poput jezgre, već je samo gušći. Podsjeća na Messier 22 u manjem teleskopu. Mjerenjem vremena prolaska skupa procijenio sam mu promjer na 2.2 lučne minute.
Nisam lagao, poprilično je dobar ovaj skup. Blizu je NGC 7006 pa odoh do njega.
NGC 7006
360x: Sjajan oblačak, okrugao, sjajnijeg središta. Skrenutim pogledom se nazire granulacija. Mjereći vrijeme izmjerio sam promjer skupa na 0.9 luč. minuta.
NGC 6956
Atlas je pokazao neku galaksiju pa sam otišao baciti pogled. Htio sam provjeriti da li je galaksija sama ili ima pratilje, tj. dio je jata. Želim dobiti osjećaj koliko više galaksija bih mogao vidjeti s BAT-om.
140x: Sjajna fleka, manjih dimenzija, djelomično je skriva sjaj zvijezda na desno. Vidim još jednu mrljicu, oko 1/5 vidnog polja u smjeru 1h – UGC 11620.
215x: Na većem povećanju vidim kako je galaksija rasplinuta. Izgleda kao taman disk s nejasnim rubovima u čijoj se sredini nalazi sitna, sjajna jezgra. Opet smeta ta zvijezda na desno od galaksije.
UGC 11620
140x: Veoma tamna, malena mrljica sa zvjezdicama odmah na desno.
215x: Nema promjene na većem povećanju. Malena, tamna, okrugla mrlja bez detalja.
Kao što sam i pretpostavljao, vidljiva je dodatna galaksija. Oprezno ću reći kako na temelju ovih iskustava mogu očekivati kako ću u sezoni galaksija cijelu noć potrošiti na jedno vidno polje okulara. Kad sam već kod galaksija odoh do jedne stare frendice.
NGC 7479
140x: Sjajna pruga svjetla, duga i uska. Dužinu sam joj procijenio na 2.3 lučne minute.
215x: Vidim naznake strukture u galaksiji. Tijelo galaksije je odvojeno u dva ,,čvora". Donji čvor se nalazi malo ispod središta, sjajniji je i više okrugao. Gornji čvor je duguljast i malo tamniji od prvog. Čvorovi kao da su razdijeljeni tamnom prugom/procjepom. Skrenutim pogledom na gornjem rubu galaksije vidim ,,kuku" u lijevo.
Dakle, ovo je znatan napredak u odnosu na 300tku. U njemu je ova galaksija samo pruga s kvrgom u sredini. Unatoč lošem seeingu odlučio sam provjeriti M57 i vidi li se centralna zvijezda u njoj. U ovom trenu se pojavila 5. plivarica koja mi je pičila drito u oči. Ne pretjerujem, jedan reflektor je tukao po meni! Proklete bile.
Messier 57
Nema labavo s M57, odmah udaram s najvećim povećanjem iako je seeing loš.
670x: Uspio sam uloviti središnju zvijezdu u maglici. Uspio sam vidjeti baš zvjezdicu, sitnu i v. tamnu na tri momenta, a ostatak vremena sam na momente viđao magličastu kvrgu u središtu maglice. Vjerujem da bi dobar seeing značajno pomogao.
Op, op, rekao bih da je ovo pozitivna detekcija središnje zvijezde!
NGC 7027
140x: Ekstremno sjajan, maleni magličasti disk. Ostavlja dojam mutne zvijezde koju nikako ne mogu izoštriti. Uočavam da je plavičast!
280x: Veće povećanje utrnulo je pretjerani sjaj maglice. Sada vidim kako je maglica blago ovalna, ima sjajni čvor odmaknut od centra u donjem, lijevom vrhu, a gornji desni vrh izgleda kao kakav ,,repić".
360x: Vidim dvije kvrge u maglici. Ona u donjem lijevo kutu je i dalje dominantna, kako sjajem, tako i dimenzijama. Kvrga u gornjem desnom kutu je manja, manje sjajna, ali jasno vidljiva. Između dvije kvrge je tamni ,,procjep" ili ,,zarez" koji se pruža od središta maglice blago zavinut u smjeru 10h. Na desnom rubu ne vidim takvu pojavu, već su kvrge spojene magličastim mostom.
S NGC 7027 sam završio s poluuspješnim promatranjem. Za sljedeći put biram lokaciju koja nema pogled na otvoreno more. Ako mi već moraju plivarice upropastiti komad neba ne moraju mi barem svijetliti u oči.
*hopla* Odlično. *pljesk* Volim ove usporedbe sa 300tkom.
Na stranu plastični opisi onoga šta vidiš u okularu, mene oduševljava činjenica da uspijevaš pri tolikim povećanjima ručno pratiti objekt koji gledaš... sto ti buba bauljača, koliko ti je vidno polje pri 670X, možda 10ak lučnih minuta??? Moraš stalno lagano gurat u stranu i gore/dolje, moraš imat fenomenalan feeling za to -> *šešir*
Vidno polje je 5 minuta, naciljam objekt, stavim ga na rub vidnog polja i pustim da kluzi kroz okular. Kad prođe, sve ispočetka.
Super su ti opisi *tu*.
Kako ciljaš objekt? Manjim povećanjem, pa onda podebljaš?
Da, dovoljno sam precizan da recimo imam objektu u vidnom polju na 150x
Citat: Acheron u 15.08.2023. u 17:13:59 satiVidno polje je 5 minuta, naciljam objekt, stavim ga na rub vidnog polja i pustim da kluzi kroz okular. Kad prođe, sve ispočetka.
I know the drill, been there long time ago... samo kažem, za to moraš imat strašan osjećaj pri tolikom povećanju *šešir*
Šegi, nije to problem kad se navikneš na teleskop. I ja i Jadranka smo pratili na 644x (15" sa eth 10 i 2" powermate 4) bez problema. Tek kad smo pokušali poduplati (nagler 5 mm) nije više bilo moguće pratiti.
Eto, vidi se centralna zvjezdica u M57!
Fenomenalno! *pljesk*
Odlučio sam da mene neće plivarice raditi budalom pa sam pronašao drugu lokaciju za promatranje. Između Rope i skretranja za Blato te Babinog Polja postoji nekakav kamenolom, napušten ili ne, nije mi jasno. Nakon fijaska prve noći istražio sam ga i zaključio da će biti ok. Nema tamo čist horizont i pogled na pučinu, ali isto tako nema ni plivarica da upropaste nebo.
Došao sam na lokaciju oko 20:30 i počeo sa postavljanjem opreme. Bilo je toplo, bonaca, bez daška vjetra. Zalazak sunca je otkrio kako u atmosferi ima raznog smeća, a uz to cijeli dan je bila prisutna nekakva izmaglica. Ono što je bilo dobro večeras sam ja. Bio sam odmoren, naspavan i to se osjetilo jer nije bilo ,,šeprtljavija", već je priprema promatranja išla glatko. Kada sam bio spreman da pogledam prve fotone shvatio sam da sam zaboravio vodu za piće. Kako uvijek ,,zinem" od oduševljenja pri gledanju kroz teleskop tako na promatranjima trošim vode kao zagorac vina pa biti bez vode nije bila opcija. Sjeo sam u auto, ostavio sve, i odvezao se do 10min udaljenog apartmana po bocu 1,5l vode. Nisam se bojao da će netko u međuvremenu ukrasti BAT-a jer se ne da raspremiti za 15min. Sada kada sam imao vodu, sve je bilo spremno za ono što će se pokazati kao maratonsko promatranje.
Promatranje sam započeo na sjeverozapadu, gdje nije bilo svjetlosnog onečišćenja. Na jugozapadu, iza brda, osjetilo se da su plivarice krenule akciju. SQM je u 21:38 mjerio 21.58, a kasnije oko 22:20 sam izmjerio 21.56. Mliječna staza zbog smanjene prozirnosti nije izgledala tako impresivno kao na prethodnom promatranju.
Messier 102
140x: Veoma duga galaksija, proteže se trećinu vidnog polja (što je 9 luč. minuta). Veoma je uska pa izgleda kao pruga svjetla. U središtu je sjajna regija koja se proteže oko 1/8 dužine galaksije (1,2 luč. minute), ali ta središnja regija kao da je od geometrijskog centra odmaknuta malo prema gore.
270x: Na većem povećanju ne vidim dodatne detalje, galaksija se sada pruža 2/3 vidnog polja (9,5 luč. minuta). Ispod sjajne središnje regije kao da vidim tamniju prugu, okomitu na dužu na os galaksije, ali nisam siguran u detekciju. Lijevi rub galaksije mi se čini oštrijim od desnog.
Messier 51
215x: Samo sam bacio brzi pogled na galaksiju. Spirala se jasno vidi, barem 6 zasebnih čvorića u njoj mogu prepoznati. Ne vidim druge posebne detalje, vjerojatno jer je galaksija već nisko nad horizontom, a prozirnost je loša.
NGC 5195
215x: Brzi pogled, ništa posebno. Veoma svjetla mrlja, ali ne vidim ,,most" koji je spaja s M51. Pati zbog loše prozirnosti.
Skočio sam malo do Herkula da bacim pogled na planetarku NGC 6210.
NGC 6210
140x: Veoma sjajna, malena mrljica, blago ovalna. Na mahove vidim zvjezdicu u njoj.
280x: Veoma sjajan, blago ovalni disk bez detalja.
430x: Veće povećanje ne otkriva ništa posebno. Na mahove vidim slabašnu zvjezdicu malo odmaknutu od središta u smjeru 9h. Maglica sada više izgleda kao zaobljeni pravokutnik sa stranicama omjera 4:3. Mjerim promjer maglice ,,driftanjem" na 0,35 luč. minuta.
Kada sam već blizu skačem do neke galaksije ucrtane u atlas.
UGC 10528
140x: Ništa u vidnom polju osim jedne zvijezde sa veoma slabom ,,atmosferom".
280x: Zvijezda s atmosferom je potvrđena. U samoj atmosferi zvijezda je odmaknuta u desno od njenog središta. Sama ta atmosfera je veoma tamna, okrugla i nejasna mrljica.
Skočio sam do M13 da mu izmjerim prividni promjer ,,driftanjem". Na 195x dobivam kako je vizualni promjer skupa oko 8,7 lučnih sekundi.
U blizini M13 je mala galaksija, često se pojavi na fotkama zajedno sa skupom. Inače je zanemarena pa sam odlučio malo posvetiti joj ljubavi.
NGC 6207
280x: Dakle, prepao sam se. Galaksija je sve samo ne ,,još jedna mrljica". Sjajna je, ovalna, velika i ima zvjezdoliku jezgru. Ispod jezgre, u smjeru 4h, je moguć još neki čvorić u njoj. Središnji dio galaksije je znatno sjajniji od ostatka galaksije. Dimenzije procjenjujem na 1,5 x 0,5 luč. minuta.
Spuštam se opet do Strijelca, do Barnardove galaksije. Idem pokušati uloviti H-II regije u njoj. Ispada kako su one najsjajniji dijelovi galaksije.
NGC 6822
140x: Galaksija je na rubu vidljivosti, ali ona me danas ne interesira Svoju pažnju usmjeravam na moguće mutne zvijezde koje sam vidio prošli put.
240x: Uočavam dvije mrljice gdje sam prošli put vidio ,,mutne zvijezde". Lijeva mrljica je NGC 6822-2, molekularni oblak vodika. Veoma je taman, nejasan i manji od susjedne mrljice. Druga mrljica je IC 1308. Ona je samo tamna, veća, okrugla i jednolikog sjaja.
305x UHC: Pokušao sam sa UHC filterom izvući još kontrasta, ali mrljice su nestale s filterom!
Mislim da je to to za sad od Barnardove galaksije, moram još jednom probati kada bude bolja prozirnost, najbolje s nekog promatranja u Lici u 7. mjesecu. Selim se niže, do manje opjevanih Messierovih objekata.
Messier 72
140x: Sjajna mrljica, vidim finu granulaciju po cijeloj mrljici, a skrenuti pogled pokazuje sitne zvjezdice umjesto granulacije. Nema sjajne mliječnosti u sredini skup već prema centru samo raste gustoća zvjezdica. Skup je okrugao, promjera oko 2,4 luč. minute.
280x: Vidim jasno, direktnim pogledom, 10tak pojedinih zvijezda. Skup je i dalje fino granuliran, ali se sada bolje ističe središnja regija i postoji naznaka mliječnosti u njoj. Na desnom rubu skupa, u smjeru 4h, ističe se ovalna populacija zvijezda. Ova populacija zvijezda izgleda kao diskretan oblačak, gotovo odvojen od ostatka skupa.
U 300tki su se samo skrenutim pogledom mogle vidjeti zvijezde u ovom skupu i to kada je nebo bilo jako dobro. Inače bi skup bio granulirana mrlja. M73 preskačem, ali u blizini je NGC 7009 pa odoh do nje vidjeti što se događa.
NGC 7009
140x: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja bez detalja.
280x: Ekstremno sjajna, ovalna mrlja, vidim dva tamna izdanka u njoj u smjeru 4 i 10h.
430x: Vidim prsten unutar maglice, spljošten, ovalan, dira rubove sjajnog tijela maglice na 4 i 10h. Na 10h od maglice, vidim malo odvojenu magličasti kvrgu. Na 4h v. taman i nejasni izdanak.
Kako je Pegaz već bio dosta visoko, odlazim do galaksije NGC 7479 kako bih je skicirao. Pritom uzimam manju pauzu od 5min da odmorim oči. U pogonu sam već skoro 2h i noć je veoma produktivna.
NGC 7479
240x: Skiciranje galaksije. Vidim repić, tri kvrge u glavnom tijelu galaksije i moguć diskretan oblačić na kraju repića.
Sada se već nad horizontom podigao Jarac pa odlazim do još jednog ,,zapuštenog" Messierovog objekta – M30.
Messier 30
140x: Sjajan, razlučen skup u pojedine zvjezdice. Na donjem dijelu skupa vidim tri ,,nožice" od niza zvijezda. Središte skupa je znatni sjajnije od ostatka. Skup je ovalan, a gledan skrenutim pogledom je trostruko veći.
280x: Ništa novo na većem povećanju, mliječnost u središtu skupa je definitivno ovalna. Mjerim driftanjem promjer skupa na 2,5 luč. minute.
Opet malo vrludam po nebu pa se vraćam u Pegaz. Sljedeći na meti mi je Stefanov kvintet.
NGC 7318a
280x: Tamna, okrugla mrlja i malena. Dira susjednu NGC 7318b. Jezgra je zvjezdolika.
NGC 7318b
280x: Tamna, okrugla mrlja, dira susjednu NGC 7318a. Sredina joj je svjetlija od ostatka galaksije, ali nema pojavu nalik jezgri.
NGC 7317
280x: Ovalna, veoma tamna mrlja. Veća je od para od NGC 7318 para. Imam sjajniju središnju regiju ili slabo izraženu jezgru. Zvijezda na 1h od jezgre.
NGC 7320
280x: Veoma tamna, ovalna mrljica, manja od NGC 7317, ali veća od NGC 7318 para. Nejasnih rubova.
NGC 7319
280x: Veoma tamna, ovalna fleka jednolikog površinskog sjaja. Dira zvijezdu na 7h.
Prizor mi se toliko svidio da sam ga odlučio skicirati. Skiciranje na 360x bez praćenja, dok se penjem na ljestve, pokazao se kao pravi pothvat.
Kada sam završio s Stefanov kvintetom, spuštam se do Vodenjaka da bacim pogled na Helix maglicu.
NGC 7293
Vidi se već u tražiocu.
140x: Vidim okruglu, sjajnu mrlju koja je u sredini mrvicu tamnija.
94x OIII: Veoma svjetla maglica, okrugla, prstenaste strukture. Prsten ima zadebljanje između 3 i 7h te 9 i 12h.
145x OIII: Ne vidim nove detalje na većem povećanju. U površinskom sjaju maglice uočavam lagana komešanja koja nestaju pa se jave, kao da ,,kuha". Sva ta komešanja su veoma fina pa ne mogu reći da sam neki konkretan detalje vidio.
Oko 01:10 dolazi automobil i kvari mi privremeno noćni vid. Zanimljivo je kako astronomi i običan puk uvijek konkuriraju oko lokacija za fukodrome. Uzimam pauzu da vratim noćni vid. Uočavam kako su M13 i M15 vidljivi golim okom! Provjeravam M74, ali još je previše nisko da bi se nešto posebno vidjelo. Nakon pauze krećem opet na Pegaz, napadam jata galaksija.
NGC 7768
270x: Sjajna, ovalna i malena mrljica. Svjetlija u sredini te ima sitnu jezgricu.
NGC 7767
270x: Malena, tamna mrljica, gotovo dira zvijezdu na 10h.
NGC 7765
270x: Ekstremno tamna mrlja, jedva vidljiva.
PGC 72607
270x: Ekstremno tamna, rasplinuta mrlja, relativno velika.
Fora, na kraju su pale 4 galaksije gdje je u atlasu bila ucrtana jedna. Ove galaksije pripadaju jatu Abell 2666 koje je udaljeno oko 300 milijuna svjetlosnih godina od nas. Obilazim još jednu, susjednu galaksiju – NGC 7753.
NGC 7753
240x: Tamna, ovalna mrlja čiji rast progresivno raste prema sredini te je relativno velika. Zvijezda je u doglednici s galaksijom. U smjeru 11h vidim još jednu mrljicu – NGC 7752.
NGC 7752
240x: Veoma tamna, duguljasta ovalna mrlja. Svjetlija je po dužoj osi. Ne vidim druge detalje.
Već je oko 01:30 i M74 je sada visoko nad horizontom.
Messier 74
180x: Sjajna, okrugla mrlja, velika. Ima komešanja u njenom površinskom sjaju i čini mi se kao da vidim ,,izdanke" ili spiralne krakove u smjeru 1h i 7h kako se odmotavaju suprotno od kazaljke na satu. Središnja regija je znatno sjajnija od ostatka galaksije te zauzima 1/5 njenog promjera. Promjer galaksije je mjeren driftanjem oko 4 luč. minute.
Kada sam završio sa M74 odlučio sam potražiti Andromedin padobran. Radi se o gravitacijskoj leći zbog koje se neki kvazar 11 milijardi svjetlosnih godina daleko vidi triput u formi zvjezdica 15. magnitude. Nažalost, nemam printanu kartu lokacije pa sam na temelju koordinata sljedećih pola sata nabadao po nebu gdje bi mogao biti. Na kraju je to bila jalova potraga. Za nastavak večeri se prebacujem na NGC 891. Ako sam imao sreće sa teškom M74, možda ću i sa ovom gadurom.
NGC 891
140x: Velika galaksija, tamna, duga 1/3 vidnog polja (9 luč. minuta) i otprilike 10x uža nego duža. Po sredini galaksije se pruža sjajna središnja regija, mrvicu deblja od ostatka. Središnju regiju presijeca tamna pruga, jasna kao dan. Pruga ne dijeli regiju po pola, već je dio ispod pruge ipak nešto manji od onog iznad.
215x: Na većem povećanju pruga se sada nazire preko cijele galaksije, tj. pruža se otprilike ¾ dužine. Prugu lakše vidim u desnoj polovici galaksije, a i dalje je prisutan efekt kako ima više galaksije iznad nego ispod pruge. Druge posebne detalje nisam uočio.
U atlasu je blizu NGC 891 ucrtana NGC 910 s oznakom galaktičkog jata. Odlučio sam provjeriti o čemu se tu radi.
Prvi pogled kroz okular otkriva 3 mrlje, kasnije pažljivim skeniranjem vidnog polja vidim ih čak 7 na povećanju od 195x. Galaksije koje sam vidio su sljedeće:
NGC 910
195x: Okrugla, sjajna mrlja koja progresivno postaje svjetlija prema sredini. Nisam uočio druge detalje.
NGC 912
195x: Veoma tamna, okrugla, nejasna i malena mrljica.
NGC 913
195x: Ekstremno tamna mrljica, vidi se samo na mahove.
PGC 2186599
195x: Ekstremno tamna mrljica, možda duguljasta. Ima zvjezdicu u sebi.
UGC 1866
195x: Ekstremno tamna, nejasna i relativno velika mrlja u odnosu na susjedne. Bez drugih detalja.
NGC 911
195x: Veoma tamna, blago ovalna mrlja. U sredini je sitna jezgrica koja svojim sjajem dominira nad ostatkom galaksije.
NGC 909
195x: Veoma tamna, sitna i ovalna mrljica s mogućom zvjezdolikom jezgrom.
NGC 906
195x: Veoma tamna, malena i ovalna mrljica sa sitnom jezgrom.
Kada sam završio s ovim jatom galaksija već sam imao filing da mi je dosta. Za teleskopom sam od 21:30, a pogled na sat me šokirao kada je pokazao da je 02:30 ujutro! Vrijeme leti kada se zabavljaš. Za kraj sam odlučio pogledati još M2, pomalo zaboravljeni kuglasti skup jer ga obližnji M15 uvijek nadmaši.
Messier 2
140x: Veoma sjajan, velik kuglasti skup, pun sitnih zvjezdica. Središte skupa je veoma sjajno, mliječno i zauzima 1/3 promjera cijelog skupa. Mliječnost je blago ovalna što cijelom skupu daje ovalan dojam.
Za kraj sam bacio pogled na Jupiter. Slika je bila veoma kontrastna na 280x, baš me iznenadilo i nije toliko blještao koliko sam očekivao. Iznenadilo me što je na samom gornjem limbu planeta, u smjeru 11h bio satelit, taman je pola diska virio iznad planeta. Cartes du Ciel je kasnije rekao kako je to bila Europa u tranzitu.
S pogledom na Jupiter u 02:50 sam proglasio kraj promatranja. Bilo je ovo maratonsko promatranje, kakvo još nisam imao ove godine. Nebo je moglo biti mrvicu bolje, ali sve ostalo je bilo na razini zadatka, od mene do teleskopa.
Svaka čast, baš si prošao hrpu objekata *pljesk*
Auuu, svaka čast. *pljesk* *šešir*
Vidim report i gasim sve ostalo!
*gj* *šešir*
Treća noć za teleskopom na Mljetu ispala je najlošija do sada. Preko dana je opet bila prisutna izmaglica koja je prijelaz iz mora u nebo učinilo mutnim, a brda u daljini su nestajala u njoj. Kako je bilo laganog vjetra jučer mi se učinilo da je ta izmaglica bila slabija nego u srijedu. Shodno tome su mi porasli apetiti za teleskop. Planirao sam što bih mogao skicirati i kakav izazovan objekt pronaći.
Na kraju ćorak. Plivarice su pojačale aktivnosti i u odnosu na srijedu nebo je otišlo u papar. SQM mjerenja su to potvrdila, malo nakon početka astronomske noći bilo je 21,47 mpas, kasnije je ta brojka pala na 21,20 mpas, kao da sam negdje u Vukomeričkim, a ne na Mljetu, otoku s 1000 stanovnika. Za usporedbu, noć prije je bila 21,58 mpas. Osjetio sam razliku između 21,47 i 21,58, a u odnosu na to 21,20 se činilo kao da promatram po danu. Baš me razočaralo.
Dok je nebo još bilo dobro krenuo sam poloviti pokoji kuglasti skup u Zmijonoscu. U biti sam želio ubiti vrijeme dok se pojavi M74, da nju skiciram, a to je tek oko 01:30. Dakle, bilo je puno vremena na raspolaganju.
S promatranjem krećem u 21:30
NGC 6426
140x: Tamna, okrugla, granulirana mrlja jednolikog površinskog sjaja. Iskreno me iznenadilo kako se loše vidi, očekivao sam više od skupa u BAT-u.
240x: I dalje je to tamna mrlja, samo sada vidim kako je blago svjetlija u sredini. Skrenuti pogled otkriva 3-4 zvijezde u skupu. Promjer skupa procijenio sam na oko 1,9 luč minuta.
Ovaj skup u 300tki je uvijek bio nejasna, veoma tamna mrlja s naznakama granulacije.
Messier 10
140x: Skup vidim već u tražiocu. U okularu je veoma sjajan, velik kuglasti skup. Nije bogat kao M13, ali rekao bih da vidim barem 50 pojedinih zvjezdica po njemu. Središnja mliječnost je slabo izražena, nije nešto sjajna, pravokutnog je oblika i usmjerena sjever-jug.
280x: Na većem povećanju skup je tamniji, središnja mliječnost je znatno slabija, ali zato vidim više zvjezdica, rekao bih barem 100. Puštam kuglasti da drifta i mjerim mu promjer na 6,7 lučnih minuta.
Messier 12
140x: Sjajan, znatno skromniji od susjednog M10. Kao i kod M10, vidim cca 50 pojedinih zvjezdica. Na rubu skupa se ističu tri sjajnije, u smjeru 2, 6 i 8h, koje se ponašaju kao ,,ograda" oko skupa. Središnja mliječnost u skupu je malena, izdužena u smjeru istok-zapad i nije odveć sjajna.
280x: Na većem povećanju vidim više pojedinih zvjezdica. Središnja mliječnost se istopila, sada se jedva nazire jer je prekrivena zvijezdama koje veće povećanje razlučuje. Promjer skupa driftanjem mjerim na 6,3 lučne minute, a dimenzije središnje mliječnosti procjenjujem na oko 1,2 luč. minute.
U blizini je ucrtan skup Palomar 13 pa sam odlučio pokušati njega uočiti. Nažalost, na 140x nisam ništa u okularu primijetio.
Kako svjetlina neba raste na jugozapadu podigao sam pogled za 10tak stupnjeva sjevernije i 30 tak stupnjeva istočnije.
NGC 6712
140x: Za jedan NGC kuglasti ovo je impresivna pojava u okularu! Sjajna, okrugla mrlja, blago joj raste sjaja prema središtu. Površina mrlje je puna fine granulacije, ne vidim pojedine zvijezde.
280x: Na većem povećanju vidim 10 pojedinih zvijezda, a cijeli skup je fino granuliran. Na 1.5 do 3h s vanjske strane skupa je diskretan, magličast luk. Moguće kako se radi o malo odvojenoj populaciji zvijezda skupa. Sam skup me s obzirom na to da nije iz Messierovog kataloga više impresionirao nego M12 maloprije.
Blizu je ucrtana planetarna maglica IC 1295 pa sam odlučio nju provjeriti.
IC 1295
280x: Tamna, velika, nejasna mrlja među zvijezdama. Morao sam koristiti blinkanje OIII filterom da potvrdim kako se radi o maglici.
310x OIII: Sjajna, okrugla i relativno velika maglica. Čini mi se kako je u sredini blago tamnija, tj. da je prstenaste strukture. Promjera oko 1,2 luč. minute.
145x OIII: Na manjem povećanju efekt prstena u maglici je i dalje prisutan. Sam prsten se pruža po obodu maglice i znatne je debljine. Maglica izgleda kao američka krafna.
U atlasu je blizu ucrtana maglica IC 1287. Pokušavam je uočiti na 145x s OIII filterom, ali bez uspjeha. Nisam je vidio. Odlazim još malo sjevernije, prema Orlu, da pobjegnem od svjetlosne kupole koja se širi s juga. SQM mjeri sada tek 21,35 mpas. Sjetio sam se da je u repu Orla jedna zanimljiva karbonska zvjezdica.
V AQL (HD 177336)
180x: U moru zvijezda koje krase isprane, blijede boje V Aql je pravo osvježenje. Na prvi mah je vidljiva njena specifična boja. U 508mm ta boja je nepogrešivo bakrena i veoma izražena. Pamtim kako je 300tki ipak bila crvenija. Sve u svemu, prekrasan prizor u okularu.
Blizu je jedna planetarka pa skrećem do nje.
NGC 6751
140x: Sjajna, malena i okrugla mrljica, prigušena sjajem okolnih zvijezda.
280x: Veće povećanje ne otkriva nikakve detalje osim moguće središnje zvjezdice.
360x: Na ovom povećanju bez problema uočavam središnju zvjezdicu. Druge detalje nisam uočio.
310x OIII: Korištenjem filtera maglica je sada veoma sjajna, ali opet nema novih detalja.
U 300tki ova maglica je bila tek okrugli disk, bez ikakvih detalja. Ovdje je jedina razlika što sam uspio vidjeti središnju zvjezdicu.
Uzimam pauzu, tamanim Jaffa kekse i čudim se što se dogodilo s nebom. Nakon pauze bježim u zenit od svjetlosnog onečišćenja, prema Labudu. Nekako me večeras ide s planetarnim maglicama pa nastavljam po njima. Sljedeća na redu je jedno đubre par excellence.
NGC 6884
140x: Ništa ne vidim, samo vidno polje puno zvijezda. Znam da je maglica tu, provjerio sam više puta jesam li dobro usmjerio teleskop, ali ne vidi se.
310x OIII: Na većem povećanju s OIII filterom ostale zvijezde su prigušene i vidim jedan sitan, veoma sjajan, okrugao disk svjetla.
670x OIII: Čak na ovom velikom povećanju maglica je i dalje maleni, veoma sjajan disk bez ikakvih detalja.
670x: Bez filtera ista priča, jedino je vidno polje bolje popunjeno zvijezdama.
Pamtim kako mi je NGC 6884 bila veoma izazovan objekt u 300tki. Zbog svojih malih dimenzija, promjera je tek 6 luč. sekundi, lako se prošverca pod zvijezdu. Tek sam je 2013. uspio uloviti i to jedva na 250x koristeći blinkanje OIII filterom. U slučaju lošeg seeinga, kada su zvijezde krumpiri, NGC 6884 se lako sakrije ako promatrač ne zna s kakvom gujom ima posla.
Sada kada sam se uvjerio da je i u 508mm NGC 6884 mogao sam preći na sljedeći objekt. Vraćam se na NGC 7027, koju sam neku večer promatrao. Odlučio sam je skicirati na 670x. Skiciranje pri ovom povećanju je ravno trčanju 400m s preponama. Maglica, tj. vidno polje stalno bježi, a ja se trudim zapamtiti što sam vidio kako bih to zabilježio na papiru. I kao za inat, kad sam počeo skicirati seeing se još malo pokvario i sakrio fine detalje. Ipak, nekako bilježim maglicu na papiru i selim se na sljedeći objekt.
U međuvremenu je nebo postalo ful svjetlo, u 23:20 mjerim 21,20 mpas sa SQM-om. Radim pauzu i selim se nakon nje na NGC 7026.
NGC 7026
140x: Ne vidim ništa osim zvijezda u vidnom polju.
310x OIII: Iskočila je veoma sjajna, ovalna mrlja, položena pod 45° u okularu. Središtem maglice dominira svijetla, okrugla regija.
670x OIII: Maglice izgleda neobično! Kao da je netko dvije šnite kruha stavio jednu do druge, s tankim procjepom između. Procijep se čak vidi i u onoj sjajnoj središnjoj regiji. Kako je središnja regija sada podijeljena na dvije uočavam kako je ona donja malo svjetlija, kao da ima čvorić na sredini u vrhu.
Prizor u okularu me toliko oduševio da sam odlučio skicirati maglicu. Nakon skiciranja selim se na NGC 7048.
NGC 7048
140x: Sjajna, ovalna mrlja s nejasnim rubovima, prikrivena sjajem zvijezda iz Mliječne staze.
310x OIII: Sjajna, okrugla maglica s naznakom prstenaste strukture. Cijela maglica ima zrnatu teksturu.
Sada je već bila ponoć, a nebo se samo kvarilo. Kako sam umoran od prošle noći, odlučujem skratiti promatranje. Boris se preko Wappa žali kako je na Lastovu jednako loša situacija. Mizerija očito voli društvo.
Dakle ista situacija sa nebom kao i ovdje (možda i gore ovdje). *bu* Dok ne zapuše neka bura ili padne kiša neće se popraviti, a do toga ćemo se načekat. :-(
Citat: Acheron u 18.08.2023. u 10:19:20 satiU blizini je ucrtan skup Palomar 13 pa sam odlučio pokušati njega uočiti. Nažalost, na 140x nisam ništa u okularu primijetio.
U tvom scopu su oni mogući vidjeti, ali treba perfektno nebo, 200x (najmanje) i pogled u stranu. Jel moguće da ih netko na fotki skine?
Ma šteta trošiti vrijeme na te Palomare, ponekad ih potražim tek toliko da se mogu pohvaliti.
Motiviraš me za u mrak *zubo*, kada vidim da se žališ na 21.20 mpas, mogu samo mislit pod kako lošim nebom promatram *zubo*.
Odlični su ti opisi, a čekam i skice dok se vratiš sa otoka *pljesk*
Bravo za promatranje i detaljni opis.
*tu*
Lajkam IC 1295. Nisam znao da se tako lijepo i vizualno vidi.
NGC 7027 mi je jedna od najneobičnijih maglica ali nažalost jako sitna. Čini mi se jako težak objekt, i vizualno i fotografski.
*pljesk*
Da, IC1295 nisam nikada vidio u 300tki (moram provjeriti doma kad se baze dokopam) i dosta je lagana s OIII filterom.
Ugodno me iznenadila.
Uspio sam ugurati i četvrto promatranje u 5 dana! Ovaj odlazak na Mljet po pitanju produktivnosti promatranja se pokazao kao pun pogodak. Treba sada ovdje doći krajem jeseni ili u proljeće, da malo polovim galaksije.
No dosta o galaksijama, ima puno toga na nebu za guštati.
Dakle, četvrta noć nije krenula obećavajuće. Dvije pruge oblaka su se sprdale sa mnom i Borisom. Jedna je išla preko Mljeta, druga preko Lastova. Kako mi je ovo ipak zadnja noć koju mogu promatrati, otišao sam unatoč oblacima do svog kamenoloma. Postavio sam opremu, izvukao smrdljivu dekicu (da mi kušin ne bude stina) u koju inače omotam opremu i legao na pod kako bih gledao oblake kako prolaze. Pritom smo putem Wapp grupe ADI-ja komentirao kako nešto blicne povremeno (oluje iznad Bosne, možda i granice Crne Gore/Albanije) i kako su oblaci dosadni. Oko 22h se konačno razvedrilo, ostavljam mobitel po strani i selim se u mod za promatranje, a to znači da nema nikakvog svjetla osim slabe crvene lampice.
Nebo se nakon razvedravanja činilo znatno bolje nego noć prije, a to su potvrdila i SQM mjerenja. U 21:10 bilo je 21,10 mpas, 21:55 21,58 mpas, 00:20 opet 21,58. Nije loše! Čak su i one vražje plivarice danas bile dalje tako da je svjetlosna kupola bila iznad zapada, relativno malena. Moguće je da su kao takve više smetale Borisu nego meni. Bilo je jako toplo, 24°C, uz lagani vjetrić.
Dok čekam da zadnje krpice oblaka odu di im je i mjesto – kvragu, krećem od objekata skoro pa u zenitu.
Messier 71
140x: Sjajan, trokutast skup zvijezda, zapravo možda više liči na vrh strelice jer iz sredine ima repić u smjeru 4h. Vidim oko 20tak pojedinih zvjezdica. Mliječnost u skupu jedva da se vidi.
280x: Veće povećanje otkriva 50tak zvijezda. Seeing je dosta loš pa su te zvijezde krumpiraste. Druge posebne detalje nisam uočio. Driftanjem mjerim promjer skupa na 2,6 luč. minuta.
Messier 27
165x: Mjerim dimenzije maglice na 6,4 x 4,2 lučne minute. U okularu je veoma sjajna, dominira vidnim poljem. Centar maglice izgleda kao pješčani sat. Vrhovi sata su sjajniji, a iz vanjskih rubova tih vrhova se na lijevo i desno pružaju ,,izdanci" koji zatvaraju ,,ušne školjke" na lijevo i desno. Ne znam kako da to slikovitije opišem. Sredine tih ušnih školjki su tamnije, s tim da je ona desna školjka tamnija od lijeve. Baš ima rupu u sebi. Vidim zvjezdice po maglici, jednu na 11h, jednu u sredini, između dva vrha pješčanog sata i oko nje malo tamniju regiju, te dvije na 7h. Ova u sredini je vjerojatno središnja zvjezdica M27.
Messier 56
140x: Veoma sjajan, velik kuglasti skup, znatno raskošniji od M71. Vidim 30 pojedinih zvijezda, a središnja mliječnost zauzima 1/3 skupa.
280x: Na većem povećanju raste broj zvijezda, njih 50tak je sada vidljivo i to od rubova pa skroz do središta. Središnja mliječnost je blago ovalna u smjeru 12h. Druge posebnosti ne uočavam. Promjer skupa mjerim na 3,7 luč. minuta metodom driftanja.
Moju idilu za teleskopom u 22:30 prekida kombi. Za razliku od auta od prije 3 noći, ovaj kombi ne odustaje i penje se na plato gdje se nalazim. Predstavljam se tko sam i objašnjavam svoje čudne sklonosti. Vozač kombija je Mate iz Metkovića, razvozi voće i povrće po otoku za hotele te mu je pobjegao zadnji trajekt. Došao je do kamenoloma jer je tu mir i može spavati bez ometanja. Malo pričamo, da ga umirim pokazujem mu par objekata, M11, M13, M17, Saturn i par dvojnih zvijezda. Mate se nakon 20tak minuta povukao u kombi na spavanje. Kako mu je bilo vruće i nije mogao spavati, kasnije se još jednom pridružio za teleskopom. Ja sam se trudio biti što tiši da ne ometam čovjeka, ipak je on ovdje silom prilika, umoran od posla, a ja se tu zafrkavam za teleskopom iz obijesti. Ipak, koliko god Mate nije bio smetnja, malo mi je pokvario ,,mojo" za ostatak noći.
Blizu M56 je neka planetarka pa odlazim nju provjeriti.
NGC 6765
140x: Ništa ne vidim, samo vidno polje puno zvijezda. Tek kasnije, kada sam maglicu pronašao s OIII filterom mogao sam je vidjeti i bez njega. Bez filtera je izgleda kao duguljasta, tamna mrljica.
145x OIII: Uočavam malen, ali sjajan magličasti disk nejasnih rubova.
310x OIII: Malen, sjajan disk, izgleda kao da oko njega postoji nejasna i slaba atmosferica. Od središta kao da je još jedna odvojena kvrga u smjeru 3h.
430x OIII: Seeing je užas, ali se ne predajem. Središte je sada duguljasto, ali mi se i dalje čini da se sastoji od dvije kvrge.
Selim se prema Kefeju, na meti su mi dva objekta – NGC 6946 i 7008.
NGC 6946
140x: Sjajna, velika mrlja, odmah se uočava spiralni krak kako se odmata suprotno od kazaljke na satu iznad središta galaksije, a završava u smjeru 11h. Pažljiviji pogled otkriva i znatno skromniji, donji krak kako kreće od 9h i onda naglo se pretvara u luk koji završava negdje na 6h ispod središta galaksije. Središte galaksije se po ničemu ne ističe, utopljeno je među zvijezdama. Ovaj gornji krak je toliko dominantan da odvlači pozornost s ostatka galaksije. Ugodno sam iznenađen detaljima i prizorom.
180x: Mjerim galaksiju po dužoj osi na 9 x 4,5 luč. minute. Na većem povećanju se vidi kako je središte galaksije ipak blago svjetlije od ostatka. Gornji, dominantan krak, ima zadebljanje tj. svjetliju regiju između 1 i 2h. Sličnu pojavu, doduše manje izraženu, više nalik čvoru, uočavam u donjem kraku na 7h.
NGC 7008
140x: Veoma sjajna maglica, velika, sastoji s od dva segmenta luka između kojih je zvjezdica.
280x: Na većem povećanju izgleda kao rastegnuto i spljošteno slovo ,,U". Na oba kraja, lijevom i desnom, maglica je svjetlija. Desni završetak je svjetliji od lijevog. U desnoj polovici maglice vidim tri zvjezdice. Odlučujem prizor skicirati, na 360x. Toliko je sjajna da ne koristim OIII filter, osim da provjerim detalje kasnije.
IC 5146
140x: Moguća, veoma tamna maglica oko grupacije zvijezda. Nisam siguran da li je to mašta ili stvarno vidljivo pa se prebacujem na UHC filter.
145x UHC: Vidim slabu maglicu oko zvijezda i tu nema ničeg posebno. Rekao bih da je dojam objekta podbacio. Ono što mi je fora je tamna maglica koja je oko IC 5146 – Barnard 168.
Barnard 168
145x UHC: Pratio sam maglicu još 5 vidnih polja, dakle 2,5°, dok nije iščeznula. Bila je poput tamne rijeke, negdje meandrira, negdje prima ,,pritoke", rukavce, otoke. Na polovici je bila veoma široka, a onda se suzila u usko ,,korito" negdje na 3 vidna polja od IC 5146. Sve u svemu, veća mi je fora bila ova tamna maglica nego IC 5146.
Selim se malo na jug, do Južnih riba, koje su sada u procjepu između Matinog kombija i obližnjeg brda. Ipak su ovdje 3 stupnja više nego u Zagrebu.
NGC 7361
180x: Ekstremno tamna mrljica bez detalja.
NGC 7267
180x: Veoma tamna, nejasna mrlja.
Čini se kako ni 508mm ne pomaže protiv objekata 10° nad horizontom. Ipak, blizu je neka grupacija galaksija oko NGC 7173 pa idem probati glavom kroz zid.
NGC 7176
180x: Sjajna, nejasna mrlja s okruglom, izraženom i sjajnom središnjom regijom.
NGC 7173
180x: Sjajna, ovalna mrlja, nejasna i manja od susjedne NGC 7176.
NGC 7172
180x: Velika, veoma tamna i blago ovalna mrlja, rasplinuta.
Zaključio sam da od južnih deklinacija ništa pa odoh sjevernije, do NGC 7479. Promatram galaksiju na 280x i na terensku skicu koju imam u pripremi ucrtavam još dodatne detalje koje sam večeras uočio. Pokušavam još jednom s Palomar 13 kuglastim jatom, ali bez uspjeha. Možda sam neku mrljicu uočio, ali previše je to ,,možda" da bih rekao da sam vidio nešto. Odoh sjevernije, do NGC 7497 (nije tipfeler). Ona mi je usputna stanica do NGC 7550 i jatom galaksija kojem pripada.
NGC 7497
180x: Tamna, duga pruga svjetla, bez nekih detalja.
Prelazim na NGC 7550 i skeniram vidno polje oko galaksije. Uočavam 5 mrljica.
NGC 7550
180x: Sjajna, malena mrljica, progresivno joj raste sjaj prema sredini. Okrugla je.
NGC 7547
180x: Tamna mrlja, malena, okrugla i nejasnih rubova.
Na lijevo od nje vidim još jednu mrljicu, kasnija provjera pokazuje da je to fikcija. Na tom mjestu se nalazi nekoliko zvjezdica 15. magnitude koje je valjda seeing zamutio u mrljicu.
NGC 7549
180x: Tamna, ovalna mrlja, nejasnih rubova i mogućeg dvostrukog središta.
NGC 7553
180x: Veoma tamna, okrugla i sitna mrljica.
Blizu je NGC 7625, odoh do nje.
NGC 7625
215x: Sjajna, okrugla mrlja, umjereno velika. Središte joj je znatno svjetlije od ostatka galaksije te se ističe naglim skokom u sjaju. U samom centru galaksije je slabašna jezgrica.
Sada je već M74 visoko na nebu i provjeravam je radi skiciranja. Čini mi se lošija nego prije dvije noći pa zaključujem kako joj treba još vremena da se podigne nad horizontom. Odlazim do obližnje NGC 772.
NGC 772
215x: Veoma sjajna, ovalna mrlja sa istaknutom središnjom regijom i sitnom jezgrom.
NGC 770
215x: Slijepi putnik u istom vidnom polju s NGC 772, radi se tamnoj mrljici, ovalnoj i blago svjetlijoj prema sredini. Relativno je malena.
M33 je visoko pa odoh do nje.
Messier 33
165x: Čim sam pogledao kroz okular zaklecala su mi koljena. Galaksija preko cijelog vidnog polja (24 luč. minute), od ruba do ruba i još sa prekrasnom spiralom. Nemam riječi za prenijeti dojmove kako dobro izgleda. Pogled na nju je obrisao pod kroz onaj u SkyWatcheru 450 prije 2 godine. Krenut ću nekim globalnom opisom.
Vidim galaksiju kroz cijelo vidno polje, sjajnu, ali ne previše. Sva je puna finih nijansi malo svjetlijih i tamnijih mrlja. Vidim čak četiri spiralna kraka, ali i prostor između njih je ,,popunjen" detaljima. Prvo ću opisati jezgru galaksije. Ona je svjetla grudica, granulaste strukture i kao da je zaflekana tamnim mrljicama. Iz nje se odmataju 3 kraka na 2, 3 i 9h, a svi se odmataju suprotno od kazaljke na satu.
Krećem od kraka (1) u smjeru 2h. Čim se odvojio od jezgre on lagano zakreće prema u smjeru 10h i ima pokazuje dva sjajnija, diskretna oblačića u sebi (IC 139 te IC 140). Pruža se iznad 3 zvijezde koje su smjeru 11h iznad jezgre, dužine je oko 5 luč. minuta.
Drugi krak (2) kreće u smjeru 3h i odmah naglo zakreće prema 12h. Tu se nalazi poprečni procjep u njemu, kao da je obrisan dio kraka, da bi nakon tog procjepa nastavio (IC 135) prema gore i izgubio. Kraći je od kraka 1.
Treći krak (3) je najveći, najsjajniji i dominira. Kreće u smjeru 9h od jezgre i odmah se lomi pod 90° prema dolje. Dalje nastavlja kao luk od 120° oko pola vidnog polja. U njemu vidim tri čvorića, ali samo dva su stvarna (IC 142 i IC 143). Krak se pruža dalje nakon čvorića i završava malo lijevo od NGC 604.
Iz kraka 3, negdje odmah na početku, prije prvog čvorića, odvaja se prema van krak 4. On je dosta slabije izražen od 1, 2 i 3, ali je velik i pruža se pola vidnog polja. Završava negdje kod tri zvijezde ispod NGC 604.
Postoji još jedna segment kraka, između krakova 1 i ovog 4, koji je kao luk koji se pruža između 7 i 9h od jezgre. Vrh tog kraka, na 7h od jezgre, završava debelim čvorićem – NGC 595. Ovaj čvorić je najizraženiji u galaksiji nakon NGC 604.
Oduševila me galaksija, a nemam je petlje još skicirati jer vidim da će to biti posao od 2h.
NGC 604
280x: Provjerio sam još majku svih čvorova u M33. Mrljica je veoma sjajna, pravokutna i svjetlija u donjem lijevom vrhu.
Nakon M33 provjerio sam još M74, koji se nije popravio i zaključio da je to to. Već je bilo 02:20, umoran sam i iscrpljen nakon ove mljetske kampanje. Sretan sam što me vrijeme ipak mazilo i što su od 4 noći čak dvije bile iznimno produktivne. Još imam i 4 skice za pripremiti, ma milina!
Super, sad čekamo skice. *pljesk*
Citat: Acheron u 19.08.2023. u 12:22:58 sati165x: Čim sam pogledao kroz okular zaklecala su mi koljena.
Nije dobro da koljena popuštaju na lojtrama. *zubko*
Al ako ništa imao si Matu u blizini pa bi te on skupio s poda. :-D
Započinjem s dumpanjem skica nastalih na Mljetu
Prva je NGC 7479. Za usporedbu što otvor i iskustvo rade dodao sam i 17 godina staru skicu kroz 20cm. Ono što mi je fora je da se na skicama kroz BAT redovito javljaju zvijezde 15. magnitude *zubo*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/NGC7479-sketch-20-inch-2023.jpg)
Kako je to bilo 2006. Tada je skiciranje bilo puno lakše, manje detalja za ucrtati.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2021/10/NGC-7479-sketch.jpg)
Razlika nebo i zemlja. Kao da nije ista galaksija.
Štefov Peterac
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/StephansQuintet-sketch-20-inch-2023.jpg)
*tu* *pljesk*
Skice su na razini, kao i uvijek *tu* *pljesk*
A sad ću biti malo kao Tome, udarit po planetarkama
NGC 7008 je definitivno jedna od zanimljivijih planetarnih maglica koje sam promatrao prošli tjedan
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/NGC7008-sketch-20-inch-2023.jpg)
NGC 7026 je pokazivala zanimljivu strukturu sendviča. Skrenuo bih pažnju na malu kvrgicu na donjoj "šniti" kruha. Šteta što je seeing otišao u papar kada sam je skicirao.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/NGC7026-sketch-20-inch-2023.jpg)
NGC 7027 je bila zanimljiva maglica koja se sastoji od dvije kvrge sa "zaljevom" između.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/NGC7027-sketch-20-inch-2023.jpg)
*pljesk*
Auuu, strašno!
Gledajući ovu skicu NGC 7479, vidim da se teleskop već uspješno amortizira *da*
I planetarke su brutalne... to je to! *ritmika*
Ja sam bez riječi...
Fantastično koliko detalja vidiš u planetarkama *gj*
Odlične skice.
Zaista nevjerojatno koje detalje vidiš u ovim malim planetarkama. *da*
Ali kako ručno pratiš objekt na 670x? i 5' FOV?
Citat: tome u 22.08.2023. u 06:08:01 satiAli kako ručno pratiš objekt na 670x? i 5' FOV?
Citat: Acheron u 15.08.2023. u 17:13:59 satiVidno polje je 5 minuta, naciljam objekt, stavim ga na rub vidnog polja i pustim da kluzi kroz okular. Kad prođe, sve ispočetka.
Al da, moraš što prije osposobiti kakvu ekvatorijalnu platformu.
Citat: Acheron u 21.08.2023. u 16:23:29 satiŠtefov Peterac
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/08/StephansQuintet-sketch-20-inch-2023.jpg)
*šok* *šok* *šok*
Odlične skice planetarki. *pljesk*
Jučer sam otišao na promatranje u Hotnju u nadi da ću malo odmoriti dušu i skicirati. Na kraju sam se samo nasikirao jer su me komarci napali i pojeli. Namazao sam se nekim čudom protiv komaraca, ali s otvorene kože prešli su na traperice, majicu i krenuli grist kroz nju. Jednog sam čak ubio dok je pokušavao probiti nokat na palcu!!! Nakon sat vremena sam se frustriran povukao s promatranja.
NGC 869
Vidim oko 40 zvijezda sličnog sjaja, ali dvije zvijezde se ističu svojim sjajem u središtu skupa. Sam skup se dobro ističe. Promjer skupa je oko 15 luč. minuta. Kraj gornje istaknute zvijezde s lijeve strane je luk zvjezdica. U donjem desnom dijelu skupa je četverokraka šupljina.
NGC 884
Dobro istaknut skup, sastoji se od 30 do 40 zvjezdica manje razlike u sjaju. Definitivno je manje raskošan od susjednog NGC 869, prvenstveno jer se čini manje gust. Promjer skupa je nešto manji od NGC 869 te iznosi oko 14 luč. minuta.
Stock 2
Velika, rasuta nakupina zvijezda, ali dobro istaknuta u odnosu na pozadinu. Pruža se na prostoru od oko 60 x 20 luč. minuta. Grubom procjenom bih rekao da se sastoji od približno 60 zvijezda manje razlike u sjaju. Sam skup ima oblik zaobljenog pravokutnika. Zanimljivost skupa je ,,rep" zvijezda koji se pruža na lijevo od gornje trećine skupa. Rep je jedinstven u dužini od 20 luč. minuta, a potom se račva u dvije grane, jednu u smjeru 8h, a drugu u smjeru 10h. Razlike u sjaju među zvijezdama u repu su veće nego u ostatku skupa.
M52
32x: Magličasta, sjajna mrljica sa zvijezdama koje su na rubu vidljivosti. Jedna samotna zvijezda se ističe na lijevo strani skupa.
50x: Na većem povećanju skup je i dalje magličast iako sada mogu vidjeti pola tuceta pojedinačnih zvijezda. Promjer skupa je oko 5 luč. minuta.
M31
Andromeda je ogromna, pruža se 4/3 vidnog polja kada je pažljivo pratim, što ispadne oko 170 luč. minuta. Kada gledam središte galaksije, na svakoj trećini puta od njega do M110 mogu nazrijeti tamne pruge. Neću ih reći da ih vidim, ali nešto se tu definitivno događa. Prema M32 ne vidim takvu pojavu, već sama M32 izgleda kao da tangira svoju veću susjedu.
M32
Okrugla, sjajna mrlja čiji rast sjaje prema sredini. Izgleda kao napuhana mutna zvijezda.
M110
Tamna, ovalna mrlja gotovo pa jednoliko površinskog sjaja. Znatno veća od M32.
NGC 206
Nazire se komešanje na mjestu objekta. Recimo da je na rubu vidljivosti.
Komarci su baš teška napast. Na taraci ih nema jer ih svjetlo javne rasvjete privlači, ali kad sam 2x sišao ispred kuće u "mrak" to je bilo za izludit. Dobro si išta uspio.
Baš se mislim večeras "baciti" na taj dio neba. Ima krcato otvorenih skupova. *da*
Poput Luciusa, i ja sam sinoć bio za teleskopom.
Skicirao sam M27 i promatrao neke kuglaste skupove u M31. Više o tome kad natipkam tekst :)
Za sada samo teaser sa skicom *zubo*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/10/Messier-27-sketch-20-inch.jpg)
Uuuuu, odlična bučica! *pljesk*
Skica je majstorska, kao i uvijek *pljesk*, čekamo tekst :-)
Evo i teksta s promatranja.
https://zvjezdopisi.com/2023/10/06/promatranje-2023-10-06-cremusnica/
Zanimljivo kako novi instrument otvori i novi set mogućnosti *hopla*
Ma da, Vedran više ni neće gledati našu galaksiju...
A i kako će kad mu kvari noćni vid 😃
U subotu su ljudi komentirali da je M31 presvjetla u BATu
*gj* *tu*
Napravio sam 4 skice u zadnjih par dana, ali nikako da ulovim vremena za sve to srediti i objaviti.
Za sada jedan foršpan s M77.
Dva teleskopa, slično povećanje, isto vidno polje, slični uvjeti promatranja (možda malo bolji s 305mm)
Zanimljivo kako su skice potpuno drukčije.
Super kad možeš raditi usporedbe. Zato su skice zanimljive raditi (tko voli). :-)
Da, zanimljivo je ispala galaksija. Barem je raspored zvijezda sličan.
Moram priznat da bih se mogao zakleti da sam vidio crni prsten oko sredista, a kad gledam na fotkama, postoji, ali nije potpun.
Potrajalo je dok sam ulovio vremena kako bih doživljaje s promatranja od 11.10. stavio na "papir".
Uživajte, ima dosta za čitati.
Promatranje 2023-10-11 (Veliki Šušnjar) (https://zvjezdopisi.com/2023/10/11/promatranje-2023-10-11-veliki-susnjar/)
Odlično! Vidim da BAT bez problema hvata tamne galaksije *pljesk*
Sjajno, bravo Vedrane, sjajan izvještaj! *šešir*
Za Arp 331, po skici i linku u nastavku mi izgleda da ti ništa ne fali, nego da si prije gledao obližnje galaksije koje nisu dio skupa, a tu su ti bile izvan vidnog polja?
https://in-the-sky.org/data/object.php?id=Arp_331
EDIT: Nisi jedini, Mislav i ja smo dva puta po tjedan dana promatrali odmah pored groblja u malom zabitom mjestu Dol pored Postira na Braču :)
Nije problem u tome pripadaju li galaksije jatu, već zašto ih nisam zapazio u 508mm :)
Mislim da mi praćenje fali više nego što sam spreman priznati.
Evo zakašnjelog opisa promatranja iz Čavlovice
2023-10-13 Čavlovica (https://zvjezdopisi.com/2023/10/13/2023-10-13-cavlovica/)
Kakav je onda zaključak, da li je Paracorr vrijedan tolikog ulaganja?
Meni je, jer sad znam da izvlačim maksimum iz teleskopa.
Jesi ikad testirao Explore Scientific 24 mm u 300-tki (f4.9)? Jel tamo bilo prevelike kome?
Nisam, kupio sam ga prije 3 tjedna kada je 300tka već promijenila vlasnika.
Ali koma me dosta smetala u 23mm SW Panoramu koji sam prije imao, a kako je koma svojstvo teleskopa, a ne okulara, u 24mm je mogla biti jednaka ili gora.
Znam da na BAT-u nije bilo neke razlike u oštrini slike između 23 SW Panorame i 24mm ES-a, osim što mi se čini da ES ima konstrastniju sliku.
Meni jedino fali neki širokokutni okular malog povećanja, a ES 24 mm 82° mi se dopada (taj si mi i preporučio na onoj temi o okularima). E sad, strah me da sa f4.7 ne bi bilo prevelike kome. Sa 25 mm Super Plossl je i ne primjetim...nije izražena.
Ma kupi i ne zamaraj se. Meni u 23mm koma nije smetala na f/5 iako se vidjela.
U BAT-u je problem, jer mi se već u par navrata dogodilo da sam pomislio da vidim galaksiju, a ono razmazana zvijezda ili da sam ignorirao galaksiju jer sam mislio da je razmazana zvijezda.
Inače, postoje jeftiniji koma korektori od Paracorra, tebi bi bez problema za pola cijene pasao koma korektor od Explore Scientifica. Osim Paracorra i Explore Scientifica, svi ostali koma korektori su prilagođeni isključivo za astrofoto i teško je dobiti bez nekog kemijanja podešavanje udaljenosti okulara od koma korektora. Mogao sam jeftinije proći s takvim kemijama, ali siguran sam da bih u jednom trenu u mraku popi*dio kemijajući. Paracorr (i ES) se koriste jednostavno i bez problema.
Citat: Acheron u 21.10.2023. u 20:00:59 satitebi bi bez problema za pola cijene pasao koma korektor od Explore Scientifica
Ma nema mi smisla trošiti za koma korektor jer na svim okularima koje imam koma je nikakva tj. jedva jedvice primjetna ako se baš potrudiš tražiti je. Da je i jača sa ES 24 mm ne bi mi smetalo...samo da nije sad pola vidnog polja. *zubko* To ionako nije okular koji bi se prečesto koristio.
Pokušao sam promatrati Jupiter, ali seeing je bio žali bože. Jedva sam vidio dvije pruge na njemu.
Ali zato...
-Testirao sam ekvatorijalnu platformu i radi kao urica. Postavim je, podesim nagib, os usmjerim prema sjeveru i upalim. Platforma dalje sve radi sama, a kada nakon sat vremena dođe do kraja hoda dobijem "biiiip" i 30s kasnije se resetira u inicijalni položaj.
-Kolimacija: prošli put me iznenadilo kako kad ubacim Paracorr kolimacija ode u 3pm. Sumnjivac mi je bio adapter s 2 na 1.25" koji je došao s teleskopom. Ovaj put sam kolimirao koristeći TeleVue adapter 2 na 1.25 i nakon što sam ubacio Paracorr, kolimacija je ostala ista. Toliko o el cheapo adapterima. Sitnica o kojoj malo tko razmišlja, a može uzrokovati frustracije i ometati performanse teleskopa.
-Binoviewer - unatoč tome što nemam tako puno backfocusa kao na starom Tristaču (gdje ga je bilo cca 50mm, a sada je 25mm), binoviewer i dalje dolazi u fokus bez problema. Najmanje povećanje koje imam s binoviewerom je sada 345x *zubo* Morat ću nabaviti neke 25mm okulare, Plossl vjerojatno, da to malo smanjim.
Eto, svo ovo pimplanje sam odradio u dvorištu, sada kada znam što i kako radi, čeka se prilika za mrak.
I da, loš seeing me nasikirao *zubko*
Platforma se sama resetira? Nema više navijanja. Vidiš, vidiš.
Super da platforma dobro funkcionira *tu*, bit će sad puuuno skica *zubo*
Kakvo je iskustvo promatranja sa binoviewerom? Baš bih volio isprobati.. Zaboravio sam na LSP pitati da li tko ima da probam..
Meni je binoviewer nezamjenjiv za promatranje planeta.
Jednostavno se vidi bolje na istom povećanju. S binačem je 200x kao s jednim okom 300x.
Sukus ovog vikenda
Djelomično uspješan vikend (https://zvjezdopisi.com/2023/11/05/djelomicno-uspjesan-vikend/)
A za dso?
Svako oko dobiva oko 40-45% svjetla, a percepcija se popravi za 30%. Prst-palac računica mi kaže da je -15%. Iz tog razloga se držim "kiklop" moda za promatranje DSO-a.
PS: Jeftini binovieweri imaju male prizme pa ne možeš koristiti okulare sa širokovim vidnim poljem.
Kužim, matematika ovdje ima smisla. Hvala za info :-)
Citat: Acheron u 06.11.2023. u 12:18:26 satiSukus ovog vikenda
Djelomično uspješan vikend (https://zvjezdopisi.com/2023/11/05/djelomicno-uspjesan-vikend/)
Zanimljiv vikend Vedrane. Kažeš nema u Perzeju na oko 3h 45deg ništa, a ja i sad trošim vrijeme (30h do sad) na jednu planetarku tamo koja je teško "vidljiva" i kameri. 😀. Za sad imam šumovite obrise..
Baš me interesiraju rezultati *ritmika*
Evo jednog astrofotografskog objekta na skici - The Soul Nebula. Smjestila se oko skupa zvijezda IC 1848.
Problem kod maglice je što ne znam gdje prestaje, a gdje počinje. Još k tom sinoć nisu bili neki uvjeti za promatranje. Početkom večeri je bila naoblaka koja se očistila, ali nebo je ostalo "musavo". SQM je mjerio tek 21.0 gdje inače mjeri 21.1-21.3.
Zbog svih tih problema bilo se teško orijentirati i skicirati maglicu. Na kraju sam uspio nešto izvući, ali vjerujte mi da se u nedjelju, 5.11., bolje vidjela.
Uz sve to, kako bi si olakšao posao zvjezde sam precrtao iz Cartes du Ciela. U skicu sam ucrtao osnovne zvijezde na terenu i onda mi je to poslužili kako bih prilagodio predložak u CdC. Ipak je tako lakše nego upikavati stotine zvijezda.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/11/The-Soul-Nebula-sketch.jpg)
Kako sam već napisao par postova prije, nedjelja je bila neuspješna. Dok sam se na vjetru borio da složim teleskop propustio sam prekrasan prizor aurore na sjevernom nebu. Ta situacija je baš pegula! Bio sam na savršenom mjestu, u savršeno vrijeme i ja zbog svoje tvrdoglavosti u montiranju sjenila nisam podigao pogled da vidim što se događa oko mene. Ovakav razvoj događaja me podsjeti na situacije kada sam s Markom promatrao meteore. On bi s objektivno lošijim vidom vidio dvostruko više meteora od mene. Zapravo, cijelu priču s aurorom mogu dodati na listu promašaja od kojih je najveći onaj što 1997. nisam promatrao komet Hale Bopp. Kao sol na ranu, zbog vjetra kasnije nisam uspio ništa pametno ni promatrati.
Zato se dogodila srijeda, 8.11.2023., kao utješni termin. Neće biti aurore, ali bit će vedro pa barem mogu promatrati kroz teleskop. Odradio sam od doma taj radni dan kako bih mogao što ranije krenuti jer u ovo doba godine astronomska noć je već oko 18h.
Više na...
2023-11-08 Jošavica (https://zvjezdopisi.com/2023/11/08/promatranje-2023-11-08-josavica/)
Super, uspio si svašta pregledati. Otvoreni skupovi su dobre mete kada je nebo loše, nisu toliko osjetljivi na to..
Mene kod onih siromašnijih skupova uvijek najviše muči koje zvijezde uopće pripadaju skupu 😃
*tu* *pljesk*
Taj atlas je ko stvoren za BAT-a.
Večeras sam iskoristio pola sati u dvorištu iza kuće za skicirati Plejade *ritmika*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/11/20231115_M45_21x_public.jpg)
*pljesk* super su ti te skice *šešir*
Moram priznat da mi jutros skica izgleda bolje nego sinoć :-D
Jel se vidi bar malo maglice? :-)
Na u uvjetima koje sam imao sinoć.
S 500tkom se u Lici nešto malo kužilo.
*gj* *pljesk*
Sinoć sam skicirao Dvostruki skup. Nisam zadovoljan nešto, taj efektu skupova se izgubi kada imam ovaku bogato zvjezdano polje.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/11/20231118_NGC869-884_41x_public.jpg)
Više na...
Malo ljubavi za otvorene skupove (https://zvjezdopisi.com/2023/11/18/malo-ljubavi-za-otvorene-skupove/)
Nije uopće loše.
Bome svaka čast na skici ovako bogatog vidnog polja, tu stvarno treba ozbiljna koncentracija i ozbiljna moć zapažanja *pljesk* *gj*
Kako i kažeš, otvoreni skupovi su podcijenjeni, ali su i dalje zanimljivi. Nije mi prije ni palo na pamet ići ciljano na otvorene skupove kada je nebo lošije, ali hvala na ideji *da*. Malo sam se možda razmazio sa većim teleskopom i promijenio ciljane objekte *zubo*
:-D :-D
Upravo sam našao skicu cijelog Dvostrukog skupa za koju nisam znao da postoji :-D
Bezveze sam se neku večer hvalio da sam ga prvi put cijelog skicirao.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/11/20071003_NGC869_NGC884_38x_public.jpg)
:-) *tu*
Ne znam jesi igdje objašnjavao (pa sorry ako se ponavlja), ali kako prenosiš skicu sa papira na komp tj. koji to program koristiš?
Citat: Lucius u 26.11.2023. u 10:24:59 satiNe znam jesi igdje objašnjavao (pa sorry ako se ponavlja), ali kako prenosiš skicu sa papira na komp tj. koji to program koristiš?
Napisao sam ovdje ekipi (https://www.cloudynights.com/topic/805451-how-to-process-sketches/) na CN-u.
Što se tiče papira, koristim Schoellershammer (https://www.amazon.com/Schoellershammer-Drawing-Paper-Smooth-Sheets/dp/B0040XH92A?th=1), ima ga u narodnim novinama. Ovo mi je standardni papir zadnjih 7 godina.
Volio bi pronaći B4 format papira jer bi omogućio veće skice, a i svrbi me da se okušam na nekom debelom papiru od 250g/m2 ili jačem. Ovaj Schoellershammer je dosta hrapav, ali dobo trpi brisanja i slične intervencije.
A po pitanju Zvjezdopisa...Radim katalog svih skica kako bih znao što sam sve skicirao, a što nisam. Tek sam na 2008. a već ih je 200. Ideja je sve popisati, vidjeti što je skenirano a što nije pa onda sve iskrcati na zvjezdopise.
Jedna od zanimljivijih skica koju sam "otkrio" je ovog dvojca/četverca u Djevici.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/11/20080330_M58-M60_NGC4638-NGC4648_143x_public.jpg)
Jedva čekam da dođu galaksije na proljeće. Kad ja tu gamad krenem skicirati, e... *ritmika*
*tu* *šešir*
Ima tu posla. Zašto odmah ne skiciraš na crni papir?
Citat: Acheron u 28.11.2023. u 13:37:19 satiJedva čekam da dođu galaksije na proljeće. Kad ja tu gamad krenem skicirati, e... *ritmika*
Valjda nastojece proljece bude treca sreca, prosle dvije sezone galaksija su bas bile kakica
Ova cijela godina je kakica izgleda...
Citat: Lucius u 28.11.2023. u 14:03:06 sati*tu* *šešir*
Ima tu posla. Zašto odmah ne skiciraš na crni papir?
Tehniku bijelo na crno sam najbolje izvježbao, a grafit je super jer se s njim da mrljati, brisati itd...
Nešto u bijeloj boji a da bi bilo pandan grafitu ne znam da postoji.
*tu*
Citat: Acheron u 28.11.2023. u 18:27:03 satiNešto u bijeloj boji a da bi bilo pandan grafitu ne znam da postoji.
Kreda? Vjerojatno bi bilo problema sa šiljenjem, svaku bi skicu trebalo na neki način impregnirat ali mislim da bi to bio manji problem od nabavke crnog papira kvalitete na koju si navikao, to ćeš pak jako teško nać.
Pored toga, onda bi ti i buba morala bit bijela. Što bi značilo da se ne bi vidjela. Što i nije tako loše... a da ipak probaš s kredom?
Postoje bijele krede kao olovke i daju se šiljiti - koriste ih u krojačkim radnjama... s tim da i dalje ostaje problem impregnacije skice a vjerojatno i scan neće bit tako lako napraviti kao i sa grafitom.
Ima ih i u boji (možda bi i obične odgovarale), sad kad imaš veliki teleskop možda i boju negdje možeš primijeniti?
Prosinačka noć
Par sati nedjeljne večeri proveo sam za teleskopom. Nakon kombinacije kiše i bljuzge sa subote na nedjelju, nedjelja se prema prognozama razbistrila. Nisam imao vremena za postavljati BAT-a pa sam na teren odjurio sa malim 102/500 refraktorom. Planirao sam više skicirati nego promatrati, a odlučio sam se namjeriti na NGC 1499 i M42.
Sve je bilo super, spremio sam se do 17:15 i krenuo na put. Niti pola sata kasnije slagao sam teleskop u Gornjem Hruševcu, lokaciji na kojoj sam zadnji put promatrao prije valjda 7-8 godina (kaže baza 17.02.2017.). Sve je ostalo isto, možda je samo makadam malo nježniji.
Više na...
Traganje za Kalifornijom (https://zvjezdopisi.com/2023/12/03/traganje-za-kalifornijom/)
*tu*
...samo popravi link. *he*
Edit: popravljeno.
U međuvremenu sam izmjerio nebo sa SQM-om, mjerilo je oko 20.55 do 20.60, taman da se vidi slabašan trag Mliječne Staze od Mirfaka u Perzeju do južnog ruba Orla.
Po ovome ispada da ja bolje ispred kuće vidim Mliječni put nego ti iz mraka. :-D Nego koliki SQM je po tebi minimalan da možeš reći da si pod kvalitetnim nebom ili u najgorem slučaju dobrim nebom?
Negdje na 21.4 je ta granica kad je feeling neba "uuu dobro je".
A to što vi dolje imate je prilika o kakvoj mi gore možemo sanjati. Ja bih si našao neko brdo na Pelješcu i ne bi se micao s njega.
Imam ja i bliže mjesto od Pelješca. Samo ga treba otići provjeriti. ;-) Budem...
Citat: Šegi u 29.11.2023. u 19:02:27 satiPostoje bijele krede kao olovke i daju se šiljiti - koriste ih u krojačkim radnjama... s tim da i dalje ostaje problem impregnacije skice a vjerojatno i scan neće bit tako lako napraviti kao i sa grafitom.
Ima ih i u boji (možda bi i obične odgovarale), sad kad imaš veliki teleskop možda i boju negdje možeš primijeniti?
Ima još problema: skicirat siluete na crnom papiru je gotovo nemoguće pod slabim crvenim svjetlom, puno je lakše delat crnom olovkom na bijelom papiru. Gotovo crno i crno jedva da se vidi i pod dobrim svjetlom, a aond aode adaptacija oka na mrak. Malo sifkasto na bijelo je puno lakše, to je i razlog zašto su nekad standardno sve astronomske fotografije bile reproducirane kao negativi, iako je to vipše posla od izrade pozitiva...
U svakom slučaju meni direktno skiciranje bijelim na crnoj podlozi nije išlo, a i precrtavanje je muka jer je teško naći dobru bijelu olovku, kredu, što god. Ili je jako nježno i nemreš dobit bijelo, ili je jako bijelo i ne ide tamno sivo... No ja sam papak za crtanje, pa netko možda zna više... :)
*tu*
Kakav je osjećaj preći s velikog, uobičajenog, na mali i drugačiji teleskop? Ja sam to već zaboravio...
Ima nešto lijepo u jednostavnosti i više cijenim što se sve može vidjeti kroz 100tku.
Ono što mi se ne sviđa na refraktoru je položaj, na krivom kraju teleskopa je okular pa moram čučnuti, kleknuti, a ako dignem noge do kraja onda je previsoko za sve ispod 60° itd...
Popisao sam sve skice koje sam napravio - čak 455!
Mislio sam da ih imam oko 300
*gj* *pljesk*
To je bome ozbiljna brojka, svaka čast!
I trenutak koji ste svi čekali...
Boje u M42 kako sam ih sinoć vidio
(https://i.postimg.cc/fWC8mkzm/eso1103a.jpg)
Nijansu smeđe patine koji sam vidio na mjestima gdje je maglica crvena je jako teško simulirati.
*hopla* *pljesk* *gj* *šešir*
Čudi me da nisi vidio u manjim teleskopima (kao tristač) jer su mnogi sa manjim promjerima vidjeli zelenu. Il su halucinirali? *:-P
Boje, jeeee!!!
Ako se dobro navikneš na mrak ne bi trebao moći vidjeti boje maglicama, eventualno oko Trapeza i planetarkama.
Prije 15tak godina sam vidio smeđu nijansu u M42 iz dvorišta u selu, ali objasnim kasnije teoriju zašto je to bilo tako.
Citat: Acheron u 17.12.2023. u 10:35:25 satiAko se dobro navikneš na mrak
S tim nemam problema. *zubo* :-D
Zimski uvijeti za zimsko nebo
U subotu (16.12.2023.) sam bio spreman izmisliti noć za promatranje ako bi se pokazala potreba za time. Od početka studenog nisam imao dobro promatranje tamnih fleka, sve neke utješne nagrade s malim Yammatom. Vrijeme nije propustilo priliku pokazati i ove godine zašto je studeni najčešće ćorak za astronomiju. Runda kiše, runda oblaka, čak i snijega, ali nikako da se poklopi vedrina kada nema mjeseca. Zato ovaj vikend nije bilo šale, sve sam stavio sa strane da bih otišao za teleskop.
Više na...
Zimsko nebo u zimskim uvjetima (https://zvjezdopisi.com/2023/12/17/zimsko-nebo-u-zimskim-uvjetima/)
*tu* *pljesk* Moram dodati taj NGC 2261 na listu pa bacim pogled.
Evo malo atmosfere od sinoc
(https://i.postimg.cc/5HYKFv2Q/20231216-235413.jpg) (https://postimg.cc/5HYKFv2Q)
Nije mu lako... *zubko*
Heh napokon ta kontroverzna tema boje.
Zelenu u trapezu vidim (cijeli trapez je zapravo zelenkast), a crvenkasta se vidi kao na slici oznaceno, samo na toj liniji, kroz 12".
Nestaje upotrebom TS UHC filtera (ali vidljiva kroz DGM NPB) te na izlaznoj pupilo manjoj od ~5mm.
Zanimljivo, i kroz 25" su boje bile vrlo slicne, malo jasnije, ali na istim mjestima kao i kroz 12", ne sad neka paf razlika.
Astronom amater udarnik!
Citat: Adri u 18.12.2023. u 01:08:40 satiHeh napokon ta kontroverzna tema boje.
Zelenu u trapezu vidim (cijeli trapez je zapravo zelenkast), a crvenkasta se vidi kao na slici oznaceno, samo na toj liniji, kroz 12".
Nestaje upotrebom TS UHC filtera (ali vidljiva kroz DGM NPB) te na izlaznoj pupilo manjoj od ~5mm.
Zanimljivo, i kroz 25" su boje bile vrlo slicne, malo jasnije, ali na istim mjestima kao i kroz 12", ne sad neka paf razlika.
Jesi pročitao kako sam došao do boja u maglici? Vidio sam boje na taj način da sam si pokvario noćni vid. Ako si se dobro privikao na mrak, boja nema ili su vidljive samo ako je objekt toliko svjetao da aktivira ćunjiće.
Meni su tvoje tvrdnje dosta kontroverzne pa ih uzimam sa velikim zrnom soli. Svojevremeno si nebo opisivao šarenim kao neku sliku Kandinskog.
I BTW, nisam u tekstu napisao.
Ekvatorijalna plaftorma je stvarno čudo. Na 770x Eskim se nije micao iz okulara, a veći problem su bile kretnje teleskopa koje ipak nisu dovoljno fine za tako velika povećanja.
Preporuka, svima koji žele praćenje, a ne trebaju GoTo - ekvatorijalna platforma. Ova moja je koštala 580€ s dostavom, ali već vrijedi svakog centa. I nosi teleskope do 90kg. Pokriven sam za sve do 30" *zubo*
Uspio si ipak potvrditi boju u M42 *pljesk* *pljesk*
Drago mi je cuti da si zadovoljan sa EQ platformom, mogu mislit kako je tek sad lijepo promatratit kroz velkisu.
To je onda to tebi za taj setup ne fali nista vise *tu*
Ovo je sada top kombinacija. Ima par sitnica kojima bih volio uštimati stvari, bolji finder, neki lijepi okular od 10 i 6mm, volio bi TeleVue Delos piknuti. Ljestve sa stoliće na vrhu da mogu pri ruci imati okular, atlas, bilježnicu. Ali to što sam nabrojao je još 1500 €
Citat: Acheron u 18.12.2023. u 07:25:44 satiVidio sam boje na taj način da sam si pokvario noćni vid. Ako si se dobro privikao na mrak, boja nema ili su vidljive samo ako je objekt toliko svjetao da aktivira ćunjiće.
Dakle onu lijepu tirkiznu boju koju sam vidio na NGC 6543 vrlo vjerojatno ne bi tako lijepo vidio (ili nikako) u dobrom mraku. :-(
Planetarke sa jako visokim površinskim sjajem bi mogle pokazati boju.
Valja li ona Omegon ekvatorijalna platforma? Čini mi se ok, mislio sam ju staviti u TC ponudu, pa i da bude koji komad na lageru.
Nisam koristio pa ne znam *jok*
Ja lajkam NGC 2261. *tu*
Odlične detalje si vidio.
Citat: Acheron u 18.12.2023. u 07:25:44 satiJesi pročitao kako sam došao do boja u maglici? Vidio sam boje na taj način da sam si pokvario noćni vid. Ako si se dobro privikao na mrak, boja nema ili su vidljive samo ako je objekt toliko svjetao da aktivira ćunjiće.
Meni su tvoje tvrdnje dosta kontroverzne pa ih uzimam sa velikim zrnom soli. Svojevremeno si nebo opisivao šarenim kao neku sliku Kandinskog.
Da se razumijemo, jasne ko dan samo znaci da nisam u dilemi da ih vidim. Naravno da nisu vividne kao na fotografijama, niti kao da gledate poljsko cvijece. Ali jednostavno budu tamo.
Neke boje stvarno jesu jasne "ko dan". Kao sto i sam kazes, planetarke poput ngc 6543, ngc 7662 tu nema dileme. Meni je tu i zelenkasta u Trapezu i ta crvenkasto-smedja u onoj trakici na juznom kraju trapeza.
Eta Carinae i Covjeculjak stvarno pokazuju vividno zelenu odnosno narancastu boju, doduse kroz 25", kroz 12" naravni slabije. Eta Carinae je zelenkasta cak i kroz 15x70.
U Laguni nikad nisam vidio boju kroz 12" od doma, jedino sa mora dva-tri puta vrlo blagu zelenkastu, kad je prozirnost bila odlicna. Dolje iz Cilea je Laguna plava, bez greske. I opet ta razlika 12 vs 25 incha nije biti ili ne biti sto se boje tice, vec samo jaca ili slabija nijansa.
No da ne mlatim konja vise... vidim da si poceo i u mojim krajevima obitavati. Mada sam se ja znao pozicionirati vise izmedju Sosica i Sopota, te jugozapadno od Sosica pa po cesti koja vodi ka Badovincima.
Ima nesto LP-a sto dolazi od sela prema jugu, ali nebo je sasvim solidno, osim Like nebih ni ocekivao nesto bolje "na kontinentu".
Samo da upozorim, tamo ima medvjeda *zubko*
Ako ces tokom zime ucestalo posjecivati, prilicno sam siguran da ces ih cuti.
Znam za medvjede. Pustim glazbu, ne nosim hranu sa sobom i nadam se da je to dovoljno da izbjegnemo neželje susrete.
Muzika. Mislim, ne da imam nesto protiv, fan sam odredjenih zanra kao i vecina nas.
Ali kao nekom "puristu" bi mi malo kvarilo dozivljaj. Sad toga nema, ali meni je jedna od najboljih stvari slusati zvukove sume, zrikavce i sovu, dok u isto vrijeme gledam u nebo. Ta kombinacija vizualnog i auditivnog jednostavno...tamo si, u elementu, dio svega.
S druge strane, kuzim kad i malo uhvati lagana trta od cudnih zvukova. A i mozda je inspirativno kad je rijec o skiciranju.
Dobro je biti blizu auta ako si negdje u nepoznatom. Ako ista, zbog vlastitog mira.
PS: Cekamo jedan lov na Horsehead ako vec nije bio. Mene je i Cone iskreno intrigirao, no Cone nisam do sada uspio. Cak ni sa 25" iz Cilea se ne sjecam da sam ga "potvrdio". Kako sam bio pod fantasticnim juznim nebom i hrpom laksih objkata, jednostavno sam odustao suocen sa strasnom realnosti da imam malo vremena da vidim sve sto sam htio.
Muzika je za tu da me životinje čuju jer većina problema na relaciji ljudi vs divlje zvijeri nastaje zbog slučajnog susreta i ishitrenih reakcija.
Napravio sam test praćenja EQ platforme.
Na 70mm mogao sam 20s ekspozicije izvući bez problema.
(https://i.postimg.cc/NKV2F2wd/Hijade-M45.jpg) (https://postimg.cc/NKV2F2wd)
Tko si ti?
Ukrao si Achov account, on nikada ne bi astrofotografiju radio...
Haha. Ajmo sada astrofoto sa 50 cm promjera. *zubko*
Citat: Acheron u 18.12.2023. u 22:59:16 satiNapravio sam test praćenja EQ platforme.
Na 70mm mogao sam 20s ekspozicije izvući bez problema.
(https://i.postimg.cc/NKV2F2wd/Hijade-M45.jpg) (https://postimg.cc/NKV2F2wd)
Come to the dark side!
Znači, večeras seeing iznad mene za na dupe opasti. Jupiter pun detalja, pojasevi nisu pojasevi, već je to splet finih detalja, a Crvena pjega je kao jaje na oko. Polarna regija sva istočkana, kao bizantski mozaik. Sve to u binovieweru na 390x, na 780x s jednim okularem slika je presvijetla i neugodna za gledati. *zubo*
Zrtvuj koji cunjic i stapic za detalje *zubko*
Mogu mislit koliko se tek sad moze vidjeti detalja jos sa EQ platformom
Citat: Acheron u 27.12.2023. u 22:22:18 satiZnači, večeras seeing iznad mene za na dupe opasti. Jupiter pun detalja, pojasevi nisu pojasevi, već je to splet finih detalja, a Crvena pjega je kao jaje na oko. Polarna regija sva istočkana, kao bizantski mozaik. Sve to u binovieweru na 390x, na 780x s jednim okularem slika je presvijetla i neugodna za gledati. *zubo*
Jesi probao kad koristiti kolor filtere za planete?
Nekad davno, ne da mi se ih izmjenjivati stalno. Imao sam ideju o manualnom filter-wheelu, ali nemam dovoljno backfocusa.
Evo i Jupitera od sinoć
Da malo bolje sumiram doživljaje:
Jučer je seeing bio jako dobar, što je omogućilo promatranje Jupitera u za mene dosad neviđenim detaljima. Cijeli planet je bio prošaran pojasevima, a ti pojasevi bili puni finih mrlja, pjega i fleka. Ne samo to, već je sjeverna polarna regija bila granulasta, kao da je bizantski mozaik u pitanju, a ne površina planeta.
Žao mi je što nemam na raspolaganju par 15mm okulara, kako bih mogao sliku natjerati na 525x, što je za 508mm teleskop taman za postići "radnu temperaturu". Probao sam gledati Jupiter na 770x s jednim okularom, ali slika je bila definitivno presvijetla.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2023/12/Jupiter_20231217_1840UT_395x_public.jpg)
Neka uđe u zapisnik da sam htio malo i višestruke zvijezde probati kada sam vidio da je seeing dobar, prvenstveno 118 Tauri, Procyon i Sirius. Nažalost, navukla se tanka naoblaka kroz koju su se samo zvijezde do 2. magnitude probijale.
Čovječe... *šok*
Citat: Acheron u 28.12.2023. u 15:53:47 satiNeka uđe u zapisnik da sam htio malo i višestruke zvijezde probati kada sam vidio da je seeing dobar
B.A.T. bi rješavao i ove ispod 1˝. *zubko*
Skica je na razini kao i uvijek *pljesk*
Ušlo u zapisnik.
Nice Archeron *šešir* , uskoro dok sredim 200p budem probao također skicirati Jupiter
Nakon skiciranja sam se malo tu večer igrao s mobitelom.
Igraš se ti sa mobitelom i kamerom sve više. *bič* *zubko*
Ovo je bila zafrkancija iz dvorišta, ljudi nisu vjerovali kako se dobro vidi pa sam ih razuvjerio snimkama *zubo*
Gušt je promatrati iz dvorišta.
*šok*
Sad ćemo vidjet koliko će ekipa izvuć stackiranjem iz snimaka s youtube *zubko*
I da, atmosfera je stvarno bila uau mirna.
Citat: Acheron u 29.12.2023. u 10:54:48 satiNakon skiciranja sam se malo tu večer igrao s mobitelom.
Eh da je bila planetarna kamera u fokuseru za Jupiter..
Morat ces dati nekome da ti oskvrne teleskop za planete. *da*
*ritmika*
Snimke su poslane Nevenu na obradu, a isto tako, Neven se samo treba najaviti i može uštekati kameru u teleskop.
Pa poludit ću!
Večeras se razvedrilo, došao na brdo Jošavica, milina. 8°C, taman odlaze zadnji ostaci oblaka, zodijačka svjetlost se vidi do Jupitera, SQM mjeri 21.10
Sve u svemu nije loše.
Postavim teleskop i krene orkanski vjetar, tako jak da se nije moglo promatrati. Uspio sam samo vidjeti komet 12P/Pons-Brooks prije nego je vjetar sve upropastio.
Sva sreća, nisam bio sam. Došla je Tanja s mojim ex Tristačem pa smo usporedili pogled na M42. Iako mi se činilo da nije velika razlika kada direktno usporedim - velika je razlika! Opet sam vidio smeđe tonove u M42, a čak mi se i M43 čini prigušeno smeđim. Tanja ga je opisala da defitinivno nije siv.
Na kraju smo završili u čakuli o svemu i pokupili se kući oko 21h
Jošavica me već drugi put sribala!
Toliko o tome da je jedino kod mene loše vrijeme. *zubko*
Iskreno vjetar mi je gori od oblaka pogotovo bura jer sve divno, vedro, a ne možeš promatrati. :-P
Sutra opet vedro, idem na drugu, nižu i zaklonjeniju lokaciju
Citat: Acheron u 03.01.2024. u 23:21:51 satiSutra opet vedro, idem na drugu, nižu i zaklonjeniju lokaciju
A važan sastanak sutra ?😃
Grozne su te nagle promjene...
Koliko puta sam se morao pobrati doma bez da sam išta vidio
Citat: Štefek u 03.01.2024. u 23:35:59 satiA važan sastanak sutra ?😃
Sebičan sam. Rekao sam sve što mislim, umorilo me to sve i moram se odmaknuti. Uz to, uskoro dolazi prinova i ne znam koliko ću moći za teleskop pa je odlazak pod nebo prioritet broj 1 dok mogu.
Citat: ediglavas u 04.01.2024. u 00:48:26 satiKoliko puta sam se morao pobrati doma bez da sam išta vidio
To mi je najgori dio odlaska u mrak na neku dalju lokaciju. Ovako kad si kući sve šutneš nazad u kuću za 5-10 min.
Kad već pričamo o mraku izabrao sam lokaciju, ali sad vrijeme ne surađuje. Proće me volja dok se smiri. :-D
Ma kod mene je to 1 situacija u 10 promatranja.
Unatoč ćorku sinoć, vidjeti Orion i zodijačku svjetlost na sve oko tebe 360° čisto, ma milina
Jučer opet na terenu, postavim teleskop i naleti runda tankih oblaka.
A ništa, kad je teleskop već na mjestu, krenuo sam gledati dvostruke zvijezde.
Sva promatranja su sa 508mm, seeing je od zvijezda napravio glavice kupusa.
Na ovu sam naletio tražeći komet 32P/Coma-Sola
Σ 291
140x: Dvostruka zvijezda, veoma bliska.
248x: Dvije zvijezde, gotovo se diraju, bijele i veoma sličnog sjaja, ali ne identične. Ona desna je mrvicu tamnija. Seeing ih povremeno spoji pa onda opet razdvoji i tako u krug. Tu je i neka treća zvijezda na 11h, ali oko 2' minute dalje.
δ3 Tau
248x: Ništa o dvostruke zvijezde, ne mogu reći ni da je duguljasta ili nešto slično. Seeing je sve to umazao u jednu krafnu.
118 Tau
248x: Jasno razdvoje par bijelih zvijezda, između njih je crnilo. Postoji razlika u sjaju komponenti, ali ne prevelika, rekao bih oko 1.5 magnitude. Kažu službeni podaci da je razlika 0.9 magnituda.
OΣ 79
248x: Samotna, blijedozlatna zvijezda.
OΣ 82
248x: Blijedožuta primarna zvijezda i veoma tamna pratilja na 3h i cca 60 luč. sekundi dalje.
OΣ 554
248x: Sjajna bijela zvijezda s dvije tamnije zvijezde ispod sebe, jedna na 5h, druga na 7h, obje tamnije zvijezde jednako udaljene (oko 2') pa čine jednakokračan trokut.
OΣ 546
248x: Dvostruka zvijezda, oko 10" razmaka među komponentama i umjerena razlika u sjaju, rekao bih 2 do 2.5 magnitude (službeno 1.2mag). Pratilja je smještena u smjeru 1h.
Uran
320x: Planet blijedo tirkizni disk, ništa posebno. Uočavam nešto što bi mogla biti 2 mjeseca, prvi je direktno ispod planeta i radi se o Oberonu. Druga, na lijevo je neka zvijezda, tamnija od Oberona (m=14.1).
*tu* *pljesk*
Ima toga još
Citat: Acheron u 05.01.2024. u 07:46:30 satiJučer opet na terenu, postavim teleskop i naleti runda tankih oblaka.
A ništa, kad je teleskop već na mjestu, krenuo sam gledati dvostruke zvijezde.
Išao si ispod sekunde. Super!
Očito su oblaci smetali jer više udaljene dvojne nisi rastavio.
Ali dobro je to sa ispod sekunde!
Hmm, zapravo je najuže sinoć STF 291 s 3.5", sve ispod toga je bilo krumpir.
Nekako su mi te dvostruke zvijezde čudne zbog čega nikako da ih zavolim. Bliske su ok, ali ove široke čudne, kako prepoznati da se radi o dvostrukoj zvijezdi ako je vidno polje puno sličnih zvijezda?
Ja si napravim listu unaprijed.
Jako udaljene su frka, pogotovo će biti tebi s jakim teleskopom.
Zato sam (i zato da ima više izazova) najprije iz Herschelove liste izbacio udaljenije od 20", s rijetkim iznimkama, a nedavno sam kako sam počeo koristiti jače okulare maknuo i preostale udaljenije od 10".
Ali da, najljepše i pravi užitak za pogledati su ove ispod 3".
Citat: ediglavas u 05.01.2024. u 15:30:57 satiAli da, najljepše i pravi užitak za pogledati su ove ispod 3".
Osobna preferenca. Najbliža koju sam do sada razdvojio je Zeta Aqr (ispod 2.5˝). Bilo je fora, ali taj par se po izgledu ne može mjeriti sa ljepotom nekih dvojnih sa puno većom separacijom. Meni je 5˝ donja granica užitka za sad. Gornje granice nema iako mi ove iznad 50˝ nisu toliko zanimljive i mogao bih ih prekrižiti u budućnosti.
Citat: Acheron u 05.01.2024. u 15:03:03 satikako prepoznati da se radi o dvostrukoj zvijezdi ako je vidno polje puno sličnih zvijezda?
Priprema prije promatranja. :-)
Pokrenuli ste bas zanimljivu pricu o binarnim sistemima i dvostrukim zvezdama :-). Sto kaze Lucius, razlozi zbog kojih se pozmatraju binarni sistemi su bas licna preferenca. Ja sam poceo da ih posmatram da bi upotpunio noci ''zagadjene mesecinom'', posto se sjaj binarnih sistema lagano probija kroz svetlosno zagadjenje izazvano Mesecom. Naravno, brzo sam se navukao :-), i sada ih posmatram i kad ima i kad nema Meseca. Meni je najlepsi deo tih posmatranja probijanje boja zvezda, neko voli izazove malih separacija, bas sve zavisi od licnog dozivljaja. Usput sam pokupio neke ''cake'' za pojacavanje boja komponenti, manje-vise sve sam ih ''ukrao'' iz tekstova Bob King-a, jednog od urednika casopisa Sky and Telescope. Covek je veliki ljubitelj binarnih sistema i moze od njega bas mnogo da se nauci.
Ono sto me najvise ''radi'' kod binarnih sistema je sto nikada ne znamo sta da ocekujemo i uvek nas iznenade. Lakoca razdajanja i pogled koji se javlja ne zavisi samo od separacije vec i od magnitudnog raspona, a kako tih kombinacija ima veliki broj svaki pogled je drugaciji. Da se sad ne raspisem, da ne spamujem Verdranu topic, moze i da se otvori poseban topic za binarne sisteme u kojima bi razmenjivali iskustva.
Inace, bas mi je drago sto ima kolega koji posmatraju dvojne zvezde i binarne sisteme, dali ste mi mnogo meta koje nisam ranije gledao.
Početak godine
Prvi dani 2024. ponudili su dvije prilike za promatranje, 3. i 4. siječnja.
Više na...
Početak godine (https://zvjezdopisi.com/2024/01/04/pocetak-godine/)
Citat:Selim se do sljedeće zvjezdice, OΣ 82. U okularu uočavam blijedožutu zvijezdu i moguću veoma tamnu pratilju na 3h i 60 luč. sekundi udaljenosti. Moj opis ne odgovara službenim podacima pa ne mogu smatrati ovo promatranje uspješnim.
Misliš opis boja? Ja se na to ne bih obazirao je je boja kod dvojnih i višestrukih zvijezda ovisna o promatraču, vrsti teleskopa, a vjerojatno i uvjetima promatranja. Budući vadim dvojne iz knjige Agnes Clarke mogu iz prve ruke usporediti koliko nam se opisi kod pojedinih zvijezda razlikuju. Npr. kod nje (a i mnogih drugih) obje zvijezde Castora su plave. Promatrao sam taj par više puta u 3 različita teleskopa i apsolutno nikad nisam vidio ni 1% plave. Većinom su obje bijele, a 2x sam B zvijezdu vidio kao žućkasto-bijelu. Drugi zanimljiv primjer je Polaris. Kad vidim kakve skice ljudi imaju za Polaris A...kao izrazito žuta zvijezda. Ja sam tu žutu (ali jako svijetlu) tek uhvatio sa Makom 150 (vjerojatno zbog tamnije pozadine). Kao da ljudi umišljaju boje. Treći primjer je Sigma Ori gdje većina kaže da su im zvijezde plave. U oba teleskopa koja imam bile su sve bijele. Jedan je n cloudynights čak skicirao jednu žutu i jednu narančastu zvijezdu u Sigma Ori što mi je nepojmljivo. Primjera je mnogo, a tek sam započeo sa dvojnima.
Također veći teleskop (pogotovo reflektor) će razvodnit boje. Tako sam čitao, a uvjerio sam se i sam na jednom primjeru: Eta Cas. U reflektoru je B zvijezda nekako narančasta, a u Maku je skoro pa crvena. Mnogi po forumima kažu da su boje u manjim teleskopima sa lećom intezivnije i bolje (posebice u refraktoru).
Tu imamo i "problem" različite veličine i magnitude jer jedna zvijezda ti svojim sjajem može utjecati na boju druge. Puno nadrobih, ali poanta je da nije bitno što su ti opisi različiti jer ćeš i sam imati različitih boja i opisa neke dvojne zv. ako je više puta promatraš. :-)
Odlican izvestaj Vedrane, bas mi se svideo. Pogotovo deo ,,Nastavak po sektoru'', detaljno si procesljao taj deo neba, Dolidze jata su mala i bleda i treba dobra mapa da bi se pronasla, isto vazi i za van den Bergh magline. Sto se tice Rosett-e i NGC 2264, njih bas nameravam da obradim u sledecem izvestaju i nameravao sam da te pitam da li ti sa 20'' vidis bar malo maglovitosti izmedju zvezda ''Jelke''. Napisao si da nisi video Cone Nebula, ali oko zvezde S Monocerotis (15 Monocerotis) je najsvetliji deo magline Sharpless 2-273. Ja nisam uspeo da vidim ni traga od maglovitosti, kako je kod tebe bilo?
Sto se tice boja binarnih sistema, tu je Lucius potpuno u pravu: zanemari sta pise u drugim izvestajima i koje su spektralne klase zvezda, ono sto si ti video je za tebe tacno. Prvo, svaka individua boje binarnih sistema percepira drugacije. Drugo, cesto boja svetlog primara menja percepciju boje bledjeg sekundara. Recimo, crveni primar ''gura'' pratioca u zeleno, a plavi u zuto. Naravno da zelene zvezde ne postoje, ali igra boja primara i sekundara stvara percepciju zelene. Puno je primera binarnih sistema gde razliciti posmatraci prijavljuju po pet, set tazlicitih kombinacija boja. Jedna od primera za to je poznati binarni sistem 95 Herculis. Da ne navodim permer Cor Caroli: kod jednog renomiranog autora astonomskog casopisa sam procitao da je on primar sistema video kremasto zeleno!!!! Ja kad pogledam sistem primar vidim plav da plavlji ne moze biti. Ako imas drustvo pri posmatranju pitaj ostale kolege sta oni vide, ja to uvek radim kada nisam siguran u boje. Sva sreca, moja supruga voli da mi pomaze u percepciji boja binarnih sistema, ima vid kao soko :-) .
Kome se da čitati mislim da nema nigdje bolje objašnjeno o boji dvojnih sistema: https://www.handprint.com/ASTRO/bineye4.html
Nije do boja, nego je do smještaja zvijezda. Uopće nema veze se vezom za STF 82. Prema WDS-u, pratilja je na 1.2" od primarne komponente, a postoji treća komponenta na 65" ali u smjeru 7h kada simuliram pogled kroz okular u to vrijeme.
A što se tiče NGC 2264, moram se dobro zagledati pod boljim nebom. Nadam se uskoro.
Inače, za Rosettu sam prije 2 godine napravio skicu, al ono, bogovsku. Inače je to objekt koji traži vremena i pažnje za uočavanje detalja. Nema ga smisla samo ovako preletiti. Slično kao NGC 7000 ili čak M8. U oba slučaja su spektakularne maglice, ali treba se potruditi oko njih.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/01/20211231_NGC2244_89x_UHC_public-1.jpg)
Citat: Acheron u 06.01.2024. u 19:22:22 satiInače, za Rosettu sam prije 2 godine napravio skicu, al ono, bogovsku. Inače je to objekt koji traži vremena i pažnje za uočavanje detalja. Nema ga smisla samo ovako preletiti.
Znam, ja sam je bas dugo posmatrao da bih video detalje. Super ti je skica, priblizno onome sto sam ja video ali sa vise nebuloznosti na severu. Tvoja lokacija je verovatno tamnija, a i vestiji si, pa si uspeo da vidis mnogo vise maglovitosti u severnom delu (u okularu). Meni se posle dugo sedenja za okularom juzni prikazao fantasticno, kao nekoliko gustih, neprozirhih oblaka dima. Odlicno si na skici predstavio koliko je juzni deo neprozirniji od severnog, I onaj tanki trokraki usek na jug-istoku si video i lepo predstavio. *gj*
A sto se tice M8 i da zahteva vreme, ja sam je ovo leto posmatrao vise od sat vremena u jednom gledanju. Fantastican objekat, toliko toga ima da se vidi, al mora da se sedi. Hourglass Nebula se vidi i bez filtera, al sa filterom maglina ''eksplodira''. Al da zahteva vreme - zahteva.
Citat: Acheron u 06.01.2024. u 19:22:22 satiUopće nema veze se vezom za STF 82.
Pa i nema veze. *zubo* STF 82 ti je u zviježđu Riba. ;-)
Edit: ovo je tvoja zvijezda:
Na web sam postavio excelicu sa svim promatranjima deepsky objekata koja sam napravio, a da je promatranje bilo vrijedno upisivanja.
Od 26.04.2005. do danas 4254 unosa!
https://zvjezdopisi.com/2021/02/04/baza-promatranja/
*gj* *pljesk*
Impresivna brojka!
Primijećujem da je sistematičnost kod vizualne astronomije visoka.
Čak sam i ja bilježio vizualno ulovljene objekte. Imao sam neki program, ali sve mi je ostalo na starom računalu i nisam prebacio. Znam da sam bio ponosan kada je brojka prebacila 150.
Vidim na mapi jako niske objekte, koji je najniži šta si promatrao?
Želim ti što prije da prebaciš i 5000, i kapa dolje za sistematičnost, trud i ovakav zorni prikaz.
*šešir*
Hvala Tome.
Ne znam jesam li ja autističan pa sve moram zapisati, što su drugi preuzeli, ili je vizuala takva *zubo*
Što se tiče najjužnije objekta, mislim da je sigurno preko -40°, ali onako, jako malo. Provjerim.
Bogami ja radim u školi često sa autističnim učenicima, ovo su već granični obrasci ponašanja :-D
*pljesk* *gj*
Ja iste stvari imam zapisane u teci, wordu i excel tablicama. Kako se to zove? *zubo* Još samo da počnem PP prezentacije radit. :-D
Citat: tome u 10.01.2024. u 06:26:44 satiVidim na mapi jako niske objekte, koji je najniži šta si promatrao?
NGC 1851, kuglasti skup u Golubici na -40° 03'
ali ajmo reći da je on iznimka, jer sljedeća 4 najjužnija objekta koja sam promatrao su na -38° ili sjevernije.
-40 je već stvarno po rubu horizonta. *pljesk*
Vrijeme, temperature, loš seeing
Evo i mojih dogodovština od ovog tjedna. Puno zujao, malo meda dao.
Više na...
Voljom protiv vremenskih prilika (https://zvjezdopisi.com/2024/01/14/voljom-protiv-vremenskih-prilika/)
Odliican izvestaj Vedrane.
Svidja mi se skica Thor-a, vrlo detaljna. Uspeo si da vidis tamne ekstenzije. Ja sam je prosle godine posmatrao i svetlija je nego sto se misli, ljudi su se zacudili kada sam im rekao da sam je osmotrio. U stvari maglina je mnogo laksa za posmatranje nego sto to magnituda sugerise.
Lepi i detaljni opisi Rosette i M78. Rosetta zaista drugacije izgleda svaki put kada se ponovo pogleda, toliko je puno detalja u maglovitosti da se svaki put vidi nesto sto nam je promaklo.
Uvek je uzivanje citati tvoje izvestaje, moja podrska i respekt.
Acherone,
zaista je vijedno svakog respekta baza koju si kompletirao.
Ne znam koji đavao te motivira da si sve to naklofao. *zubko* Svaka čast. Širi što dalje, svi takvi zapisi su vrlo korisna referenca svim vizualnim promatračima.
Inače stvaranje excel baze promatranja sam i ja započeo prije nekih pola godine, pa ako ništa drugo da mogu usporediti svoja promatranja na brzi način umjesto listanja po dnevnicima... Međutim moj projekt je nekako zastao nakon kompletirane tek prve godine vođenja dnevnika *zbunjeni* *:-P
Još jednom, zaista respect za uloženi trud i provedbu tako opsežnog osobnog projekta.
Baš je muka živa s tim vremenom. I prognozama.
Prepoznao sam se u putopisima. Tak i ja od šest izlazaka, pet-put se samo okrenem na peti. Magla, pa oblaci od nikud i slično, al treba bit uporan. *pljesk*
Požalio sam se kako mi se teleskop skliže po platformi iz nekog razloga. Valjda se od hladnoće stisnulo drvo ili nešto u što se ne kužim.
Imao sam planove da izbušim rupice gdje idu nogice od teleskopa i na taj način ga usidrim, a onda mi je frend rekao "pa zašto u lak ne umiješaš finog pijeska i premažeš s njim platformu?"
4€ lak, 1€ kist, fini kvarcni pijesak "ukraden" s "plaže" obližnjoj šljunčari.
Nakon 2x10min posla s periodima od 2h sušenja platforma je sada hrapava za poludit, kao fasada. Prvi sloj je bio s pijeskom, drugi je bio čisti lak da sve to dodatno stabiliziram.
(https://i.postimg.cc/7LnpCd0b/image.png)
O jbt šta uradi... Mogao si komotno naljepiti na mjesta gdje idu nogice sa obostranim selotepom i na to brus papir 80 ili manje. Ili čak običnu gumu debelu 2 mm. I to bi riješilo problem i ovo ti ne bi izgledalo sad ko fasada i još brže to napraviš.
Ja da sam na tvom mjestu, ja bi ovo prebrusio, prelakirao sa lakom za čamce, i na to obostrani selotep i brus ili guma i to je to.
razmišljao sam o tome, ali oštri vrhovi nogica montaže teleskopa + 50kg, oštetilo bi to brus papir nakon nekog vremena.
Šta uradi! *zubo*
Al dobro, ako funkcionira...
Staviš gumu, guma se neće tako lako oštetiti, osim toga lako je i promjeniš.
Funkcionalno je, to je bitno, a estetika je oku promatrača.
Hjooj, večeras sam ulovio možda najneobičniju planetarku dosad - Abell 12! Podsjeća me malo na NGC 404.
S OIII filterom čak nije niti tako zahtjevan objekt.
Citat: Acheron u 29.01.2024. u 22:18:06 satiHjooj, večeras sam ulovio možda najneobičniju planetarku dosad - Abell 12! Podsjeća me malo na NGC 404.
S OIII filterom čak nije niti tako zahtjevan objekt.
Svaka cast Vedrane. Ta maglina je jako blizu svetle zvezde Mu Orionis, ja mislim manje od 1'. Sa magnitudom 12 i pristojnom velicinom to nije lako osmatranje. *gj* .
Kapiram da te podseca na NGC 404 bas zbog blizine svetloj zvezdi i duholike pojave.
Sad sam se sjetio kako je Tome već snimio maglicu
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=2420.0
Svaka čast. To izgleda puno zahtjevnije nego NGC 404. *šešir*
Odlično Acheron!
To nije popularan objekt ali nezasluženo.
Drago mi je da se i vizualno tako lijepo vidi.
Ja ću se vjerojatno opet vratiti ovom objektu, nadam se sa boljim rezultatom.
Sinoć sam ga skicirao :)
Ovi višestrukozvjezdaši su me malo navukli pa kada mi je usput bacim sada i ja pogled na neke zvijezde.
Sinoć je seeing bio na boljoj strani (6 zvijezda u Trapezu na 320x!) pa sam lijepo razlučio STF 867.
Na 160x se kužilo da je primarna dvostruka zvijezda.
Na 320x je bilo previše za seeing, ali 275x je taman. Vidim 2 zvijezde koje su na momente jedan zajednički ovalni oblak, a kada se zrak smiri, jasno mogu vidjeti dvije razdvojene zvjezdice. Pratilja je na cca 2h i za oko 1 magnitudu je tamnija od primarne. Treća zvijezda, koja bi mogla biti dio sustava, je na 6h i oko 2 lučne minute udaljena. Treća zvijezda je oko 3 magnitude tamnija od primarne. Sve zvijezde su bijele.
Razmak komponenti je oko 2.2"
Citat: Acheron u 31.01.2024. u 11:34:32 satiOvi višestrukozvjezdaši su me malo navukli pa kada mi je usput bacim sada i ja pogled na neke zvijezde.
Sinoć je seeing bio na boljoj strani (6 zvijezda u Trapezu na 320x!) pa sam lijepo razlučio STF 867.
Hehe, super. *tu* *pljesk* Baci oko na Iota Cas ili Gamma Leo pa ćeš se tek onda navuć. *zubo*
Ja sam isto sinoć (dok sam gledao M42) provao uočiti svih 6 u trapezu, ali bez uspjeha.
Ma na 320x Trapez izgleda kao svjetlo na kraju maglovitog tunela. Nevjerojatno nešto.
Citat: Acheron u 31.01.2024. u 09:21:06 satiSinoć sam ga skicirao :)
Daj da vidimo! *kokice*
Evo, požurio sam samo za tebe.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/01/Abell-12-planetary-nebula.jpg)
*tu* *pljesk*
Odlična!
Jako se lijepo vidi, nisam očekivao da ćeš ju ovako dobro uspjeti vidjeti.
Bravo još jednom.
Stvarno je BAT moćan *šešir*
Fakat ne bih očekivao da oko može osjetiti toliki dinamički raspon na tako malom razmaku.
S OIII filterom nije teško vidjeti maglicu, bez OIII filtera je ne bih skužio.
Nakon što sam je vidio s OIII filterom mogao sam je nazrijeti i bez filtera.
Ja bih čak rekao da je ovo potvrda i kvalitete optike kod Taurusa, što je rasap svjetla minimalan pa olakša uočavanje ovakih objekata.
2h za teleskopom, 3h precrtavanja, 1h Photoshopa
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/02/Orion-nebula-sketch-2024.jpg)
Svaka čast na ovoj skici!! *šok*
ideš i ti prema 10+h za skice.... :-D
Siječanjske pustolovine
Uspio sam dosad ovaj tjedan uloviti 2 noći za teleskop. Prva je bila dobra, druga je bila baš dobra!
Više na...
Siječanjske pustolovine (https://zvjezdopisi.com/2024/02/01/sijecanjske-pustolovine/)
*tu* *pljesk* *gj*
Tvoja skica mi je izmamila osmjeh na licu kada sam vidio koliko M42 vidim sa puuuuuno manjim teleskopom (Mak 150).
Nije u manjem teleskopu problem koliko je maglice velika, već koliko detalja ima u njoj. A ja sam na ovoj skici ucrtao možda 70% onoga što sam zabilježio, jer mi je A4 papir premalen.
Da, prošla skica M42 ti je bila puno detaljnija.
Siječanj ti je bio odličan!
NGC 2022 si super ulovio. Ja sam ju snimao i ulovio sam centralnu zvijezdu. Natjerao si me da potražim vlastiti uradak, kad ono imam neki mali krop, a cijelu snimku ne mogu naći! Izgleda da sam ju greškom obrisao, ne znam...
Ali našao sam stack pa ću ju morat ponovo obraditi.
PK 193-09.01 hvala na otkriću ovog bisera. Ide mi na to-do listu. *tu*
PK 198-06.10 već sam ti pohvalio skicu. Meni je ovaj objekt fenomenalan.
NGC 2174 - nekako zaboravljena maglica vizualno. A ni fotografski nije dovoljno snimana, čini mi se.
Odlično da se tako lijepo vidi. Iščekujemo skicu... *kokice*
A za galaksije, šta reći. POčeo si opisivati detalje u galaksijama mag 14.7! *pivo*
Čini mi se da ti usprkos više tisuća promatranih objekata to-do lista postaje sve duža...
Super izvještaj kao i uvijek *pljesk*. Bome si hrpetinu objekata poskidao u samo dvije noći..
NGC 2903 zvuči jako zanimljivo, jedva čekam skicu *tu*
Jučer me Lucius bocnuo kada je rekao da je stara skica detaljnija.
Ako netko tko gleda redovito kroz teleskop ne primjećuje detalje, onda nešto nije ok.
Ne budi lijen, pogledao sam par YT videa o crtanju, da podebljam malo skilove i odlučio testno ponovno napraviti skicu regije oko Trapeza.
Ovaj put sam pazio da uguram sve detalje jer su zbog većeg "zooma" mogli stati.
Dio oko M43, posebice lijevo od nje, nisam dovršio. Umorio sam se.
Plan je sada skicu M42 ponovno nacrtati u A3 formatu
*gj* *pljesk*
Razvaljuješ sa skicama! Kapa do poda *šešir*
Ovaj Stf 867 ću si ukrasti
Kroz tanke oblake
Ponedjeljak je bio pravi "radni" dan. Otišao sam promatrati i taman se sa zapada nacrtali tanki oblaci. Par sati sam im prkosio promatranjem i skiciranjem.
Više na...
Kroz tanke oblake (https://zvjezdopisi.com/2024/02/07/kroz-tanke-oblake/)
Ne čudi me da nisi uspio Abell 13, i fotografski je jako zahtjevan i taman.
Ja već par dana vrebam noć bez tanke naoblake, ali nikako.. Za večeras je izgledalo obećavajuće, ali opet ništa, prozirnost nikakva..
Ti si s obzirom na uvjete dosta i uspio uhvatiti..
Dobar clanak Vedrane, bas mi se svideo. Mnogo je u njemu malih, bledih i teskih objekata, 500-tka radi svoj posao vidim *da* . Mada i sa tim teleskopom, treba dosta vestine primetiti one silne male galaksije, to je sve velicina oko 1'-2' u precniku, dobar posao.
Volim kada citam izvestaje o duplim zvezdama, koliko sve zavisi od posmatraca. Ja sam recimo Castor obe zvezde video plavo-bele. Recimo Lucius je opisivao Lambda Arietis kao dve razlicite nijanse bele a ja sam video zuto i zelenkasto. I najlepse je sto smo svi u pravu :-) .
I ovde je u ponedeljak bilo vedro, ali bez imalo oblaka. Posmatrao sam oko 5 sati, i izgleda da ce to za sada biti jedna od retkih vedrih noci u periodu izmedju trece i prve cetvrtine Meseca.
I na kraju jedno pitanje. Kako vise volis da posmatras M42, sa ili bez OIII fltera? Razlika je bas velika, tek sa filterom se vidi koliko je u stvari maglina ogromna, deo oko Trapeziuma zabljesti mnogo jace ali se zato zvezde Trapeziuma uguse u maglovitosti.
Gledam bez filtera, kad je maglica dovoljno sjajna meni filter smeta. Vidim vise maglice, ali izgubim fine nijanse u njoj. To je bas izrazeno na M42, bolje se vidi cijela "petlja", ali regija oko Trapeza bude ispolirana. *jok*
Blago vama kad imate rupa u oblacima. Kod mene eventualno razvedravanje tek kad Mjesec bude dominantan. Mogu prekrižit cijelu veljaču. :-(
Kao što sam napisao u dnevniku, u ponedjeljak sam podebljao detalje za skicu M42.
Ovo je sada konačna verzija skice, u A3 formatu skicirana kako bi sve mogao ucrtati. I dalje imam filing da sam još neke stvari propustio precrtati s terenskih skica, ali mislim odmoriti od ove skice na neko vrijeme.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/02/Orion-nebula-sketch-2024.jpg)
Brutala, postaješ konkurencija fotografima *zubko*
E, a zašto SQM očitanje navodiš kao NELM? Ne bi li NELM trebao biti granična magnituda vidljiva golim okom? A to bi bilo daleko ispod navedene vrijednosti.
A eto, takav je predložak *zubo*
Malo me buni ova prilično oštra granica između svjetlog i tamnijeg dijela.
Granica je uistinu tako oštra
https://www.flickr.com/photos/147097263@N06/53452080723/
ili
https://sites.google.com/site/howardbanichhomepage/observations/observing-notebook-scans/notebook-10-1
E sad, ja sam geodet pa volim jasne, oštrije linije tako da vjerojatno moj stil skiciranja i doživljav objekta dodatno naglasi razlike.
Počastio sam se novim igračkama:
APM Guidescope 50/200 tražiocem i Pentaxom XW 10mm okularom
Finder - dojmovi su tako tako. Slika je u sredini definitivno oštrija nego u 8x50 finderu vulgaris, ali isto tako ode kvragu prema rubovima jednako kao u finderu vulgaris. Moram još malo isprobati kako to radi, radi li se o ravnini fokusa ili je okular smeće. Za sada sam onako, razočaran.
Pentax XW 10mm - kupio ga za loviti tamne fleke. Dat će taman 2mm pupile na Taurusu, idealno za max kontrast.
Dojmovi? U odnosu na APM Zoom 15.4-7.7 je oštriji po cijelom vidnom polju i slika je mrvicu svjetlija u okularu. Sama oštrina u sredini vidnog polja je veća, ali za nijansu, kod APM-a. Ovo me iznenadilo. Pentax zato ima jako dobre kroz cijelo vidno polje, dok u APM-u na 10mm zvijezde na cca 3/4 radijusa vidnog polja naglo postanu kupus. Opet, ovo s oštrinom moram testirati jer imam osjećaj da na malom refraktoru zupčasta letva fokusera nije dovoljna fina da Pentax fokusiram u dlaku.
Što se tiče objekata, u usporedbi s APM Zoom-om situacija je sljedeća:
- na M42 su produžeci krila u Pentaxu bili jasno vidljiviji
- M79 je bio na prvu jasniji, uspio sam uloviti čak zvijezdu m 11.9 koja nije bila vidljiva u APM-u
- Kastor - jasniji u APM-u
- Rigel - mala pratilja, mrvicu jasnija u APM-u
Jel to EQ3?
Da
Jučer sam malo pričao s Pavlom pa sam odlučio ažurirati jedan grafikon
Dakle, na grafikon sam iskrcao opise svjetline objekata i upario ih s razredima prividnih magnituda.
Grafikon je nastao na temelju 3282 promatranja od ukupno 4334, koliko ih imam evidentirano.
Kratice ispod grafa su sljedeće:
ExB ekstremno svijetao, objekt dominira vidnim poljem
vB veoma svijetao, objekt je lako uočljiv
B svijetao, objekt je jasno vidljiv
F taman, objekt zahtjeva pažljivo promatranje
vF veoma taman
ExF Ekstremno taman
NV Nije vidljiv
Tih 3282 promatranja na grafu zabilježena su sljedećim instrumentima:
Dalekozor - 140
Teleskop <=101mm - 7 kom
Teleskop 102-199mm - 46 kom
Teleskop 200-299mm - 468 kom
Teleskop 300-399mm - 2203 kom
Teleskop 400-499mm - 22 kom
Teleskop 500mm=> - 360 kom
Negdje mi fali podatak o instrumentima za 36 promatranja, ali kako je to ~1% svih podataka za grafikon, neću se za sada zamarati previše oko njih.
Zbog same količine podataka držim kako su se dobro uprosječili te da nije potrebna dodatno ih kategorizirati po kvaliteti neba, povećanju itd... Treba navesti i subjektivan faktor, a to da zbog većeg iskustva u promatranju ono što mi je recimo 2010. bilo veoma tamno danas mi se može učiniti tamanim ili čak svjetlim. Dodatna mana ove statistike što ne uključuje objekte koje nisam vidio.
*gj* *pljesk*
Sjajan grafikon Vedrane, cini mi se da je sinoc bio u bar-ovima, ovako je jos preglednije. Uzorak je veliki i ovaj grafikon predstavlja merodavnu raspodelu.
Kako objasnjavas skok u sjaju koji se desava kod veoma svetlih objekata magnitude 9? Da li je do malog broja veoma svetlih objekata objekata te magnitude, pa je dovoljano mali broj njih da naprave razliku od 10%. Ne verujem da je to, ima bas puno DSO magnitude oko 9. Ili je do subjektivnog faktora? Kapiram da je mozda zbog tipa objekta: recimo, otvoreno jato magnitude 9 izgleda bledo, ali je zato galaksija magnitude 9 uglavnom veoma svetla. Jako je zanimljivo pratiti kretanje zavisnosti sjaj-magnituda, tu je i onaj nagli pad kod veoma svetlih objekata magnitude 8.
Izuzetna posvecenost, respect.
Recimo, za 5. magnitud M33 kvari statistiku. Ona je pod lošim nebo taman i težak objekt.
Statistiku na 6. magnitudi popravlja M81, koja je m=6.8.
Za 7. magnitudu tu je M101 koja je m=7.9, ali površine gotovo kao M33 i jako tamna.
Ovaj skok za 8. do 9. magnitudu su sjajne Messierove galaksije npr: M64, M82, M87 i slične
Tek kod objekata 9. magnitude ili tamnijih statistika je "normalna" jer tu su sada na raspolaganju stotine, tisuća galaksija.
Kroz tanke oblake II
Toliko sam bio željan promatrati kroz teleskop da sam sat vremena vozio kako bih gledao kroz tanke oblake
Više na...
Silom kroz tanke oblake (https://zvjezdopisi.com/2024/03/05/lav/)
Da malo izazovem reakcije skicom *zubo*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/03/20240304_NGC3226_NGC3227_248x.jpg)
Odlican tekst Vedrane, dosta si toga pogledao uz takve uslove. Mogu da zamislim koja je frustracija uzeti odmor i svaki dan gledati oblake. Sat vremea voznje za posmatranje ''kroz tanke oblake'' znaci da su stvari dogorele :-) .
NGC3226/3227 je odlicno posmatranje. Gledam skicu, uhvatio si i most izmedju galaksija. Te galaksije su porpilicno blede a nisu bas ni prevelike, dobar i teleskop a bogami i osamtrac.
I drago mi je da mape koje pravim nekom koriste :-) .
Blago tebi kad si mogao nešto pogledat i silom.
Zanimljivo kako ti je Algieba bila toliko različita u sjaju. Meni su one gotovo identične...kao Castor.
A ono, mobilnost mi nudi mogućnost da odem negdje gdje je manje oblačno.
Postoji neki potencijal (30%) za petak da ulovim dobar dio noći, mislim da ću potegnuti na istok prema Daruvaru.
Ovdje je potencijal umro. :-D Eventualno 13.3. se nešto otvori, ali to je već doba Mjeseca. Ako ništa uživat ću u dvojnim, ali stvarno imam želju rješavati DSO (posebice M galaksije).
Bacio pogled na komet večeras, skoknuo do svojih u prigradsko selo.
8x45 dvogled oko 19:15: U sumrak se komet vidi kao mutna zvijezda. Kako se smračivalo tako je komet postao mutna kuglica. Koristeći obližnje zvijezde radim procjenu sjaja na m=5.8
102/500 Skywatcher
28x: Jasno vidljiva mutna kuglica. Bez repa, bez detalja, u sredini sjajan magličasti grumen. Procijenio sam mu prividni sjaj na m=6.0.
50x: Malo jasnija nego na 28x, sada sa skrenutim pogledom kao da na momente vidim veliku, ekstremno tamnu "atmosferu" oko kometa. Komet je sam po sebi sjajan, otkrivam da se u onom sjajnom magličastom grumenu vidljivom na 28x sada na momente nazire zvjezdolika jezgra. Nema repa. Promjer kome oko 4 luč. minute.
Jučer je bila super noć i baš sam se izguštao za teleskopom.
Evo jedna skica za druga Pavla
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/04/NGC-4725-sketch.jpg)
Citat: Acheron u 03.04.2024. u 12:20:08 satiEvo jedna skica za druga Pavla
Hvalaaaa !!!! Imam spreman izvestaj za tu galaksiju, sad imamo i skicu da je uparim sa njom. Lepa je galaksija, svetla i velika. Vidim da si uhvatio i delove spiralnih ruku na severu i jugu! Hvala jos jednom, radujem se izvestaju na "Zvjezdopisima"".
Evo promatranja tokom kojeg je nastala skica NGC 4725.
Ali skica NGC 4725 je samo "teaser" jer na promatranju imate novu skicu M51. Pao sam na dupe kada sam je usporedio sa aktualnom skicom galaksije kroz 300tku. Nisam očekivao da se baš toliko više vidi!
Više na...
Rekao sam da neću više skicirati M51... (https://zvjezdopisi.com/2024/04/02/rekao-sam-da-necu-vise-skicirati-m51/)
Prije svega čestitke na prinovi. *ritmika*
M51 i susjed su brutala! *šok* Sad me živo zanima kako bi NGC 4490 i susjed izgledali u T500. Ja sam jako zadovoljan pogledom kroz 25-icu, mogu mislit kakve su u duplo većem teleskopu.
M51 - Bome je to dobra razlika!!
Potrudio sam se za skicu M42 popraviti tehniku skiciranja. K tome još sam prešao na veći predložak (krug) za skicu, sada je on 190mm,a prije je bio 130mm. To mi omogućuje da finije detalje ucrtam, a nakon skeniranja se manje vidi hrapavost papira. 130mm krug sam koristio da uguram 2 skice na A4 papir, sad sam se pomirio da jedna skica jedan papir.
Iskrene čestitke na prinovi! *duda*
A za promatranje; bome ćeš morati proći kroz cijeli popis čini mi se...
Ja bi rado stavio kameru u to tvoje čudo i opalio kratkih eksp.koliko platoforma dozvoli...jao ovo je vizualni dio *he*
Nadam se da će nas vrijeme na LSP-u pomaziti za takav eksperiment :)
Čestitke još jednom na malenoj! Neka ju prati zdravlje i sreća!
Odlično promatranje i skiciranje si odradio, i još uvijek se ne mogu načuditi da skidaš i galaksije magnitude 16 *šok*
Za galaksije koje piše npr m=15.9(b) znači da je to u plavom svjetlu. Galaksije 16. magnitude u plavom svjetlu vjerojatno ima sjaj 15. magnitude u vidljivom spektru.
Sjajan tekst Vedrane. Bilo mi je zanimljivo da uporedjujem opise pogleda kroz Taurus sa opisima kroz 300-tku. Prvo sto mi je upalo u oci je M53. Globularna jata su objekti koji mozda vuku jos jaci benefit povecanja aparature od galaksija. Kad uporedim opis iz Exellice kroz 300-tku i svoju licnu opservaciju ovog objekta tacno se vidi zasto za globulare vazi krilatica ''aparature rules''. Takodje, zanimljivo mi je i kroz tekstove na ,,Zvjezdopisima'' i kroz tvoju Exellicu pratim kako neki objetki reaguju sjajno a neki i ne bas sjajno na skoro dupliranu aparaturu. Recimo NGC 4565 nije pokazala bitno vise detalja nego kroz 300-tku. Razmisljao sam o tome i jedino sto mogu da zakljucim da je galaksija toliko dobar posmatracki objekat da ono sto ima prikaze - prikaze to i kroz 12''. Pri vecoj aparaturiza sija svetlije ali u detaljima ostane ista. Pa recimo M100, tri spirale si videoo i u 300mm. Za m64 razumem, galaksija toliko svetli da ubija kontrast, mogu da zamislim koliko tek zasija kroz Taurus. Sa druge strane, NGC 3226/3227 sa mosticem je bas veliki iskorak, kao i M106, M101. Prsetn kod NGC 3893 je spektakl. Ipak mislim da sam najvise ''zinuo'' kod NGC 3226/3227.
Uporedjujem NGC 4725 sa onim sto sam ja video. Ja sam video taj taman deo pa ponovno zasijanje na severu u naznakama. Nisam ni bio siguran sta sam video, zato sam te i zamolio da je pogledas. Ispada da zaista jeste tako, ali ''dummbell'' oblik galaksije nisam osmotrio ni pod razno. Vidim da si i ti galaksiju pomerio na desno da izbacis one zvetle zvezde iz pogleda :-) .
Odlican tekst Vedrane, zanimljivo mi je i po sektorima da idem da vidim sta sam sve ''promasio'' dok sam posmatrao neke od tih galaksija. Bojim se da cu ''silom prilika'' i ja uskoro preci na veci teleksop pre svega zbog mobilnosti, dozivljavam nervne slomove poslednjih meseci zbog zabadanja nekih bandera tik uz moju potpuno mracnu lokaciju. Borim se svim silama da sprecim postavjanje sijalica na njih, ali mozda cu uskoro i ja morati resetkasti teleskop u kola pa put pod noge na prazne poljane. To jeste dobro ali sam se nadao da ce to biti moj izbor a ne nametnuto resenje. Ovo sto se radi ovde poslednjih godina nije normalno, kao da se neko trudi da osvetli kilometre puteva uz koje ne zivi apsolutno niko.
Nadam se da je malecka bolje a i vi sa njom . Veliki pozdrav.
Koja momacka sesija, svega se tu promatralo *šešir*
Jedva cekam da isprobamo onaj 100° okular sa parracorom *zubko*
Zelim brz oporavak njeznijem dijelu porodice
Uh, kraj tih skica i ne treba ti kamera :) Btw, ak ti je naporno skicirat, dojdi k meni u zagorje, pa buš skiciral sa 130 mm APOna bljak nebu. Gotov buš u 30 sec, jer se nikaj ne vidi :(
Inaće, i ja koristim slične veličine krugova (kad skiciram), čini mi se 120 mm ako koristim A5 papir (manja ploča za skiciranje, lakše se petljam s njom jer ju držim u ruci kad skiciram, što je moguće i krivo) ili oko 180 ako koristim A4 papir...
Za dvojne uglavnom koristim male krugove , neki puta čak i 40 mm (ako radim sa oldtimetrima od 60 ili 80 mm) jer uglavnom skiciram samo dvojnu i wevent. jednu dvije zvijezdice ako se nađu u istom vidnom polju.
Ostao sam dužan skicu kometa 12P/Pons Brooks od 19.03.2024.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/04/20240319_12P-PonsBrooks_50x.jpg)
Još jedno promatranje kroz tanke oblake. U subotu sam se osjećao nasanjkano pa sam u nedjelju bruteforce-a promatranje.
Ajmo reći da se isplatilo.
Više na...
Jato galaksija kroz rupu u oblacima (https://zvjezdopisi.com/2024/04/07/jato-galaksija-kroz-rupu-u-oblacima/)
Super da si nešto i uspio u nedjelju! Na kraju si dosta galaksija i prešao *pljesk*
A ono, sad me interesira što nisam uspio vidjeti zbog musavog neba *zubko*
Citat: TonY206 u 09.04.2024. u 10:51:07 satiSuper da si nešto i uspio u nedjelju!
Samo tebe nikako vrijeme pomazit. :-(
Ah, kako se planovi lako pomrse.
Ovo je priča o dva promatranja, zapravo bi bilo točnije reći o dva pokušaja promatranja. Jedno je bilo promašaj, a drugo ipak uspješnije. Ne volim kad moram imati ,,popravne" termine, volio bih jednom za razliku sve odraditi kako sam zacrtao.
Više na...
Promatranje iz drugog pokušaja (https://zvjezdopisi.com/2024/05/04/promatranje-iz-drugog-pokusaja/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/05/Messier-101-sketch-768x1067.jpg)
Sjajan izvestaj Vedrane! Koliko si ti HII regija u M101 video, ja jasno vidim samo NGC 5450, za ostale moram da se bas pomucim, a i za njih moram da sacekam bas dobru noc. Zanimljivo je da NGC 5450 vidim mnogo cesce nego samu spiralu. Ja ne koristim UHC, vec OIII, on za nijansu istakne HII regije kad su uslovi dobri. Mada, po onome sto si skicirao, tebi nikakav filter ne treba, ovo je odlicno posmatranje.
Sve sam se mislio da je ona sesta ''kvrga'' mozda NGC 5451 al nije, mnogo je velika da bi bila NGC 5451. Sad si me zaintrigirao sa tom zvedicom pored NGC 5450, jel imas procenu koje bi mogla da bude magnitude ako je u pitanju zvezda?
Kada sam video da si opisao NGC 6210, bas me je zanimalo da li si video, kako ih ti nazivas, ''repice'. Njih ima cetiri, zato se objekat i naziva Turtle Nebula. Posmatrao sam je prosle godine, naravno nikakve repice nisam uspeo da vidim, ali maglina izgleda bas sjajno i relativno koloricno. Eto, da i ja tebe zaintrigiram sa ta cetiri repica, pa pogledaj maglinu ponovo, mozda uocis jos neki, bas me zanima.
Nije seeing dopustio da uočim repiće na NGC 6210. Zapravo me potaknula fotografija Tome da bacim opet pogled na maglica.
Zanimljivo je kako ih je naš drug Steve Gotlieb uočio u 24", ali ne u 28". Seeing je tu glavni faktor.
https://www.deepskylog.org/index.php?indexAction=detail_observation&observation=162175&QobsKey=16&dalm=D
https://www.deepskylog.org/index.php?indexAction=detail_observation&observation=96595&QobsKey=72&dalm=D
Što se tiče zvijezde kraj MNGC 5450, kaže Gaia katalog da je 13.9 u zelenom svjetlu. Zanimljivo je kako zvijezdu SIMBAD nema u bazi. Što se tiče kvrga u M101, svakako probaj NGC 5462, meni se učinila neznatno tamnijom od NGC 5450.
Inače, lijepo je što možemo ovako secirati galaksije u sastavne dijelove *zubko*
Acheron odlično promatranje rekao bih.
Skica je odlična. Stvarno puno detalja u M101 vidiš. Jako mi se sviđa, kod fotografija često jezgra bude bez nekih detalja, "spržena".
A NGC 6210, znam da ju je lako vidjeti da nije zvijezda, kao disk. Ali one krakove nisam mislio da se mogu vizualno promatrati. Zaista su tamni. Iako oni imaju na krajevima zadebljanje, "čvoriće" pa obrati pažnju možda samo "čvorić" uloviš a ne cijeli krak.
*šešir*
Drago mi je da si ipak uspio odraditi promatranje!
Na zadnjem promatranju sam potrošio skoro pola sata u pokušaju nalaska NGC 5053, i na kraju ga nisam uočio, a siguran sam da sam gledao na pravo mjesto.. Kada vidim tvoj opis, jasnije mi je da je ipak zahtjevniji nego što sam očekivao :-). Dat ću mu još jednu šansu pod boljim nebom, sada barem znam što očekivati *zubko*
Hvala svima. Moram uloviti noć s dobrim seeingom i poloviti detalje u planetarkama.
Tony - NGC 5053 sam uspio uloviti u 300tki s Petrove gore, tako da traži dobro nebo. U subotu me neugodno iznenadio koliko je taman, zavarala me Veljćeva fotka
Citat: PavleR u 08.05.2024. u 21:57:10 satiSjajan izvestaj Vedrane! Koliko si ti HII regija u M101 video, ja jasno vidim samo NGC 5450, za ostale moram da se bas pomucim, a i za njih moram da sacekam bas dobru noc. Zanimljivo je da NGC 5450 vidim mnogo cesce nego samu spiralu.
BTW, ima skicu M101 naravno kroz 300tku puta dva
Jedna starija, ali pamtim da je bila divna noć na Petrovoj gori (dnevnici su super stvar)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/04/20080427_M101_115x_public-768x1067.jpg)
I nešto novijeg datuma, gdje je praćenje i iskustvo pomoglo unatoč lošijem nebu
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2018/04/20180406_M101_143x_public-768x1067.jpg)
Brutalno koja je razlika..
Citat: TonY206 u 09.05.2024. u 14:26:07 satiBrutalno koja je razlika..
Ma da, M101 je brutalno tesko osmatranje kroz 300-tku ako nisi bas pod dobrim nebom i ako su uslovi iole losi. Moze kroz 300-tku da se vide i pojedine HII regije i spirala ali to zahteva bas mnogo strljenja i zivaca, i pre svega vremena. Ja je posmatram iskljucivo kada je u tranzitu i moras polagano i strpljivo, nema zurbe kod nje. A cesto ni sve to nije dovoljno. To je bas galaksija za vece aparature, dobro nebo i uslove. I za dobre zivce, ako sam iole nervozan ili nestrpljiv i ne pokusavam da je osmatram.
Jezgro se vidi uvek, i najsjajnija HII regija, ona na jugu. A za ostalalo od noci do noci i sa puno truda.
Citat: Acheron u 08.05.2024. u 22:22:56 satiZanimljivo je kako ih je naš drug Steve Gotlieb uočio u 24", ali ne u 28".
Inače, lijepo je što možemo ovako secirati galaksije u sastavne dijelove *zubko*
Stigao mi je juce aprilski broj S&T, pa bas sad citam clanak naseg druga Steve Gotlieb-a. Mnogo je zanimljivo, prica o procesu otkrivanja galakticke grupe cija je pozicija bila pogresno uneta u NGC katalog. Onako potanko, kako je otkrivana jedna po jedna galaksija, od procesa do izgleda u okularu.
Ove dvostruke zvijezde su baš, hit&mis!
Dakle, prvo sam u želji da se dotjeram u red išao trčati. Očinstvo, neaktivnost, kile gore, kondicija dolje. I tako nakon 3. trčanja eto boli u tetivama, šepam već tjedan dana. Polagano prolazi, ali ne mogu se baš pouzdano osloniti na to koljeno.
Iz tog razloga je postavljanje teleskopa u dvorištu bilo zanimljivo iskustvo. Da si skratim muke, nisam poštovao proceduru koju imam i kao "nabrzaka ću kolimitirati". Hoću brus, to me kasnije ugrizlo za gujcu pa je teleskop imao kolimaciju ovisno na koji dio neba gledam. Paralelno, na vrtu je fotić veselo kroz oblake lovio fotone Sjeverne krune. Ovo promatranje je bilo više da ne zahrđam, jer kako kaže Mel Bartels, dobar promatrač stvara se vremenom provedenim za teleskopom.
Seeing je bio ok, 3/5, iako su oblaci pičili po nebu kao da kasne negdje.
STF 1967
320x: Sjajna, plavičasta zvijezda dominira vidnim poljem. Ne znam na pamet što je dvostruka zvijezda pa mi pažnju privlači niz od 3 zvjezdice 4 luč. minute u desno. Zvjezdice su poredane u izlomljeni pravac u smjeru 1h, sve su istog sjaja i jasno razdvojene.
Naravno, plavičasta zvijezda je dvostruka, a ovo što sam gledao je nemam pojma.
STF 1937
320x: Dvije zvijezde, isto sjaja, diraju, blijedozlatne
E tu otkrivam da mi je kolimacija u banani, tj. pobjegla, pa iz tog razloga ovo promatranje ne bih uzimao kao pouzdanim.
STF 1962
320x: Dvije zvijezde istog sjaja, položene u smjeru 4h. Razdvojene su, ali jedva.
Kao, popravljam kolimaciju, ali problem ostaje.
STF 2084
320x: Ništa!
780x: Još jedno ništa
STF 2095
320x: Jasno razdvojene zvijezde veće razlike u sjaju. Pratilja u smjeru 1h na cca 10" od primarne. Primarna žuta, pratilja plava.
STF 2107
320x: Široko razmaknuta dvoja zvijezda, pratilja oko 8h i 2 luč. minute dalje. Velika razlika u sjaju među zvijezdama.
Naknadna provjera otkrila da nisam razdvojio zvijezdu.
STF 3127
320x: Velika razlika u sjaju zvijezda, razmak oko 30", pratilja na 8.5h
STF 2220
320x: Par žutozelene(!) i veoma tamne zvjezdice koja se zbuksala na 10h. Fino razmaknute, oko 75".
Nekako ove odokativne procjene razmaka precijenim za 2-2.5x.
STF 2259
320x: Kombinacija žute primarne i plave pratilje. Manja razlika u sjaju među zvijezdama. Razmak oko 60" u smjeru 8h u okularu.
STF 2280
320x: Dvije bijele zvijezde identičnog sjaja, razmaknute oko 60" u smjeru 12h.
Kasnije sam vidio da tu ima nekih sexy dvojnih između 0.7 i 2" razmaka.
Fino je vidjeti da se i ti malo zabavljaš sa dvojnim zvijezdama. *tu*
Citat: Acheron u 19.05.2024. u 22:57:15 satiSTF 2084
320x: Ništa!
780x: Još jedno ništa
Jako težak par. Prvo ti seeing mora biti odličan, a drugo trebaš gledati difrakcijski prsten jer leži na njemu. Da mi B zvijezda nije bila druge boje nikad je ne bi ugledao.
(https://i.imgur.com/2sQa4Ce.png)
Kada se vec ''motas'' po Herculesu pogledaj zvezdu 95 Herculis. Zvezda je jedna od najkoloricniih letnjih binarnih sistema i divan je pogled. Koliko ja znam zvezda nema Struve oznaku. Iako se ne zna sa sigurnoscu da li je u pitanju binarni sistem ili opticka dvojna zvezda, pretpostavlja se da je par gravitaciono povezan jer im je separacija ostala ista skoro 180 godina. Kad su letnji binarni sistemi u pitanju nema ih mnogo lepsih od 95 Herculis.
Ma ovo je bilo malo za sport, nista ozbiljno. Overkill je slagati 59kg teleskopa za ovako nesto :-D
Ma ne pušim ja, to je samo jedna...
Citat: Acheron u 20.05.2024. u 07:15:20 satiOverkill je slagati 59kg teleskopa za ovako nesto
Probaj sa malim akromatom. Bit će "malo" ljubičaste, ali trebale bi biti oštre. :-)
Dvoje zvijezde uopće nisu gušt na akromatu jer su boje masakrirane, a meni su upravo boje fora.
Citat: PavleR u 20.05.2024. u 03:49:38 sati...pogledaj zvezdu 95 Herculis. ... Koliko ja znam zvezda nema Struve oznaku.
14.06.2021.
257.
Stf 2264, 95 Her: sjajne bijele zvijezde, oko pete magnitude, oko šest-sedam sekundi razmaka (6,5", m 4,9-5,2). Herschel: bijela i plavo bijela. Noviji promatrač vidi bijelu i žutu;
Promatranja u lipnju su zahtjevna. Astronomska noć kreće tek iza 23h i traje kratko, do 02:30. Iako lipanj nudi 3h astronomske noći, što je dovoljno za lijepo promatranje, problem je više organizacijske prirode. Potrebno je ostati budan do najmanje 3h ujutro da bi se iskoristila noć. Teško je takva promatranja ugurati u vikend, a još teže u sred radnog tjedna. Na svu sreću, ove godine se poklopio blagdan, spajalica u firmi i vikend, tako da sam imao potencijalno 4 dana za promatranja i oporavak od istih.
Subota je bila vremenski prevrtljiv dan. Jutro je krenulo maglovito, prijepodne je prijetila kiša, a oblaci su povremeno nestajali pa se opet vraćali. Oblačna pruga koja me plašila je taman imala rub na 15km južno od Zagreba. Taj rub je ostao stabilan kroz cijelu noć tako da je prostor južnije bio stalno vedar. Nije bilo dvojbe, ide se u mrak!
Više na...
Promatranje Škorpiona (https://zvjezdopisi.com/2024/06/01/promatranje-skorpiona/)
Lijepa priča.
Zahtjevan sektor neba.
IC 4634 pikiram već dugo. Ali nisam se još okušao.
IC 4634 je poprilično svjetla, toliko da se jedva razlikovala od okolnih zvijezda.
Na LSP-u bih ti ustupio teleskop na sat vremena pa planiraj mete (ako bude vedro). ;-)
Računaj da EQ platforma bi mogla pratiti dobro za ekspozicije od 1-2 sec max.
Citat: Acheron u 20.05.2024. u 09:54:00 satiDvoje zvijezde uopće nisu gušt na akromatu jer su boje masakrirane, a meni su upravo boje fora.
Uh, nisi probao klasični F/15 :) Ja ponekad "drem" dvojne sa 103 mm F/15, jedino na Veneri ili Vegi imaš malo ljubičaste oko objekta, kod slabijih zvijezda neprimjetno... Moderne apokromate ne komentiram, jer su toliko dobro korigirani da je kromatska praktični nevidljiva...
Hehe, f/15 akromat nikako ne bih nazvao prenosivim instrumentom, a što je svrha f/5 akromata.
Mislim da ću u nekoj budućnosti piknuti neki kvalitetniji prijenosni instrument.
Citat: Acheron u 03.06.2024. u 09:13:20 satiMislim da ću u nekoj budućnosti piknuti neki kvalitetniji prijenosni instrument.
Neki Mak npr. *zubko*
Moram prvo bolju montažu riješiti, a da, izbor ide u smjeru Mak 150 / Newt 200 f4.
Newton za sad vodi, svestraniji je.
Meni je Edi spominjao da je koristio Mak 150 na AZ4. Nisam probao, ali vjerujem mu. To je baš prenosivi setup.
Al da, 20 cm newton je daleko svestraniji.
Citat:Na LSP-u bih ti ustupio teleskop na sat vremena pa planiraj mete (ako bude vedro). ;-)
Računaj da EQ platforma bi mogla pratiti dobro za ekspozicije od 1-2 sec max.
uuu može, veselim se!
Citat: Acheron u 03.06.2024. u 09:13:20 satiHehe, f/15 akromat nikako ne bih nazvao prenosivim instrumentom, a što je svrha f/5 akromata.
Mislim da ću u nekoj budućnosti piknuti neki kvalitetniji prijenosni instrument.
Je, donekle si u pravu (prva slika). Ali uz dva skupa zrcala (srećom imao u krami) ide kao i na drugoj slici, onda je prenosiv, lakši je od mog 130 mm F/7 APO :) Objektiv je u oba slučaja isti!
Naravno, ako ideš na veći otvor, nema šanse. Vidio sam jednom sliku 300 mm APO na montaži, veličina otprilike pola V2 rakete, težinu nisu ni naveli, ali montaža garant nosi 80cm RC :)
Kakav je to ultimativni astro stolac/podest, padina brda pod 30° *zubo*
Citat: Acheron u 03.06.2024. u 15:34:47 satiKakav je to ultimativni astro stolac/podest, padina brda pod 30° *zubo*
Specijalna anti-gravitacijska montaža. Držo fotić pod krivim kutem :)
Citat: Acheron u 03.06.2024. u 09:13:20 satiMislim da ću u nekoj budućnosti piknuti neki kvalitetniji prijenosni instrument.
Ha, very special innovative telescope support system, oliti male ljestve :) Je, slika je malo nespretna, zeznula me autorotacija u fotiću. Moral bum poslikat malo bolje, baš sam tražil i nemam bolje slike tog skopa :(
Kaj se brda tiće, je to ti je Zagorje. Brda svukud, plus orijaško drveće koje raste brže od trave. Par mjesta sa dobrim obzorom u blizini nestala su u par godina...
Edi, skop ni bog zna kaj, ali da imaš taj auto ispod njega, mogel bi kupit kaj god hočeš :)
Za omladinu, je to je pravi klasični ca. 20 cm refraktor :) Danas to ne bi prošlo, zaprli ga na 20let zbog neovlaštenog prevoženja balističke rakete...
Ma znaš šta, nek je Zeissov - ja bi ga ipak uzeo ...
Auto ili skop? :)
Si primjetil da stup ide kroz auto, i da se da podizat i spuštat? Frajer si je stvarno dal truda!
Zeiss, šmrc, imal sam u rukama 20cm leću, ali nisam ju mogel platiti... a nisam ni znal kaj bi sa 3 m fokusa/cijevi... ponekad se pitam kak bi bilo da sam gladoval par mjeseci i zel ju...
Nebo su okupirali sivi oblaci, u potpunosti. Sa sjeverozapada je dolazio olujni oblak, a njega je nagovijestila krpica mammatusa.
-Ideš nekam večeras? – pitala me sestra dok sam spremao teleskop u auto
-Idem!
-Zar će se razvedriti?
-Ne znam, ali bilo kakva vedrina u krugu od 100 km mi je OK.
Tako je i bilo. Prognoze su do petka ujutro crtale vedru noć, a onda su okrenule na izraženu konvekciju što rezultira nastankom lokalnih oluja. Iako su mi na prvu lađe potonule, primijetio sam kako se južno od Karlovca i dalje prognozira vedrina. Nije mi se išlo tako daleko od kuće promatrati, ali opet, crv u guzici je bio jači. U zadnji tren sam odlučio riskirati odlazak na novu lokaciju bez prethodne provjere.
Više na...
Kroz nevrijeme do promatranja (https://zvjezdopisi.com/2024/06/07/kroz-nevrijeme-do-promatranja/)
92% vlage. :-D Užas.
Napomena, a i jako dobar primjer zašto je kod dvojnih uz ime bitno pisati AB, CD itd. STF 1998 sa 7.4˝ sep nije Xi Sco. Xi Sco je STF 1998 AB i ima sep od 1.1˝. Ti si vidio i opisao STF 1998 AC. ;-)
U atlasu je navedeno STF1998, a kako mi dvojne nisu primaran interes, nisam dalje istrazivao.
Ako bolje pogledaš imaju dvije crtice uz oznaku STF 1998 što znači trostruki sustav. Jedna jako kratka (znači dvojna ispod 2˝ i jedna duža za dvojnu između 2˝i 20˝). :-)
Ja isto AB nisam razdvojio, ali vidio sam B zvijezdu. Treba mi odličan seeing za to.
Središnja zvjezdica u M 57 *hopla*
Svaka čast na hrabrosti što si u taj kraj išao sam *zubko*..
Sljedeći put idemo skupa *čslj*
Javi se slobodno 😉. Ja već neko vrijeme pikiram napast Perjasicu, al ja tamo sam ne idem 😅
Čega se treba tamo bojati? Ljudi, zviri ili beštija?
Svega nabrojanog 😅.. Migrantima je to glavna ruta, čagljevi su standardni, veprovi.. Znali su lovci prijaviti da su vidjeli i vuka i medu 😅, doduše jako rijetko..
Ja mislio saskvač ili vukodlak, za ovo ostalo sam pretpostavio.
I ne znam koliko su lovci tamo aktivni, da ne bi bilo sačme..
Citat: zac u 05.06.2024. u 19:34:29 satiAuto ili skop? :)
Si primjetil da stup ide kroz auto, i da se da podizat i spuštat? Frajer si je stvarno dal truda!
Zeiss, šmrc, imal sam u rukama 20cm leću, ali nisam ju mogel platiti... a nisam ni znal kaj bi sa 3 m fokusa/cijevi... ponekad se pitam kak bi bilo da sam gladoval par mjeseci i zel ju...
Sad bi nestrpljivo svaki čas otvaral rubriku "astronomska trgovina" na forumu da vidiš je li netko trznul na tvoj oglas.
Citat: TonY206 u 09.06.2024. u 20:20:31 satiI ne znam koliko su lovci tamo aktivni, da ne bi bilo sačme..
Kad lovci krenu da pucaju po sumi pored koje posmatram ja pocnem da vicem ili ako sam bas raspolozen da pevam *:-P *he* *da* . Uopste nije naivno mogu vam reci., vrlo neprijatan osecaj Jedini komsija koga imam oko lokacije popi sacmu u oko pre desetak godina.
Te pucnjave mi nisu baš drage. Zato sam i napustio jednu od pozicija - bila je blizu šume i svako malo bi netko zapucao. Dobro, šuma je gusta i valjda mecima nije lako probiti se do mene - ali svejedno, nije bilo ugodno.
Na ove dvije pozicije koje sada koristim sam sasvim izložen pa ako će netko pucati baš u mene, to može, ali lovce ne čujem.
Životinja u blizini imam svakakvih: puževa, žaba, ježeva, mačaka, lasica, lisica, pasa, ali su uglavnom znatiželjni (za puževe i žabe ne znam) i neopasni - približe se, njuškaju i odu.
Ljudi ili idu svojim poslom ili su znatiželjni pa im nešto pokažem i ispričam.
Jasno mi je da mogu naići i pijane budale i uzeti me za metu ali u ovih 15 godina od kako izlazim dalje od kuće to se još nije desilo...
Ipak, ljepota i strast nadvladavaju sve te opasnosti i potencijalne opasnosti.
U Kozmosu je Sagan lijepo napisao epitaf dva astronoma
"Previše su voljeli zvijezda da bi se bojali noći"
Nekako je to istina :)
Inače, za ove komentare oko lovaca: uvijek svira glazba, radio dok sam sam na promatranju. Na taj način tjeram životinje i ljude.
PS:
Sagan je pogriješio s epitafom, zapravo je to došlo iz jedne pjesme iz 19. stoljeća
https://blog.startorialist.com/post/96109720672/we-have-loved-the-stars-too-fondly-to-be-fearful
Je, svega ima, i ja sam prestal ić na svoju šumsku lokaciju. Nisu lovci već bagra koja se zove krivolovci, ne znaš ni ko su, ni koliko su spretni u rukovanju puškom. Doduše, ako me vide, odu drugamo, ali uvijek je pitanje neće li netko naletit ko misli da sam vepar... a ja obično volim opažati u noćnoj tišini :(
Znaš da su u šumi jer povremeno začuješ pucanj ili dva, i onda tišina. Ni policija ne ide noću u šumu, iako im je to posel... (da love krivolovce, ha, ha!). A sve više lokalci pričaju da su se pojavili i migranti, šverceri ih bace u šumu i velel da je slovenija odma preko puta. Ne vele im naravno daje na tom putu rijeka (sutla) i bodljikava žica na drugoj strani...
Inaće, iskreno, najviše sam se usr**** kad mi se prišuljal jež i počel puhat na mene. U mraku misliš da je nosorog :) A puhal je samo reda radi, bezazleni su...
Pa ne pamtim da sam čuo ikad pucnjeve u šumi, ali jedno vrijeme sam u Vukomeričkim goricama redovito čuo rad motorki oko ponoći - krala su se drva *zubo*
Citat: zac u 10.06.2024. u 08:50:45 satiInaće, iskreno, najviše sam se usr**** kad mi se prišuljal jež i počel puhat na mene. U mraku misliš da je nosorog :)
:-D :-D :-D
Ja sam prvi i drugi put reagirao na svaki šum u mraku...odmah bi se naježio i počeo zviždat da nepoznate beštije znaju da sam tu. Treći put sam bio opušteniji. Još par puta i bit će to dobro. *zubo*
Citat: Acheron u 10.06.2024. u 08:08:16 satiU Kozmosu je Sagan lijepo napisao epitaf dva astronoma
"Previše su voljeli zvijezda da bi se bojali noći"
Nekako je to istina :)
Nije reagirala na glazbu
:-D
Taj gaf će me pratiti do kraja života
To hoće *zubo*, ali mislim da bi u mraku svi tako reagirali *šešir*
Sad zamislite u mraku ježa koji se upleo u vrećicu :-D
Citat: Acheron u 10.06.2024. u 11:27:36 satiSad zamislite u mraku ježa koji se upleo u vrećicu :-D
Još ak je ona tvrda, ekstra šuškava :)
Citat: Acheron u 10.06.2024. u 11:27:36 satiSad zamislite u mraku ježa koji se upleo u vrećicu :-D
Bolje to nego medvjed na Mazinu... *zubi*
Ma, za medu moraš imat sendvić viška, da se zabavi dok ti bježiš...
Iz ovih razloga stvarno najvise volim otoke.
Ne jer se bojim jezeva, logicno..,
U želji da se ne uprasim od roditeljstva dvaput tjedno trčim. Večeras sam na stazu ponio dalekozor kako bih nakon trčanja provjerio sjaj T CrB. U 8x45 dvogledu, ležeći na stazi kako bih smirio sliku, mogao sam vidjeti zvijezde do 9. magnitude. Od T CrB ništa, 30.06.2024. U 21:10UT bila je m<9.0
Prolaznici su me čudno gledali. Pratim zvijezdu dalje.
Citat: Acheron u 30.06.2024. u 23:50:49 satiU želji da se ne uprasim od roditeljstva dvaput tjedno trčim. Večeras sam na stazu ponio dalekozor kako bih nakon trčanja provjerio sjaj T CrB. U 8x45 dvosjedu, ležeći na stazi kako bih smirio sliku, mogao sam vidjeti zvijezde do 9. magnitude. Od T CrB ništa, 30.06.2024. U 21:10UT bila je m<9.0
Prolaznici su me čudno gledali. Pratim zvijezdu dalje.
Kabrio? *zubko*
*ritmika* usro *zubo*
Sinoć sam malo bauljao iz dvorišta s BAT-om, kao zagrijavanje za vikend.
Zagrijavanje se otelo kontroli pa sam u krevet legao u 1:45, umjesto u 1:00, kako sam planirao.
Kako bih smanjio struje zraka u teleskopu, postavio sam ga golog, bez sjenila i onda pustio jedno 20 min ventilator da puše po zrcalu, kako bi otjerao topli sloj zraka. Slika u okularu je kasnije bila odlična, da li je ventilator pomogao ili me samo pos*ao dobar seeing, nisam siguran.
Za početak sam kroz 102/500 provjerio sjaj T CrB. U 20:49 (UT) procijenio sam ga na m=10.3, što je u skladu s ostalima. Potom sam bacio kroz 508 pogled na neke dvojne zvijezde, dok sam čekao astronomsku noć u dvorištu (ako ona uopće i postoji). Inače, stavili su žućkaste LEDice umjesto natrijevih lampi, SQM se popravio sa 19.4 na 19.9. Ne znam sad koliki je utjecaj vegetacije u "popravku", čekam zimu za dodatna mjerenja.
Krenuo sam od STF 2084, Zete Herculis.
248x: Dvije zvijezde, definitivno.
380x: Dvije zvijezde, veće razlike u sjaju. Jezgre zvijezda jasno su odvojene, a difrakcijski kupusi im se jedva diraju. Primarna žućkasta, sekundarna bijela ili žućkasta, smjestila se na 7h.
Želim napraviti skicu kuglastog skupa kroz BAT pa sam malo proučavao M13, M10 i M12. Zaključio sam da je M13 previsoko na nebu za skiciranje pa sam na kraju završio na dvojcu u Zmijonoscu. Koji sam skicirao otkrit ćete kada iskrcam skicu.
Kada sam oko ponoći završio sa skicom, okrenuo sam na STF 2094.
248x: Već na 248x vidim trostruku zvijezdu. STF 2094AC je jednostavna, primarne blijedožute i pratilja na cca 10h, oko 20" udaljena i plavičasta (uvijek su mi tamne zvijezde ,,plavičaste). Sekundarna me ne interesira već dvostruka primarna mi je zanimljiva. Vidim dvije zvjezdice koje su jasno odvojene i istog sjaja.
770x: Nema labavo, udaram odmah u ,,čelo kolone" tj. na STF 2094AB. Na ovom povećanju zvijezde su jasno odvojene. Njihove jezgrice su okružene s po 3 djelomična difrakcijska prstena. Rekao bih da bi 3 jezgrice zvijezda stale između jezgrica zvijezda Donja zvijezda, na cca 7h, čini mi se malo tamnija. Prema mjerenjima iz 2023. razmak zvjezdica je 1.0", tako da je ovo najuži par koji sam razdvojio.
Izvor: http://www.jdso.org/volume19/number4/Schlimmer_344_356.pdf
Kako je seeing dobar, okrećem na obližnju NGC 6210. Zapravo sam na STF 2094 naletio putujući do maglice.
380x: Ovalan disk, 2:3 omjera stranica, izgleda kao da se sastoji od dva kruga koja se u velikoj mjeri preklapaju. Iz tog razloga bih oblik maglice mogao opisati i kao bubrežast. Provjeravam skrenutim pogledom maglicu i uočavam ,,uši" na 1h, 6h i 11h. One na 1h i 11h su manje, ali možda mrvicu svjetlije od uha na 6h. Na momente kao da vidim skrenutim pogledom centralnu zvijezdu.
Ako zarotiram ovu fotografiju za 180°, uška na 1h i 6h se poklapaju, a ova na 11h je upitna. https://cs.astronomy.com/asy/m/nebulae/493996.aspx
Za kraj sam htio vidjeti koja je granica seeinga i okrećem na Omegu Herkula razmaknutu 0.8". Nisam ništa vidio na 770x, osim difrakcijskog uzorka koji je 2-3 puta u sekundi mijenjao oblik. Kasnije sam vidio da sam skočio grlom u jagode, jer je razlika u sjaju primarne i sekundarne prevelika (m=4.6 + m=11.5).
Još sam u kratkoj pauzi u 22:00 UT provjerio T CrB, i dalje je bila m=10.3. Onda sam bacio pogled na S CrB i procijenio je na m=7.7.
Temperatura je bila 15.7°C, a vlaga 74%
*tu* *pljesk*
Evo nešto za tvoju zvijer. Vjerujem da ćeš vidjet elongaciju bez problema (ako ti seeing dozvoli): https://www.cloudynights.com/topic/927706-observation-of-delta-equulei-03-hurry-to-see/
U dnevnik sam ucrtao i skice STF 2084.
Lijevo na 380x, desno 770x.
Trebala je ovo biti idealna noć. Doma sam dobio zelenio svjetlo da cijelu noć provedem za teleskopom. Ne samo to, nego sam se uspio dobro naspavati. Vrijeme i prognoza idealni cijeli dan. Temperature ugodne. Što je moglo krenuti po zlu?
Više na...
Frustrirajuća noć u Jošavici (https://zvjezdopisi.com/2024/07/06/frustrirajuca_noc_josavica/)
Pa dobro si ti toga i skupio s obzirom na uvjete...ja bi pošao kući već nakon M62 (ili već nakon udarca poklopca u zrcalo *grrr* )
Jao osjeti se frustracija u tekstu...
Nekad najbolje ispadne kada se ništa ne očekuje,..
Bio si i jako ambiciozan, NGC 6572 je jako tvrd orah.
Još ju nisam pokušao snimiti jer je izrazito sitna. Vidjeti (ili snimiti) kakav detalj u njoj mislim da zahtjeva iznimno dobre uvjete.
*kava*
Uf.
NGC 6527 nisam nikada ozbiljno promatrao, jednom 200tkom prije 18 godina i sad ovaj šuć muć pogled.
Probat ću je opet, naravno.
Treba nekad imat i loše uvjete, onda se više cijeni kad su uvjeti dobri *zubko*
Svaka noć pod zvijezdama je u suštini bolja od noći koja nije po zvijezdama, a ostalo su nijanse.
Citat: Astrobobo u 10.06.2024. u 13:55:46 satiBolje to nego medvjed na Mazinu... *zubi*
Ha, jučer sam naletil na ježa kad sam iz zvjezdarnice išel u kuću, izgrdil me na pasja kola. Kaj ga ja imam smetat dok drema u grmlju/cvjeću kraj kojeg prolazim. :) Glasniji je od mojeg kompresora za pumpat gume... Zapravo me veseli da mi se opet motaju oko kuće, dugo ih ni bilo...
Citat: Acheron u 09.07.2024. u 18:47:23 satiTrebala je ovo biti idealna noć. Doma sam dobio zelenio svjetlo da cijelu noć provedem za teleskopom. Ne samo to, nego sam se uspio dobro naspavati. Vrijeme i prognoza idealni cijeli dan. Temperature ugodne. Što je moglo krenuti po zlu?
Više na...
Frustrirajuća noć u Jošavici (https://zvjezdopisi.com/2024/07/06/frustrirajuca_noc_josavica/)
je, i kod mene (prigorje, iza Zaprešića) je seeing zadnje dvije noći 0/5, kad golim okom vidim da mi Vega pleše, nema tu kruha... spasa nema, treba se strpit dok ovo sr*** ne prođe, ili se barem jet struja ode igral nekam drugam...
Evo jedne skicice nastale prilikom testiranja Astronomikovog OIII filtera
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/07/20240710_Veil_21x_OIII_public.jpg)
Veil bi se trebale vidjeti u mraku i bez filtera sa većim teleskopom?
Da, u dvogledu sam je iz mraka mogao nazrijeti, a filter jako pomaze
Kakvi su ti utisci sa Astronomik OIII filterom u odnosu na ostale? Ja sam samo taj i koristio pa ne mogu da uporedim.
Citat: PavleR u 13.07.2024. u 19:18:41 satiKakvi su ti utisci sa Astronomik OIII filterom u odnosu na ostale? Ja sam samo taj i koristio pa ne mogu da uporedim.
Ovdje (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4358.msg60277#msg60277) sam opisao
U subotu sam održao promatranje za članove AD Beskraja i prijatelje s početkom u 22h. Na promatranje se odazvalo 10 ljudi. Mogao je odaziv biti veći da se pred večer nisu pojavili neki oblaci. Dio oblaka su bili olujni pa smo vidjeli njihovo blicanje preko neba. Nek im bude žao, iza 23:30 se skroz razvedrilo!
Krenuli smo Mjesec, koji se na momente pokazivao kroz oblake. Kako su ga oblaci više skrivali nego otkrivali, okrenuo sam na M13 jer je u zenitu bilo manje oblaka. Skup je izgledao skromnije nego s tamnije lokacije. Kako je u zenitu i dalje bilo vedro prebacio sam na M57, koja se lijepo vidjela. Sljedeći na redu je bio M10 u Zmijonscu pa sam potom okrenuo na V Aql, karbonsku zvijezdu. Ljude uvijek šokira crvenilo te zvijezde i njena izražena boja u odnosu na ostale zvijezde. Kako bi demonstrirao koliko je V Aql crvena, okrenuo sam teleskop prema klasičnom crvenom divu – Antaresu. Njegova boja je bila narančasta, kao da je netko kapnuo juhu od bundeve na nebo. U blizini Antaresa je odmah M4 pa smo i na njega bacili pogled. Osim centralne štange, ništa pametno se nije vidjelo.
Okrenuo sam teleskop natrag na Orla pa smo završili na M11. Na 140x skup je previše ,,razbijen" pa se malo razvodni njegovoj dojam. Sljedeći na redu je bio M17, gdje sam pokazao razliku bez i OIII filtera. Bez filtera se vidjela horizontalna pruga svjetla, a oni uporniji su vidjeli ,,vrat", dok sa OIII filterom nije bilo greške.
Nebo je sada bilo čisto pa smo mogli promatrati što god smo htjeli. Podigao sam teleskop do Labuda, dok nije završio u zenitu gdje je ,,dobsonova rupa". Okrenuo sam na Albireo, ali 100x povećanja je previše, krivi teleskop za ovu zvijezdu. Zato smo otišli na Veil, prvo zapadni, NGC 6960. Ljudima se baš svidio pogled, čak više nego na istočni NGC 6992-5! Čudaci. Već je bila debelo prošla ponoć, ali nismo se dali. M27 se sljedeći našao u okularu pa potom M51 i pratilja. M27 je bliještala, M51 jedva se razlikovalo koja je galaksija koja. Na kraju su ljudi zahtijevali pogled na Saturn. On se taman sakrio iza obližnje kućice pa smo čekali jedno 15tak minuta. Vrijeme smo ubili gledajući NGC 869/884 dvojac.
Za kraj Saturn! Prsten tanak kao igla, dosta se mjesečića vidjelo (Titan, Iapet, Tethys, Dione). Nisam baš gledao detalje na samom planetu, ali ljudima je bio super. Naravno, odmah su izvadili mobitele i krenuli fotkati za uspomenu. Nakon Saturna, za kraj smo pogledali Almak u Andromedi i to je bilo to. Razlaz u 01:30 ujutro!
PS: Ostao mi je službeni mobitel na krovu auta. Tek sam se nakon 20minuta vožnje sjetio ,,Faaaaaaaaak, di je mobitel". Find my phone je rekao da je na istom brdu pa sam se vozio 15min natrag i sljedećih sat vremena pregledavao livadu, brdo, puteljke do i sa livade itd... ništa!!! Oko 3:20 ujutro sam odustao i otišao kući s repom među nogama.
Mobitel sam našao sutra, cca 5km od lokacije, u blatu uz cestu.
Mah, zalijepi na mobitel onu magnetsku traku, tak bu ti ostal zalijepljen na krovu auta :)
Super da ste išta uspjeli vidjeit, meni se i u subotu i jučer samo vuku oblaci. Nešto se vidi kroz rupe, ali mutno je i seeing je preloš čak i za dvogled...
Citat: Acheron u 15.07.2024. u 08:05:22 satiMobitel sam našao sutra, cca 5km od lokacije, u blatu uz cestu.
Ja sam neki dan vozio pive na krovu auta. Do prvog zavoja. *zubo*
Svaka cast na organiziranju promatranja za ekipu. Veselim se pogledu kroz tvoj teleskop na LSP.
*gj*
Frka je to:
Za kraj, jer u takvom danu nije lako stići do kraja, kad sam došao kući shvatio sam da nemam osobnu, vozačku i karticu banke. Jedino što sam mogao bilo je napuniti bocu vodom i nazad. Kartice su mirno čekale u travi ko da se ništa nije desilo; uopće ih nije bilo briga što sam zbog njih napravio dodatnih 70 km.
Citat: Leviner u 15.07.2024. u 10:09:47 satiSvaka cast na organiziranju promatranja za ekipu. Veselim se pogledu kroz tvoj teleskop na LSP.
*gj*
Ako bude vedro obje noći na LSP-u, planiram jednu noć uzeti za sebe, a drugu pustiti raju za okular *zubo*
Vizuala je baš samotnjački hobi, ono, stalno zurim kroz teleskop, o koncentraciji ovisi koliko ću vidjeti. Zbog toga na grupnim ekspedicijama se najčešće odvojim, da imam mir.
Shvatio sam s vremenom da sam najproduktivniji kad sam solo. Astrofotografima je lakše, kada nakon 2-3h pripreme sve upogone, mogu otić spavati, piti, zaje*** vizualce. Iako, neki trend kod lokalnih kolega je postaviti sve, zavući se pod krov i udri feštu do jutra. A gdje je ono neposredno iskustvo neba? Ljudi se voze 100km da odu u mrak i onda se u tom mraku, na nekom predivnom mjestu, zatvore u kuću. *jok*
Povremeno pozovem društvo na promatranje, kako bih ljudima nešto pokazao, naučio ih, da održim "predavačke" skillove na razini, izazovem kod nekog oduševljenje itd... a i malo u inat dijelu prethodno spomenutih kolega koji su se pretvorili u zatvorenu sektu.
Ponovno planiram za 23.8. organizirati promatranja, oglasim na forumu da proširim publiku.
Pa tome se nadam da ce tebo vec biti dosta pa ces ustupiti 5 min da pogledam kroz to cudo. Evo u zamjenu ja tebi dam da gledas u moj montitor od laptopa kak ide guiding graf jedno 5 minuta. *zubo*
Sto se tice LSP, definitivno ne planiram biti pod krovom ako bude vedro, ali ce mi ruka biti sigurno opterecena s barem 0,5 kg *he*
Citat: Leviner u 15.07.2024. u 14:14:11 satimoj montitor od laptopa kak ide guiding graf jedno 5 minuta. *zubo*
Ma ja stalno slušam o sitnim zvjezdicama na Askarima/Espritevima/Takahaši teleskopima, a nikako da ih vidim svojim očima. Stalno kamere nakvačene na njih. *zubo*
Slažem se sa većinom rećenog, no vizuala ne mora bit samotnjačka. naravno, u društvu je koncetracija manja, možda se i manje napravi, ali se zaabvi. Npr. meteore smo uvijek opažali u grupama i bilo je sasvim ludo. Naravno, ak je dosta sjajnih meteora, zna uuh i aaah ići na živce, ali nemreš imat sve!
u svakom slučaju, ako ću moć, pojavim se 23. Morem zeti i neki veći refraktor, recimo 63 mm, da ti pokažem kak kante nisu jedini zakon :)
63mm, hehe :)
Ma bilo je super na LSP-u prošle godine, do 4 ujutro smo zujali kroz teleskop, onako grupno.
Ali kad idem loviti tamne fleke, volim čuti samo čagljeve i lisice oko sebe. *zubo*
Citat: Acheron u 15.07.2024. u 15:16:27 satiMa ja stalno slušam o sitnim zvjezdicama na Askarima/Espritevima/Takahaši teleskopima, a nikako da ih vidim svojim očima. Stalno kamere nakvačene na njih. *zubo*
Vidis, možda zrtvujem jednu noc pa stavim neki kak spada okular u esprita i preselim u vizualni dio. Naravno kak spada okulare nemam... *he*
Kako u mrak ne bih otišao s nepoznatim gremlinima na teleskopu, nakon pranja istog odlučio sam ga testirati u dvorištu. I dobro da jesam!
Zrcalo izgleda prljavo kao da ga nisam čistio uopće. Očito su mrlje na njemu tvrdokornije i neću moći izbjeći korištenje izopropilnog alkohola i mehaničke sile. Ne samo to, nego sam pri vraćanju zrcala u teleskop negdje ga mrvicu pritegnuo prejako pa je defokusirana slika zvijezde negdje između okrugle i astigmatične, tj. jajasta je! Često astrofotografe zezam da su im zvijezde jajaste (a ponekad im prigovorim da im je i Jupiter jajast) i eto mi sad na. Rugala se sova sjenici.
Više na...
Dvije noći za redom (https://zvjezdopisi.com/2024/07/27/dvije-noci-za-redom/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/07/20240727_M8M20M21_21x_public.jpg)
Citat: Acheron u 15.07.2024. u 15:16:27 satiMa ja stalno slušam o sitnim zvjezdicama na Askarima/Espritevima/Takahaši teleskopima, a nikako da ih vidim svojim očima. Stalno kamere nakvačene na njih. *zubo*
Eto, na LSP ćemo baciti pogled na neke dvojne kroz Rusa. Kažu , zna biti dosta lijepo. Računam na neke od tvojih okulara. Kamera imam, ali neki izbor okulara baš i ne 😀
Lepo krstavrenje po Orlu Vedrane. I ja sam ovog leta dosta proveo u tom sazvezdju, prepuno je planetarki, tamnih maglina, otvorenih i globuarnih jata - ali su mu planetarne nekako zastitni znak. Nema nijedan Messier objekt al opet celo leto moze da se potrosi na Orla.
Citat: Acheron u 15.07.2024. u 13:42:35 satiVizuala je baš samotnjački hobi, ono, stalno zurim kroz teleskop, o koncentraciji ovisi koliko ću vidjeti. Zbog toga na grupnim ekspedicijama se najčešće odvojim, da imam mir.
Delim tvoje misljenje i koliko se secam pricali smo o tome. I ja uvek kolegama kazem da je za mene vizuelna astronomija usamljenicki hobi i ponekad mi je tesko da nekom objasnim da u dobroj noci ne zelim da delim okular sa jos petoro ljudi. Kada nadjem objekat i sednem za okular ne diraj me sledecih pola sata. Ok mi je koji put godisnje da se podruzimo, ali uvek mozemo da se druzimo u nocima punog Meseca. Vizuala zahteva koncentraciju, vreme, smirenost i posvecenost objekatu. Edukativni deo jeste potrebanan, i ja imam veliku zelju da od nekoga nesto naucim kao i da svoje znanje prenesem, al sve sto sam naucio o vizuali, bas sve, naucio sam iz tekstova, knjiga, clanaka i iz online predavanja i druzenja. Kako sam to skoro rekao prijatelju i kolegi ''Ja i moj teleskop smo ekipa'' :-) .
Citat: PavleR u 30.07.2024. u 19:03:52 satiKako sam to skoro rekao prijatelju i kolegi ''Ja i moj teleskop smo ekipa'' :-) .
Uh, uh, ja onda imam grupnjak, jer, okružen sam teleskopima. Ponekad, kad me primi, promijenim 2 ili 3 da usporedim kako se neki objekt vidi kroz njih... Većina ih zato stoji u zvjezdarnici, nadohvat ruke. Jest da ih je 90% samogradnja, ali teleskop je teleskop. Carbon tube ili kartonska, zaboli me, ali objektivi su uvijek vrhunski :)
Citat: Štefek u 28.07.2024. u 22:52:45 satiKamera imam, ali neki izbor okulara baš i ne 😀
To je problem vas koji ste se počeli baviti astronomijom poslije stupanja na Mjesec. Opsjednuti ste tehnologijom... *tipk*
Citat: Zumbul u 31.07.2024. u 17:20:50 satiTo je problem vas koji ste se počeli baviti astronomijom poslije stupanja na Mjesec. Opsjednuti ste tehnologijom... *tipk*
Eh, sad opsjednuti je možda malo prejaka riječ. Više je to sklonost jednom ili drugom.
Citat: Štefek u 31.07.2024. u 23:38:30 satiEh, sad opsjednuti je možda malo prejaka riječ. Više je to sklonost jednom ili drugom.
Naravno, nemoj predoslovno uzeti zafrkanciju. Ja sam sedamdesetih ganjao Messiere s 5 cm promjera kao od šale, a od kada sam spoznao GoTo i Plate solving, jedva mogu pješke napiknuti i Andromedu.
Citat: Zumbul u 01.08.2024. u 08:06:11 satiNaravno, nemoj predoslovno uzeti zafrkanciju. Ja sam sedamdesetih ganjao Messiere s 5 cm promjera kao od šale, a od kada sam spoznao GoTo i Plate solving, jedva mogu pješke napiknuti i Andromedu.
Ma, ja sam osvoji prvi maraton sa 63 mm. Ali, onda je nebo još bilo tamno, i išlo je. Danas sa istim objektivom ne vidim no pola od tih maglica koje sam tada skidao bez problema *bu*
Danas je teže tražit objekte metodom skoka sa zvijezde na zvijezdu, puno slabijih zvijezdica više ne vidim u tražilu, o golom oku da i ne pričam. Često gledam u sivu plohu bez ičega, a nekad je bilo dosta zvjezdica vidljivo da se lako može naciljati.
Obično testiranje teleskopa nakon "servisa" pretvorilo se u odlično promatranje. Uzrok tome je bio odličan seeing! Žao mi je što nisam mogao vidjeti nekakav planet da ga usporedim s legendarnim 18.10.2020.
Više na...
Neočekivano dobar seeing (https://zvjezdopisi.com/2024/07/31/neocekivano-dobar-seeing/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/08/20240731_NGC6543_380x.jpg)
i
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/08/20240731_NGC6905_495x.jpg)
Lijepo!
A je, stariji si nego kad si bio mlađi...
Sjajan izvestaj i odlicne skice. Skica i opis Cat's Eye Nebula su izuzetno detaljni. Ta maglina bas reaguje na seeing, od potpuno ''premazane'' unutrasnjosti do dvostuko-prstenaste strukture, tamnije i svetlije. Ja sam dva prstena uspeo da uocim samo nekoliko puta, u nocima bas dobrog seeinga. One dve ektenzije na 1h i 7h su bolesne, njih nikada nisam uspeo da vidim, zivela 500-tka i dobar posmatrac.
Zanimljivo je da kod Blue Flash Nebula (NGC 6905) cak ni 500mm ne moze da prikaze dve ekstenzije koje dodiruju dve zvezde izmedju kojih se maglina nalazi. Bas sam se pitao da li ih je moguce videti vecim teleskopima.
Respect.
Možda bi ove ekstenzije ulovio da sam pod tamnijim nebom, ipak sam promatrao iz sela s lampama okolo.
Ako ovako nastaviš. morat ćemo zabranit izazivanje slinjenja ostalim članovima foruma teleskopima većim od 201 mm promjera *:-P *gj*
Kad je seeing dobar želim pri ruci imati najveći mogući teleskop, a i kad nije dobar, dobro je pri ruci imati najveći mogući teleskop.
Ovak nekaj? Pazi, nakon uvoza buš ga moral homologizirat na stanici za tehnički pregled :-D
Obzirom na vremena, možda buš moral vadit i oružni list. *zubo*
I na ktraju, istina, s malo kartona zrežeš off-axis masku, još uvijek imaš ca 200 mm otvora, bez obstrukcija! To bi na planetima moglo čuda delat....
Btw, ako nekog zanima kaj je danas najveći mogući teleskop, a da ne treba labudicu za njega, evo:
https://www.bbastrodesigns.com/tm.html
Čovjek je fascinantan, napravit 76 cm F/2,7 parabolu je umjetnost i za ozbiljnu tvornicu, kamoli za nekog ko brusi u garaži. Ja se skromno klanjam do poda...
Ja sam probal sa 17,5 cm, i samo mogu reći da jeftini koma korektor (Baader) koji imam tu vrijedi koliko i komad staklene boce... Da ne velim da sam od dobre parabole daleko koliko otprilike more od Merenja...
Mel Bartels je klasa za sebe, vidio je stvari koje vecina ljudi ne zna na fotografiji pronaći.
Baš čitam što Mel Bartels kaže o izlaznim pupilama
(https://www.bbastrodesigns.com/telescope%20performance%20as%20a%20function%20of%20exit%20pupil.jpg)
Bome je majstor!!
0,7" svaka čast!
Čitam kako to Mark McCarthy razvaljuje - https://deepsky.vdsastro.de/en/project-double-stars.php
Jao, ovaj web s dvojnim zvijezdama je zlatni rudnik!
Citat: Acheron u 06.08.2024. u 18:33:43 satiDi ste ljubitelji višestrukih zvijezda?
Striček Pič ima poslasticu za nas, Gamu Andromede. Do ove fotke nisam znao da je vizualno trojni sustav *zubo*
(http://www.damianpeach.com/images/astrophoto/binaries/gamma_androm_2024_08_05dp.jpg)
Da ne bude Peach bolji od mene...
Boje sam dodao na temelju opisa zvijezde koje sam prikupio na terenu.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/08/20240806_Gama_Andromeda_495x.jpg)
Vidiš ti to!!
6 spajkića je zakon!
Da malo bacim ulja na vatru dok ne složim tekst za blog
Oko 50tak zvijezda, onih najlakše uočljivih sam ucrtao jednu po jednu. Prema onome što sam vidio na CdC, to su zvjezdice do m=14,5. Na skici se vide kao one koje su mrvicu više svjetle jer su ucrtane crnim markerom. Ostale sam "zvjezdice" aproksimirao grafitnom olovkom B, prema osjećaju. Naravno, nisu skroz nasumično nabacane, već sam tokom dodatnog promatranja "mapirao" 4 regije:
-nema mliječnosti, rijetke zvjezdice
-slaba mliječnost, rijetke zvjezdice
-jaka mliječnost, guste zvjezdice
-jaka mliječnost, guste, krupne zvjezdice (jezgra)
Inače, krenuo sam skicu raditi na 380x, ali sam usro od straha kada sam vidio stotine pojedinih zvjezdica pa sam smanjio na 250x. I ovako je bilo puno posla (1h 3./4.8.2024. i pola sata 6./7.8.2024.). Prva verzija skice je imala previše fine grafitne zvjezdice, izgubile bi se u skeniranju pa sam ih morao pojačavati.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/08/20240803_M2_248x.jpg)
Skica je vrh!
Citat: Antoto u 08.08.2024. u 15:17:15 satiSkica je vrh!
Hvala! Možda nije najtočnija, ali dosta dobro prenosi dojam skupa u okularu.
Pišem ovaj tekst pet dana nakon promatranja pa mi je teško se sjetiti svih detalja.
Pamtim kako su u sumrak sa zapada prijetili oblaci. Gledao sam satelitsku snimku što će biti s njima i procijenio sam kako će me brzo preletjeti. Tako je na kraju i bilo, neke krpice oblaka su se motale na nebu do 22h i nakon toga je bilo čisto. Iako ne je nebo bilo čisto, prozirnost je ipak mogla biti malo bolja i osjetilo se kako u zraku ima ,,nečeg".
Zanimljivo je kako unatoč tome što je početak kolovoza, noć je bila friška. Kada sam došao na Jošavicu temperatura je bila 19°C s refulima slabog vjetra. Kroz noć se spustila na 16° tako da su duge hlače i majica bili dobrodošli. I na samoj Jošavici sam napravio manju promjenu, pomaknuo sam se još 500 m niz makadamski puteljak, u jednu ,,duplju" između polja kukuruza. Ova lokacija bi mogla biti dobra za situacije kada vjetar orgija po brdu i kvari mi raspoloženje.
Više na...
Ljetna noć na Jošavici (https://zvjezdopisi.com/2024/08/03/ljetna-noc-na-josavici/)
24.02.2021.
...
Kad je teleskop došao u poziciju, pogledam kroz finder i zvijezda mi se učini prejakom za zvijezdu koju tražim - a ono - Mars (43 minute udaljen). Zanimljivo. Mars se udaljio, sad je samo simpatična kuglica.
Jako, jako želio otići negdje gdje je nebo tamnije, a relativno lako dostupno, kao npr. Čavlovicu. Pitao sam Beskrajevce misli netko ići samnom, ali kako nisam dobio odgovor, tako sam shvatio kako sam solo. Kako sam imao malo više vremena na raspolaganju odlučio sam provjeriti novu lokaciju.
Više na...
Prvo promatranje iz Kozaperovice (https://zvjezdopisi.com/2024/08/07/prvo-promatranje-iz-kozaperovice/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/08/20240803_NGC6960_140x_OIII.jpg)
Acheron standardno odličan opis, skica je mrak!
Vidim da loviš opskurne planetarke!
"PN G027.0+01.5; NEB; m=n/a; Sct
...
Za ovaj objekt ne mogu pronaći jasan podatak da li je reflektivna maglica ili planetarna."
Vizualni opis odlično odgovara fotografiji. Svaka čast.
Koliko vidim potvrđena je kao prava PN, znači da je emisijska.
*šešir*
Tnx, ja sam gledao na Simbadu i našao sam info da je reflektivna maglica i planetarna maglica
Razvaljuješ skice! *hopla*
Kakvu sam livadu za promatranje pronašao na obroncima Papuka. Veliku, prostranu s niskom travom koju su popasle ovce. Horizont nigdje nije bio zaklonjen više od pet stupnjeva. Savršeno pregledna, otvorena prema jugu, a opet na rubovima ima šume koja ne dopušta vjetru da se baš jako raspuše. Na jugu se vidio šumoviti greben Psunja s naredanim vrhovima. Na jednom od vrhunaca vidio se veliki radio odašiljač. Zagledao sam se u njega da vidim ima li signalnu rasvjetu, nije je bilo. Čak niti on neće smetati...
Više na...
Od sumraka do zore na Papuku (https://zvjezdopisi.com/2024/08/12/od-sumraka-do-zore-na-papuku/)
Znači to sam propustio kad ne gledam Messenger... *uglavu*
Baš sam i ja sinoć pogledao Double Double u Strijelcu. Opisi su nam identični. *tu*
Također NGC 6818...sad kad vidim tvoj opis još sam više iznenađen da sam uočio razliku u sjaju središta i ruba sa 15 cm teleskopom ispod lampe.
Daleko si ti od krize...
Svaka čast tako sam u divljini okružen nabrijanim ovčarima!
Drago mi je da je onaj poziv usred noći dobro prošao.
Citat:PK 019-13.01 (Deht 3); PNEB; m=15,6; Sgr
Hvala na otkriću ovog malog bisera! Svakako ide na to-do listu.
Citat:PK 116+08.01 (M2-55); PNEB; m=14,3; Cep
Šta reći, to-do lista je sve duža...
NGC 6818
Odlična skica. Snimao sam ju ali moram ponoviti.
Messier 27
Gledao sam ju i ja kroz 500mm (ne tvoj) i sjećam se da tako blješti da bole oči.
Ako mogu pomoći za neke objekte:
Citat:Kron 56; PNEB; m=n/a; Sgr
Ja pod tom oznakom nalazim sasvim drugi objekt na južnom nebu.
Citat:PK 052+07.01 (K4-10); PNEB; m=13,8; Sge
Mislim da si dobro zaključio, to je sitna maglica veličine 7''.
U prilogu vidi sliku.
Citat:PK 111+11.01 (DeHT 5); WD; m=15,5; Cep
248x OIII: Ne vidim ništa.
Čini se kako ovaj objekt uopće nije planetarna maglica, već je bijeli patuljak.
U pravu si bijeli patuljak.
"WD 2218+706 -- White Dwarf"
Ne pronalazim na netu niti jednu fotku PK 019-13.01. Imaš čast biti prvi.
Odlican izvestaj Vedrane. Par NGC 6818 i NGC 6822 su mi cesta meta i koliko je maglina divna meta toliko je Brarnardova galaksija frustrirajuc objekat. Prstenasta struktura Little Gem magline reagije na dobar seeing. Secam se da kada sam je prvu put pogledao da sam napravio zabelesku da izgleda kao ''mala Ring Nebula ali bex supljine iznutra''. Onda sam je ponovo posmatrao sledece godine i od prstena nije bilo ni traga pa sam se bio bas zainatio da proverim da li je problem u meni ili seeingu. Tu je prsten, ali mora da bude dobra noc i malo pazljivije da se gleda. A Barnard's Galaxy je bas frustrirajuca meta. Ti si uspeo da vidis i dve H II regije i to je poprilican uspeh. Samo opazanje tog objekta je uspeh, povrsinski sjaja je mali, velicina je velika, ipak je to iregularna galaksija Lokalne Grupe jako blizu Suncu.
North America je bas dobra meta, ove godine sam je u nekoliko noci prostudirao onako natenane. I nju i otvorena jata usajedna u nju.
Uzivao sam u citanju, lepo je krenuti sa posmatranjemu suton a zavriti u zoru (za to sam strucnjak :-) )
Odličan izvještaj! Vidim i da si se stvarno namjerio na izuzetno tamne objekte *zubko*
Ova lokacija na Papuku, koju sam posjetio. Očekivao sam kako će biti 21,5 mpas po modelu, ispala je 21,3 i tek pred jutro je došla do 21,45 kada se maknuo Mliječni put.
Ako bi ekstrapolirao rezultete iz Slovenije, čini se kako bi Papuk ipak mogao uloviti 21,5 ako ne i 21,6. Skoro ličko nebo, a puno bliže te s ugodnijom (predvidljivijom) klimom.
Jednom godišnje, brda iznad Bunića okupira sekta ,,čudaka", šačica ljudi koja strah od mraka zatomi kako bi uživala u nebeskom svodu. Posebna je to vrsta ljudi, stanemo svi u dva autobusa, no kako bi se reklo "malo nas je, ali nas ima"....
Više na...
Lika Star Party 2024 (https://zvjezdopisi.com/2024/09/08/lika-star-party-2024/)
Veličanstveno!
Kaj si opet s Ogrenom bio u sobi *zubo* :-D
Sa skoro 3 tjedna zaostatka uspio sam napisati izvještaj s promatranja. Gužva privatno, poslovno, Lika Star Party i vrijeme ode...
Više na...
Campbellova vodikova zvijezda (https://zvjezdopisi.com/2024/08/30/discovery-na-josavici/)
Odlican izvestaj. Svidja mi se detaljno objasnjenje sta je WC zvezda, opis Campbell's Hydogern Star i graficki prikaz ''cupavih'' zvezda.
Sto se tice M 1-92, procitao sam detaljno probleme koje si imao. Kod nje ti nece pomoci OIII filter, maglina nije planetarna nego protoplanetarna, one ne reaguju na filter - proverio. Moze se naci isljucivo mapom. Ja sam je nasao mapom okularkog pogleda podrucja u kome se nalazi, imas dve svetije zvezde na istocnoj i zapadnoj strani okulara, izmedju njih kiln, pa ispod kilina maglina. Tek kada je uvecas vidis da nije zvezda. Sve ovo kucam na secanje, snaci ces se lepo kad napravis semu.
Nije promatranje nešto opširno pa sam morao pojačati teorijom *zubko*
Citat: Acheron u 15.09.2024. u 18:53:21 satiNije promatranje nešto opširno pa sam morao pojačati teorijom *zubko*
Nije opsirno ali je zato poucno, balans posmatranja i objasnjenja sta se posmatralo. Ponekad jedva vidljiv objekat bude fantasticno posmatranje samo zato sto smo svesni sta posmatramo. Za svoje najuzbudljivije posmatranje smatram galaksije Coma Clustera, blede mrljice u okularu ali zato svest o udaljenosti i monsturoznih velicina objekata stvara neponovljiv osecaj pri osmatranju. Pogled 300 miliona gonidna u proslost - ako znas sta gledas i posmatranje je potpunije. Vidim da si ti sa NGC 6162 grupacijom otisao u doba daleko pre dinosaurusa :) .
Konačno sam uhvatio vremena pročitati izvještaj sa LSP, i baš si me sa zadnjim odlomkom podsjetio koliko sam te dvije noći držao glavu prema gore i uživao u nebu.. Stvarno je bilo veličanstveno! Dvogled sam bio zaboravio, a mislim da bi baš bilo super s njim švrljati po takvom nebu.. Dođe mi da sljedeće godine uzmem samo ležaljku i dvogled *zubko*
Izvještaji su ti super, kao i uvijek! *pljesk*
Sviđa mi se boja na zvijezdama skice Epsilon Lyrae! *da*
Nakon fantastičnog Lika Star Partya, na kojem me pogled kroz Takahashije oduševio (posebice TAO 130NS), svrbi me nabavka apokromata ili jako dobrog poluapokromata za ulogu srednjeg teleskopa. Kako bih vidio kolika mi je tolerancija na kromatsku aberaciju, što će direktno utjecati na odabir teleskopa, odlučio sam Yammata podvrgnuti testiranju.
Više na...
Testiranje teleskopa i vježbanje oka (https://zvjezdopisi.com/2024/09/27/testiranje-teleskopa-i-vjezbanje-oka/)
Jako dobra skica NGC 7331. Posmatrao sam je i ove sezone i uvek me odusevi kako izgleda.
U sazvezdju Pegasus postioji galaksija koja se popularnim'' imenom naziva ''Little Sombrero'' - NGC 7814. Ako neka galaksija treba tako da se naziva onda je to definitivno NGC 7331. Skica je bas lepo pokazala kako jegro deluje izmaknuto jer ga nesimetricno preseca tamna traka. Znam kada sam prvi put uocio traku da sam odmah pomislio na M104.
I pitanje za Tac. Ako se recimo odlucis da pazaris takav teleskop, da li imas ideju koliko bi ga procentualno koristio u odnosu na Taurus?
102/500 mi je bio baš dobar suputnik. Njime sam "otkrio" mnogo emova pa sam ga dao prijatelju Ivanu koji ih je odradio sistematičnije.
Naravno da sam zatim opet kupio, itd...
Ovo je zanimljivo što radiš. Meni se nekako to nije dalo, bilo mi je žao gubiti otvor.
Gledao sam radije sa 100/1000 i 100/900 ed ali me osjećaj da trošim lijepu večer uvijek tjerao da gledam jednim teleskopom (najboljim kojeg bi u to vrijeme imao) - vama mladima je to lakše, valjda.
Zapravo je taj 102/500 baš zanimljiv format teleskopa, do te mjere da bih volio imati Esprit 100/550. A onda si mislim ako bi već dao 2500€ za teleskop, zašto ne uzeti nešto veće pa eto na 125/975 pa si mislim jel to dovoljno veliki skok u promjeru, zašto ne 140/980 ED itd...
Imam uskoro selidbu u novi stan, ona će odlučiti koliko i kad će nešto biti *zubo*
PS: U novom stanu ću imati zgodan balkon s pogledom na jug pa bih volio imati nešto od opreme stalno pri ruci.
Citat: Acheron u 29.09.2024. u 08:03:57 satiZapravo je taj 102/500 baš zanimljiv format teleskopa, do te mjere da bih volio imati Esprit 100/550. A onda si mislim ako bi već dao 2500€ za teleskop, zašto ne uzeti nešto veće pa eto na 125/975 pa si mislim jel to dovoljno veliki skok u promjeru, zašto ne 140/980 ED itd...
Imam uskoro selidbu u novi stan, ona će odlučiti koliko i kad će nešto biti *zubo*
PS: U novom stanu ću imati zgodan balkon s pogledom na jug pa bih volio imati nešto od opreme stalno pri ruci.
Za početak, imaš uvijek dvije prirodne kamere uvijek na usluzi! Zbavi si dobar dvogled za početak, kad vidiš koliko balkon ima LPa ond aodlući da li neki planetarac ili pak mali skupljač fotona za veće maglice...
U sred Velike Gorice je tako da sakupljanje fotona će biti otežano. Još je raskrižje s 4 lampe 20m ispred zgrade.
Plan je imati nešto za planete, dvojne i guštanje.
Citat: PavleR u 29.09.2024. u 00:16:18 satiI pitanje za Tac. Ako se recimo odlucis da pazaris takav teleskop, da li imas ideju koliko bi ga procentualno koristio u odnosu na Taurus?
U novom stanu, kao i starom, nema mjesta za Taurusa. On će biti za situacije kada idem negdje solo. Za odlaske na godišnje odmore, brza promatranja s balkona ili kad nemam vremena za otići u neki ozbiljan mrak, za takve slučajeve bi bio taj "srednji teleskop".
Razmišljao sam o Makovima, puno su jeftiniji, ali prevelik im je fokus. Zaželio sam se širokog vidnog polja.
Imaš MAK-Newton, super veliko vidno polje, a sa dobrim barlowom još uvijek jako impresivan planetarni teleskop....
Želim refraktor, teleskop bez centralne opstrukcije.
U Lici me nije impresionirao MAK-Newton ;-)
A i mak-new sigurno nije teleskop za balkon i brza promatranja. *:-P
Kako sam bio željan neba, to nisu istine. Bio sam na kratko u petak za teleskopom, ali to je bilo više onako, da ne zahrđam. A i taj petak se puno toga izdogađalo. Prvo me ukliještilo u ramenima pa sam završio na injekcijama. Još sam dobio neke tablete za opuštanje mišića od kojih me bolio želudac cijeli vikend. Nekako sam se do nedjelje zbrojio i nanovo sastavio, izuzev mučnine. Boris je bio zainteresiran otići negdje u mrak pa smo se dogovorili za Čavlovicu.
Više na...
Prohladna Čavlovica (https://zvjezdopisi.com/2024/09/29/prohladna-cavlovica/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/10/20240929_NGC7331_248x.jpg)
Lepo krstarenje po Pegazu. NGC 7332 i NGC 7339 su zaista lepo posmatranje, planiram da ih opisem tokom jeseni. Sto se tice M 2-92, ona se meni na 320x pojavila elipsasta ali nerazdvojena, nju treba posmatrati kada su uslovi bas dobri.
Skica M33 je bomba: kolicina detalja, HII regije, grand-design spirala - odlicno posmatranje i skica.
Iskreno ti zavidim na Abell 3744, to su tako unikatni pogledi. Kada bi neko iz tih galaksija uspeo da vidi povrsinu Zemlje - video bi zivot u doba Kamrbijanske eksplozije.
Ma ta skica M33, to je skica skice. U Ljubovu, kad sam bio u posjeti Radanu, svi su skakali "daj da vidim kroz 18" i nikako se koncentrirati da napravim dobru skicu.
S Borisom i Sanjim proveo sam jednu hladnu, oblačnu večer na Čavlovici. Kad smo mislili odsutati, nebo se razvedrilo i osudilo nas na smrzavanje do jutra.
Više na...
Čavlovica, vol II (https://zvjezdopisi.com/2024/10/06/cavlovica-vol-ii/)
Nedjelja prijepodne, moj Whatsapp:
-Šetnja popodne/navečer?
-ići ću gledati komet pa ako želiš se pridružiti, naleti oko 17:30. povratak u vg do 20h
-Kamo?
-kozjača (lakovica)
-Može. Uzmem fotić i teleskop
Više na...
C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS (https://zvjezdopisi.com/2024/10/20/c-2023-a3-tsuchinshan-atlas/)
Bacio pogled na komet iz svjetlosno zagađenog središta Velike Gorice.
Koristio sam dvogled 8x45.
Vidio se kratki repić, oko 3°, što je znatno skromnije od 6° u nedjelju navečer s tamnije lokacije. Sjaj jezgre kometa procjenio sam na m=5.2, a cijeli komet je možda m=4.8
Jučer bio na Žumberku, na Budinjaku, magla baš fino udavila Zagreb i ostale gradove u nizini. SQM mjerio 21.15, vlage ništa, samo nešto vjetra.
Bome si bio aktivan ovih dana. Konačno sam uhvatio vremena riješiti zaostatke tj. pročitati zadnja 3 tvoja izvještaja..
Još uvijek se ne mogu načuditi kako s lakoćom skidaš galaksije 15. magnitude..
Zanimljivo mi je i kako si uhvatio anti rep aktualnog kometa.. Ja sam pokušavao ali nije išlo, vjerojatno sam pretjerivao sa povećanjem 😃
Kao što sam se pohvalio u ovom postu (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4538.msg63302#msg63302), imam novi teleskop u ergeli. APM 140/980 refraktor. Motivacija za refraktorom je došla od želje da imam sitne zvijezde. Na Lika Star Partyu 2024. pogled kroz Takahašije od 100 i 130mm me oduševio.
Postavio sam teleskop na montažu, balansirao je s 7kg protuutega. Montaža se pokazala kao stabilnom i samo kod fokusiranja imam fine vibracije koje su prisutne manje od sekunde. Promatrao sam iz dvorišta po kojem tuče javna rasvjeta, sve je puno magle, dima i tanka naoblaka se šetala po nebu.
Za početak sam okrenuo teleskop na Vegu, kako bih vidio ima li kromatske aberacije. Na 150x (6,5 Morpheus) nisam uočio ni traga bojama, iako je slika bila bljak, puna astigmatizma. Teleskop se nije ohladio jer sam ga iznio iz stana (22°C) na friški zrak (5°C) i kako se polako hladio taj astigmatizam je nestajao te su zvijezde do kraja promatranja bile fine točkice s jednim ili dva difrakcijska prstena.
Slično je bilo s Epsilon Lirom, vidio sam dvojne od dvojnih zvijezda, ali na momente. Opet, malo je slika bila prljava. Pogledao sam Saturn, meh, tako tako slika i potom Jupiter, opet, meh, slabo se vide pojasevi (iako je bio iznad kuće koja se grije).
Već nakon 15 minuta promatranja slika se popravila pa sam krenuo s ,,ozbiljnijim" promatranjem. STF 681, neka dvojna zvijezda u Kočijašu, bila je prva meta.
STF 681; D*; d=23,0"; m=6,0; Aur
150x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, velike razlike u sjaju. Pratilja je toliko tamna da se jedva vidi i smjestila se na 7h. Bez boja.
BU 1055; D*; d=2,3"; m=6,3; Aur
150x: Ne vidim pratilju, s m=11,2 je previše tamna.
Kako se slika popravljala, vratio sam se Vegi, ali ovaj put s 3,2 mm okularom.
Na 306x Vega je pokazivala crvenkasti difrakcijski prsten, a sama zvijezda je bila bijela. Ipak je teleskop doublet, a ne pravi apokromat pa se u ekstremnim uvjetima javlja malo kromatske. Moram se naviknuti i na fokusiranje. Navikao sam na krupnije zvijezde u reflektorima pa sam shvatio da na ovom teleskopu ne izoštravam sliku do kraja jer su zvijezde ,,dovoljno male", a mogu biti manje.
Epsilon Lira; D*; d=2,3"; m=5,2; Lyr
306x: Jasno vidim obje zvijezde kao dvojne objekte.
STT 545; D*; d=3,8"; m=2,7; Aur
306x: Ne vidim pratilju, previše je tamna.
Gama Andromede; D*; d=9,6"; m=2,3; And
306x: Kako lijepe boje u zvijezdi! Primarna je zlatno-crvena, pratilja nježna nijansa plave, kao bobica grožđa. Zvijezde su jasno razdvojene, umjerene razlike u sjaju. Pratilja je na 5h.
STF 645; D*; d=12"; m=6,0; Tau
150x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene i velike razlike u sjaju. Pratilja je veoma tamna i nalazi se na 2,5h. Primarna je blago žuta.
Okrenuo sam na Saturn i ubacio binoviewer kako bih oponašao pogled kroz Takahašija 130 na Lika Star Partyu. Iako je seeing bio lošiji te uz silnu vlagu, na 157x kroz binoviewer Saturn je izgledao fantastično. Kugla planeta je htjela iskočiti iz okulara, a prsten je bio oštar kao britva. Vanjski rub prstena je bio jasna crna linija ispred planeta.
Jupiter se također popravio, iako je i dalje iznad grijane kuće i dimnjaka. Vidio sam 8 ili 9 pojaseva, lijepih boja, lijepih nijansi sa komešanjem u teksturi. U ekvatorijalnom pojasu, koji je iznimno svijetao, mogao sam vidjeti plavičaste i sivo plave šare kako se javljaju pa nestaju. S druge strane, sateliti su bili malene točkice te sam vidio tri od četiri. Ta tri vidljiva satelita činili su pravokutni trokut desno od planeta.
I tako je first light teleskopa prošao uspješno. Sada se veselim korištenju teleskop kada nebo bude bistrije da vidim kako izvlači deepsky objekte.
Kakvi objekti su ti primarna ideja za ovaj instrument?
Više je elemenata.
Uskoro se selim u novi stan, imat ću balkon pa tražim balkonski instrument.
Novi balkon je u sred grada, lampa će biti 15m od mene i 1m ispod mene pa o mraku nema ni priče. Ideja je baciti pogled na planete, Mjesec dvojne zvijezde.
Teleskop sam sastavio prvi put za 5 minuta. Postavim nogare, postavim glavu montaže, objesim protuutege i ušarafim teleskop. Svaka radnja max minutu i pol.
Na kraju, tu su i javna promatranja za neastrononome amatere. Ljudi se jednako oduševljeni / razočarani ako gledaju kroz mali i veli teleskop. Neki moj zaključak je da je uz pokazivanje kroz teleskop ljudima bitno čuti i popratnu priču, a uz nju slika u okularu postaje manje nebitna. Osim toga, svako postavljanje 500tke nosi neke rizike pa šteta bacati bisere pred svinje. *zubko*
Kužim sve, ideja je na mjestu *tu*
Jedno zakašnjelo promatranje od 01.11.2024.
Krenuo sam u 16:30 iz tmurne Velike Gorice. Prvih 40 min vožnje probijao sam se kroz gustu maglu pa sam u par navrata pomislio ,,pa di ćeš sa tim teleskopom po ovakvoj pušioni od vremena". Pogled kroz šoferšajbu uopće nije davao dojam da se samo par stotina metara iznad magla naglo topi u prekrasan, suncem okupani dan.
Više na...
Iznad magle u Budinjaku (https://zvjezdopisi.com/2024/11/01/iznad-magle-u-budinjaku-2/)
Neverovatno kako se ''pogadjamo''. Proletos si objavio clanak o Coma Galaxy Cluster u isto vreme kad i ja, a sad dajes skicu Pisces Cloud bukvalno dva dana pre nego sto mislim da objavim izvestaj o toj meti , u ponedeljak. Skicom si mi napravio savrsen spoj. Sem ako se ne varam za objekat, ali sam gotovo ubedjen da je na skici Pisces Cloud (Arp 331).
I ne samo to, vec sam i ja svoje poslednje posmatranje potpuno posvetio M33. Posmatrao sam je u dve sesije, ukupno 2.5 sata i mapirao ono H II regija sto sam uspeo da uocim. Posle sam ih kuci na osnovu skice identifikovao. Uz NGC 604, video sam nesto tik jugoistocno od jezgra, na mestu gde bi trebala da bude NGC 592. Takodje, na mestu gde su IC 142 i IC 143 video sam jedan cvor, dok sam na severu video jos jedan - to je verovatno ic 136 (IC 135 je dosta bledji). Mislim da je sa moje lokacije i sa mojim teleskopom to maksimum, pokusacu jos jedno kada bude jos suvlja noc.
Takodje, u tri zasebna posmatranja sam lovio bleda otvorena jata oko Capelle, vidim i da si se ti bavio tim rudarenjem. Osmotrio sam veliko jato ASCC 13, prebledi NGC 1883, nista sjajniji NGC 1798 i Berkeley 15. NGC 1883 magnitude 12 je mnozda najbledje jato koje sam ikada osmatrao, uhvatio sam sedam zvezda od kojih je najsjajnija magnitude 13. Kod NGC 1789 magnituda vara - iako je zvanicna magnituda 10, najsjajnija zvezda takodje sija magnmitudom 13, jedva sam ga uocio. u Berkeley 15 sam takodje izbrojao 7 zvezda.
Berkeley 14 i 18 nisam uspeo da uocim, isuvise su bleda.
Odlican je clanak, cim sam video pocetnu skicu odusevio sam se. Pisces Cloud mi je omiljena meta u savzezdju, ove sezone sam joj posvetio bas dosta vremena, cak 8 galaksija u rasponu od samo oko 15'.
Dobro si nanjušio ARP 331 :)
Baš sam si mislio da bi bilo dobro obići to jato galaktika s 20"
Citat: Acheron u 07.11.2024. u 08:33:17 satiViše je elemenata.
Uskoro se selim u novi stan, imat ću balkon pa tražim balkonski instrument.
Hmm, ja sam na balkonu imal zašarafljen stup uz ogrdu balkona, manje smeta nego nogasri, i instrument je bliže ogradim, pa možr vidjet nešto više neba, prije nego što pogleda u plafon... ako hočeš, javi na pm pa pogledam ima li koji stup u furdi još...
Novi balkon je u sred grada, lampa će biti 15m od mene i 1m ispod mene pa o mraku nema ni priče. Ideja je baciti pogled na planete, Mjesec dvojne zvijezde.
Super je. Puno bolje nego da je iznad tebe... nije idealno, ali za planete i dvojne bu...
Teleskop sam sastavio prvi put za 5 minuta. Postavim nogare, postavim glavu montaže, objesim protuutege i ušarafim teleskop. Svaka radnja max minutu i pol.
Na kraju, tu su i javna promatranja za neastrononome amatere. Ljudi se jednako oduševljeni / razočarani ako gledaju kroz mali i veli teleskop. Neki moj zaključak je da je uz pokazivanje kroz teleskop ljudima bitno čuti i popratnu priču, a uz nju slika u okularu postaje manje nebitna. Osim toga, svako postavljanje 500tke nosi neke rizike pa šteta bacati bisere pred svinje. *zubko*
Moj savjet, mali i što je moguće robusniji instrument. Refraktori tu dobro prolaze, jer ljudi još uvijek očekuju dugu cijev :) I, puno sreće u javnom radu, najavi nam ponekad kad i gdje si :)
Citat: Acheron u 07.11.2024. u 08:33:17 satiViše je elemenata.
Uskoro se selim u novi stan, imat ću balkon pa tražim balkonski instrument.
Novi balkon je u sred grada, lampa će biti 15m od mene i 1m ispod mene pa o mraku nema ni priče. Ideja je baciti pogled na planete, Mjesec dvojne zvijezde.
Teleskop sam sastavio prvi put za 5 minuta. Postavim nogare, postavim glavu montaže, objesim protuutege i ušarafim teleskop. Svaka radnja max minutu i pol.
Na kraju, tu su i javna promatranja za neastrononome amatere. Ljudi se jednako oduševljeni / razočarani ako gledaju kroz mali i veli teleskop. Neki moj zaključak je da je uz pokazivanje kroz teleskop ljudima bitno čuti i popratnu priču, a uz nju slika u okularu postaje manje nebitna. Osim toga, svako postavljanje 500tke nosi neke rizike pa šteta bacati bisere pred svinje. *zubko*
Čestitke na prinovi. Veteran sam balkonske astronomije već neko vreme, ne znam koliki je balkon ali to si valjda izmerio. 140mm refraktor je priličan komad teleskopa. Moj je balkon 2x1 metar, tu Tak100, C8 i Lunt 80 staju. APM 140 nikako ne bi mogao.
Jedna od bitnih stvari biće i kako se zatvaraju vrata (tj koliko su blizu objektiva zbog termala zimi ako se samo pritvore, tj ima li nekog da te zatvori iznutra i posle pusti kada kucaš da se vratiš. :) Ne pitaj me kako znam. :)
Balkon je 360 x 240 cm, tako da će biti mjesta :)
ooo, to je već terasa. Moj je bio 160x290.... stup uz ogradu omogućio je opasžanja klasičnim 103 mm refraktorom (fokus skoro 160 cm), s tronošcem nije išao ni 80 mm....
Citat: Acheron u 10.11.2024. u 21:34:42 satiBalkon je 360 x 240 cm, tako da će biti mjesta :)
To je ozbiljna terasa, možeš tu i Taurusa. :)
Stan je biran tako da zadovolji astronomski feng šui *zubko*
Nije prošla ideja da kupiš nekretninu na 800+m nadmorske? *zubo*
Da se vratim na temu.. Čitam ovo zadnje promatranje i vidim da i ti imaš problema sa otvorenim skupovima.. Mene uvijek muči kad su siromašniji skupovi u pitanju.. Nikad nisam siguran jesam li na pravom mjestu, što pripada skupu, itd.. Zbog toga svega su mi nekako i najmanje privlačan tip objekata..
A da, ti otvoreni skupovi su hit & miss, neki su krasni i vide se na prvu, a drugi su samo statistički veći broj zvijezda na nekom području.
Mah, slažem se. Mnogi su otkriveni tek nakon astrometrije/spektrometrije pojedinih zvijezda pa se vidjelo da putuju zajedno kroz prostor... problem su moderni katalozi koji to sve natrpaju pod otvorene skupove bez nekih kriterija koji bi nama opažaćima pomogli da skužimo vide li se ili ne u skopu kao skupovi...
Ja zapišem da nis našel nikaj i gibam dalje, ne vraćam se više :)
Dva puta sam pokušao kroz ovaj atmosferski čumez promatrati.
Prvo 16.11. kada sam organizirao javno promatranje na kojem se pojavila samo jedna dodatna osoba - Sabina *zubo*
Mjesečina je šibala, bilo je oko 0°C i s izmaglicom.
Te večeri smo bacili pogled na sljedeće objekte:
STF 2583 (Pi Aql)
128x: Na momente mogu vidjeti dvije zvijezde, ostatak vremena vidim 8icu.
306x: Dvije zvijezde, jasno odvojene, manje razlike u sjaju i bez boje. Pratilja na 1,5h (cca PA 90°)
Pi Aql mi je najdraža bliska dvojna zvijezda i mjerilo za kvalitetu nebu. Ako je ona u rusvaju, ništa od visokog povećanja.
STF 2585 (Zeta Sag)
64x: Dvije zvijezde, veoma velike razlike u sjaju. Pratilja na 8,5h.
128x: Ništa novo, pratilja se mrvicu lakše vidi. PA (pozicijski kut) procjenjujem na 300°
Saturn se jako lijepo, s Titanom desno od planeta i dva mjeseca jedan do drugog na lijepo. Istaknuo bih svjetli pojas tik iznad sjene prstena na planetu.
Jupiter krasan, možda malo bledunjav zbog količine svjetla i blizine Mjeseca. Mislim da bi u binovieweru prodisao i ostavio wow dojam. Binač nažalost nisam imao pri ruci.
Za kraj smo pogledali Rigel i Kastor.
17.11.
Opet sam išao okušati sreću. Otišao sam do brda da se dignem iznad izmaglice. Ne da sam se digao iznad imaglice, nego sam završio u sred nje. Naime, sloj magle je najgušći bio na cca 200 mnv, baš di je moja lokacija promatranja bila. U planu je bilo skicirati Saturn i Jupiter.
Dok se nebo nije zatvorilo bacio sam pogled na samo jednu dvojnu zvijezdu.
STF 2585
128x: Dvije zvijezde, bez boje, gotovo se diraju i velike su razlike u sjaju. Pratilja na 11h (cca PA 315°).
Kad sam naciljao Saturn i namjestio binoviewer došao je oblak i zatvorio nebo.
Citat: Acheron u 18.11.2024. u 11:32:48 satiDva puta sam pokušao kroz ovaj atmosferski čumez promatrati.
Prvo 16.11. kada sam organizirao javno promatranje na kojem se pojavila samo jedna dodatna osoba - Sabina *zubo*
Mjesečina je šibala, bilo je oko 0°C i s izmaglicom.
Te večeri smo bacili pogled na sljedeće objekte:
STF 2583 (Pi Aql)
128x: Na momente mogu vidjeti dvije zvijezde, ostatak vremena vidim 8icu.
306x: Dvije zvijezde, jasno odvojene, manje razlike u sjaju i bez boje. Pratilja na 1,5h (cca PA 90°)
Pi Aql mi je najdraža bliska dvojna zvijezda i mjerilo za kvalitetu nebu. Ako je ona u rusvaju, ništa od visokog povećanja.
STF 2585 (Zeta Sag)
64x: Dvije zvijezde, veoma velike razlike u sjaju. Pratilja na 8,5h.
128x: Ništa novo, pratilja se mrvicu lakše vidi. PA (pozicijski kut) procjenjujem na 300°
Saturn se jako lijepo, s Titanom desno od planeta i dva mjeseca jedan do drugog na lijepo. Istaknuo bih svjetli pojas tik iznad sjene prstena na planetu.
Jupiter krasan, možda malo bledunjav zbog količine svjetla i blizine Mjeseca. Mislim da bi u binovieweru prodisao i ostavio wow dojam. Binač nažalost nisam imao pri ruci.
Za kraj smo pogledali Rigel i Kastor.
17.11.
Opet sam išao okušati sreću. Otišao sam do brda da se dignem iznad izmaglice. Ne da sam se digao iznad imaglice, nego sam završio u sred nje. Naime, sloj magle je najgušći bio na cca 200 mnv, baš di je moja lokacija promatranja bila. U planu je bilo skicirati Saturn i Jupiter.
Dok se nebo nije zatvorilo bacio sam pogled na samo jednu dvojnu zvijezdu.
STF 2585
128x: Dvije zvijezde, bez boje, gotovo se diraju i velike su razlike u sjaju. Pratilja na 11h (cca PA 315°).
Kad sam naciljao Saturn i namjestio binoviewer došao je oblak i zatvorio nebo.
Ae... Sabina donijela srecu. *da*
Citat: Acheron u 06.11.2024. u 23:14:38 satiKao što sam se pohvalio u ovom postu (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4538.msg63302#msg63302), imam novi teleskop u ergeli. APM 140/980 refraktor. Motivacija za refraktorom je došla od želje da imam sitne zvijezde. Na Lika Star Partyu 2024. pogled kroz Takahašije od 100 i 130mm me oduševio.
Postavio sam teleskop na montažu, balansirao je s 7kg protuutega.
Ovo je APM doublet, ako se ne varam? On je oko 9kg, koju montažu koristiš za njega?
Inače, navigaš li Taurusa ručno ili si stavio enkodere?
Teleskop doublet i realno je oko 12kg sa tražilom, zrcalom, okularem...
Vozim ga na ovoj montaži
https://www.astroshop.eu/alt-azimuth-without-goto/skywatcher-mount-skytee-2/p,21724
Na kontra strani montaže mi visi 5 kg utega, da se ne prevrne.
Enkodere nemam, ne trebaju mi :)
Netipično za mene, noć sam posvetio dvojnim zvijezdama. *zubo*
Došao je vikend za promatranje. Mjesec se sklonio i neće smetati sljedeća dva tjedna, ali imam drugog neprijatelja – vrijeme u studenom. Statistički gledano, studeni mi je najgori mjesec za promatranje, samo 3% promatranja sam odradio u njemu. Pojava vedre noći u studenom iz navedenih razloga je prvoklasna prilika koja se ne propušta.
Više na...
Dvojne zvijezde u ovnu (https://zvjezdopisi.com/2024/11/23/dvojne-zvijezde-u-ovnu/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/11/20241123_APM140_STF174_306x_public.jpg)
Da, ja sam morao dati napraviti duže nogare za tronožac, tako dignuti montažu za nekih 20 cm i opet moram sa stolice za peglanje često sjesti na malu drvenu dječju stolicu (onu što je kod dobsona bila za M41).
Trebalo mi je dosta vremena za navikavanje na "normalne" teleskope jer jednostavnosti promatranja dobrim dobsonom nema premca.
Da, to s prihvatima za findere stvarno nema logike.
Ipak, refraktor ima svoje prednosti...
Na terenu imam stol za kampiranje i njega kod Dobsona stavim paralelno uz teleskop. Najčešće promatram mali komad neba pa to bude taman lokacija za 2-3h.
Ovdje kod refraktora, okular ima veliki raspon kretanja lijevo-desno. Mislim da je idealna lokacija za stol iza teleskopa.
Sve u svemu, budem se naučio s vremenom.
Meni je bilo fora što sve mogu u 10 minuta pripremiti i spremiti.
Javio mi se jedan gospodin na Deepskylogu da pohvali moje skice i poslao je popis šarenih dvojnih zvijezda :)
https://www.freunde-der-nacht.net/beobachtungsprojekte/farbige-doppelsterne/
Vozim se kući s posla i gledam kako je vani lijepo, vedro vrijeme. Još je puhala južina pa nije bilo tako hladno kao za vikend. Kad bih bar mogao za teleskop...
Više na...
Lov na šarane dvojne zvijezde (https://zvjezdopisi.com/2024/11/25/lov-na-sarane-dvojne-zvijezde/)
Obratite pažnju na promatranje Plejada.
Ovaj post dosta dobro objašnjava kako je meni bilo prilikom zadnjih par pogleda na Plejade.
https://www.cloudynights.com/topic/852198-weird-effect-in-pleiades/?p=12310266
Zadnja 2-3 puta kad god sam pogledao Jupiter neki od satelita je "fotobombao". Večeras se tako Ganimed "nakeljio" kao prišt na donji lijevi rub planeta. Milina od prizora.
Svaki pravi astronom amater 80% vremena posvećenog astronomiji provodi gledajući prognoze, a preostalih 20% samim bavljenjem astronomijom. Tako je i meni prošao inducirano produženi vikend na kraju studenog. Zašto inducirano produženi? Uzeo sam petak i ponedjeljak godišnji odmor kako bih si povećao šanse za odlazak u mrak.
Više na...
Od astronomskog vikenda dobio sam rupe u oblacima (https://zvjezdopisi.com/2024/12/01/od-astronomskog-vikenda-dobio-sam-rupe-u-oblacima/)
Evo i skice za one kojima se ne klika na web
Ajde barem nešto si uspio *pljesk*
Vidim i da si se dobro navukao na dvojne zvijezde 😁
Ugodno me iznenadio estetski dojam pogleda kroz Apo. Baš je wow.
Danas popodne u Zagrebu padala solika, navečer idem s posla doma a ono vedri se sa zapada. Ludo vrijeme!
Obavio doma roditeljske dužnosti i oko 20h krenem do svojih. Postavim teleskop i u 20:20 već gledam kroz okular. Oko mene vlaga na 100%, niska magla ocrtava se na rasvjetnim stupovima. Potaknut Pavlovim promatranjem tražim Alfu Piscium. Nešto mi je slab pogled u tražiocu, zvijezde su malobrojne, a ono pogled u nebo otkriva neki rebrasti oblak koji je došao od nikud.
Od mutnog neba slabo vidim zvijezda pa iskorištavam malo, ali istaknuto zviježđe Ovan da pronađem Alfu Ribe iznad rasvjetnih stupova. Ipak, nekako dolazim do zvijezde i gledam je na 128x. Jasno je duguljasta pa ubacujem 196x i op, eto dvije zvijezde, diraju se i jedva malo crnog između njih ima. Malo se razlikuju u sjaju, a ona lijeva malo je tamnija, na prvi mah narančasta. Bolje izoštravam sliku i ta narančasta nijansa nestaje te vidim dvije bijele zvijezde. U okularu je pratilja na 10h, a u stvarnosti procjenjujem pozicijski kut na 270°.
Gledam naokolo, oblaci su se razbili u krpe. Kako sam lijen okrenuti stranicu atlasa nastavljam dalje po susjedstvu Alfe Ribetine. Vidim malo dalje STF 186, idem do nje. Na 196x u okularu jedna zvijezda. Niti traga pratilji, kikiriki formu, izduženosti, ništa!
Malo dalje je STF 100, tj. Zeta Ribe. Idem do nje i pogled u okular otkriva dvije zvijezde, gotovo istog sjaja, veoma široko razmaknute, barem na 196x. Od boja nisam uočio ništa, tj. zvijezde su bijele. Pratilja je na 2h u okularu, tj. 60° u naravi.
Letim pogledom po listu atlasa, aha, eno STF 138. Malo starhoppinga kroz tanku naoblaku i eto u okularu, 2 zvijezdice, tamne, sitne, identičnog sjaja. Boje ne uočavam. Zvjezdice se gotovo diraju, ali su ipak možda mrvicu jasnije razdvojene nego Alfa Ribetine.
Dok sam tražio druge zvijezde u regiji eto velikog, gustog oblaka. Ne vide se zvijezde. Brzo okrećem na STF 728, tj. 32 Oriona. Ništa, jedna bijela zvijezda. Onda sam malo uživao u difrakciji Belatriksa sve dok oblak nije prekrio cijelo nebo. Prošetao sam se po dvorištu, vidio da nema rupa u njemu i zaključio da je promatranje gotovo. Dok sam spremao teleskop naravno da se izbristrilo bolje nego ikad.
Jedna od rijetkih skica Saturna koju sam napravio 23.11.2024.
Tek sad je došla na red za prezentiranje.
Jako mi nedostaje praćenje na APM za skiciranje planeta pa sada gledam kako da napravim platformu da nakačim na ekvatorijalnu platformu. Kada to odradim onda kreće rokaona po Jupiteru i Mjesecu :-)
Platforma na platformu ? Zvuči mi zbrda-zdola i nespretno. Uzmi od Bobe CGEM i riješio si sve vrste opažanja/snimanja s tim refraktorom za sva vremena.
EQ montaža je s ergonomske strane grozna za vizualu.
Ugodnost promatranja sa EQ montažom nije ništa lošija od alt-az montaža (na tronošcu). Čak bi rekao da je jednostavnije jer pratiš sve po jednoj osi. Treba se samo bolje organizirat tj. planirat koji dio neba se radi tu noć i onda prilagodiš visinu montaže i stolicu potrebama promatranja. Nemaš nikakvog lomljenja kičme. :-)
Imam EQ3 za 102 refraktor i s razlogom sam prešao na Alt-Az.
Nečega se moraš odreći kod azimutalne montaže. One koje su motorizirane uglavnom nemaju mogućnost ručnog traženja, ali nude GoTo. Pa sad biraj: gušt traženja ručno, ali uz stalno fino pomicanje pješice ili GoTo uz komfor praćenja. Za Mjesec i planete ručno traženje nije neki izazov, ali je praćenje jako dragocjeno, posebno kod većih povećanja - to dobro znaš. A za održavanje vještine u astrognoziji imaš već odličnu montažu. Osobno bih za ovakav univerzalni refraktor visoke klase uvijek izabrao GoTo ekvatorijal radi svestranosti.
Pa neću se ničega odreći, napravim dodatak platformi i to je to.
EQ koja bi ovaj teleskop suvereno nosila je previše glomazna, onda moram razmišljati još o struji, protuutezima, usjeveravanju itd...
Probao sam s EQ montažom i nije mi se dopalo. Nije isključeno da sam rob navike pa mi se ne da mijenjati modus operandi...
Citat: Acheron u 08.12.2024. u 17:39:26 satiPa neću se ničega odreći, napravim dodatak platformi i to je to.
EQ koja bi ovaj teleskop suvereno nosila je previše glomazna, onda moram razmišljati još o struji, protuutezima, usjeveravanju itd...
Probao sam s EQ montažom i nije mi se dopalo. Nije isključeno da sam rob navike pa mi se ne da mijenjati modus operandi...
Imaš pravo. Navika je nekad jača od možda moguće praktičnosti. Malo mi je maglovito ovo s platformama, ali ako šljaka, super. Baš me zanima. Ja sad razmišljam o jednom Newtonu od 30 cm, f/5. Prvenstveno radi snimanja Mjeseca i planeta, jer me frustriraju rezolucije koje rulja dobiva s C11, C14 i većim Newtonima. Moj CC8 je izgleda odličan, ali je ipak junior u odnosu na ove. I ne bih Dobsona, nego samo cijev - pa na Losmandy G11 koji čuči u Šiljakovini. Taman je granična nosivost.
Citat: Acheron u 26.11.2024. u 23:25:18 satiLov na šarane dvojne zvijezde (https://zvjezdopisi.com/2024/11/25/lov-na-sarane-dvojne-zvijezde/)
Obratite pažnju na promatranje Plejada.
Ovaj post dosta dobro objašnjava kako je meni bilo prilikom zadnjih par pogleda na Plejade.
https://www.cloudynights.com/topic/852198-weird-effect-in-pleiades/?p=12310266
Odlican clanak! Sinoc sam detaljno posmarao Plejade i skroz si u pravu. Jato izgleda kao da je u ''bunaru''. To je mozda najuocljivije na liniji koju cine Merope i Electra, tu je svetlije okolno nebo najblize samom jatu. Deo neba od te linije pa ka centu Plejada je ocigledno mracije nego od te linije ka spolja. Ostale granice ''bunara'' su udaljenije od centra.
Posmatrao sam Plejade punu puta, ali uvek se nekako sa teleskopskopa prebacim na durbin. Kroz 20-60x80 durbin izgledaju kao plavi kristali, prelepo. Kada sam procitao clanak Plejade su mi skocile na top listu prioriteta za ponovno posmatranje teleskopom i zaista postoji razlika u osvetljenosti neba. *tu*
Meni je prelazak s eq na alt-az montažu olakšao život.
Citat: PavleR u 08.12.2024. u 19:29:13 satiJato izgleda kao da je u ''bunaru''.
To je jedna od onih stvari koje ne vidiš, a kad jednom ugledaš, više ne možeš ne vidjeti.
EDIT:
Zanimljivo je da se te maglice ne poklapaju s fotografijama zbog efekta kontrasta zbog prisutnosti sjajnih zvijezda i načina na koji oko reagira na svjetlost. Imam osjećaj da na fotografijama "plave refleksije" pojedu slabašnu maglicu koju vidi golo oko. Eto, na tako popularnom, pristupačnom i često fotografiranom objektu imamo nešto što je u domeni isključivo vizualnog :)
Neku večer je bilo aktivnosti. Nije puno, ali čovjeka veseli.
Dvojne zvijezde u Perzeju (https://zvjezdopisi.com/2024/12/17/dvojne-zvijezde-u-perzeju/)
Jedna od skica za one kojima se ne da na web...
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/12/193973.jpg)
Koristiš li grijač na teleskopu? Toliko jaka vlaga i promatranje u zenitu ne idu baš zajedno kod mene (kod maksutova). Odmah se korektor i tražilac zamagle ili orose.
Provjerio, leća je bila suha. Ipak je unutar 20tak cm sjenila.
Grijao sam samo okulare i tražioc.
I kod mene je sjenilo dugo. Napravio sam jedan i za tražilac. Nemam problema bez obzira na postotak vlage, ali uperiti u zenit ne dolazi u obzir u takvim uvjetima. Možda puno deblji korektor privlači brže?
Ne bih znao, ali radi. Leća ima veću debljinu, masu i termalnu inerciju od tankog meniskusa pa računam da se ona ne ohladi dovoljno da se počne rositi. Možda se u sjenilu stvori i džep toplijeg zraka pa i on malo pomaže u čuvanju od rose.
A nije meniskus baš tanak. *zubo*
Vidim da si pokušao i BU 1179, ali to mi se čini malo pre velik zalogaj, ipak su razdvojene svega 0.6"..
Kad ideš na dvojne, znaš unaprijed koje su "specke" ili to tek naknadno provjeravaš?
Ne znam unaprijed specke, tako smanjujem šansu da umislim da sam nešto vidio, a zapravo nisam.
A sa druge strane, ne misliš da ako znaš unaprijed da onda postoji šansa da ćeš se više potrudit uhvatit detalj koji bi ti možda promaknuo? Govorim i općenito, ne samo za dvojne..
Pa ono, i ne vidjeti nešto je jednako vrijedan rezultat.
A i kada opet pogledam neki objekt, veći je gušt ako otkrijem nešto novo u njemu. *zubo*
U atlasu je dužinom crtice označena separacija pa ja ove što su ispod 2˝ odmah provjerim da vidim mogu li ili ne (ako imam pristup internetu).
Pa znam za to, fokusiram se na takve dvostruke zvijezde jer ove šire od 30" mi u pravilu nisu zanimljive jer nisu izazov, a niti vizualno atraktivne. A opet, ne vidim smisao u tome da nešto ne idem gledati samo zato jer sam unaprijed pročitao da je nevidljivo u teleskopu.
Da sam unaprijed pročitao da je STT 369 razmaka 0,7" ne bih je išao niti gledati, a ovako sam uletio "grlom u jagode" i razlučio ono što bi se smatralo nerazlučivo za naše krajeve i uvjete seeinga.
Kao što rekoh, i ne vidjeti nešto je jednako vrijedan rezultat kao vidjeti nešto. Ne patim na to da sve mora biti vidljivo, spektakularno, wow itd... I negativan rezultat te nečemu nauči, a i stvari čini zanimljivi.
Uvijek se vodim time da je jedan od nauspješnijih pokusa ikad imao negativan rezultat, ali je time otvorio put ka modernoj fizici i svijetu u kojem živimo.
https://en.wikipedia.org/wiki/Michelson%E2%80%93Morley_experiment
Citat: Acheron u 20.12.2024. u 11:11:43 satijer ove šire od 30" mi u pravilu nisu zanimljive jer nisu izazov, a niti vizualno atraktivne.
Da nisu izazov stoji, ali ima ih vizualno atraktivnih iznad 30˝ kao Albireo, Miram, Iota Cnc, WZ Cas, Alkalurops, Omi1 Cyg, 61 Cyg itd.
BTW; mislim da ljudi podcjenjuju moć autosugestije. I kad misliš da nije utjecalo na tebe, utjecalo je.
Podsjetio bih na sjajno predavanje Howarda Banicha, kako prije fotografija je samo nekolicina vidjela spiralu u M51, a danas je svi vidimo već u 15 cm teleskopima
https://youtu.be/3Jzn19dbcfI?si=caO_o6wpya_feqp8
Citat: Lucius u 20.12.2024. u 10:19:16 satiU atlasu je dužinom crtice označena separacija pa ja ove što su ispod 2˝ odmah provjerim da vidim mogu li ili ne (ako imam pristup internetu).
Ne treba ti internet. Imaš aplikacije (npr.SkySafari) koje nude puno podataka za dvojne sustave (razdvajanje, pozicijski kut, prividne magnitude,...).
Autosugestija radi svoje, može napravit i cirkus naravno, ali i dalje mislim da ako znam što gledam da ću lakše izvući detalje jer znam na što se trebam koncentrirati..
Mislim da se u ovom slučaju stvar drastično mijenja sa stažem i iskustvom.. Tako da pretpostavljam da ću dijelit isto mišljenje za par godina kada budem imao znatno više iskustva iza sebe..
Dok ne omacim tekst, evo skice NGC 2523 sa supernovom SN 2024 aeee
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/12/20241221_NGC2523_248x.jpg)
Aaaaa, nakon dva mjeseca evo me opet u mraku s velikim teleskopom. Nebo mi je najbolji lijek za sve nedaće i biti pod zvijezdama je nešto krasno. Otišao sam na obronke Zrinske gore, u Trnovac Glinski, gdje sam ljetos na vožnji biciklom snimio dobru lokaciju. Za doći na ovu lokaciju trebalo mi je 10 min više nego do Jošavice, a nebo bi moglo biti bolje jer nema u blizini velikih naselja. Večeras se lokacija pokazala dobrom, jer me tokom noći nije niti jedan automobil uznemirio.
...
Više na:
Lov na supernovu (https://zvjezdopisi.com/2024/12/21/lov-na-supernovu/)
Super si izdržao na hladnoći. Skica je odlična kao i obično! Uvijek mi je zanimljivo koliko puno objekata uspiješ proći u tako "kratko" vrijeme..
Vrhunac je definitivno slika sa nadzorne kamere *zubo*. Sigurno nije ugodno znati da je tamo negdje *zubko*, neke stvari su definitno jednostavnije u neznanju *zubo*
Promatranje vrlo plodno.
Komentar na kraju odličan.
I u mojim krajevima ima živina koliko hoćeš. Nedavno sam naletio tijekom planinarenja na košutu polupojedenu.
*tu*
A da se bojim svake sitnice n3 bih nikad u mrak otišao
Procitao sam poslednji tekst pa imam jedno pitanje u vezi otvrenih jata koja se sastoje od toliko bledih zvezda da se ne mogu videti na srednjem uvecanju. Recimo, Berkeley 71, sastoji se od zvezda magnituda 14.5 i bledje. Pitanje je koliko se ''cimas'' oko takvih objekata? Da li pokusavas da ih uzvuces na vecim uvecanjima, ili prosto zureci u lokaciju gde bi jato trebalo da bude dok se nesto ne pojavi? Ili naprosto ides dalje? Pitam to zato sto i sam imam dilemu sta da radim sa takvim objektima. Posmatrao sam ove zime otvorena jata u blizini Capelle, sve bleda, lucide magnitude max 13, sve ostale zvezde mag 14 i nize (NGC 1883, NGC 1798, Berkeley 15, Berkeley 14). Mogu da se izvuku ali oduzimaju vremena a jako malo pokazu, pa imam utisak da sam izgubio silno vreme a da bukvalno mogu da kazem samo ''sedam prebledih zvezdica mag 14 u nausmicnoj grupisanosti''. Moram malo da sebe iskontrolisem u svojoj temeljnosti i da naprosto takve objekte preskocim, jer posle kukam kako te sezone nisam stigao da osmotrim neke mnogo bolje objekte. Mislim da ti ''teras dalje'' ili gresim?
Kada tražim takve objekte, pogledam.na prvu i ako ne vidim nešto što bi moglo biti skup, odustanem. U pravilu provjerim jos okolo par vidnih polja, ima li išta sto bi bilo skup i to je to. Kada koristim zoom okular, onda prodjem kroz raspon povećanja kako bih bio siguran da nema skupa.
Ovo zvuči komplicirano, ali to je radnja od 3 minute po objektu.
Sinoć mi je NGC 2403 postala jedna od najdražih galaksija.
Odmah sam je morao skicirati
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/12/20241227_NGC2403_248x.jpg)
Naknadno sam saznao kako sam na prošlom promatranju možda imao društvo. Večeras je opet vedro, prilika je za otići za teleskop, a ja si postavljam pitanje kud i gdje?
Ne bojim se vuka, tj. racionalizirao sam si da nije opasan za ljude, ali... nije mi svejedno pa sam odlučio potražiti društvo. Bobo nije mogao, Sanjin nije mogao, a za ostale ne znam jesu li voljni se voziti 2h da bi provodili sate na hladnoći. Na kraju sam presjekao i odlučio otići solo jer vukovi nisu opasni za ljude. Tako barem kažu.
...
Više teksta i skice na:
Tko se boji vuka još? (https://zvjezdopisi.com/2024/12/27/tko-se-boji-vuka-jos/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2024/12/20241227_M82_248x.jpg)
Odlicna skica NGC 2403, vrlo delikatno sencenje severne i juzne spirale.
Pavle, Tony, čekam vaša iskustva s NGC 2403. *ritmika*
Ta tvoja M82 skica me podsjeća na ono što sam večeras vidio u Sculptoru: NGC 253. Impresivna velika sjajna galaksija. Vjerujem da bi u BATu bila za past na dupe.
Nisam se sinoć sjetio provjeriti NGC 2403, nastojat ću na sljedećem promatranju *tu*
Citat: Acheron u 29.12.2024. u 17:52:24 satiNaknadno sam saznao kako sam na prošlom promatranju možda imao društvo. Večeras je opet vedro, prilika je za otići za teleskop, a ja si postavljam pitanje kud i gdje?
Ne bojim se vuka, tj. racionalizirao sam si da nije opasan za ljude, ali... nije mi svejedno pa sam odlučio potražiti društvo. Bobo nije mogao, Sanjin nije mogao, a za ostale ne znam jesu li voljni se voziti 2h da bi provodili sate na hladnoći. Na kraju sam presjekao i odlučio otići solo jer vukovi nisu opasni za ljude. Tako barem kažu.
Da, provjerio sa ljudima koji ih kuže. ALI, veliko ali, ima dosta mješanaca, tzv. vukopasa koji se ne boje čovjeka. A kod mene, vjerovatno i svugdje blizu većih gradova, po šumi ima čopora divljih pasa, to je sasvim druga priča. Ja razmišljam da nabavim startni pištolj ili sl, jer psi bježe od buke, uglavnom. Ali kak gotovo da i ne idem više okolo noću, još nisam...
I meni je buka pala na pamet, pa mislim da ću prvo nabavit onu navijačku "trubu". Male su a dosta su glasne, pa nek se nađe.. I suzavac svakako..
Uspio sam vidjeti Sirius B dok je primarna bila u sred vidnog polja 8-)
Bravo legendo !!!
*gj* U 50 cm teleskopu B vjerojatno sjaji ko lampa. *:-P
Svaka čast!
Citat: Lucius u 31.12.2024. u 00:07:13 sati*gj* U 50 cm teleskopu B vjerojatno sjaji ko lampa. *:-P
Pa i dalje je to kraj Siriusa slabašna zvjezdica. Teško mi je prenijeti dojam iz okulara, Sirius je na 248x gruda svjetla, velika kao neki planet iz koje se pruža 6 sjajnih difrakcijskih šiljaka. Iz same zvijezde idu još drugi, kraći "šiljci", kao trepavice. E između tih trepavica je bila mala grudica svjetla. Rekao bih da je to kompliment optici i kontrastu koji teleskop postiže zbog dobre figure zrcala.
Nešto kao na ovoj fotografiji, samo je "disk" Siriusa manji, a ovi kratki šiljci izraženiji.
https://skyandtelescope.org/observing/sirius-b-a-new-pup-in-my-life/
(https://dq0hsqwjhea1.cloudfront.net/Sirius-B-Fabio-v2.jpg)
Super, super. Ja sam još u fazi hvatanja.
Pa da se pohvalim...
Asteonomie - das Magazine objavio skicu kometa
Bravo, eto završio si i u udžbeniku. *hopla* *pljesk* *tu* *da*
Tko bi rekao da ću u prosincu uloviti tri noći za promatranje. Ovakve situacije su rijetke ljeti, a kamoli u jednom od "najkiselijih" mjeseci u godini. Sve u svemu, zahvaljujući ovom nizu promatranja i više nego zadovoljan sam što sam sve odradio u 2024. godini.
...
Više teksta i skice na:
Novogodišnji hat-trick (https://zvjezdopisi.com/2024/12/30/novogodisnji-hat-trick/)
Gledao sam tu STF 644 29.4.24. sa Mak 150. Napisao sam dvije narančaste zvijezde jako male separacije (na povećanju od 317x). Nisu me impresionirale...ne znam zašto. Trebam ih pogledati opet kad su visoko na nebu.
Svaka čast!
386. Stf 644, Smithsonian 57704, blizu Mi Aurige: to je visoko gore, 52° nad horizontom - izuzetno bliske zvijezde, nisu male ali su nestvarno blizu, ne vidi se razlika u sjaju ali vidi se razlika u boji: plava i crvenkasta. Nije moglo biti dileme to je to po položaju, 18 mm pa 12,5 i s 9 mm vidi se razmak. Baš sam iznenađen što sam to našao ("nakon ovog mogu kući" kako glasi uobičajena uzrečica) - razmak je 1,6", a magnitude su 6,5 i 6,8; Herschel kaže da je pretty. H je vidio i razliku u sjaju; (11.01.2024.)
217. Stf 470, 32 Eridani: veća, odnosno sjajnija zvijezda je žuto-crvena, oko pete magnitude, druga je bijelo-plava, oko magnitudu tamnija, udaljene su oko sedam sekundi (6,9", m 4,8-6,1).H: crvenkasta i plava. Noviji promatrač: žuta i bijela; (24.02.2021.)
Kad bi čitao sam opise po bojama ispada da nismo gledali istu zvijezdu *zubko*
Narančasto-žuta kod Acherona, dvije narančaste kod mene i plavo-crvenkasta kod Edija. Sve za istu metu. :-)
Možda su moje oči bolje kalibrirane na svjetlinu, ja sam odmah skužio malenu, ali postojanu razliku u sjaju.
Što se tiče boja, skužio sam tendenciju da tamnije zvijezde proglasim plavičastima, svjetlije blijedožutim.
Ja jako teško hvatam plavu boju osim ako nije vidno plava kao Albireo ili Miram.
Sad sam osmislio pokus
Pronaći ću pojedinačne zvijezde, sličnog sjaja i različitih boja, u tri kategorije
m=3,5 +/- 0,5
m=6,0 +/- 0,5
m=8,5 +/- 0,5
i koje će pokriti B-V od -0,2 do +2,0 i provjeriti kako doživljavam boje.
Vedrane, kako si uspeo da lociras Pathick 3 i Skiff 2? Ja imam neke mape ali mi one nisu pomogle. Ili sam naprosto bio na pravom mestu a nisam nista primetio. Celo to podrucje oko Capell-e je uzasno ali u isto vreme i jako egzoticno jer se gleda kroz ''Auriga prozor'', na samu ivicu galaksije. Sva ta jata su udaljena 11.000-15.000 ly, mnogo dalje nego sto se inace moze videti. Nesto slicno kao ''Badee's window'' u Strelcu.
Inace, Pathick 3 se smatra za jedno od poslednjih otvorenih jata otkrivenih od strane amaterskih astronoma. Otkrio ga je 2003. Dan Pathick teleskopom od 13''. Mada ti to verovatno vec znas :).
Kada sam citao tekst, zinuo sam kada sam procitao da si u Berkeley 18 video 20 zvezda! Sledeca recenica je sve objasnila :). Uzasno tesko jato, ja ga nisam uocio. U Berkeley 15 sam video 7 zvezdica. Berkeley 14 takodje nisam uspeo da uocim. U NGC 1798 sam video trogao tri svetlije zvezde sa jos 7 prebledih. Osmotrio sam jos i NGC 1883, ali tek iz drugog pokusaja. U tom podrucju imas i ASCC 13, ogromno jato skoro pravilnog geomaterijskog oblika kruznog luka od 270 stepeni sa jednom zvezdom u centru luka.
Interstellarum atlas ih ima jasno označene, iako sam uočio da neki objekti nisu baš na svom mjestu. Ono, jesu unutar markera, ali malo odmaknuti od njegova centra. Ne znam jeli to do izvora podataka ili posljedica generalizacije karte, da se zadrži čitljivost.
Apropo tamnih skupova.
Nakon što opišem objekt kasnije kod prekucavanje gledam snimke s Palomara Sky Surveya u plavom svjetlu (jer je ljudsko oko ćoravo na crveno u mraku) i gledam da li ono što pamtim ili sam opisao barem približno odgovara što je na snimku. U pravilu tako potvrđujem detekciju objekata koji su "stvar dogovora" kao otvoreni skupovi.
Najgore mi je kad pomislim da su nekih 5-6 zvijezda na hrpi skup i to opišem, a onda snimka oktrije da je 2 luč. minute dalje grupa veoma tamnih zvjezdica koje nisam vidio u teleskopu. Takvih situacija ima dosta, rekao bih da je barem 5, ako ne i 10% skupova koje sam promatrao, završilo u košu zbog toga.
ASCC 13 nisam gledao, nekako sam unaprijed pretpostavio da je to neki nasumična nakupina zvijezda kada sam vidio oznaku u atlasu da se radi o velikom, tamnom skupu.
Citat: Acheron u 03.01.2025. u 15:24:28 satiKad bi čitao sam opise po bojama ispada da nismo gledali istu zvijezdu *zubko*
A to s bojama...
Bio sam sretan što sam je razdvojio pa sam tako upisao. Vjerujem tvojem viđenju.
U subotu sam otišao na Budinjak na Žumberačkom goru. Kako je prognoza za prvi mjesec nikakva, više me vuklo otići pod nebo nego na druženje na koje sam pozvan.
Na Budinjaku (760 mnv) u 17:30 me dočekalo jedno 15 cm smrznutog snijega, ali cestica prema kapelici Sv. Petke je bila čista, taman za postaviti teleskop. Ono što me odmah ošamarilo pri izlasku iz auta je bilo -5°C. Već 10 min nakon dolaska ta zima je počela grist pa sam krenuo s navlačenjem debljih čarapa i dodatnih rukavica.
Kod sastavljanja teleskopa sam otkrio da onaj osjećaj koji me pratio kod izlaska iz šupe, da sam nešto zaboravio, nije bio bez veze. Zaboravio sam ponijeti sjenilo, produžni kabel za grijače i jedan grijač, kojeg tražim mjesecima, nije bio u ruksaku. To me odmah izbacilo iz takta. Ipak, složio sam teleskop, kolimirao i čekao mrak.
Na nebu je pržila Venera, tako jako da je bila smetnja. Onaj snijeg, iznad njega kao da je bila izmaglica ili je refleksija svjetla stvarala takav dojam. Sve u svemu, neki lijepi, sneni prizor. Dok sam čekao mrak, senzor je mjerio -5,3°C i 85% vlage.
Konačno, u 18:35 krećem s promatranjem. Išao sam pogledati NGC 404, koju sam tako zdušno preporučio kao zanimljiv prizor u aktualnom broju časopisa Horizont.
Na 160x galaksija se jasno vidjela u okularu, Mirah je nije uspio ugušiti svojim sjajem. Ipak, okrenuo sam zoom na 320x da lakše izguram zvijezdu van vidnog polja i pogledao galaksiju. Bila je veoma sjajna, ovalna mrlja, sa slabom središnjom regijom i mutnom, malenom, jako dobro izraženom jezgrom.
SQM u 18:50 mjerio je 20.9, relativno loš rezultat za ovu lokaciju.
Odlazim do Kočijaša kako bi nastavio promatrati sektor neba prema Risu. Krećem prvo od dvojnih zvijezda, koje su na rubu sektora.
Teta Kočijača (STT 545AB); D*; d=4,2"; m=2,6; Aur
320x: Dvije zvijezde, primarna bijele boje, pratilja bijela, jasno razdvojene i ekstremno velike razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 7h.
Idem dalje do susjedne duplićke.
STF 825 AB; D*; d=7,9"; m=7,9; Aur
320x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, umjerene razlike u sjaju. Primarna bijela, pratilja se smjestila na 2h.
Tako mi je zima da po bilježnici pišem črčke, nerado vadim ruku iz džepa. Imam samo jedan grijač pa malo grijem okular, malo tražioc.
STT 132 AB; D*; d=1,8"; m=7,2; Aur
320x: Dvije zvijezde, razdvojene, ali bliske, umjerene razlike u sjaju. Primarna je bijela, pratilja se smjestila na 6h.
Negdje oko 19:30 puca mi film, nikako da me mojo uhvati za promatranjem, grintav sam od hladnoće i odlučujem završiti s promatranjem. Vani je -6°C, vlaga stabilno na 83%. Krenuo sam pakirati teleskop kad eto Tomislava iz ADI-ja, došao taman kad je meni pukno film. Prokomentirali smo da je je nebo OK, razmijenili par riječi i otišli kući.
Jao taj osjećaj kad si u pola puta ili već na lokaciji i skontaš da si nešto zaboravio. :-P
Hladno, hladno.
Evo, iz razloga društvenosti moj pogled maksutovom 180 od 29.01.2023:
"Theta Aurige, STT 545: kažu da je jako teško uočiti da su zvijezde par. Stvarno, pored sjajne oko treće magnitude bijele zvijezde četiri pet magnituda slabija i crvenkasta zvijezda se jedva vidi skrivena u halou. Uz 216x povećanja. Možda je to razlog zašto je promakla i Herschelu (koji je inače lovio dvojne baš blizu sjajnih zvijezda tadašnjih atlasa) i starijem Struveu - vidio ju je tek Otto Struve (4,1", m 2,6-7,2)"
Theta Aur mi je uz Wasat najbolja dvojna za provjeru seeinga zimi i na proljeće. Ako ne vidim B zvijezdu onda je nebo proljev.
Zanimljivo i u mak 150 i 180 pratilja mi je zlatno-žuta uvijek.
Ja se ispričavam što se nisam pridružio kao što sam rekao, ali na pol puta, oko Sv. Nedelje je nebo izgledalo prilično apokaliptično, a satelitska pokazivala neki sivi mulj u infracrvenom. Pretpostavio sam da će biti i hladno, pa me sve to odvratilo od ideje da se mučim za možda 2-3 fotke. *zbunjeni*
Citat: Acheron u 20.01.2025. u 09:04:39 sati...
Kod sastavljanja teleskopa sam otkrio da onaj osjećaj koji me pratio kod izlaska iz šupe, da sam nešto zaboravio, nije bio bez veze. Zaboravio sam ponijeti sjenilo, produžni kabel za grijače i jedan grijač, kojeg tražim mjesecima, nije bio u ruksaku. To me odmah izbacilo iz takta.
...
Napravi si
čeklistu i koristi ju (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=5102.msg63839#msg63839). *ugovor*
Ne volim birokraciju *zubko*
Citat: Astrobobo u 20.01.2025. u 15:26:12 satiJa se ispričavam što se nisam pridružio kao što sam rekao, ali na pol puta, oko Sv. Nedelje je nebo izgledalo prilično apokaliptično, a satelitska pokazivala neki sivi mulj u infracrvenom. Pretpostavio sam da će biti i hladno, pa me sve to odvratilo od ideje da se mučim za možda 2-3 fotke. *zbunjeni*
Nisi ništa propustio
Potaknut time što kolege opisuju "plave" zvijezde kod promatranja dvojnih, odlučio sam provesti eksperiment. Ja plavu nisam dosad kod samotnih zvijezda nisam uočio, a kod dvojnih samo gdje prisutan kontrast (Gam And, Eta Per, Bet Cyg).
Kako se sinoć otvorila rupa u oblacima koja je trajala čak 40 minuta, uzeo sam Apača i otišao na brdo do Velike Gorice. Promatrao sam zvijezde nasumično, bez prijašnjeg saznanja o tome kakve su boje. Iznenadio sam se pritom koliko je Prokion žut!
Na kraju sam jako slabe naznake plave uočio u samo jednoj zvijezdi, Bet CMi, a i to je nategnuto.
Nastavit ću ovaj eksperiment na narednim promatranjima, da vidim kako moje oči uočavaju boje. Za sva promatranja sam koristio Baader Morpheus 6.5mm, što rezultira s 150x povećanjem i pupilom od 0,92 mm.
Zanimljivo.. Možda ti oči nisu osjetljive na plavu boju za vrijeme noćnog vida..
Kakav ti je Neptun?
Blijedo plavi! *zubo*
Ono što mi je zanimljivo, a već se sada na ovih 16 zvijezda uočava:
Prokion, Ksi Gem i 23 Gem su sve iste boje (B-V oko 0,44), a već sada se vidi kako pada sjaj zvijezde, tako se iz blijedožute mijenja dojam boje prema žuto-narančastoj
To mi je nekako i logično, što veća svjetlina, svijetlija bi trebala biti i nijansa boje.
Jao, mislim da mi je veceras kliknulo zasto ekipa voli refraktore. Ono, M42 je iscupao iz osrednjeg neba (sqm 20.6) kao da je gledam kroz 200tku, a ne 140mm. Kontrast ubija! M41, tako neki lijepi 3D dozivljaj u okularu, kao da gledam perle u zaledjenoj bari. Ali definitivno vrhunac veceri je bio NGC 2362, Tau CMa Cluster, kakvo je to ludilo od skupa.
Jedino sto mogu prigovoriti teleskopu je izrazen kromatizam na Siriusu, onako, ima difrakcijski kupus (seeing je bio los) obojan u zuto-zelenu nijansu, ako ne smeta atmosferska disperzija.
Bas sam zabavna 2h imao i prvo pravo promatranje u ovoj godini.
Sad će Taurus na Njuškalo. Uzima se veći refraktor. *zubo*
Naravno da neće, dva različita teleskopa za dvije potpuno druge primjene
Citat: Acheron u 28.01.2025. u 23:59:37 satiOno, M42 je iscupao iz osrednjeg nema (sqm 20.6) kao da je gledam kroz 200tku, a ne 140mm. Kontrast ubija!
Nije Una prošle godine bezveze osvojila treće mjesto na maratonu ;-) Ali upravo to, tad sam uspoređivao iste objekte kroz 150 mm dobson i 105 Pentax, apo je puno lakše čupao slabe galaksije.
Da da, jedino gdje refraktor gubi je u rezoluciji i to se jako osjeti na kuglastim skupovima. Ono, M15 je taman "dlakav", ali ne vidim više od 3-4 zvjezdice u njemu, ali slika nije ništa tamnija nego u 200tki.
Baš sam se sinoć namjerio na naku galaksiju u Zecu, mislim da je m=11 (efektivno m=11,5 zbog eksinkcije na tih 15° nad horizontom). Danas usporedim bilješke sa kartom pa ću vidjeti da li sam je uočio. Neka fleka se pojavljivala, na rubu vidljivosti.
Jučer opet za teleskopom bio pa sam smirio crve u guzici za ovaj mjesec.
Potrošio sam valjda 15min gledajući Sirius, niti p od pratilje. Potrošio sam 10 min gledajući 52 Orio (0.96" separacije), koju sam uspio razlučiti s 500tkom, dakle vidio sam kikiriki (8), ali mi je falilo valjda mrvicu da budu dvije kuglice. Kada bi razmak bio 1.1", bilo bi to čisto razlučivanje.
Sva promatranja su Apačom (140mm).
Uf, 52 Ori nisam promatrao. Dodana na listu. Kad se razvedri za 10-12 mjeseci budem pogledao...
Kakvo ti je nebo bilo sinoć? Kod mene je baš bilo loše, žešće je kuhalo..
Kod mene je bilo koma, nije išlo ni sa 100x na planetima, zvijezde model krumpiri...veliki, lički :(
Vi bar vidite nebo. :-D
Ja sam dojma da je bio OK seeing. Moram pogledati u bilješkama što je jučer najuže od dvojnih koju sam razdvojio.
Ovaj siječanj je počeo naopako. Dok je kraj 2024. ponudio 10 dana stabilnog i većinom vedrog vremena, siječanj je škrt s vedrim noćima, daje ih na kapaljku. Četiri puta sam ovog siječnja išao za teleskop, dvaput sam se vratio kući praznog dnevnika, samo je kilometraža auta narasla.
...
Više na:
Cijeli siječanj u jednoj objavi (https://zvjezdopisi.com/2025/01/31/cijeli-sijecanj-u-jednoj-objavi/)
Uz sve vremenske neprilike, dosta si i uspio promatrati *tu*
Počeo sam evidentirati i višestruke zvijezde u svojoj bazi. Trenutno sam na 155 zvijezda za koje imam 197 promatranja.
Ovo je top 50 najužih dvojnih koje sam promatrao.
Nisi i boje evidentirao?
Ma to mi je negdje zakopano u opisima
Dok ne natipkam tekst, evo skice Eskima
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/02/20250221_NGC2392_950x.jpg)
I još malo nabrijačine
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/02/20250221_NGC2359_103x_OIII.jpg)
Neverovatno je koliko dobro Eskimka izgleda kroz 500mm. Jos jedna maglina ima skoro identicnu vistruku slojevitu strkturu kao Eskimka a to je NGC 1535 (Kleopatrino Oko) u sazvezdju Eridanus. Medjutim, ja kroz 300mm mnogo bolje vidim NGC 1535 od NGC 2392. Dok mi ''Kleopatra'' bez problema pokaze strukturu centralna zvezda - suplji prsten - svetli prsten - halo, to kod Eskimke ne vidim tako jasno raslojeno. Odlican pogled i skica.
Takodje je zanimljivo koliko je NGC 1535 zapostavljena maglina, a po meni je jedna od najboljih pogleda na takve objekte na sveukupnom nocnom nebu. Lakoca sa kojom pokazuje visestuku strukturu je neverovatna.
NGC 2359, 10min kroz OIII filter
https://bsky.app/profile/astroaf.space/post/3lg5ejavars2q
U krakovima si više toga dobio vizualno nego ovaj kamerom 😀
*zubo*
Duvajte ga astrofotografi.
Ponekad stvarno planovi kao da postoje da propadnu. Cijeli tjedan je bilo vedro, od utorka do petka, ali hladno. Čak i da sam želio trpjeti hladnoću (ispod -5°C), nisam mogao zbog drugih obaveza. Na kraju mi je ostao samo petak. Kako bih iskoristio vrijeme oko mladog Mjeseca, pokrpao neke rupe na zimskom nebu i počeo se spremati za sezonu galaksija, uzeo sam godišnji odmor da mogu biti fleksibilan. Na kraju će ispasti da ću fleksibilno gledati kišu.
Petak je trebao dati OK vrijeme, neka zezancija s oblacima predvečer i vedru noć. Krenulo je sve u tom smjeru, ja sam čak uspio utovariti teleskop u auto kako bi direktno iza posla u noć. Na poslu neki ležeran dan, kakav priliči petku. Na kraju sam se u 16:30 izmigoljio i krenuo put mraka.
...
Više na:
Nikako odraditi pravo promatranje (https://zvjezdopisi.com/2025/02/21/nikako-odraditi-pravo-promatranje/)
Citat: Acheron u 25.02.2025. u 16:50:37 satiNGC 2359, 10min kroz OIII filter
https://bsky.app/profile/astroaf.space/post/3lg5ejavars2q
A lele...
Razmisli da upotrijebiš bojice drugi put *zubko*
Nije moja fotka, podijelio sam je jer dobro prenosi vizualni dojam NGC 2359 u okularu
Jako dobar povijesni prikaz!
Konačno sam uhvatio vremena u miru pročitati zadnji izvještaj, i baš je super! Odlično je što si cijelo vrijeme vukao usporedbe sa različitih promatranja, i različitim instrumentima. Također i usporedne skice. *gj*
Moram neke skice ponoviti sa 140mm, da se vidi razlike između početnika s 200mm i koliko iskustvo pomaže.
Sinoć sam konačno ulovio priliku, zadnjeg dana GO, za otići u mrak.
Kako danas radim, otišao sam u Hotnju, pola sata vožnje od mene.
Nebo je inače tamo oko SQM 21,0 mpas, +/- 0,1.
Zanimljivo je kako se SQM popravljao kroz noć, ne mogu procijeniti zbog čega se dogodilo: boljih atmosferskih uvjeta ili možda svjetlostaja? Nisam na oko primijetio da je rasvjeta u selima bila prigušina, ali Velika Gorica iz 23h ulazi u svjetlostaj.
20:15 20,84 mpas
20:50 20,88 mpas
21:30 20,99 mpas (očekivano za lokaciju, zašao Mjesec)
22:50 21,07 mpas
00:20 21,17 mpas
Citat: TonY206 u 03.02.2024. u 17:36:42 satiNGC 2903 zvuči jako zanimljivo, jedva čekam skicu *tu*
Evo Tony, ispunio sam ti želju.
Ja još uvijek ne vjerujem koliko sam vidio toga u galaksiji. Kada sam radio terensku skicu to je bio kaos na papiru. Crtaj, brši, crtaj opet i tako 45 min borbe sa seeingom. Rekao bih da je upravo seeing sakrio par detalja jer pamtim i bolji pogled na NGC 2903 prije godinu dana.
Na kraju sam u toj borbi nacrtao tri skice skice i na kraju iz njih izvukao zajedničke detalje i stopio ih u jednu. NGC 2903 je baš bombon. Šteta što nisam prije izlaska zadnjeg broja Horizonta imao gotovu skicu.
Ovi detalji u spirali su niskog kontrasta, manjeg nego na skici, ali jednostavno teško mi je crtati s tako niskim kontrastom, a i ne želim pretjerati s alatima ua Photoshopu.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/03/20250302_NGC2903.jpg)
Ova ti je bome prepuna detalja.. Što promjer radi, nevjerojatno..
Ja sam večeras postavio 140/980 za neobavezno druženje članova ADI-ja i kolege s posla.
Prvo smo oko 18:30 pogledali Merkur, bezveze je, razvaljen atmosferskom disperzijom i jedva se kužila faza.
Venera, ajme ludila, tanki, blještavi srp, kao zadnje faze pomračine Sunca. Svakako treba popratiti planet sljedećih tjedan-dva dok se tanji.
Jupiter, odličan, unatoč tankoj naoblaci jako dobar seeing.
Mars, previše sitan osim što je crvena sfera.
Mjesec, ajme, APO ubija kontrastom, za rang više kvaliteta slike u odnosu na newton. Oštra, kontrastna, "bistra", ne znam kako da opišem.
Kastor, Rigel, Alcor i Mizar, sve super!
M42 uz filter se vidjela ok, a M45 je bio, tako-tako.
Oko 20:30 smo se spakirali kući.
A da, i moja kćerka je rekla da joj Venera liči na ono kad smo 1999. gledali pomrčinu Sunca (na Balatonu)
Imao sam frustrirajući godišnji. Uzeo sam ga ciljani zadnji tjedan veljače, kada nema Mjeseca na nebu, a počinje sezona galaksija. Prvo sam pokušao prve večeri godišnjeg, u petak 21. veljače, što je neslavno završilo nakon jedva 3h.
Nakon neuspješnog petka uslijedio je frustrirajući tjedan. Oblaci, kiša, kiša, oblaci. Dani godišnjeg odmora prolaze, a od promatranja niti ,,p". Čak sam jedan dan kovao plan otići do Krka ili južno od Ljubljane jer se trebalo razvedriti. Nije se razvedrilo! Kao da mi se vrijeme ruga, na kraju se u subotu razvedrilo iza ponoći, ali nisam imao snage niti volje za otići na promatranje. Vrijeme mi se na kraju smilovalo i nedjelja je bila vedra.
...
Više na:
Odradio veljaču u ožujku (https://zvjezdopisi.com/2025/03/02/odradio-veljacu-u-ozujku/)
Citiram iz tvog poslednjeg clanka na ''Zvjezdopisima'': ''Od zapada preko sjevera do istoka imao sam krošnje do 30-40° nad horizontom, ali to mi nije smetalo, dapače, blokiralo je svjetla iz sela i svjetlosnu kupolu Zagreba.''
Sjajna je stvar imati red drveca da stite od svetlosne kupole. Ja ih na mojoj poziciji imam na jugu do visine oko 17 stepeni i nisam ni shvatao koliki je to blagoslov dok nisam prvi put otisao na drugu poziciju radi osmatranja donjeg Strelca. Iako mi kupola na jugu i nije tako strasna jer sa te strane imam manji grad na oko 25km, osetno se vidi razlika. Imao sam utisak da nikako ne mogu da se adaptiram na mrak jer mi u oci bije svetlije nebo nego sto sam navikao. I samog Strelca sam na nebu video drugacije, nekako bledjeg nego sto sam navikao. I dan danas s vremena na vreme promenmim poziciju zbog donjeg neba ali sam brzo shvatio koliko je dobro imati red drveca kao stit ako postoji svetlosna kupola na horizontu.
Mikrolokacija ponekad može baš puno značiti.
Inače, mene je ova noć 2.3.2025. podsjetila na noć 7.4.2024., kada se nešto "poklopilo" pa je nebo bilo iznadprosječno tamno na lokacijama.
Recimo, na lokaciji od 2.3.2025. mjerio sam 21,18 mpas SQM-om umjesto uobičajenih 21,05 mpas, to je značajna razlika.
Prije godinu dana sam smjerio 21,40 mpas gdje je inače 21,15 mpas, opet jako velika razlika!
U ime boljeg evidentiranja promatranja i za gušt, kupio sam si fisheye objektiv, ali ona okrugli.
Danas sam se prošetao do lokacije zadnjeg promatranja 2.3. i snimio situaciju da lakše steknete dojam o promatralištu. Sjever je približno gore, jug dolje.
He, he, oblaci su super ispali :)
Realan prikaz situacije na kontinentu *zubko*
Sinoć sam na promatranju otkrio nešto što mi je smetalo na prethodnom promatranju - kolimacija mi pobjegne kada gledam objekte iznad 50°.
I jutros obavim dijagnostiku na terenu, na jedan dio spidera na ćeliji zrcala zrcalo ne sjeda. Kako, što, zbog čega? Moram to tek otkrititi. :-P
Tekst sa zadnjeg promatranja je u nastanku, dosta se galaksija gledalo pa ima za tipkati.
U međuvremenu ću potpiriti vatru skicom M99
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/03/20250320_M99_248x.jpg)
Odlicna skica Vedrane, uspeo si da izdvojis obe spirale. Ja sam uspeo u 12'' uspeo da izdvojim samo severnu. Sada sam citao proslogodisnji izvestaj i opisao sam je bas kao na tvojoj skici: krece sa desne strane, brzo se savije i obrece se suprotno od smera kazaljen na satru nekih 150 stepeni. Medjutim juznu nisam ni nazreo, inkorpoira se u halo i nema sanse da se definise u pogledu . Odlicno posmatranje *tu* .
Astronomija je hobi kojim se možete baviti kada vam se vrijeme smiluje. Nema planova, jasnih datuma i vremena, samo trenutci povoljnih vremenskih prilika koje treba iskoristiti.
Opet sam uzeo godišnji odmor u tjednu prije mladog Mjeseca. Želio bih iskoristiti sezonu galaksija maksimalno koliko je moguće. I opet repriza prošlog godišnjeg. U tjednu prije godišnjeg odmora povoljno vrijeme, a za godišnji prognoza krš i lom. Odlučio sam ne posisati isto veslo kao i prošli put pa sam sve posložio da mogu u četvrtak, 20.03., na promatranje. U danima pred četvrtak trudio sam se uloviti što više sna kako bih napunio ,,zalihe" i lakše izdržao petak nakon promatranja, kako na poslu tako i doma.
...
Više na:
Veliki prasak (https://zvjezdopisi.com/2025/03/20/veliki-prasak/)
A joj. Kako je auto?
Jel se žena javila kasnije?
Auto, kozmetika rekao bih. Vozi normalno. Ovih dana idem do majstora.
Žena se nije javila.
Bome si prevrnuo hrpetinu galaksija, svaka čast. *gj*
Nadam se da je auto ok, da neće biti problema.
Zadnje promatranje sam imao 20. ožujka i to na backup lokaciji u Hotnji. Zašto backup? Blizu je, samo 30 min vožnje od kuće, ima pristojno nebo, ali ne i odlično, a i horizont je poprilično zaklonjen.
Od tog zadnjeg promatranja prošlo je gotovo mjesec dana. Svašta se dogodilo u tom periodu, a definitivno najveća promjena je selidba u novi stan. Dobili smo ključeve 29.3. i od tad sam bio dva tjedna u neprekidnom pogonu. Iza posla bi se bacio na slaganje namještaja, čišćenje, uređivanje itd... i tako najčešće do 22 h i onda doma na brzu večeru, spavanje i sutra sve ispočetka. Kraj takvog rasporeda čovjek ni ne primijeti vedro nebo pa je astronomija privremeno pala u drugi plan.
Dobra stvar te ,,radne akcije" što smo se relativno brzo preselili, samo 2 tjedna nakon dobivanja ključeva u ruke. Brza selidba oslobodila mi je dio vremena i sada mogu iskoristiti prilike za promatranje. Jedna takva se otvorila u petak, 18. travnja.
...
Više na:
Pauza od ružnog vremena pod zvijezdama (https://zvjezdopisi.com/2025/04/18/pauza-od-ruznog-vremena-pod-zvijezdama/)
Citat: Acheron u 21.04.2025. u 15:14:17 satiOd tog zadnjeg promatranja prošlo je gotovo mjesec dana. Svašta se dogodilo u tom periodu, a definitivno najveća promjena je selidba u novi stan. Dobili smo ključeve 29.3. i od tad sam bio dva tjedna u neprekidnom pogonu. Iza posla bi se bacio na slaganje namještaja, čišćenje, uređivanje itd... i tako najčešće do 22 h i onda doma na brzu večeru, spavanje i sutra sve ispočetka. Kraj takvog rasporeda čovjek ni ne primijeti vedro nebo pa je astronomija privremeno pala u drugi plan.
Dobra stvar te ,,radne akcije" što smo se relativno brzo preselili, samo 2 tjedna nakon dobivanja ključeva u ruke. Brza selidba oslobodila mi je dio vremena i sada mogu iskoristiti prilike za promatranje. Jedna takva se otvorila u petak, 18. travnja.
...
A eto riješio si i to. *gj*
Danas sam ti prozujao kraj kuče na bajku,išao sam malo zavrtit kotače da ne zahrđaju i sjetio se kad smo s Davorom testirali tristača *da*
Sjećam se, gledali smo s terase koja je sada pod krovom :)
Večeras sam Apača upregnuo na AZ-EQ5, milina kako dobra kombinacija.
Odmah sam uočio da su zvijezde od 0,78" razmaka u obliku "8" *zubo*
Uf ova rasvjeta izgleda katastrofa, mogao bi si suncobran nabaviti za lokalni light pollution suppression *zbunjeni*
U planu je paravan.
Inače, fotka je 0.6s ekspozicije, f/2.8, ISO3200 pa se stvari čine malo lošijim nego što stvarno jesu.
AZ-EQ5 je zakon!
2025-009
Pribavio sam AZ-EQ5, ipak nisam mogao bez praćenja. Ono toliko olakšava promatranje i povećava gušt, teško je to usporediti. Za mene barem vrijedi da jednom kad probam praćenje, nema natrag.
Zašto AZ-EQ5? Jer može raditi u ,,prirodnom" načinu rada – lijevo, desno, gore, dolje. Ekvatorijalne montaže imaju svojih prednosti, ali po pitanju ergonomije, korak su ispod alt-azimutnih.
Sada kada imam sve sastojke za promatranje, idem isprobati novu lokaciju za promatranje – balkon.
Balkon gleda na jug (ne slučajno), ali preko raskršća dvije arterijske prometnice pa je rasvjeta takva kakva je. Graničnu magnitudu sam odšacao na m=4,3. Od lokacije ne očekujem da ću se nagledati deep sky objekata, ali vjerujem da će biti OK za planete, Mjesec i dvojne zvijezde. Ove mete ionako zanemarujem kada idem u mrak.
Za promatranje sam večeras odabrao Lava jer je bilo na zgodnoj lokaciji. U ulozi teleskopa je tu Apač, 140/980 ED refraktor. Procedura orijentacije montaže mi je poznata još od doba Trisača Mk2. Poravnao sam je po dvije zvijezde i krenuo.
Zadnja zvijezda za poravnanje je bila Regul pa krećem od nje prema Algiebi.
Algieba (STF 1424); D*; d=4,7"; m=2,4; Leo
128x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, obje zlatne boje, umjerene razlike u sjaju. Pratilja se smjestila 10 h.
Baš se lijepo vidjela zlatna boja zvijezda, bolje nego prije. Fora!
STT 215; D*; d=1,5"; m=7,3; Leo
196x: Dvije zvijezde, veoma bliske, ali jasno razdvojene. Zvijezde su jednakog sjaja, bijele ili možda blijedo plave. Pratilja se smjestila na 6h. Baš lijepa dvojna zvijezda!
STT 217; D*; d=0,8"; m=7,9; Leo
196x: Jedna, plavičasta zvijezda.
305x: Zvijezda mi se sada čini izdužena u smjeru 5h (PA ~ 150°)
Da sam uistinu vidio izduženost u ispravnom smjeru potvrđuje procjena PA, koja je identična kao stvarni pozicijski kut od 149°.
STF 1439; D*; d=1,3"; m=8,3; Leo
305x: Duguljasta zvijezda u smjeru 8h, bez boja.
Čudi me kako nisam razdvojio ovu zvijezdu, možda je to zbog niskog sjaja. Ipak sam na osvjetljenom balkonu, a ove zvijezde su u sredini 8. magnitude.
STF 1448; D*; d=11,0"; m=7,5; Leo
305x: Dvije zvijezde, široko razmaknute, veoma velike razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 2h, što daje PA od oko 70°. Primarna zvijezda bijela ili blijedožuta.
STF 1442; D*; d=13,3"; m=8,2; Leo
305x: Dvije zvijezde, široko razmaknute, manje razlike u sjaju. Primarna plavičasta, pratilja bijela.
Neobična mi je boja pratilje, očekivao bih da je sjajnija zvijezda ta koja je bojom ,,starija".
STF 1447; D*; d=4,5"; m=7,5; Leo
196x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, velike razlike u sjaju. Pratilja je poprilično tamna. Primarna je bijele boje.
STF 1517; D*; d=0,8"; m=7,5; Leo
196x: Jasno vidim osmicu s naznakama prvog difrakcijskog prstena u smjeru 9h.
305x: Na većem povećanju definitivno vidim ,,8" u smjeru 9h (PA 280°)
STF 1552 AB; D**; d=3,0", m=6,3; Leo
305x: Lijep prizor od tri zvijezde. A i B su jasno razdvojene, umjerene razlike u sjaju i obje bijele. Pratilja se smjestila na 0.5h (PA ~ 20°).
STF 1552 AC; D**; d=63"; m=6,3; Leo
305x: Veoma široko razmaknute dvije zvijezde, velike razlike u sjaju, C je tamnija od B i bez boja. Pratilja se smjestila na 2h (PA ~ 70°).
Lijepa trojna zvijezda, malo iznenađenje u odnosu na samo dvojne.
BU 603; D*; d=1,0; m=6,0; Leo
305x: Vidim jednu zvijezdu i na momente kao da mi nešto uskoči na prvom difrakcijskom prstenu. Problem je što taj ,,žmigavi" objekt stalno mijenja položaj, čas je na 2.5h, pa na 10h, onda na 8h. Na kraju se odlučujem odabrati 2.5h, jer mi je tu ,,žmignuo" kad sam ga prvi put vidio. Primarna je bijele boje.
Stvarni pozicijski kut je 330°, tako da bi onaj objekt na 10h ipak bio stvarniji. Sve u svemu, ovo ne bilježim kao uspjeh.
Bilo je 22:20, eksperiment je završio uspješno. Pakiram opremu i bježim u stan.
Kako dobro!
Ako bude sreće sutra u lokalni mrak.
Malo me gripa pokosila prošli tjedan pa nisam baš tip-top.
Kako to biva, sa pojavom tankog srpa Mjeseca na večernjem nebu pojavilo se i lijepo vrijeme. K tome je još i produženi vikend, kada bih si mogao priuštiti malo izleta u mrak.
Vrag mi nije dao mira pa unatoč kašlju i grlobolji, kao zaostacima gripe od prije tjedan dana, otišao do Kozjače – lokalnog brega. Rekoh, idem pogledati malo dvojne zvijezde u Volaru. To bi bio slučajni nastavak promatranja dvojnih zvijezda s balkona.
...
Više na:
Dvojne zvijezde u Djevici i Volaru (https://zvjezdopisi.com/2025/04/30/dvojne-zvijezde-u-djevici-i-volaru/)
Eto, imat ćeš muziku u živo idući put za rastjerivanje beštija. *zubo*
Kako to biva, sa pojavom tankog srpa Mjeseca na večernjem nebu pojavilo se i lijepo vrijeme. K tome je još i produženi vikend, kada bih si mogao priuštiti malo izleta u mrak.
Prvomajska večer je ponudila prekrasno, čisto, plavo nebo. Iako sam promatrao večer prije i bilo je umora u meni, nekako se sve poklopila da sam mogao ići. Dvojio sam jedno deset minuta i krenuo na put.
Koliko god mi drag Nikola bio na prošlom promatranju, večeras sam htio biti koncentriran na promatranje. Iz tog razloga sam se odlučio otići u Hotnju, na istu lokaciju gdje sam već bio ove godine više puta.
Na put sam krenuo oko 20:45. Kako je bio neradni dan morao sam do benzinske po zalihe. Malo čekanja u gužvi i oko 21 sam bio na cesti prema Hotnji. Na lokaciju stižem oko 21:40 i krećem u postavljanje fotoaparata.
...
Više na:
A kak da vam pojasnim... (https://zvjezdopisi.com/2025/05/01/a-kak-da-vam-pojasnim/)
A sad malo odmora :)
Citat: Acheron u 27.04.2025. u 22:52:58 satiVečeras sam Apača upregnuo na AZ-EQ5, milina kako dobra kombinacija.
Odmah sam uočio da su zvijezde od 0,78" razmaka u obliku "8" *zubo*
Dobra strana balkonske astronomije je i potencijalno bolji seeing jer si odignut od zemlje. Isto važi i za solar (osim kada se ugreju te metalne šipke od ograde.
Jučer malo balkonirao...
Ajme što je Rasalgethi lijepa zvijezda, baš je sinoć pokazala zasićene, intenzivne boje. Pretpostavljam da je to zbog rasvjete okolo, oči su ostale na dnevnom načinu rada pa bolje boje love.
Skicirao sam je pa uskoro više :)
Kad bih sastavio listu najljepših dvojnih, Rasalgethi bi sigurno bila u samom vrhu.
A i Izar, jučer kombinacija žute primarne i plavičaste bobice grožđa kao sekundar.
Zanimljivo mi je koliko su boje jače i drugačije kad gledam sa svjetle lokacije, Purkinjenov efekt na najjače.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/05/20250514_APM140_STF2140_306x.jpg)
Evo i Izar
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/05/20250514_APM140_STF1877AB_306x.jpg)
Citat: Acheron u 02.05.2025. u 21:38:35 satiViše na:
A kak da vam pojasnim... (https://zvjezdopisi.com/2025/05/01/a-kak-da-vam-pojasnim/)
A sad malo odmora :)
Ma, to ti je zato kaj nisi stavil Gandalfov šešir da otjeraš raju...
Bez šale, zapravo je dobro, nije bil agresivan. Baš bilo neki dan da su na nasipu kanala Odra prebili neki par i drpili im auto.... Fakat treba ić daaaleko od "civilizacije"...
17.05.2025.
Nakon testiranja Barlowa 3X ED i loših rezultata, otišao sam do TC-a i zamjenio ga za 2,5x APO Barlow. Sad me svrbilo testirato to čudo, a dan je bio kompliciran. TC pa Bauhaus pa šarafljene ormara i sve to u kombinaciji s jedva 5h sna jer se malena odlučila buditi u 5:30. Na kraju sam oko 8 navečer ulovio 45 minuta dremuckanja i taman napunio baterije za promatranje.
Krećem prvo s Vegom. Kada ubacim Barlow gotovo pa nema kromatske, što je skroz suprotno iskustvo od večeri prije. Odlično. Provjerio sam još na Spici, zvijezda je bez boja. To je to, ajmo promatrati.
Odlučio sam se krenuti od V. Medvjeda jer je bio iznad glave pa je rasvjeta manje smetala.
Mizar (STF 1744AB); D**: d=14,74"; m=2,2; UMa
151x: Poznati Mizar i Alkor, lijepo vidno polje. Mizar je dvojna zvijezda, sastoji se od dvije komponente, jasno razdvojene i umjerene razlike u sjaju. Primar mi se čini plavičast, pratilja bijela i na 6h.
BU 1082
151x: Jedna samotna, bijela zvijezda.
306x: I dalje samotna zvijezda, sada mi se čini žućkasta.
365x: Jedna zvijezda.
Povremeno smetaju oblaci koji dolaze sa sjevera preko zgrade i kriju dijelove V. Medvjeda
STF 1695AB; D*; d=3,73"; m=6,0; UMa
151x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene i umjerene razlike u sjaju. Primar je bijele boje, pratilja na 11h.
STF 1608AB; D*; d=13,61"; m=8,1; UMa
151x: Dvije zvijezde, malene razlike u sjaju, jasno razdvojene, obje bijele. Pratilja na 10h.
M94; GX Sa; m=8,2; CVn
98x: S obzirom na uvjete jako iznenađujuće dobro vidljiva. Sjajna, veoma blago ovalna mrlja sa izrazito sjajnim, sitnim središtem i sjajnim halom kojem lagano pada sjaj prema oštrom rubu. Izgleda kao zvijezda gledana kroz maglu ili zamagljeni okular.
Cor Caroli (STF 1692AB); D*; d=19,27"; m=2,9; Cvn
98x: Dvije zvijezde, velike razlike u sjaju u sjaju i široko razdvojene. Primar je blijedožut, pratilja je bijela i smjestila se na 12h.
M63; GX Sab; m=9,0; CVn
98x: Tamni, ovalni oblak, znatno veći od M94. Sjaj oblaka blago raste prema sredini, ali nema jezgre ili slične pojave.
BU 608; D*; d=1,25"; m=6,3; CVn
98x: Više zvijezda u vidnom polje, sve samotne.
306x: Niti jedna zvijezda nije dvojna.
Mislim da me razlika u sjaju između komponenti, od gotovo 3 magnitude, sribala u pokušaju razlučivanja zvijezda.
STF 1768AB; D*; d=1,70"; m=5,0; CVn
306x: Dvije zvijezde, veće razlike u sjaju i poprilično bliske, ali razdvojene. Primar je bijel, pratilja na 7h, možda narančasta ili crvena, nisam siguran.
440x: Dvije zvijezde, bliske i razdvojene, pratilja na prvom difrakcijskom prstenu primara.
Zeta 1 CrB (STF 1965); D*; d=6,38"; m=5,0M; CVn
151x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene i obje blijedožute boje, manje razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 6h.
STF 1964AC; D**; d=14,5"; m=7,1; CrB
STF 1964CD; D**; d=1,49"; m=8,1; CrB
151x: Zanimljiv prizor, lijepa trostruka zvijezda jer se B komponenta sastoji do svoje pratilje. A je bijela, široko razdvojena, B je umjereno tamnija i smjestila se na 10h. BC komponenta je poprilično bliska, sastoji se od dvije zvijezde manje razlike u sjaju.
306x: BC su dvije zvijezde, manje razlike u sjaju, taman razdvojene da ima crnog među njima, pratilja se smjestila na 7.5h. Skiciranje.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/05/20250517_APM140_STF1964_306x_public.jpg)
Mu 1 Boo (STF 1938AB); D**; d=109"; m=4,3; Boo
STF 1938BaBb; D**; d=2,18"; m=7,1; Boo
151x: Opet naočigled trostruka zvijezda. AB par se sastoji do sjajnog, žutog primara i široko razmaknute bijele pratilje na 1h. BC par se sastoji od dvije poprilično bliske zvijezde, manje razlike u sjaju, a pratilja se smjestila na 7h. Skiciranje.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/05/20250517_APM140_STF1938_151x_public.jpg)
69 Her (HDS 2446); D*; d=0,92"; m=4,6; Her
151x: Jedna samotna, bijela zvijezda.
440x: I dalje samotna zvijezda, seeing je previše musav da bih je razlučio.
Šteta za seeing, a baš sam se veselio dijeljenju dlaka popola na 440x. Drugi put očito 😊
Nisam mislio da ću pitanje iz naslova ikad više čuti ili pročitati. Nesretno svjetlo na odašiljaču, koje nas je potjeralo na druge lokacije, je ugašeno zadnjih mjeseci i Petrova gora je opet postala atraktivna lokacija za promatranje! Naravno da sam otišao, unatoč punom rasporedu. Nisam želio propustiti priliku jer sam predosjećao kako će noć biti posebna i uistinu je bila. Ne zbog posebno dobrog nebo ili pogleda koji se pamte, već više zbog društva. Na kraju se pokazalo kako sam bio u pravu, na platou je bio miks ,,starih" i ,,novih" ljudi, Matija s kojim se preko astronomije družim skoro 20 godina, kao i novija generacija astronoma poput Tonija, kojeg znam 3-4 godine.
...
Više na:
Idemo na Petrovu goru u subotu? (https://zvjezdopisi.com/2025/05/25/idemo-na-petrovu-goru-u-subotu/)
Prekrasno!
Je, ovo je baš bilo lijepo za pročitati. A pogotovo opis iz 2007., čitao sam ti taj stari web svojedobno i skroz zaboravio na njega u međuvremenu.
Malo sam prošao kroz stari web, i tamo isto ima baš zanimljivog materijala *tu*
Citat: Acheron u 28.05.2025. u 22:19:11 satiNisam mislio da ću pitanje iz naslova ikad više čuti ili pročitati. Nesretno svjetlo na odašiljaču, koje nas je potjeralo na druge lokacije, je ugašeno zadnjih mjeseci i Petrova gora je opet postala atraktivna lokacija za promatranje! Naravno da sam otišao, unatoč punom rasporedu. Nisam želio propustiti priliku jer sam predosjećao kako će noć biti posebna i uistinu je bila. Ne zbog posebno dobrog nebo ili pogleda koji se pamte, već više zbog društva. Na kraju se pokazalo kako sam bio u pravu, na platou je bio miks ,,starih" i ,,novih" ljudi, Matija s kojim se preko astronomije družim skoro 20 godina, kao i novija generacija astronoma poput Tonija, kojeg znam 3-4 godine.
...
Više na:
Idemo na Petrovu goru u subotu? (https://zvjezdopisi.com/2025/05/25/idemo-na-petrovu-goru-u-subotu/)
Imam primjedbu! Prije si moje ime spominjao puno češće, a sad, na promatranju 609, samo jedanput? Što se dogodilo, jesam li postao nevidljiv? Trebam li napraviti neku piz***iju kako bi ti skrenuo pažnju?
A sad dođem sa svojim autom pa se ne moram brinuti o guranju tvog *zubo*
Mislim da je utjecalo i to što si ipak nataknuo kameru na teleskop *čslj*
Citat: Acheron u 29.05.2025. u 12:50:14 satiA sad dođem sa svojim autom pa se ne moram brinuti o guranju tvog *zubo*
Znaš kak ću ti sad gurat auto kad ti zatreba? Nikak! A nije da ti pomoć nije već trebala više puta. :-P
Jedanput si zakopao auto, drugi puta si ga nasanjkao preko grbe. Iz krajnosti u krajnost.
;-)
:-D
Čitam Edijeve izvještaje i mislim si "Kako on vidi samo 10 objekata u 3h". Na kraju sam shvatio da kada se zadubiš u duple zvijezde, vrijeme samo curi.
...
Više na:
A kak da vam pojasnim... follow up (https://zvjezdopisi.com/2025/05/31/a-kak-da-vam-pojasnim-follow-up/)
Ja sam kupio više 1,25" adaptera u kojima držim ta 4 okulara koje koristim stalno i onda ih ubacujem u 2" baader click lock. Jednostavnije je.
Drago mi je da si uživao. Je, kod opažanja nema pravila, netko proleti zilion objekata, netko gušta sat vremena na svakom... glavno je da si zadovoljan! Ja sam postal tak lijen da razmišljam o Hershelovoj metodi (nabiješ skop u nekom smjeru, niš ne diraš i gledaš kaj bu prošlo kroz vidno polje)... nema sporijeg od toga.
Meni je ClickLock došao našarafljen na Maku (Edi je to napravio) i definitivno najbolja stvar...pogotovo za EQ montažu gdje stalno moram mijenjati položaj dijagonala. Vjerojatno ću uzeti 1.25 adapter za dobsona pa ću podijeliti dojmove.
Ja sam pred koji mjesec uzeo ovaj adapter:
APM 2-1,25 (https://www.astroshop.eu/reduction-rings-adaptors/apm-2r-1-25r-adapter/p,65843?_gl=1*ar0r7f*_up*MQ..*_gs*MQ..&gclid=EAIaIQobChMIpM-r_7XSjQMVoy8GAB0ZgQBnEAAYASAAEgJrxPD_BwE&gbraid=0AAAAAqwBKDoy5Nnds_4Tn4L_TDBN-id9G)
Nisam bio spreman puknuti 100€ za Baader, a i po netu su se dosta ljudi žalili na njega, pa sam se ipak odlučio za jeftiniju verziju od APM-a.
Dobar je, uz sitne nedostatke.. Ne ide potpuno glatko, pa malo živcira, ali to sam riješio sa WD PTFE dry lube, tako da su pokreti sada savršeno glatki..
Drugi nedostatak je relativno mali prsten s kojim se zateže, pa je malo nespretno sa debljim okularima, no to ću isto riješiti sa malo širim ringom koji ću montirati na postojeći, samo nikako uhvatiti vremena to nacrtati i isprintati..
Uglavnom preporodio sam se s ovim adapterom *da*
Aaaa taman je taj došao s teleskopom, on je još iritantniji od Baadera *zubko*
Podmaži ga, a proširenje ti napravim kad budem za svoj radio.
Osim ako te nešto treće muči?
Ma da, taj prsten je težak za okretanje pa ga često ne pritegnem dovoljno. A kad ga ne pritegnem dovoljno, onda APM Zoom okular zafrkava jer umjesto da mijenja fokulnu duljinu, on se vrti u adapteru i tako u krug. Budem ga probao izliječiti tvojim metodama, ako ne pomogne budemo se čuli.
Citat: Acheron u 02.06.2025. u 12:09:15 satiMa da, taj prsten je težak za okretanje pa ga često ne pritegnem dovoljno. A kad ga ne pritegnem dovoljno, onda APM Zoom okular zafrkava jer umjesto da mijenja fokulnu duljinu, on se vrti u adapteru i tako u krug. Budem ga probao izliječiti tvojim metodama, ako ne pomogne budemo se čuli.
Ima rješenje! zove se cijanofiks :)
Kako se potegnulo pitanje razdvajanja višestrukih zvijezda, odlučio sam vidjeti koje su granice mog APM-a 140/980. Kao dobar ED refraktor s velikim promjerom, trebao bi biti dobar na dvojnim zvijezdama.
Postoje dva kriterija za razlučivanje. Prvi je Dawesov kriterij, gdje se gleda kada dvojna zvijezda prvi put pokazuje naznake ,,8", tj. na kojoj kutnoj udaljenosti se može vidjeti da je riječ o dva objekta. Kutna razlučivost po ovom kriteriju se računa pomoću popularne formule 116/D=R, gdje je D promjer objektiva u milimetrima, a R rezolucija u lučnim sekundama. Po ovoj formuli 140 mm refraktor, bez utjecaja drugih optičkih aberacija, može razlučiti do 0,83 lučne sekunde.
Drugi kriterij za razlučivanje, koji ću ja nazvati ispravnijim, je Rayleighov kriterij. U njemu se gleda kada dvije zvijezde vidimo kao dva objekta koji se diraju. Razlučivost po Rayleighovom kriteriju računa se po formuli 138/D=R, gdje je D promjer objektiva u milimetrima, a R rezolucija u lučnim sekundama. Ova formula kaže da 140 mm teleskop može teoretski razlučiti 0,99 luč. sekunde.
Stvari nisu jednostavne. Razlučivost teleskopa ovisi o valnom duljini koja dominira kod promatrane zvijezde. Ako zvijezde grubo podijelimo u četiri kategorije, plave, bijele, žute i crvene s njima svojstvenim valnim duljinama od 450, 500, 580 i 620 nm, rezolucija teleskopa po oba kriterija se mijenja ovisno o valnoj duljini svjetla. Kako je naše oko u mraku najosjetljivije na valne duljine koje odgovaraju tirkiznoj boji (cca 498 nm), zvijezde koje zrače najviše u tim valnim duljinama vidimo kao bijele.
Puna formula za razlučivanje po Rayleighovom kriteriju kaže sljedeće:
θ=1,22λ/D
θ je u ovom slučaju u radijanima tako da je potrebno pomnožiti s 206265 kako bi se dobila vrijednost u lučnim sekundama. Osim toga, bitno je da su valna duljina (λ) i promjer objektiva u istim mjernim jedinicama. Prema toj formuli razlučivost teleskopa za naše zvijezde različitih boja je sljedeća:
Boja zvijezde Valna duljina Rezolucija u luč. sekundama
Plava 450 nm 0,81
Bijela 500 nm 0,90
Žuta 580 nm 1,05
Crvena 620 nm 1,12
Jasno se vidi kako zavisno o valnoj duljini rezolucija teleskopa može varirati oko 35%. U grubo, za postići istu razlučivost kod crvene zvijezde u odnosu na plave, treba nam 35% veći teleskop. Isto tako se vidi da su one općenite formule, 116/D i 138/D, centrirane na žuto-zeleno svjetlo od oko 550 nm te su kao takve samo aproksimacija.
Naoružan ovim znanjem krenuo sam u traženje dvojnih zvijezda na granici razlučivosti mog teleskopa. Koristeći Cartes du Ciel kreirao sam listu zvijezda s razmacima od 0,8 do 1,2 lučne sekunde prema Washington Double Star (WDS) katalogu. Pritom sam pripazio da zvijezde budu sličnog sjaja kako njihovo razlučivanje ne bi omeli veliki kontrasti. Konačne vrijednosti za razmak među komponentama preuzeo sam sa StelleDoppie, gdje je taj razmak često naveden na drugu decimalu i naglašene su zvijezde koje imaju promjenjivi razmak zbog svojih orbita oko centra mase.
Probno promatranje sam odlučio raditi s balkona. Nije idealna lokacija zbog silnog betona i asfalta, ali zvijezde koje sam odabrao su 45° ili više nad horizontom.
Napomena: Kada računam smjer zvijezde, to je u smjeru kazaljke na satu od osi vertikalne osi u okularu. U kratko, pomaknem teleskop prema gore, to je smjer 0h i onda gledam na koju kazaljku sata padne pratilja u odnosu na primarnu zvijezdu.
STF 2114; D*; d=1,19"; m=6,72, Oph
64x: Duguljasta zvijezda u smjeru 6h.
128x: Jasno vidim ,,8", tj. dvije kvržice koje se diraju, a pratilja je sada u smjeru 2h.
196x: Dvije zvijezde, taman razdvojene crnom crticom. Razlika u sjaju među komponentama je umjerena, pratilja je i dalje na 2h.
306x: Dvije zvijezde, crna crta među njima je nestala zbog lošeg seeinga. Ako mrvicu bolje izoštrim i čekam da se slika smiri, opet vidim dvije kvržice jednu do druge. Pogled nije ništa bolji nego na 196x.
360x: Seeing je puknuo na ovom povećanju.
STF 2114 je bijela zvijezda tako da je teoretska razlučivost teleskopa oko 0,9 luč. sekundi. Ovdje sam razdvojio zvijezdu koja je 32% iznad te granice.
Odlazim do STF 2094, ali blizu je planetarna NGC 6210 pa prvo nju provjeravam.
NGC 6210; PNEB; m=10; Her
64x: Blago čupava zvijezda u okularu, sjajna.
128x: Malena, mutna zvijezda, blago ovalna kada se zagledam, sjajna.
STF 2094; D*; d=1,10"; m=7,48; Her
128x: Duguljasta, bijela zvijezda.
196x: Dvije zvijezde, gotovo se diraju, malene razlike u sjaju. Pratilja je na 8.5h u okularu.
306x: Dvije zvijezde, veoma bliske, pratilja malo tamnija, na 8.5h. Obje zvijezde su žuta, a možda čak i blago narančaste.
360x: Isti pogled kao na 306x, ako ne i lošiji.
STF 2094 je blijedožuta zvijezda. Teoretska razlučivost u ovom slučaju je oko 0,99 luč. sekunde. Opet sam razlučio zvijezdu 20% iznad teoretske granice.
STF 2049; D*; d=1,10"; m=7,33; Her
306x: Vidim da je duguljasta zvijezda, ali ne mogu je razlučiti u dvije kvržice, jednostavno ne ide.
Ovo je bijela zvijezda, dakle teoretska razlučivost je oko 0,9 luč. sekundi. Zanimljivo je kako se slika zvijezde raspala u odnosu na valjda 5-6° udaljenu STF 2094. Moguće da sam baš naletio na mjehur zraka koji ne valja ili kraće valne duljine na kojima zrači ova zvijezda su više osjetljive na seeing.
STT 351; D*; d=0,82"; m=7,90; Dra
306x: Duguljasta zvijezda, narančasta!
430x: Duguljasta zvijezda, u smjeru 10.5h. Na momente kao da mi se ta izdužena zvijezda razbije na dvije kvrge koje se diraju, ali to su kratki trenuci i daleko od jasnog razdvajanja.
Ova zvijezda je žuta, slične boje kao Sunce te teleskop kao takav može razlučiti do 1,05 luč. sekundi. Nisam je razlučio.
STF 2084; D*; d=1,56"; m=2,95; Her
64x: Ništa ne vidim, jedna veoma sjajna, žuta zvijezda.
128x: I dalje jedna zvijezda, lijepa, žuta. Fini difrakcijski uzorak oko zvijezde.
196x: Bijela ili blijedožuta zvijezda, možda uočavam pratilju kao zadebljanje na difrakcijskom prstenu. Rekao bih da je na 8h, ako baš moram birati pozicijski kut.
430x: Definitivno vidim pratilju na prvom difrakcijskom prstenu na 8, možda čak i 7.5h. Seeing sada kvari sliku, a ima i dosta kromatske aberacije (plava u smjeru 12h, crvena u smjeru 6h).
Ovdje je kontrast glavna prepreka u razlučivanju.
Za kraj sam pogledao Deltu Cygni, skicirao je i otišao spavati.
Popis dvojnih zvijezdi koje sam probrao za testiranje razlučivosti
Po ovome je onda seeing bio 1" ?
Nešto mi tu ne štima baš.
Mislim sva teorija koja si napisao je točna, ali sama promatranja su mi nejasna.
Pokušavam vidjeti može li se u praksi doći do teoretske razlučivosti i što se onda događa.
Upravo sam sad završio dodatno promatranje i rezultati su zanimljivi.
Granice teleskopa testiraš kada je seeing odličan ili bolje od toga. Nisi nigdje zapisao kakav je seeing bio, ali po izvještaju sa nekih zvijezda i nije bio nešto...na odličnom seeingu slika na dvojnima sigurno ne puca na povećanju od 300 (i kusur).
Ono što je zanimljivo da i u tako prosječnim uvjetima razdvajaš zvijezdu od 1.2˝ na povećanju od 196x. Ja sa makom mogu samo sanjati razdvajanje jako bliskih dvojnih na tako malim povećanjima. Moj zaključak iz toga je da u odličnim seeing uvjetima ne bi trebao imati apsolutno nikakvih problema razdvajati zvijezde sve do limita svog teleskopa. Zašto do sada nisi uspio ne znam...
I drugi puta ipak uzmi za testiranje zvijezde različitih magnituda. Ne pretjerano naravno, ali bar magnituda dvije. Refraktori lakše razdvajaju te zvijezde nego kad im je magnituda ista. Te iste mag su lakše u teleskopima sa CO.
Jučer sam otišao na mjesto sa boljim seeingom. Gledao sam preko 700m jezera.
Ima skica i zanimljivih rezultata.
Možda najljepša višestruka zvijezda koju sam jutros promatrao, Lesath
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/06/20250614_APM140_NuSco_306x_public.jpg)
Valjda Jabbah, a ne Lesath?
Ima tu više oznaka i parova u sustavu...ne samo BU 120.
Škorpiona još nisam niti zagrebao. Xi Sco mi je najbolja do sada, ali ova joj je definitivno konkurencija.
Lesath je stariji naziv iz atlasa koji imam.
Ovo je BU 120 AB + MTL 2 CD
Lesath/υ Scorpii/Upsilon Scorpii
Jabbah/ν Scorpii/Nu Scorpii
U pravu si, greška atlasa koju sam prenio dalje.
Citat: Acheron u 15.06.2025. u 13:04:22 satiMožda najljepša višestruka zvijezda koju sam jutros promatrao, Lesath
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/06/20250614_APM140_NuSco_306x_public.jpg)
Sjajno. Probaj T Lyrae (ako već nisi), mi smo se juče oduševljavali kao mala deca u MN66. 140 je idealna apertura jer je prividna magnituda slabašna.
Nastavljam proučavati rezoluciju teleskopa. Čitajući forum Luka mi je dao ideju da odem do jezera s teleskopom. Inače bježim od vode zbog vlage, ali ovaj put sam odlučio približiti joj se što je najbliže moguće.
Odlučio sam otići na jezero Čiče. Ova velika šljunčara ima površinu od oko kilometar kvadratni tako da nije teško pronaći vizuru koja ide stotinama metara preko jezera. Popodne sam sa kćerkom na biciklu obišao jezero kako bih pronašao što bolju lokaciju. Iznenadilo me koliko su ,,zarasli" dijelovi jezera puni ljudi, a još k tome je noću i poznati fukodrom. Kao šlag povrh svega je pročistač otpadnih voda sa svojim miomirisima, samo 150-200 m udaljen od sjeverne obale jezera.
Nakon popodnevno rekognosciranja terena, navečer sam zgrabio opremu i krenuo ka jezeru. Onaj makadam koji sam tako lako prošao s biciklom je s autom izazova. Rupe, grbe, svašta nešto. Za tu 5 km udaljenu lokaciju vozio sam se kao da idem u neko ozbiljno brdo. Kad sam došao do prve lokacije, ona je već bila zauzeta od strane... a nisam išao provjeravati. Onda sam se vratio na sekundarnu lokaciju, bliže nesretnom pročistaču.
Postavio sam teleskop, poravnao montažu i oko 22:40 bio sam spreman za promatranje. Pustio sam teleskop da se ohladi pola sata prije promatranja. Jezero je dosta osvjetljeno zbog bagera i radne zone šljunčare, a i Mjesec se očekuje oko ponoći. Na terenu sam otkrio da sam zaboravio Barlow leću i Baaderov dijagonal, tako da sam ograničen večeras na 306x povećanja.
Dok sam čekao da se teleskop propisno aklimatizira, krenuo sam u 23:15 s promatranjem dvojnih zvijezda u Vagi.
STF 1925; D*; d=6,33"; m=8,14; Lib
306x: Dvije zvijezde, tamna, pratilja znatno tamnija, bliska i smjestila se na oko 6,5h (PA oko 15°). Ne vidim boje u zvijezdama.
BU 119; D*; d=2,33"; m=8,09; Lib
306x: Dvije zvijezde, bliske, ali jasno razdvojene. Među komponentama vlada manja razlika u sjaju. Obje su bez boje, pratilja se smjestila na 3h (PA oko 270°).
SH 202; D*; d=52"; m=6,95; Lib
306x: Dosadno široka dvojna zvijezda. Manja razlika u sjaju među komponentama, bez boje. Pratilja se smjestila na 10h, tj. PA oko 120°.
STF 1962; D*; d=11,68"; m=6,44; Lib
306x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, gotovo identičnog sjaja. Obje zvijezde bez boja, pratilja na 12h, tj. PA oko 180°.
BU 35; D*; d=1,59"; m=7,27; Lib
306x: Dvije zvijezde, bliske i malo im nedostaje kako bi se dirale. Među komponentama vlaga umjerena razlika u sjaju, a primar je bijele boje. Pratilja je bez boje, smjestila se na cca 9h (PA oko 90°).
47 Lib (HU 1274); D*; d=0,38"; m=6,04; Lib
306x: Jedna zvijezda bijele boje.
Selim se malo do Škorpiona, krećem od kliješta.
Graffias (Beta Sco, H III 7); D*; d=13,38"; m=2,59; Sco
306x: Lijepa dvojna zvijezda, kombinacija blijedožutog primara i blijedoplave pratilje. Među komponentama je velika razlika u sjaju. Zvijezde su jasno razdvojene, a pratilja je na 6,5h (PA oko 15°).
Lesath (Ni Sco, BU 120 AB); D**; d=1,35"; m=4,35; Sco
306x: Prekrasna četverostruka zvijezda. Primarna zvijezda (AB) nudi veliku razliku u sjaju među komponentama, gotovo bi se dirale da između njih nema tanke, crne ,,dlačice". Primarna je blijedožuta, pratilja je bijela na 6h. Drugi par se smjestio 1/8 vidnog polja dalje, u smjeru 5h.
Lesath (NI Sco, BU 120 CD); D**; d=2,37"; m=6,60; Sco
306x: Bliske zvijezde, razdvojene i s manjom razlikom u sjaju. Obje zvijezde su bijele. Pratilja se smjestila na 8h (PA oko 60°).
Prizor me fascinirao pa sam skicirao Lesath.
Odlazim do Antaresa. Znam da je dvojna zvijezda, a po difrakcijskim prstenovima na zvijezdama vidim da je seeing dobar. Okrećem na zvijezdu i gledam kako titra u okularu.
Antares (GNT 1); D*; m=0,9; d=2,74"; Sco
306x: Gledam titravu sliku zvijezdu. Samo titra, ne skače i ne mijenja dimenzije pa je ovo zapravo dobar pogled s obzirom da je samo 20° iznad horizonta. Sredina zvijezde je žuta, prvi difrakcijski prsten narančast, ostali više crvenkasti. Gledajući te prstenove uočavam 6 ,,šiljaka", vjerojatno negdje vijci koji drže leće imaju efekta. Konačno, jedan od tih šiljaka na 3,5h je neobično zadebljan. Gledam, gledam i vidim da se ne miče, ne pleše kao drugi prstenovi, a čak ima svoju boju koja je mješavine bijele ili blijede žutozelene. Shvaćam da je to pratioc pa brzo skiciram zvijezdu i položaj. PA procjenjujem na oko 285°.
Razlučivanjem Antaresa zaključujem kako je seeing dobar, a teleskop aklimatiziran. Krećem po testnim dvojnim zvijezdama.
STF 2094; D*, d=1,10"; m=7,48; Her
306x: Dvije zvijezde, gotovo bi se dirale da nemaju sitnicu, crnu crticu između sebe. Obje zvijezde su bijele boje. Pratilja se smjestila na 8h, što bi bio PA od oko 75°.
Večeras jasno razdvajam ove zvijezde, bolje nego prijašnju večer.
STF 2049; D*; d=1,10"; m=7,33; Her
306x: Dvije zvijezde, odvojene tankom, crnom crticom. Obje zvijezde su bijele, manje razlike u sjaju među komponentama. Pratilja je na 6h, tj. PA je oko 15°.
Razdvajam zvijezdu, teoretska granica ovdje je također 0,99". PA sam krivo procijenio, pogriješio sam za 180°.
Idem na težu zvijezdu visoko u Zmaju.
STF 2054; D*; d=0,96"; m=6,15; Dra
306x: Dvije zvijezde, narančaste. Vidim dvije kvrge koje se diraju, jasna duboka ,,8". Na momente se pojavi između tih crtica manjeg sjaja, ali nikako crni prostor. Većinu vremena pratilja izgleda kao ,,prišt" na primarnoj zvijezdi. Pratilja se smjestila na 1h, što bi dalo PA od oko 0°.
Evo ga, zvijezda na rubu razlučivosti. Teoretska granica za Rayleighov kriterij u žutom dijelu spektra je oko 1,05", a ovdje vidim jasnu osmicu na 0,96". Dawesov kriterij bio bi oko 0,88". Nisam zaronio ispod granice. Inače sama slika zvijezde je prekrasna, mirna, ne mrda!
STT 312; D*; d=4,66"; m=2,8; Dra
306x: Jedna samotna zvijezda sa dva difrakcijska prstena.
Ovdje je razlika u sjaju među komponentama od gotovo 150x jer pratilja je m=8,2!
STT 351; D*; d=0,82"; m=7,90; Dra
306x: Dvije zvijezde jasno spojene u jedan objekt. Obje zvijezde su sličnog sjaja, žućkaste. Zvijezda je izdužena u smjeru PA 30-210°.
Ništa od razlučivanja ovdje, malo lošija situacija nego kao kod STF 2054. Teoretska granica razlučivosti je 1,05", a razmak ove zvijezde je 0,96".
STF 2118; D*; d=0,87"; m=7,07; Dra
306x: Dvije zvijezde, stopljene. Vidim pad svjetline između zvijezda, ali ne i crnilo. Pratilja je na 9h, sličnog sjaja kao i primar. Obje zvijezde su bijele.
Ovo je zanimljiv slučaj. Teoretska granica razlučivanja je 0,99" i nisam uspio razlučiti zvijezde po Rayleighovom kriteriju, o crnilu nema govora. Ovo je bliže Dawesovom kriteriju od 0,83" za kombinaciju valne duljine i mog teleskopa. Baš mi je žao da nemam barlow kod sebe da odem na neko ludo povećanje za ovaj teleskop (400x ili više).
STT 353; D*; d=0,58"; m=4,46; Dra
306x: Vidim dvije zvijezde, bez jasnog minimuma između njih. Na momente mi se ukaže izraženi minimum između njih. Ostatak vremena dvojnost zvijezde je slabije izražena nego kao kod STF 2118. Među komponentama je manja razlika u sjaju. Pratilja se smjestila na 8h, tj. PA oko 270°.
Ovo je zanimljiv slučaj. STT 353 je par plavih zvijezda, dakle teoretska razlučivost je 0,81" tj. 0,58" po Rayleighovu i Dawesevom kriteriju. Ovdje sam prebacio preko granice koja se očekuje za teleskop, iako nisam jasno razdvojio zvijezdu. Isto tako, zbog lakoće kojom sam vidio kvrgice sumnjam u pouzdanost podataka preuzetih sa StelleDopie.
Nakon STT 353, okrenuo sam prema Antaresu, koji je sada bio sat nakon kulminacije. Bio je puno nemirniji i pratioc se nije vidio. Već mi je bilo zima, ja u kratkim rukavima, a vani 17°C. Kad se neka debela nutrija bacila u vodu i prepala me, zaključio sam da mi je dosta i u 01:10 proglasio kraj promatranja.
Jesam li razdvojio zvijezde ispod Rayleighovog kriterija?
Mislim da je prvo potrebno postaviti pitanje – što znači razlučena zvijezda? Možemo zamisliti dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor će reći kako je dovoljno prepoznati kako se radi o dvostrukoj zvijezdi. U tom slučaju onda je Dawesov kriterij valjan i onaj koji se treba koristiti. Drugi odgovor bi bio da treba prepoznati jasno dvije zvijezde, u skladu s Rayleighovom kriteriju.
Ponudit ću na ovo pitanje treći odgovor – odgovor je u promatraču. Promatrač kada vidi u atlasu dvostruku zvijezdu i okrene teleskop prema njemu već zna što može očekivati u okularu. U glavi se stvori slika objekta, svjesno ili nesvjesno, i promatrač pogledom kroz okular uspoređuje sliku s onom iz glave. U kratko, imamo očekivanja od pogleda i to usmjeruje naš pogled.
Vjerujem kako su upravo ta očekivanja razlog zašto se uspiju razlučiti zvijezde ispod teoretskih granica. Volio bih provesti test u kojem bi ljudima nasumično pokazivao pojedine i dvojne zvijezde na rubu razlučivosti teleskopa, bez prijašnjeg znanja o njihovoj prirodi. Takvo istraživanje bi pomoglo u veličini utjecaja subjektivnog dojma na promatranje.
Na sljedećem promatranju s dobrim seeingom ću pokušati ove rubne zvijezde na bijesnom povećanju. Kakav god rezultat bio, boli me briga jer sam nakon 20 godina razdvojio Anteres!
A evo i Antaresa *ritmika*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/06/20250614_APM140_Antares_306x_public.jpg)
Citat: Acheron u 15.06.2025. u 22:15:44 satiMislim da je prvo potrebno postaviti pitanje – što znači razlučena zvijezda? Možemo zamisliti dva odgovora na ovo pitanje. Prvi odgovor će reći kako je dovoljno prepoznati kako se radi o dvostrukoj zvijezdi. U tom slučaju onda je Dawesov kriterij valjan i onaj koji se treba koristiti. Drugi odgovor bi bio da treba prepoznati jasno dvije zvijezde, u skladu s Rayleighovom kriteriju.
Esteta bi rekao, Rayleigh x2 je dobra margina. :)
Citat: Acheron u 15.06.2025. u 22:18:00 satiA evo i Antaresa *ritmika*
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/06/20250614_APM140_Antares_306x_public.jpg)
Sjajno.
Spajkovi su seeing?
Spjakovi su mislim od šarafa koji drže leću, a ulaze u svjetlosni put.
Gdje ćeš bez barlowa krenit na takve dvojne. *zubko* Bravo za Antares. *tu* To budem i ja probao sa manjim refraktorom jer nisam siguran da Mak to može riješiti.
Što se tiče subjektivizma kod razdvajanja dvojnih...pa ne znam baš koliko to može imati utjecaja. Kod DSO ok. Bombardirani smo slikama objekata pa se zna desiti da stvorimo svoje verzije (nenamjerno najčešće). Dvojne ili vidiš ili ne. Padne mi na pamet uvijek BU 1053 u Kočijašu (sep 1.9˝) koju sam od samih početaka pokušao razdvojiti sa mak 150. Masu puta sam kao nešto vidio, PA je odgovarao, ali mi nije palo na pamet zapisati da sam je riješio. Tek kad je B zvijezda bila jasna kao dan (mjesecima kasnije: br. 820) sam to napravio. Uostalom, pokušavam se ne obazirati na PA kada prvi puta promatram neku blisku dvojnu (izuzetak su dvojne koje pripremim prije promatranja...tada unaprijed zapišem sve informacije). Idem na slijepo pa ako primijetim B zvijezdu procijenim PA i onda usporedim sa službenim podatcima jesam fulao ili ne.
Vid svakog pojedinca je isto neizostavan faktor. Ne sjećam se točno koja je dvojna bila u pitanju al Toni ju je lagano razdvojio na ne baš velikom povećanju. Ja sam nakon njega na dosta većem. Sjećam se isto kad sam sa Markom u Trnovici razdvoio Tegmine. Kod mene je to bila jako mala jedva vildjiva separacija. Marko je to jasno vidio bez naprezanja oka.
Ideja od više ljudi za testirati na slijepo je dobra, ali hajde ti okupi više ljudi + ako i uspiješ koja je vjerojatnost da tu večer bude baš odličan seeing. *jok*
Fulao si malo poantu, čin znaš da ideš gledati dvojnu zvijezdu tvoja percepcija onoga što će biti u okularu se prilagođava toj informaciji.
Kao kad ja vidim u atlasu neku sitnu galaksiju, odmah znam da tražim veoma tamnu fleku koju bih inače možda i preskočio ili si ne bi dao truda je potražiti. Iznenađenje u pravilu nastupi kada slika u okularu odstupa od naših očekivanja. Onda je to lijep, zanimljiv, nešto što će nas privući da ga pogledamo opet.
Naš mozak ne voli dosadu, a kada je sve u skladu s očekivanjima, to je dosada.
Inače, primjer kako psiha utječe na promatranje su Marsovi kanali. Kada ih je Schiaparelli prijavio, svi su sljedećih 40 godina viđali samo kanale, sve dok Antoniadi oko 1920. nije stao na kraj tom bullshitu. Zanimljivo je da su se kanali na Marsu crtali sve do 1972., kada je Mariner 9 snimio cijeli planet. Nekako su svi kanalaši polizali go*no i prilagodili su svoju percepciju novim saznanjima.
Ima ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!
https://youtu.be/3Jzn19dbcfI?si=YL67YobxxpruooTD
PS: Gungule oko kanala na Marsu sam lijepo tu opisao u knjižici
https://zvjezdopisi.com/2019/01/25/opozicija-marsa-2018/
Imam doma njemačku enciklopediju iz 1890 i neke gdje su ucrtani kanali na Marsu, plus kako su se poduplali za dvije godine. Kad vidim kakve su tamo detalje crtali, pa još te tanke crte od kanala...sad kad znamo kako nam seeing daje granice, bez obzira na promjer teleskopa, onak WTF *zubo*
Citat: Acheron u 16.06.2025. u 10:18:45 satiIma ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!
Nesto tako je rekao i Steve Gottlieb na predavanju kome smo prisustvovali: ''Mi danas teleskopom od 12'' vidimo spirale u galaksijama jer znamo da su tu''. Dobro se secam te recenice.
Imaš objekte na rubu mogućnosti teleskopa, znaš da je tu dvojna zvijezda, slika titra, škiljiš u nekom čudnom položaju, drugom rukom vrtiš vijke, teleskop je nov i znaš da je dobar, još malo natjecateljskog duha... i psiha te prevari.
Sve je to za ljude.
Citat: Acheron u 16.06.2025. u 10:18:45 satiInače, primjer kako psiha utječe na promatranje su Marsovi kanali. Kada ih je Schiaparelli prijavio, svi su sljedećih 40 godina viđali samo kanale, sve dok Antoniadi oko 1920. nije stao na kraj tom bullshitu. Zanimljivo je da su se kanali na Marsu crtali sve do 1972., kada je Mariner 9 snimio cijeli planet. Nekako su svi kanalaši polizali go*no i prilagodili su svoju percepciju novim saznanjima.
Ima ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!
https://youtu.be/3Jzn19dbcfI?si=YL67YobxxpruooTD
PS: Gungule oko kanala na Marsu sam lijepo tu opisao u knjižici
https://zvjezdopisi.com/2019/01/25/opozicija-marsa-2018/
Naučni muzej u Breri u Milanu je the must, sa sve Schiaparellijevim refraktorom kojim je posmatrao iz Brere, ljubitelji long f ahromata bi balavili. Montaža je, pak, ludilo, ovekovečen sam kako je grlim. *zubko*
Citat: Acheron u 15.06.2025. u 22:31:16 satiSpjakovi su mislim od šarafa koji drže leću, a ulaze u svjetlosni put.
Čudno da Ludes nije imao to u specifikacijama. Vidi se samo na jakim zvezdama, ne i na planetama?
Pogledao sam nakon promatranja kroz leću niz tubus, nisam vidio šarafe tako da je i meni čudno.
Inače ti "spjakovi" su slabo vidljivi i ne mogu se usporediti s onima na Newtonu. Vidio sam ih dosad samo na Antaresu :)
Možda su šarafi koji drže leće previše stegnuti?
Nisam uočio astigmatizam koji bi previše zategnuti šarafi uzrokovali. Defokusirana slika zvijezde je okrugla kada se teleskop ohladi.
Citat: Acheron u 16.06.2025. u 10:18:45 satiInače, primjer kako psiha utječe na promatranje su Marsovi kanali. Kada ih je Schiaparelli prijavio, svi su sljedećih 40 godina viđali samo kanale, sve dok Antoniadi oko 1920. nije stao na kraj tom bullshitu. Zanimljivo je da su se kanali na Marsu crtali sve do 1972., kada je Mariner 9 snimio cijeli planet. Nekako su svi kanalaši polizali go*no i prilagodili su svoju percepciju novim saznanjima.
Ima ovdje krasno predavanje Howarda Banicha o tome kako sve do Lord Rossea, 1840 i neke, nitko nije vidio spiralu u M51. Niti Herschel stariji, a niti mlađi. Obojica su promatrali s teleskopom koji je usporediv s modernim 35cm newtonom.
Onda je Lord Rossea prijavio spiralu, iz drugoj promatranja (prvi put je nije doživio) pa su neki rekli "hmmm, možda je u pravu", ali je javnost povjerovala tek nakon prvih fotografija. Od tad svi vidimo spiralu u M51, dovoljno je samo da imamo teleskop veći od 15cm!
https://youtu.be/3Jzn19dbcfI?si=YL67YobxxpruooTD
PS: Gungule oko kanala na Marsu sam lijepo tu opisao u knjižici
https://zvjezdopisi.com/2019/01/25/opozicija-marsa-2018/
Evo ja cu prvi priznati da se ponekad (zapravo cesto uzevsi u obzir nebo pod kojim vecinom promatram) mucim sa spiralom u M51 u 12".
No 12" binoskop npr, M51 i M101 pokazuju jasnk spiralu i sa 20mm (75x) i 9mm (167x) okularima. Tu meni sugestija ne pomaze.
Znam da je slicna stvar sa bojama. Od kad je filmske (astro)fotografije u boji te pogotovo digitalne, ljudi neusporedivo cesce reportaju boju u DSO.
Nacin da potvrdim ili pobijem opazanje boje je tako da uzmem okular sa jacim povecanjem, u svim slucajevima boje nestanu na dovoljno visokom povecanju, na manjoj pupili. Najbolje je vidljivo u planetarkama od kojih mnoge pokazujj plave i zelene na malom povecanju dok na velikom povecanju koje je potrebno za iziskivanje detalja, nestanu.
Citat: Adri u 26.06.2025. u 23:14:48 satiEvo ja cu prvi priznati da se ponekad (zapravo cesto uzevsi u obzir nebo pod kojim vecinom promatram) mucim sa spiralom u M51 u 12".
Bas sam na jednom drugom forumu nedavno pisao o tome. Itekeko se i ja mucim u ne malo slucajeva. Ponekad vidim razmazani svetli halo i bas, bas moram da se potrudim da izvucem spiralu iz njega. A opet se vracamo na ono sto je Verdan napisao, ne bih se toliko mucio da je izvucem da nisam svestan da je tu.
Jedno pitanje za Vedrana...nisu li Herschel i Lord Rosse koristili ipak znatno veće instrumente, od 0.9(Rosse) 1.2(Herschel) i gotovo 1.8m(najveci Rosseov) promjera? Puno veci instrumenti nego ~35cm (danasnjih) otvora.
Znam da su zrcala bila od speculuma, koja navodno reflektiraju nekakvih 60-75% vidljive svjetlosti ovisno o dijelu spektra...to je sve znatno vise svijetlosne moci od nasih standardnih instrumenata ipak.
Zaboravio si na trash okulare bez antirefleksivnih premaza. Kod takvih okulara svaka granica staklo-zrak krade cca 10% svjetla. Jedan obican Huygens okular ti u takvim slucajevima ukrade 20% svjetla. To ukrade svjetlo se manifestira kao pad kontrasta.
Pretprošli vikend mi je bio udarnički, baš sam se u subotu žalio Toniju kako sam jedva sebi došao. Cijeli tjedan gužva, umor, itd... i tek danas sam završio report. Ima skica :)
...
Više na:
Treba stati kad je najbolje (https://zvjezdopisi.com/2025/06/22/treba-stati-kad-je-najbolje/)
Vedrane, razvalio si skicuu M5. Toliko bogat objekat nije lako oslikati sa toliko detalja. Bas sam pre neku noc detaljno posmatrao M5, nekih sat vremena. Detalje oko jezgra sam video bukvalno identicno. Jezgro je pravougaono, sa duzom ivicom usmerenom sever-jug, i jeste svetlije prema levo, pa izgleda kao smaknuto jezgro unutar ionako smaknutog jezgra. E sad, desni deo sam jata video malo drugacije. Mozda zato sto sam se vise fokusirao na lance koji izviru iz jezgra. Pod pretpostavkom da je zvezda 5 Serpentis na neka 2h od jata, ja sam ove lance koji idu ka njoj video dosta prominentnije. Onaj severni je meni izgledao manje rastrkan i kontinuiraniji, gde se na kraju racva u dve grane. Kapiram da je to zbog podosta manje aparature koju koristim pa nisam video dovoljno zvezdica. Centralni nisam video tako pravolinijski vec kao da izvire sa juga, ide desno u polje, pa se savije i vrati u jezgro sa severa. Dva donja sam isto kao i ti video kao spiralne ruke galaksije koje se uvijaju kontra smeru kazaljke na satu.
Celo jato izgleda kao da zraci ka 5 Serpentis, svi lanci idu ka njoj. Sa leve strane ima jedan malo duzi i jedan jedva uocljiv. Stoga centar jata deluje debelo pomeren na levo. M5 je fantasticno posmatraje.
Mene je kod skiciranja najvise iznenadila ta asimetrija skupa, nisam je dosad dozivljavao
Citat: Acheron u 01.07.2025. u 07:00:15 satiMene je kod skiciranja najvise iznenadila ta asimetrija skupa, nisam je dosad dozivljavao
Fenomenalna skica, neću sada o M5 jer nikako da napišem megaizveštaj.
Apropo 'prezira prema UHC filterima koji propuštaju H-alphu', DGM NPB je prilično dobar (u medjuvremenu sam ga zamenio za 'dobru' verziju Lumicona iz 2018te), ne bih ga potcenjivao uopste. Nije Lumicon ili Astronomik/Televue, ali nije ni klot Kinez.
H-beta je izuzetno zanimljiva na nekoliko objekata, probaj sa njim npr Cocoon i Pelikana na letnjem nebu. Cat's Paw je baš nisko. Na tamnom nebu mi je UHC bolji izbor od OIII na M8, 16 i 17...
Đaba oni puštaju H-alfu kada je u mraku oko ne vidi. Ako je vidiš, nisi u mraku pa imaš ozbiljnijih problema do filtera.
Citat: Acheron u 01.07.2025. u 14:08:55 satiĐaba oni puštaju H-alfu kada je u mraku oko ne vidi. Ako je vidiš, nisi u mraku pa imaš ozbiljnijih problema do filtera.
Fakat i generalno se slazem, ali zavisi i od objekta. DGM je prilicno interesantan na M42, koja je veoma svetla i ima dosta emisije u crvenom spektru.
Evo sta kaze Knisely...
"I agree. I still remember one night out in the country not long after I got my 14 inch XX14i's mirror back from being refigured when I put the NPB filter in to look at M42. I was stunned to see some faint but definite pink and reddish hues along with the usual dominant bluish-green colors from the main passband. When I got home, I looked at the large print of the David Malin image of the Sword of Orion taken with the UK Schmidt Telescope that is hanging in my living room, and was amazed to see that the distribution of the reddish and pinkish colored areas on that fine image matched much of what I had seen faintly in my telescope with my eye. I'm truly glad Dan got me an NPB to review so many years ago, as my current Lumicon UHC and OIII filters won't show the red, as they no longer have that red "extra" passband. Clear skies to you."
Za vidjeti boju u M42 nije potreban UHC filter, vec dobro nebo i oko.
Ovu roskastu koji opisuju ja sam vidio kao braun.
DGM svakako propusta ne samo podrucje oko h-alphe kao npr Astronomik, vec ide i prema kracim crvenim valnim duljinama, mislim da ima spike negdje oko 620 nm i onda jos oko 656nm.
Ovo sto je rekao Knisely mogu vjerovati, iako su boje (tu ce se Acheron vjerojatno nadovezati) jedna od stvari najsklonijih zabludi i iluzijama.
Ja skoro uvijek vidim crvenu u M42 na onoj "sipci" , "bar", na samom jugu trapeza kad M42 kulminira, ali samo tu. Ipak, jedne prilicno transparentne noci sam ubacio dgm na 32mm super plossl i cijeli vanjski dio maglice, oblak, je bio crvenkast. Vec kroz 24mm ES 68 deg nije bilo izrazeno. Nikada to prije a ni poslije nisam vidio, mozda je cinjenica da je zrcalo (12") kroz koje sam gledao bilo posrebreno (moja homemade spray metoda ) igralo ulogu, ili vrhunska transparentnost, ne znam.
Astronomik uhc oduzima crvenu iz iskustva. Na trifidu sa 30mm es 82 okularom (25" F5), vecina crvene je nestala, mrvicu je ostalo prema samom sjecistu tamnih pruga. Dok bez filtera je cijeli emisijski dio magline sjao "ghostly" crvenom. Cura je jos intenzivnije od mene vidjela, po njenom opisu.
Nadovezao bih se na skicu M5. Jako dobro. Daje bas dozivljaj globularca kroz veci skop. Ako postoji klasa objekta koja se jako poboljsava bas po defaultu sa promjerom, to su globularci.
Malo me podsjeca na 47 Tucanae kroz 25" samo sto je 47 tucanae cijeli crveno narancast od crvenih divova koja su prekrasno bili razluceni preko cijele jezgre.
Citat: PavleR u 01.07.2025. u 00:50:12 satiVedrane, razvalio si skicuu M5. Toliko bogat objekat nije lako oslikati sa toliko detalja. Bas sam pre neku noc detaljno posmatrao M5, nekih sat vremena. Detalje oko jezgra sam video bukvalno identicno. Jezgro je pravougaono, sa duzom ivicom usmerenom sever-jug, i jeste svetlije prema levo, pa izgleda kao smaknuto jezgro unutar ionako smaknutog jezgra. E sad, desni deo sam jata video malo drugacije. Mozda zato sto sam se vise fokusirao na lance koji izviru iz jezgra. Pod pretpostavkom da je zvezda 5 Serpentis na neka 2h od jata, ja sam ove lance koji idu ka njoj video dosta prominentnije. Onaj severni je meni izgledao manje rastrkan i kontinuiraniji, gde se na kraju racva u dve grane. Kapiram da je to zbog podosta manje aparature koju koristim pa nisam video dovoljno zvezdica. Centralni nisam video tako pravolinijski vec kao da izvire sa juga, ide desno u polje, pa se savije i vrati u jezgro sa severa. Dva donja sam isto kao i ti video kao spiralne ruke galaksije koje se uvijaju kontra smeru kazaljke na satu.
Celo jato izgleda kao da zraci ka 5 Serpentis, svi lanci idu ka njoj. Sa leve strane ima jedan malo duzi i jedan jedva uocljiv. Stoga centar jata deluje debelo pomeren na levo. M5 je fantasticno posmatraje.
E sad tek reagiram detaljno na ovaj post. Imam vremena na poslu, moram odmorit od 4h sastanaka u komadu *zubo*
Dakle, skica je orijentarana kako sam je vidio u okularu. Sjever bi bio dolje u tom slučaju.
Igrom slučaja, moja orijentacija skice je poprilično slična fenomalnoj fotki M5 (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=5416.0) koju je napravio Tome početkom mjeseca.
Iskoristio sam njegu fotku (tantijeme riješimo teleskopskim vremenom) da usporedim detalje na svojoj skici i njegovoj fotografiji. Ono što treba znati je da je meni vizualno skala slike puno-puno-puno veća. Rekao bih da je prividna dimenzija slike M5 u okularu meni 4x veća od skale na Tominoj slici. Osim toga, ja patim od kratkih ekspozicija pa vidim uže središte skupa, a Tomi je rub skupa di su meni već okolne, pozadinske zvijezde. Ono gdje sam u prednosti je dinamički raspon, gdje mogu vidjeti detalje puno bliže jezgri.
Ucrtao sam neke detalje na skici i fotografiji koji se preklapaju. Nažalost, na fotografiji se zbog dinamičkog raspona utope ove nožice koje izlaze iz jezgre skupa.
Acheron gledao sam tvoju skicu i nisam kužio baš detalje koje si vidio.
ALi odlično si ovo analizirao, sam mi je jasno gdje si šta ucrtao. I moram priznati prilično precizno.
Svaka čast za promatranje, skicu, a i analizu viđenog/skiciranog.
*pljesk*
*šešir*
Ma malo je zeznuto sa strane uspoređivati skicu i fotografiju, ali ako si osoba koja je radila skicu, onda se lakše snaći. Mene uvijek iznenadi koliko malo skupa vidim u odnosu na fotografiju, ali i koliko su mi zvjezdice sitnije u okularu u odnosu na fotografiju.
Zanimljivo je vidjeti što rade iskustvo, lokacija i teleskop kada usporedim s gotovo 20 godina starom skicom. Rekao bih da je njoj ovaj "crveni rog" s nove skice niz zvjezda gore lijevo iznad skupa, tj. 5 Ser je negdje na 1h.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2022/02/M5-sketch-2006.jpg)
Da, ovde je 5 Serpentis na 1h, onaj racvasti lanac udara tacno u nju. Koliko su detalji jezgra bolji na novoj skici! Jegro M5 je cista egzotika, decentrirani pravougaonik sa jakom granulacijom. Odlicna analiza skice, respekt na posvecenosti detaljima!
Odlična mi je ova usporedba!
Potaknut Levinerovim outingom evo jedan zanimljiv pasus, konačno sam povukao crtu. *zubo*
U jednom trenu dogegali su se neki astrofotografi (imena poznata redakciji) kako bi vidjeli što ja radim. To "vidjeli što radim" znači da bi gledali kroz teleskop. Kako mi je dojadilo na svakom promatranju biti atrakcija, zbog čega se svi nagledaju, a ja samo napričam, večeras sam se pravio glup i nisam izustio rečenicu: ,,Hoćete vidjeti M taj i taj?". Nitko im ne brani da si nabave vizualne teleskope pa guštaju u njima dok se sa strane astrofoto setup marljivo (automatski) snima.
Pokušali su u par navrata s tom forom, ja sam bio ustrajan i hladna srca.
...
Više na:
Petrova gora 2025-06-28 (https://zvjezdopisi.com/2025/06/28/petrova-gora-28-06-2025/)
Podržavam! Mislim da su se astrofotografi dovoljno nauživali toga da ih netko vizualno uslužuje sa strane, pa možda ne bi bilo na odmet da si nabave nešto za ubijanje dosade dok automatika sve odrađuje sama ;-) Za početa, dalekozor - kad smo Boski i ja solo bili na PG, meni se zbilja nije dalo nositi vizualni setup, ali s dalekozorom smo vidjeli hrpetinu Messiera! Čak je bio i veći gušt jer smo si zajendo objašnjavali gdje što pronaći, bez go-to, bez onog evo ti objekt u okularu na izvol'te...
Sorry ako je negdje navedeno vec...ali koji fotic/kameru koristis na star adventureru? Stari Pentax K-5 ili?
Sony A7CII
Citat: Acheron u 03.10.2024. u 20:50:51 satiKako sam bio željan neba, to nisu istine. Bio sam na kratko u petak za teleskopom, ali to je bilo više onako, da ne zahrđam. A i taj petak se puno toga izdogađalo. Prvo me ukliještilo u ramenima pa sam završio na injekcijama. Još sam dobio neke tablete za opuštanje mišića od kojih me bolio želudac cijeli vikend. Nekako sam se do nedjelje zbrojio i nanovo sastavio, izuzev mučnine. Boris je bio zainteresiran otići negdje u mrak pa smo se dogovorili za Čavlovicu.
Više na...
Prohladna Čavlovica (https://zvjezdopisi.com/2024/09/29/prohladna-cavlovica/)
Da ne otvaram novu temu, nadovezati ću se ovdje...te noći sam radio timelapse, ali nikako ga obraditi. Na kraju sam već i zaboravio. Nekidan sam naletio na fajlove, naravno tražeći nešto sasvim deseto, pa sam složio video. Može se primjetiti kako se Vedran brzo pokupio *zubo*
Sad još samo da mi se sjetiti što sam tražio kad sam naletio na ovaj timelapse... *help*
Na 50% promatranja se smrznem. Uvijek podcijenim tu faking pronozu.
Jedne godine kratio Mazin, smrzo se ko pi*
Smrzo se na čavlovici
Smrzo se na Ljubovu
Nedavno na Petrovoj gori...
(https://www.marciashealthyslice.com/wp-content/uploads/2017/08/funny-ice-tan.png)
Sinoć sam u Apaču tako lijepo razdvojio Pi Aql. I prije sam je razdvojio, ali nikad tako dobro u ovom teleskopu kao sinoć. Uspio sam dobiti pristojnu sliku na čak 688x.
368x: Dvije zvijezde, manje razlike u sjaju, žućkaste, pratilja se smjestila na 10h, tj. PA oko 95°. Obje zvijezde pokazuju slabi prvi difrakcijski prsten.
441x: Za divno čudo, pogled je jednako dobar kao i na 368x!
688x: Slika je postala mekša, ali nije pukla. Primar je krem žut, pratilja plavičasta?
Sinoć sam također posjetio Pi Aql sa refraktorom. 525x što je oko 5x promjera u mm kao tvojih 688x sa 140 mm. Obje zvijezde bijelo-žute. Jet stream nije baš stabilan zadnjih dana i tjedana da probam neke dvojne na Rayleightovu limitu teleskopa.
I kakav ti je refraktor u odnosu na Mak?
Mehanički puno bolje od maka. Ovaj mikrofokuser je baš ogromna pomoć posebno na velikim povećanjima.
Što se tiče performansi jako sam iznenađen. Kad gledam Saturn ili Mjesec imam dojam da gledam sa većim scopom. Vjerojatno je nedostatak CO glavni razlog za to. Dvojne su jednako lijepe kao u maku. Svi su nešto pričali kako refraktori daju sitne zvijezde...meni su jednako sitne i u maku. Jedino je sjaj onog prstena slabiji pa su bliske dvojne različite magnitude lagano uočljive. Npr. razdvojim Fawaris bez muke čak i kad su uvjeti lošiji. Na prvom promatranju sam razlučio Antares. Zeta Herkula je isto bila ne baš teška meta. Manji promjer i manja fokalna su dosta od pomoći jer scope nije toliko osjetljiv na atmosferske uvjete. Zvijezde su naravno nešto slabijeg sjaja nego u maku, ali ok...nemam problema sa tim. Mogu pretpostaviti da će mi postati glavni scope za dvojne većinu vremena, a kad najavljuju odlične uvjete (i kad budem imao slobodnog vremena) onda će mak biti u funkciji. Uglavnom lijepa kombinacija dva teleskopa...zadovoljan sam. :-)
Tko želi spržiti 28 min na gledanje videa kako se postavlja 20" teleskop ...
PS: Nisam ubacio glazbu, samo se zrikavci čuju.
''Sprzio'' sam 28 minuta *da* . Odlican tutorijal i puno poznatih situacija sa posmatranja - od krajolika, do buba, do zavijanja. Samo kod mene zavijaju sakali a napadaju me jelenci *da* . Kao malog te uce da jelenci zive na tlu, niko ti ne objasni da lete dva-tri metra u visinu !!!
Heeeeeej, ima i većih sklopivih stolića *zubo* Odlično ti je ovo! *ritmika*
Citat: Astrobobo u 24.07.2025. u 20:29:39 satiHeeeeeej, ima i većih sklopivih stolića *zubo* Odlično ti je ovo! *ritmika*
Ima, ja koristim skoro isti kao Vedranov, samo sa dva sklopiva drvena dela i tri precage (nogare).A gde ima da se kupi ne znam, ovaj mi ostao od dede, nekad se to pravilo da traje *da* .
Dok ne napišem pisanu riječ, kroz par dana, evo skice M16. Baš je zahtjevan objekt!
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/07/20250723_M16_140x_OIII_public.jpg).
Citat: PavleR u 24.07.2025. u 20:32:42 satiIma, ja koristim skoro isti kao Vedranov, samo sa dva sklopiva drvena dela i tri precage (nogare).A gde ima da se kupi ne znam, ovaj mi ostao od dede, nekad se to pravilo da traje *da* .
Ma to on mene zeza u vezi tog stolića iz Decathlona jer su (meni) nezgrapni i zauzimaju puno mjesta, a ja imam skroz sklopivi poput ovog (https://amzn.to/45lPif6). Nije baš jeftin, ali puno praktičniji.
Koliko su te daskice stolića "u ravnini"? U teoriji kad bi uzeo taj stolić, ne bih želio da mi olovka poskakuje kad pišem i prelazim s jedne daske na drugu.
Ravno je skroz, ali ima udubina između. Ako pišeš u bilježnicu, dakle imaš nekakvu podlogu, ne bi trebao biti problem. Naravno, isprobaj moj. Ah, evo našao sam, ovog sam kupio (https://amzn.to/4lMbiFX). Super je i što se nogice mogu posebno podešavati po visini, da se ne klacka na neravnom terenu.
Citat: Acheron u 25.07.2025. u 10:52:11 satiKoliko su te daskice stolića "u ravnini"? U teoriji kad bi uzeo taj stolić, ne bih želio da mi olovka poskakuje kad pišem i prelazim s jedne daske na drugu.
Na mom nema pisanja po sredini, dve odvojene daske sa procepom izmedju njih. Medjutim, svaka ''daska'' je 80x55cm, tako da ima prostora za sve. Preklapaju se jedna preko druge prilikom pakovanja, pa je lagan za transport a prostora na pretek kada se rasklopi.
Kako je pločetina od 80x55 lagana za transport? *zubo*
Jedino ako idu na krov.
U gepek Alfe 159 stane laganica *da* . A i tanke su ploce, a ja sam jak covek *jok* .
Slabo ga ja i transportujem, stoji mi na poziciji odakle gledam, ali kada sam ga transportovao stvarno ide bez problema.
Nije sporno stane li ili ne, nego je to nezgrapna pločetina koju je prilično nezgodno uklopiti s drugom opremom ili nedajbože koferom za putovanja. Plus što je to nezgrapno uopće i nositi do auta. Ovi sklopivi stolovi imaju svoju torbu, evo ovaj moj se sklopi u 11x14x67 cm, niti ga ne vadim iz auta.
Da je nezgrapna jeste. Probao sam da koristim samo jednu plocu da vidim da li bi mogao da se uklopim u manji sto. Medjutim, mape, registri sa objektima, okulari, ima toga kod vizuale dosta da se smesti na sto. Meni ovaj za sad radi posao, dok mogu da teglim. A i u 90% slucajeva posmatram sa vikendice, gde mi sto i stoji, pa nije problem da se malo izfizikise.
Dogodila mi se pauza od gotovo mjesec dana u promatranju. Kad kažem ,,dogodila", mislim baš na to, nije bio moj odabir. Prvo sam nakon relativnog aktivnog kraja lipnja uzeo 2 tjedna da se naspavam i vratim u normalu, a onda me na sredini te pauze pomela neka šuga koju je malena donijela iz vrtića. ,,Prehodat ću ja to" – e nećeš. Iz grla otišlo u sinuse, iz sinusa naotekle desni, na očima krmelje. Nakon tjedan dana glumljena Ramba potpisao sam kapitulaciju, otišao doktorici i dobio klavocine, kapi i svašta nešto. Sad se trebalo oporaviti od bolesti i ode opet dva tjedna.
...
Više na:
Ljetna Jošavica (https://zvjezdopisi.com/2025/07/23/ljetna-josavica/)
Ova supernova u NGC 7331 je stvarno impresivna! MOžda najbolja supernova koju sam vidio u galaksiji. *hopla*
Bez problema sam je vidio na 248x, nadjačala je sjajem jezgru i središte galaksije. Procjenio sam joj sjaj u grubo na m=12,3
Dogodila mi se pauza od gotovo mjesec dana u promatranju. Kad kažem ,,dogodila", mislim baš na to, nije bio moj odabir. Prvo sam nakon relativnog aktivnog kraja Nakon što sam izveo vratolomiju kako bih otišao prošli tjedan na promatranje, dogodila se još jedna prilika za odlazak u mrak. Već oko subote se počelo crtati vedro vrijeme sa srijede na četvrtak ili četvrtka na petka. Kako Mjesec raste, zgodnije je bilo otići sa srijede na četvrtak, jer mjesečina pojede manji dio astronomske noći.
...
Više na:
Još jedna Jošavica (https://zvjezdopisi.com/2025/07/30/jos-jedna-josavica/)
Taj umor na povratku kući je opasan. Prekidam promatranja ranije nego što bih htio a opet mi se ponekad desi ono "šta već sam tu" što bi značilo da je auto neko vrijeme vozio sam...
Divan deo nocnog neba ste posmatrali.
Zao mi je sto nisi uspeo da skiciras NGC 6445, bas me zanima kako izgleda kroz 500mm. Jako volim tu maglinu, sa malo strpljenja pokazuje puno detalja i kroz 300mm, a kamoli 500. Sem slabije osvetljenosti unutrasnjosti, uspevam da izvucem da je donja ivica sjajnija od gornje, kao i cvor u donjem desnom uglu pravougaonika. Takode vidim jedan rogic na severu.
NGC 6537 sam dva puta posmatrao i oba puta sam uspeo da je uocim. To mi je bilo sasvim dovoljno za radost, o detaljima nema govora u 12''.
Takodje vidim da si bio u centru galaksije - Collinder 347 i Collinder 351. Smer ka centru je samo oko 20' od 347. Da nisi slucajno uvrnuo filter kada si posmatrao 357, usadjeno je u emisionu maglinu Sharpless 2-16? Mislim se, mozda se u 20'' moze i nazreti nesto maglovitosti.
Meni je odlično kako skidaš te male planetarke. *pljesk*
NGC 6445 i NGC 6440 opis i detalji koje si ulovio su nevjerojatni!
Čestitam na PK 359-00.1 (Hubble 5).
NGC 6363 mi daje da je eliptična G u Herkulesu. (?)
M1-92 mi je fascinantan objekt kojeg nisam nikad pokušao snimiti, ima malo uradaka ali sa velikim instrumetima. Ka sam počeo čitati tvoj opis detalja nisam mogao vjerovati da to vidiš...dimenzije su 8x16''!
Odličan izvještaj. *pljesk*
Citat: PavleR u 03.08.2025. u 01:30:47 satiDivan deo nocnog neba ste posmatrali.
Zao mi je sto nisi uspeo da skiciras NGC 6445, bas me zanima kako izgleda kroz 500mm. Jako volim tu maglinu, sa malo strpljenja pokazuje puno detalja i kroz 300mm, a kamoli 500. Sem slabije osvetljenosti unutrasnjosti, uspevam da izvucem da je donja ivica sjajnija od gornje, kao i cvor u donjem desnom uglu pravougaonika. Takode vidim jedan rogic na severu.
Ma baš je super maglica, pršti od detalja! Nažalost, sljedeća prilika je tek za godinu dana je opet pogledati. Mislim da je idealni period za promatrati je krajem 6. ili početkom 7. mjeseca. Inače, napravio sam u dnevniku grubu skicu maglice.
Što se tiče maglica oko Cr 347 i 351, kada sam gledao te objekte bili su tek 8-10° nad horizontom i nisam se niti trudio tražiti maglice. Nije bilo vremena jer su brzo zalazili za horizont.
Inače, ovo je situacija prije 30/31.7. s objektima na tom dijelu neba.
Na ljetnom nebu sam najjužniji objekt vidio IC4812 (https://zvjezdopisi.com/2021/08/10/mazin-2021-prva-noc/)! Pamtim kako sam bio šokiran kada sam uspio vidjeti maglicu oko zvijezda tako nisko. To je bilo iz Mazina, gdje je nebo dva koplja bolje nego iz Jošavice pa je sve moguče.
Inače, NGC1851 sa DEC -40° 03' je i dalje najjužnije objekt koji sam vidio (i to u 300tki).
Dodatak: Moram svakako sljedeće godine probati s OC NGC 6231 u Škorpionu. Skup m=2,8 na -42° kraj Zete Sco. Trebalo bi se to moći vidjeti.
Citat: tome u 03.08.2025. u 06:41:35 satiMeni je odlično kako skidaš te male planetarke. *pljesk*
NGC 6445 i NGC 6440 opis i detalji koje si ulovio su nevjerojatni!
Čestitam na PK 359-00.1 (Hubble 5).
NGC 6363 mi daje da je eliptična G u Herkulesu. (?)
M1-92 mi je fascinantan objekt kojeg nisam nikad pokušao snimiti, ima malo uradaka ali sa velikim instrumetima. Ka sam počeo čitati tvoj opis detalja nisam mogao vjerovati da to vidiš...dimenzije su 8x16''!
Odličan izvještaj. *pljesk*
Hvala za napomenu za NGC 6363, radi se zapravo o NGC 6369, tipfeler sam napravio. Drago mi je da se provjeravaju informacije iz mojih izvještaja :)
Što se tiče M1-92, vidio sam je samo kao mutnu zvijezdu u 9. mjesecu prošle godine. Ove noći na Jošavici sam je skroz fulao :)
Juzni otoci su odlicni za promatranje Strijelca/Skorpiona. Ne samo zbog manjeg LP-a opcenito, uzmi u obzir da je 3 stupnja geografske sirine iako mala razlika na papiru, zapravo 6 promjera punog Mjeseca...toliko su ti niski objekti vislji na nebu tamo nego kod nas.
Citat: Acheron u 03.08.2025. u 08:27:51 satiMa baš je super maglica, pršti od detalja! Nažalost, sljedeća prilika je tek za godinu dana je opet pogledati. Mislim da je idealni period za promatrati je krajem 6. ili početkom 7. mjeseca.
Tako je, ta regija je najbolja za posmatranje krajem juna i pocetkom jula. Tada su objekti u tranzitu malo pre pocetka astonomske noci, posle toga tranzit im je prosao jos pre pocetka posmatranja. Taj donji Strelac i Skorpion su veoma osetljive regije za posmatranje, kratak je prozor u kome su pogledi najbolji, uvek pravim detaljne planove kad i sta se gleda. Pogotovo ako je jun kisan kao sto ume da bude, onda je prozor bas kratak.
Gledam sinoć, prekrasan Mjesec nad jugistokom. Kako sam na godišnjem i nije neki pritisak, postavio sam teleskop i rekoh "ajmo pogledati to sivo smetalo".
Prvo sam ubacio Binoviewer bez predleće... vrtim, vrtim... nikako o fokus. Pa majke ti, zar moram predleću staviti?
Onda mi je sinulo - mulac, izbaci dijagonalno zrcalo. Maknem dijagonal, ubacim BV i krenem izoštravati. U jednom trenu se slika izoštrila i pokazala mi se prekrasna sfera Mjeseca (ne disk, sfera). Bio je baš lijep, 3D osjećaj. Da nije bilo titranja atmosfere rekao bih da gledam kroz prozor svemirskog broda. Povećanje je bilo tek 49x (20mm okulari).
Gledam tako Mjesec, divim se spletu mrlja, posebice oko kratera Manilije. Nikada nisam te fleke doživio, tamo su bile nekako najživlje, razbucane u šare. I sama mora su bila puna finih nijansi. Uvijek bi za njih rekao "siva", ali nije to dovoljno. Ta siva dolazi u barem (50) nijansi. Baš sam guštao... ali taj gušt prekida odlazak Mjeseca do ruba vidnog polja. Kako? Što? Vražji AZ-EQ5. Onda mi je opet sinulo - prebaci sa sideričkog na lunarno praćenje. Nakon toga Mjesec je bio u okularu zakucan na mjestu!
Na kraju sam se odlučio skicirati neki krater koji je taman izronio iz sjene. Baš je bio upečatljiv. Sjajnih padina. Kraj njega je bio neki svjetli vrh u mraku, sitan sitan, kao maleni disk veoma sjajne zvijezde. Fora je bilo gledati kako ta točkica s vremenom postaje lagano trokutasta. Nju nisam uključio u skicu jer taman kada se zalaufao, nasraše se oblaci.
Inače, skiciranje Mjeseca je teško. Kad misliš da si ulovio sve detalje u tim detaljima ima još detalja pa u tim detaljima još i tako u nedogled. Baš je izazovna ta fraktalna narav njegove površine. Skicu sam zarotirao za 180° i zrcalio po horizontalnoj osi da orijentacija odgovara naravi.
Pri skiciranju sam kao predleću koristio GSO 2,5x APO barlow. Ne znam točno povećanje, to kasnije izračunam. Rekao bih ovako procjenom pi*oko da se radi o oko 200x.
I još nešto zanimljivo, Mjesec mi je imalo veoma blagu sepija nijansu. Onda sam otišao u stan na WC, izložio se svjetlu i pri ponovnom pogledu bio je plavo-siv!
Sinoć otišao malo za teleskop, da se ,,zagrijem" za odlazak na Petrovu goru sredinom tjedna. Za teleskopom sam završio nakon dugog dana, slaganja namještaja i tako to pa sam zapravo postavio instrument umoran i skoro zaspao za njim.
Niti nebo nije bilo nešto, oblaci su se stalno motali, ali ne diskretni, već oni razmuljani, gdje vidiš oblak, a on iza sebe vuče jedva vidljivu koprenu. Sve u svemu, isprano nebo, SQM je mjerio samo 20,85 što je oko 0,2 manje od tipičnog za lokaciju. Seeing tako, tako.
Promatranje je bilo kratko pa se ne isplati zasebno kuckati tekst za Zvjezdopise.
Lokacija: Hotnja
Vrijeme: Od 22:00 - 23:40
Messier 16; OC+NEB; m=6; Ser
64x: Skup od cca 20 zvijezda umjerenog raspona u sjaju i prosječno istaknut. Izgleda kao polegnuto slovo ,,E", s tim da je desni vrh te forme malo gušći. Među zvijezdama vidim slabašnu maglicu. Moguće da je vidim jer znam da bi tu trebala biti.
Zanimljivo je da sam si ovi promatranjem objasnio skicu staru 20 godina, kada sam nacrtao M16 sa slabom maglicom pri promatranju kroz 200mm teleskop. Ovaj specifičan raspored zvijezda mi je kasnije bio čudan, valjda zato jer sam promatrao maglicu isključivo na velikim povećanjima i većim teleskopima. Ponekad treba napraviti korak natrag da bi vidio veliku sliku.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2021/10/20060624_M16_UHC_80x_public.jpg)
Sporna skica na kojoj mi maglica izgleda skroz drugačije nego u okularu u većim teleskopima. Treba je horizontalno zrcaliti da bi se dobio dojam kako izgleda u refraktoru.
41x OIII: Sjajna, nježna maglica među zvijezdama. Izgleda kao zrcalno slovo ,,Đ". Maglica se smjestila između srednjeg i desne ,,ručice" slova ,,E". Zapravo sam iznenađen kako se lijepo vidi maglica.
Messier 17; NEB; m=6; Sgr
41x OIII: Veoma sjajna, raskošna maglica. Zanimljivo ju je vidjeti ovako zrcalnu. Sam najsjajniji dio maglice, ,,patka" ili ,,labud", sada mi više izgleda kao vješalica za kapute. Iz tog sjajnoj dijela maglice pruža se tamnija maglica kao kuka u desnu stranu. Iz tog razloga cijela maglica izgleda kao slovo ,,U". Baš lijep pogled.
NGC 7331; GX S; m=9,7; Peg
98x: Malena, tamna i ovalna mrlja sa sjajnom, umjereno izraženom prugom po sredini i mogućom zvjezdolikom jezgrom.
Messier 25; OC; m=4,6; Sgr
41x: Lijep, odlično izražen skup od cca 50 zvijezda, većeg raspona u sjaju. Skup zauzima oko 1/5 vidnog polja, tj. oko 25 lučnih minuta. U sredini skupa dominiraju dvije paralelne podgrupe zvijezda odvojene tamnim procjepom. U donjoj podgrupi nalazi se i najsjajnija zvijezda skupa. Zanimljiv objekt.
Messier 26; OC; m=8,0; Sct
41x: Nakupina od 6 tamnijih zvijezda u slabašnom magličastom oblaku. Malen, ali dobro izražen.
98x: Puni bolji pogled na većem povećanju. Skup sada otkriva više od tuceta sitnih zvijezda, relativno gust i bez pozadinske maglice. Kako sam promatrao skup tako je oblak počeo smetati i sakrio mi tamnije zvijezde.
Pokušao sam skicirati skup, ali sam odustao zbog umora vrlo brzo.
STF 3058; D*; d=12,0"; m=7,8; Peg
98x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene i umjerene razlike u sjaju. Primar mi se čini toplih boja, možda narančast ili crvene. Pratilja moguće plava i smjestila se na 9,5h.
A 1250; D*; d=0,88"; m=8,2; Peg
375x: Duguljasta zvijezda u smjeru 10h.
BU 733; D*; d=0,59"; m=5,8; Peg
375x: Jedna zvijezda, nikakva naznaka dvojnosti.
STF 3039; D*; d=35,8"; m=7,4; Peg
375x: Dvije široko razmaknute zvijezde i umjerene razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 8,5h.
Na jugoistoku se ukazao Saturn pa sam bacio na njega pogled. Lijepo su se vidjela 2 satelita, kao i tanki prste. Na momente sam ga čak ulovio kako prelazi preko diska planeta. Promatranje sam odradio na 375x.
Želio sam još potražiti Pavlov oblak zvijezda kraj NGC 7000, ali teleskop je uporno išao lijevo kada sam ja želio da ide desno, što bi zapetljalo kablove na montaži. Na kraju sam ga frustriran ugasio i zaključio da je on umoran kao i ja.
Po povratku s mora bacio sam se natrag u promatračku astronomiju i odradio dva promatranja.
...
Više na:
Dva promatranja u kolovozu (https://zvjezdopisi.com/2025/08/19/dva-promatranja-u-kolovozu/)
Udarila me inspiracija pa sam uspio sva tri promatranja skucat u jednom danu. Prva dva sam već objavio ranije, a evo i treće, ono s petka na subotu (22/23.8.)
Ostalo mi je nešto kiselo u ustima nakon zadnja dva promatranja. Kao da nisam iskoristio puni potencijal onoga što mi se nudilo. Zato sam vrebao još jednu priliku za otići u mrak i u noći s petka na subotu počela se crtati na prognozama takva mogućnost.
...
Više na:
Ispočetka naopako, ali na kraju baš kako treba (https://zvjezdopisi.com/2025/08/22/ispocetka-naopako-ali-na-kraju-bas-kako-treba/)
Baš si to dobro opisao...
I uspio sam konačno M1-92 skicirati. Seeing je bio loš pa sam namjerno nacrtao zvijezde većim nego inače. Zapravo su u okularu bile još mutnije i mekše.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/08/20250822_Min1-92_707x_public.jpg).
Seeing ti je bas razmazao maglinu preko procepa. Koliko sam procitao video si ga na 550x, ili koliko. Sad sam procitao sta sam ja napisao o njoj u svojoj temi, i ja sam na 640x video da je strana bliza zvezdi deblja i da ima cvoric u sebi, da je suprotan kraj tanji i da je izduzena 2:1. Procep sam trazio preko sat vremena *da* i nisam ga video. Ona je relativno svetla, ne zahteva bog zna kako tamno nebo ali seeing mora da bude perfektan, a i aparatura valja *da* .
Nasmejao sam se na to sto si zaboravio karte, to se meni desilo zimus. Radio od 9:00-20:00, vozio onako umoran sat vremena do pozicije, i dok sam namestao teleskop shvatio da nisam poneo ni karte ni lap-top, sve mi bilo u jednoj torbi. Kad ne zaplakah.
To na 500x je bila blamaža, kada sam završio na krivom asterizmu starhoppanjem (zeleno) i našao dvojnu, tamnu zvijezdu (crveno) koja me prevarila.
Tek sam kod pripreme nove karte skužio grešku i ona sam za skicu ispravno starhoppao (žuto) do M1-92.
Tako da to promatranje na 495x je neispravno, ovo na 707x, koliko god mutno, je dobro.
Timelapse noćnog neba nad Velikim Budićem, tokom zadnjeg prometranje 22.8.
Primijetite kako nebo postaje zelenije s protokom vremena od airglowa. To se odrazilo na SQM mjerenja, koje je u 21:30 bilo 21,37 mpas, da bi do ponoći palo na 21,34 mpas.
Dramatična muzika za Zumbula uključena
Malo balkonske astronomije
Završio godišnji odmor, posao je u punom zamahu, dijete donosi bolesti iz vrtića, a i vrijeme baš ne surađuje pa lovim svaku priliku za promatranje. Postavio sam tako teleskop malo na balkon, taman da protegnem očne mišiće.
Promatranje sam otvorio pogledom na Saturn. Ubacio sam Pentax XW 3,5mm kako bih testirao okular. Prekrasna slika, još uvijek sitan Saturn se jasno vidio, a prsten je bio tanak kao papir.
Želio sam promatrati dvojne zvijezde u Kefeju, ali sam teleskop postavio u takav položaj da nisam mogao naciljati objekte u zenitu. Ciljanje objekata tako visoko na nebu riskiralo bi udarac okulara i fokusera u ogradu. Utjehu sam potražio u Andromedi, gdje sam odlučio promatrati dvojne zvijezde oko M31.
STF 72; D*; d=23,6"; m=8,4; And
49x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, manje razlike u sjaju.
280x: Dvije zvijezde, široko razdvojene i manje razlike u sjaju. Primarna mi se čini crvenkasta, a pratilja bijela ili plavičasta. Pratilja se smjestila na 1,5h, što bi bilo oko PA ~ 205°.
STF 79; D*; d=7,93"; m=6,0; And
49x: Dvije sjajne zvijezde, bliske, bijele boje i manje razlike u sjaju.
280x: Dvije jasno razdvojene zvijezde, bijele boje i umjerene razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 2h, što bi bio PA od oko 190°.
Malo tanašni oblaci smetaju.
STT 515; D*; d=0,55"; m=4,6"; And
280x: Sjajna, žuta zvijezda. Jasno vidim skoro potpun difrakcijski prsten oko zvijezde, a na 2h na samom prstenu vidim neku plavu mrljicu.
375x: Na još većem povećanju mrljica s prstena se preselila na 8h, a ako popravim fokusiranje onda nestane. Očito ništa od pratilje.
STT 21; D*; d=1,20"; m=6,8; And
280x: Dvije zvijezde, narančaste, diraju se i samo na momente vidim pojedine grudice. Pratilja se smjestila na 1,5h što je PA od oko 205°.
Mad 1; D*; d=0,73"; m=7.7; And
280x: Duguljasta, bijela zvijezda. Na momente mi se čini kao da vidim ,,osmicu". Izdužena je u smjeru 1,5h tj. PA oko 205°.
STT 5; D*; d=6,07"; m=6,1; And
280x: Samotna, blijedožuta zvijezda.
HJ 1947; D*; d=8,62"; m=6,2; And
280x: Široko razdvojena zvijezda, ekstremno velike razlike u sjaju, pratilja se vidi samo sa skrenutim pogledom. Pozicijski kut je oko 310°, tj. u okularu je pratilja na 10h.
Saturn
157x binoviewer (20mm + 3,2x GPC): Lijep pogled na planet, vidi se jasno disk planeta, ali ne i prsten preko njega. Uz ekvator se vide svijetli pojasevi, ispod i iznad prstenova. Na središnjim širinama diska, ispod i iznad prstena, vidim tamni pojas koji prema polovima ponovno dobiva na sjaju. Crtam zvijezde u vidnom polju kako bih vidio koliko povećava barlow u kombinaciji s binoviewerom. Pri crtanju skice ucrtavam Japet, možda prvi svjesni pogled na ovaj satelit.
190x binoviewer (20mm + barlow): Ova kombinacija daje ljepšu sliku, kao da je manje kromatske. Planet mi se čini jednako velik, ali kada gledam vidno polje, rekao bih da je povećanje oko 20% veće, tj. da sam sada na 190x. Provodim vrijeme uživajući u pogledu na slabašne kontraste na disku planeta. Seeing nije najbolji, a i povremeno smetaju oblaci.
Mjesec
190x binoviewer: Kako je Mjesec krenuo dominirati istokom, pogledao sam i njega. Bilo je neobično vidjeti kratere obasjane iz drugog smjera, kada je Mjesec u padajućim fazama. Mora uz terminator su bila prekrasna, posebice More Tišine i More Vedrine. Uz sami terminator smrznuti nabori lave izgledali su kao nesavršenosti na čokoladnom preljevu torte. U jednom trenu je i zrakoplov preletio preko Mjeseca. Promatrajući prizor uz terminator iznenadilo me što relativno blizu vidim zvijezdu, jednu od Plejada. Ako se ne varam, radi se zvijezdi Maia.
49x: Vratio sam se na manje povećanje. Baš sam lijep kadar složio. Mjesec u donjem, desnom rubu. Krnje Plejade u sredini okulara te nejasne perjanice oblaka uz lijevi rub vidnog polja. Jednostavno, dostupno svima i lijepo.
Bilo je 23:15, nakon sat i 45min povukao sam se na spavanje.
Ovo je tjedan Lika Star Partya. Priče oko njega čuvam za post, za koji očekujem kako će biti poduži i dostupan sljedeći tjedan.
Dakle, ponedjeljak je i vedro vrijeme. Željan sam promatranja jer očekujem da na LSP-u ću ja biti taj koji će najmanje promatrati, dok drugi budu tražili ,,daj da vidim ovo, daj da vidim ono". Vagao sam uzeti Taurusa pa otići na Jošavicu ili Apača pa Hotnju. Obiteljske obaveze su presudile, idem s Apačem na Hotnju.
...
Više na:
Hotnja za zagrijavanje (https://zvjezdopisi.com/2025/09/15/hotnja-za-zagrijavanje/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250915_Messier52_98x_public.jpg)
Stf 2780 je razmaknuta koliko si napisao ali nema ekstremne razlike u sjaju (unutar jedne magnitude su) -?
Zanimljivo mi je opazanje kod posmatranja B 369. I ja sam je posmatrao i istog sam utiska o upotrebi OIII filtera. Ovog leta sam natenane posmatrao i tamne magline u Labudu, i kod ne malog broja objekata filter u znacajnoj meri povecava kontrast. Zanimljivo je to, fiter ubledi zvezde polja, pomisli covek ,,kako ce se sada primetiti ostvro medju zvezdama'', ali u stvari konture magline se sa filterom bolje istaknu u odnosu na okruzujuce nebo. Veoma su inetersantna posmatranja.
Pred B 369 i Sh 2-132 nalazi se i Berkeley 94, malo ali simpaticno jato, sva tri objekta su u vidnom polju od jednog stepena koilko se secam.
Sh 2-157 je odlican objekat, detaljno sam ga osmotrio prosle sezone. Velika je, sa dugackim filamentima, ja sam je jasno primetio tek kada sam poceo da setam po polju, kada se vidi razlika u osvetljenosti izmedju nje i okruzujuceg neba. Takodje, ja nju posmtram u paru sa otvorenim jatom Basel 3, lepim malim lucnim skupom gusto rasporedjenih zvezda. Celo jato je u jednom luku, u istom vidnom polju sa maglinom.
Za Herschel Garnet Star mi je zanimljivo da si je u manjem teleskopu video zlatno-zutu, ja je vidim u dubljoj, bakarnoj boji.
E sad, odmah sam primetio da nisi stavio magnitudu za NGC 7281. Ni ja nisam nasao podatak o magnitudi, a pogledao sam puno izvora. Jedini podatak koji se javlja je da je magnituda 12.1, sto tesko da je tacan podatak. Inace, par NGC 7281 i NGC 7261 bas lepo izgleda kada se stavi u jedno vidno polje.
Odlican tekst, uzivao sam u citanju, pogotovo sto sam skoro sve objekte posmatrao pa mogu da uporedim. *tu*
Citat: ediglavas u 19.09.2025. u 00:01:02 satiStf 2780 je razmaknuta koliko si napisao ali nema ekstremne razlike u sjaju (unutar jedne magnitude su) -?
Vidi stvarno.
Malo sam pogledao okolo STF 2780 i čini se da se ipak radi o dvojnoj A 763, oko 1,2° desno od STF 2780. Odgovara sjajem, razmakom i bojom (žuta!). Hvala na opservaciji, ispravim evidencije :)
Evo jedna sitna točkica, udaljena samo 18,8 milijardi godina svjetlosti
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250920_Quasar-J014709463037_707x_public.jpg)
Vedrane, odakle si uzeo ovu vrednost za udaljenost? Jeste da se Univerzum siri, ali ova vrednost daleko prevazilazi procenenu starost Univerzuma. Malo me je zbunila vrednost, pa sam kopkao i nasao podatak o 11 milijardi ly.
11 milijardi godina je vrijeme putovanja svjetlosti, a ne udaljenost koju je prešla. Dok je ta svjetlost putovala Svemir se na tom putu proširio 7.5 milijardi svjetlosnih godina.
Evo još jedan objekt, čija udaljenost nije tako "mind bending".
Jedno dva dana sam se nećkao oko ove skice, da li je previše tamna, ali onda sam shvatio da je baš takva u okularu. Slabo definirane varijacije u sjaju pozadine. Najjasniji detalji koje sam vidio su one tamne maglice, LDN 1110, LDN 1111 i LDN 1112. Posebice se LDN 1110 lako vidjela, to smo prvu noć gledali pa sam uvjerio Adrija da je slonova surla *zubko*
Sljedeću noć sam ispravio grešku.
PS: Moram ispravit grešku, vidno polje je cca 90 x 75'
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250920_IC1396_103x_OIII_public.jpg)
da, provjeri, i meni se čini malo daleko *jok*
Nemam što provjeravati, službena procjena udaljenosti je takva.
Ovih 5780 MPc je udaljenost kvazara (co-moving udaljenosti). Mi ovdje ne gledamo kvazar kakav je danas, već njegovu sliku zakašnjelu 11 milijardi godina. U ovom trenu on više nije udaljen 11 milijardi svjetlosnih godina, već 18.5 milijardi jer se Svemir u međuvremenu proširio, nije statičan. Ne znam kako da to jednostavnije objasnim. Iz istog razloga promjer vidljviog Svemira nije 13,8*2 milijardi svjetlosnih godina, već nekih 93 milijarde svjtlosnih godina. Mislim da je uzrok zabuna što koristimo svjetlosne godine i godine, a trebali bi parseke i godine.
PS: Još bolji primjer, zamislite da imate radar i mjerite moju udaljenost, a ja se vozim u autu nekom brzinom od vas. U trenu kada stisnete gumb "mjeri" na radaru, on pogodi mene u jednom trenu i vrati se par trenutaka kasnije do uređaja. Dok vi uzmete vremena da očitate radar, recimo pola sekunde ili sekundu, ja više nisam na istom mjestu već sam se udaljio do vas. Udaljenost koju ste izmjerili odnosila se samo na taj trenutak, a već slljedeći tren to je skroz neka druga vrijednost. To je onaj Heisenbergov princip neodređenosti *zubo*
https://ned.ipac.caltech.edu/byname?objname=PSO+J0147%2B4630&hconst=67.8&omegam=0.308&omegav=0.692&wmap=4&corr_z=1
Bravo Acheron! ALi jesi li siguran u identifikaciju te kvazarske točkice? Mislim samo, da je to vrlo lako zamijeniti sa nekom zvijezdom.
Koje je magnitude?
A vezano za raspravu o udaljenosti:
Acheron je lijepo objasnio.
18 GLY bi bio z (pomak spektra) oko 3.
z Time the light has been traveling Distance to the object now
0.0000715 1 million years 1 million light years
0.10 1.286 billion years 1.349 billion light years
0.25 2.916 billion years 3.260 billion light years
0.5 5.019 billion years 5.936 billion light years
1 7.731 billion years 10.147 billion light years
2 10.324 billion years 15.424 billion light years
3 11.476 billion years 18.594 billion light years
4 12.094 billion years 20.745 billion light years
5 12.469 billion years 22.322 billion light years
6 12.716 billion years 23.542 billion light years
7 12.888 billion years 24.521 billion light years
8 13.014 billion years 25.329 billion light years
9 13.110 billion years 26.011 billion light years
10 13.184 billion years 26.596 billion light years
Razumeo sam te sve Vedrane. Uracunao si i rastojanje koje je objekat napravio od trenutka kada je svetlost posla do nas do danas. *tu*
''koristimo svjetlosne godine i godine, a trebali bi parseke i godine.''. To je to.
Poprilično sam siguran da je ta zvjezdica sa skice kvazar. Vidno polje i raspored zvijezda odgovara. Ako se ne varam, svaka od tri slike kvazara je m=15,6 i zajedno čine zvijezdu oko m=15. Na nekim skicama imam zvijezde oko m=15,5 tako da je su definitivno unutar dosega teleskopa.
Ali da, to je vizualno zvjezdica koju ne bih niti primijetio da nema konteksta uz nju.
Štosno je na taj način izraziti udaljenosti, ali mislim da bi ipak istovremeno trebalo navesti i udaljenost svjetlosne slike, kako smo i do sada naučili. U protivnom padamo u zamku kako ćemo izraziti udaljenosti bližih galaksija ;-)
Na bližim galaksijama je razlika zanemariva, ali OK, kužim pomutnju.
z Time the light has been traveling Distance to the object now
0.0000715 1 million years 1 million light years
0.10 1.286 billion years 1.349 billion light years
Na bližim galaksijama te su vrijednosti jako bliske.
A na ovim jako udaljenim objektima obično uzimaju vrijednost pmaka (z).
Ali ja mislim da je najjednostavnije izraziti se u LY, to je nekako svima najrazumljivije.
Citat: Acheron u 25.09.2025. u 08:03:07 satiEvo još jedan objekt, čija udaljenost nije tako "mind bending".
Jedno dva dana sam se nećkao oko ove skice, da li je previše tamna, ali onda sam shvatio da je baš takva u okularu. Slabo definirane varijacije u sjaju pozadine. Najjasniji detalji koje sam vidio su one tamne maglice, LDN 1110, LDN 1111 i LDN 1112. Posebice se LDN 1110 lako vidjela, to smo prvu noć gledali pa sam uvjerio Adrija da je slonova surla *zubko*
Sljedeću noć sam ispravio grešku.
PS: Moram ispravit grešku, vidno polje je cca 90 x 75'
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250920_IC1396_103x_OIII_public.jpg)
Meni se cinilo da gore iznad ovog najsvijetlijeg dijela vidim jos jedan luk svjetlosti, pa sam zato pomislio da je to ic 1396.
Moram primijetiti da vas je kvazar naložio, a za tu skicu mi je trebalo 15min. Sa IC 1396 i pratećim objekatima sam se patio sat i pol na lojtri u mraku *zubo*
Evo još jedne skice.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250919_NGC7009_381x_public.jpg)
Ovako se i ja sjećam pogleda u okularu.
Super skica.
Super objekt.
*tu*
Citat: Acheron u 18.09.2025. u 22:36:35 satiOvo je tjedan Lika Star Partya. Priče oko njega čuvam za post, za koji očekujem kako će biti poduži i dostupan sljedeći tjedan.
Dakle, ponedjeljak je i vedro vrijeme. Željan sam promatranja jer očekujem da na LSP-u ću ja biti taj koji će najmanje promatrati, dok drugi budu tražili ,,daj da vidim ovo, daj da vidim ono". Vagao sam uzeti Taurusa pa otići na Jošavicu ili Apača pa Hotnju. Obiteljske obaveze su presudile, idem s Apačem na Hotnju.
...
Više na:
Hotnja za zagrijavanje (https://zvjezdopisi.com/2025/09/15/hotnja-za-zagrijavanje/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/09/20250915_Messier52_98x_public.jpg)
Ako već nisi, probaj u Taurusu M52. U 14ici je izgledao kao M11 u manjoj aperturi. :)
7009 ti je odličan, meni je sa njim najveći problem za uvećanja to što je nisko, pa je seeing slabiji nego na ostatku neba. Mi smo ga gledali u odličnom seeingu na 420x ali je tvoja slika detaljnija. Smanjenje povećanja ne pomaže, objekat je previše svetao.
Za vikend 19-21.9.2025. odigrao se Lika Star Party (u daljem tekstu ,,LSP"), šesti po redu. Okupilo se opet puno astronoma amatera, ne znam točno broj, ali dovoljno da se svake godine ugodno iznenadim kako se ljudima da toliki put prevaliti da bi se podružili u mraku. Kad razmislite, čak niti sugovornika jasno ne možete jasno prepoznati. Čudni smo mi astronomi amateri.
...
Više na:
Lika Star Party 2025 (https://zvjezdopisi.com/2025/09/21/lika-star-party-2025/)
Citat: Acheron u 28.09.2025. u 23:04:53 satiZa vikend 19-21.9.2025. odigrao se Lika Star Party (u daljem tekstu ,,LSP"), šesti po redu. Okupilo se opet puno astronoma amatera, ne znam točno broj, ali dovoljno da se svake godine ugodno iznenadim kako se ljudima da toliki put prevaliti da bi se podružili u mraku. Kad razmislite, čak niti sugovornika jasno ne možete jasno prepoznati. Čudni smo mi astronomi amateri.
...
Više na:
Lika Star Party 2025 (https://zvjezdopisi.com/2025/09/21/lika-star-party-2025/)
Odličan izveštaj...i tragedija velikog dobsona na star partyju, svi hoće da pogledaju baš kroz njega. :)
Teško je odvojiti celo jedno veče za to, nikad ne znaš koje će valjati.
Ako gledaš okulare oko 13-14mm, razmisli i o T7, veoma je udoban (ja imam 19mm i to je banja za oči), celo vidno polje se hvata jednako lako kao i Delosovih 70. Težak je 300 gr manje nego ES 14 (ako ti to išta znači). Jedino su cene u EU katastrofalne, isplati se samo iz USA ako ti ko može doneti.
Na takvim specijalnim mjestima s takvim mrakom moraš misliti na sebe. Svaka čast znatiželjnicima ali ipak si ti prešao sve te kilometre i uzimao godišnji
Zadovojstvo je citati izvestaj, detaljan i u atmosferi i u objektima.
Da, Minkowski 2-51 se vidi iznenadjujuce dobro i svetlo, obzirom na magnitudu i velicinu. Cudi me za Minkowski 2-52 da ne se vidi u tom teleskopu i pod sasvim dobrim nebom. To je bas lep deo neba, desno od Zeta Cephei.
Potrazio sam za Abell 79 sta ja imam upisano kao magnitudu u mojim zabeleskama. Ja imam upisanu vrednost 15. Malo sam procackao odakle mi ta vrednost i video da sam je nasao kod Mertinga.
Vedrane hvala ti sto izdvojis vremena napisati ovakve izvjestaje, bas je zadovoljstvo za procitati. Zao mi je sto i ove godine nisam bio tu, nakon citanja izvjestaja jos mi je zalije, ali mi je drago da vas je ove godine vrijeme tako divno posluzilo *pljesk*
Citat: Maki u 30.09.2025. u 13:53:26 satiOdličan izveštaj...i tragedija velikog dobsona na star partyju, svi hoće da pogledaju baš kroz njega. :)
Teško je odvojiti celo jedno veče za to, nikad ne znaš koje će valjati.
Ako gledaš okulare oko 13-14mm, razmisli i o T7, veoma je udoban (ja imam 19mm i to je banja za oči), celo vidno polje se hvata jednako lako kao i Delosovih 70. Težak je 300 gr manje nego ES 14 (ako ti to išta znači). Jedino su cene u EU katastrofalne, isplati se samo iz USA ako ti ko može doneti.
Svaka čast Naglerima, ali nisu ono što trebam. Želim veće vidno polje uz maksimalni kontrast. Za cijenu jednog Naglera Tip 7 kupim ES 25mm i 14mm od 100° i s njima imam puno više zabave nego s jednim Naglerom. TeleVue je kvalitetan, ali ne i best buy.
Citat: Acheron u 30.09.2025. u 21:42:05 satiSvaka čast Naglerima, ali nisu ono što trebam. Želim veće vidno polje uz maksimalni kontrast. Za cijenu jednog Naglera Tip 7 kupim ES 25mm i 14mm od 100° i s njima imam puno više zabave nego s jednim Naglerom. TeleVue je kvalitetan, ali ne i best buy.
Best buy je u očima posmatrača. Ja svoje Televue uglavnom pazarim u USA, second-hand market. :)
Probao sam 20mm ES100, težak je kao granata, skoro kilogram optički je korektan ali za klasu ispod Ethosa. Po Ernestovim merenjima bi trebalo da je prilično bolji od 25 i 14mm.
25mm ima 1120 grama i to je za mene previše, koristio sam frendov Ethos 21 i nikada ga ne bih kupio jer je prosto pretežak za baratanje u mraku...meni. ES 25 i Ethos 21 koštaju otprilike isto, ES 25 košta više od T7 (u Evropi).
Moje su oči uvučene, vidno polje od 100 stepeni mogu da koristim tek ako spustim eyecup, T7 koristim sa eyecupom bez problema. Necu svoje Ethose zameniti T7icama, ali je 19mm futureproofing zbog mog astigmatizma (pola cilindra).
Gledao sam kroz APM 100 13mm, veoma je dobar, po Ernestovoj tablici bolji po aberacijama od ES 14 100. Ta APM serija je (ako se ne traži LER), best buy po svemu sudeći trenutno.
Meni je od tih ES granata najinteresantniji ES 92 par, ali nisam imao prilike da pogledam kroz njih. Svi ih hvale.
Naznačit ću bitne dijelove tvog posta *zubo*
Citat: Maki u 30.09.2025. u 22:41:53 satiBest buy je u očima posmatrača. Ja svoje Televue uglavnom pazarim u USA, second-hand market. :)
Probao sam 20mm ES100, težak je kao granata, skoro kilogram optički je korektan ali za klasu ispod Ethosa. Po Ernestovim merenjima bi trebalo da je prilično bolji od 25 i 14mm.
25mm ima 1120 grama i to je za mene previše, koristio sam frendov Ethos 21 i nikada ga ne bih kupio jer je prosto pretežak za baratanje u mraku...meni. ES 25 i Ethos 21 koštaju otprilike isto, ES 25 košta više od T7 (u Evropi).
Moje su oči uvučene, vidno polje od 100 stepeni mogu da koristim tek ako spustim eyecup, T7 koristim sa eyecupom bez problema. Necu svoje Ethose zameniti T7icama, ali je 19mm futureproofing zbog mog astigmatizma (pola cilindra).
Gledao sam kroz APM 100 13mm, veoma je dobar, po Ernestovoj tablici bolji po aberacijama od ES 14 100. Ta APM serija je (ako se ne traži LER), best buy po svemu sudeći trenutno.
Meni je od tih ES granata najinteresantniji ES 92 par, ali nisam imao prilike da pogledam kroz njih. Svi ih hvale.
PS: Priča oko okulara i optike lako ode u smjeru HiFi ekipe, koja se kune da čuje razliku između bakrene i zlatne žice, a razlika je samo u njihovoj glavi. Meni se svidjelo ono što sam vidio prije 10 dana, a to mi vrijedi više od bilo kojeg reviewa.
Citat: Acheron u 30.09.2025. u 22:56:50 satiNaznačit ću bitne dijelove tvog posta *zubo*
PS: Priča oko okulara i optike lako ode u smjeru HiFi ekipe, koja se kune da čuje razliku između bakrene i zlatne žice, a razlika je samo u njihovoj glavi. Meni se svidjelo ono što sam vidio prije 10 dana, a to mi vrijedi više od bilo kojeg reviewa.
Upravo, zato i jesam nekoliko puta namerno naglasio 'moje' i 'meni'. :-)
Evo Saturna od sinoć s balkona
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/10/Saturn_20251003_2020UT_156x_public-853x1024.jpg)
Divnoća!
Pokoja riječ o promatranju
U petak navečer je bilo vedro, ali hladno. Naglo je zahladilo u pratnji sjevernog vjetra pa mi se baš nije smrzavalo. A opet, nebo je kod zalaska bilo tako lijepo, mamilo je na promatranje. Zaključio sam da će mi biti žao ako propustim priliku pa sam postavio teleskop na balkon s ciljem promatranja Saturna. Dok sam čekao da se teleskop temperira, okrenuo sam na dvojne zvijezde u Južnim ribama. Naime, za poravnanje teleskopa Synscan je ponudio Fomalhaut pa rekoh kad sam već tu...
HJ 5371; D*; d=9,2"; m=7,7; PsA
49x: Dvije zvijezde, bliske, umjerene razlike u sjaju.
280x: Dvije zvijezde, veće razlike u sjaju i jasno razdvojene, bez boja. Pratilja je na 0h, tj. oko PA ~ 350°.
RSS 39; D*; d=59"; m=7,9; PsA
49x: Dvije zvijezde, široko razdvojene i velike razlike u sjaju, bez boja. Pratilja je na 9h, tj. PA je oko 285°.
98x: Ništa novo na većem povećanju, samo sam bolje procijenio položaj pratilje. Ona je na 8.5h, PA je oko 270°.
PZ 7 (Beta PsA); D*; d=30"; m=4,3; PsA
98x: Dvije zvijezde, veoma velike razlike u sjaju i široko razdvojene. Primarna žuta, pratilja bez boje i smjestila se na 0h. PA je oko 350°.
HJ 5367 (Gama PsA); D*; d=4,1"; m=4,5; PsA
98x: Dvije zvijezde, veoma široko razdvojene, ekstremne razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 10h, PA je oko 280°.
HJ 5417; D*; d=8,1"; m=6,3; Scl
98x: Dvije zvijezde, bliske, ekstremne razlike u sjaju. Primarna je žute boje, pratilja je na 7h, tj. PA je oko 305°.
LAL 192 (Fi Scl); D*; d=6,5"; Scl
98x: Dvije zvijezde, manje razlike u sjaju, bliske. Pratilja je na 10h, tj. PA je oko 285°.
LAL 193; D*; d=10"; m=8,1"; Scl
98x: Dvije zvijezde, veoma malene razlike u sjaju, obje plavičaste, pratilja je na 5.5h, tj. PA oko 140°.
Saturn sam promatrao kroz binoviewer na 156x. Pokušao sam jednim okularom na 280x, ali seeing nije bio nešto pa je slika pucala na tom povećanju. Rekao bih da večeras seeing puca negdje u intervalu 200-250x. Zato je slika u binovieweru bila krasna pa sam proveo 15tak minuta loveći fine kontraste na disku planeta. Prsten je izgledao kao pruga svjetla, bez detalja, a ispred planeta je bio tamniji od pojaseva. Zapravo ga se ispred planeta samo po toj tamnoj crti dalo skužiti. Zabilježio sam položaje satelita, a pritom sa detektirao zvijezde do m=12,3, što je dosta dobro s obzirom na blizinu skoro puno Mjeseca i svjetlosno onečišćenje grada.
Za kraj sam pogledao Neptun, bio je bezveze na svim povećanjima. Na 98x jedva se razlikovao od zvjezdica.
Citat: Acheron u 05.10.2025. u 08:21:48 satiZa kraj sam pogledao Neptun, bio je bezveze na svim povećanjima. Na 98x jedva se razlikovao od zvjezdica.
Znači, nije bilo šanse da vidiš Triton? Ja svaku noć kad je prilika okinem ekspoziciju od par sekundi na Neptunu da provjerim gdje je Triton. S inklinacijom od 130° od ekliptike, uvijek je vidljiv (kameri).
Ne, Triton je oko m=13, daleko ispod toga sto sam u petak mogao detektirati. Inače sam ga ulovio u 500tki i 300tki. Imam i par Uranovih satelita ukebanih, ako se ne varam Ariel i Titaniju, moram pogledati dnevnike.
Evo provjerio, vidio sam Oberon i Titaniju dosad.
Sinoć se smjestim na brdo s opremom i čujem/vidim u daljini (30m) neko komešanje sa svjetlima.
Vidjelo to komešanje i mene pa eto uskoro 4 klinca, srednjoškolske dobi, na električnim romobilima (???). Došli, stali i gledaju u mene i šute.
Vidim da ću morati biti ledolomac pa otvaram sa "Sigurno vas interesira što radim?"
Na kraju, zamolio sam klince da dođu za pola sata kada sve postavim pa ako žele baciti pogled kroz teleskop. Došli su, gledaju, ali ništa ne pitaju. Tek po prisluškuivanju njihovog međusobnog razgovora sam skužio što ih interesira i muči pa sam krenuo to objašnjavati.
Sve u svemu, malci su vidjeli komet Lemmon, M11, dvojni skup, Almach, Albireo, Andromedinu galaksiju itd...
Imao sam sa sobom samo SW 102/500 akromat, što nije baš najzgodniji instrument za pokazati laicima DS objekte.
Malo me iznenadilo što ništa nisu samoinicijativno pitali, a u zraku se osjetilo da su jako znatiželjni. *jok*
Nisu se usudili, ti si u njihovim očima ipak profesor
heh, profesor
To ti je ova nova generacija, smatraju da je nepristojno nešto pitati nepoznate ljude u mraku. *zubko*
Ma, deprimirajuče zapravo. Kad sam prije ca 22-23 godine počel delat na faksu, problem je bilo smirit studente u predavaoni (ca 100 studenata) buka je bila impozantna. Kad sam prije tri godine odlazil u mirovinu, ista predavaona, isti broj studenata, grobna tišina. Potpuno su pasivni, znalo se dogoditi da cijeli semestar nitko ništa ne pita, iako sam svako predavanje završaval malo ranije sa pitanjem "ima li pitanja". *bu*
Sinoć sam bio na brdu (izvještaj ovih dana).
Na jugu oblaci, koji su mirno stajali sve do 23:15h kada su naglo pregazili cijelo nebo.
Komet Limunada se vidi golim okom (skrenutim pogledom) kao mutna zvjezdica. Mislim da je sad cijelo vrijeme cirkumpolaran.
Ono što me iznenadilo da sam, uz dosta truda, mogao nazrijeti M33 kao mutnu zvijezdu skrenutim pogledom. Nije se stalno vidjela, već bi onako, uskočila u pogled možda 10% vremena.
SQM je mjerio, sad već uobijačenih, 21.37mpas. Bolje od toga ne ide *zubo*
Nakon godinu dana i četiri pokušaja, evo skice M33 kroz 20".
Galaksija je na skici svjetlija nego u okularu, ali nema drugog načina da pokažem rapson svjetline i kontrasta bez da malo posvjetlim galaksiju. Na skici se vidi mnoštvo toga pa ću se raspisati u posebnom članku samo za M33.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/10/20251016_M33_public.jpg)
Evo kako bi to stvarno izgledalo u okularu na 103x kroz 20"
Mislim da nije loše da bude svjietlija jer skeniranu skicu gledamo na ekranu u okruženju foruma gdje je vjerojatno većini postavljena osnovna tema sa svijetlom pozadinom. I čitanje radimo po danu, neki na mobitelima. Nije baš isto kao kad se sve gleda u mraku. Tako da ja na ovoj "stvarnoj svjetlini" ne vidim ništa ;-) I skica je genijalna! *tu*
Par riječi o kometima koje (ne)uspješno lovim...
...
Više na:
C/2025 A6 i C/2025 R2 (https://zvjezdopisi.com/2025/10/12/c-2025-a6-i-c-2025-r2/)
zanimljiv tekst, baš te nije išlo.
Ali skidam kapu na entuzijazmu.
I ja sam prije posla u 4 ujutro išao u lov na Lemmona. Postavim sve i odjednom počne vjetar, mislio sam da ništa neću imati. Kada sam odbacio skoro pola materijala iščeprkao sam nešto.
A i promatrao sam ga kroz dalekozor.
*šešir*
he, he, povijest se ponavlja. jedino kaj se mijenja, je koje stvari se zaborave doma. Nekad je to bio film, danas powerbank :) Niš, doktor preporučuje: napravi si za rezervu škototron :)
Listopad, studeni, prva polovica prosinca su ,,gnjilo" doba godine. Vrijeme se prebacuje s ljetnih anticiklona (koje dolaze sa zapada) prema zimskim anticiklonama (koje dolaze s istoka). Preslagivanje tih anticiklona otvara priliku ciklonama da ulete dok se situacija ne stabilizira. Posljedica njihovog uleta je kišno, tmurno, oblačno vrijeme. Iz tog razloga, negdje od sredine listopada pa do Božića, vrijeme često zna biti nepogodno za astronomiju. Iskusni astronom amater zna da u tom periodu svaku rupu među oblacima treba iskoristiti.
...
Više na:
Promatranje samo za M33 (https://zvjezdopisi.com/2025/10/16/promatranje-samo-za-m33/)
Razbio su skicu M33, za ovako nesto potreban je ozbiljan rad za okularom, a verovatno i za papirom. Za ''Propeler galaksiju'' nemam reci. Ona je izuzetno tesko posmatranje.
Jedva cekam kroz svojega bacit pogled na M33.
Inace sjecam se M33 sa 14mm ES 100 iz Like kad smo gledali, mora da mi ekran nema nikakav kontrast, jer je meni pogled bio vise kao gornja pojacana skica.
Ma to sam samo htio pokazati da nije sve na izvolte, da ipak treba malo zagledati. Ali da, krasna je u okularu.
Sinoć sam skicirao komet.
Malo su ovi tragovi u komi i repu ispali prejaki na skici, vidjeli su se u okularu kao nekakva "pozadinska" tekstura, ali teško je to na skicu (ili fotografiju) prenijeti.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/10/20251024_C2025A6_41x_public.jpg)
Kad kažem da su me na promatranju pratili olujni oblaci, ovako je to cca izgledalo
(https://live.staticflickr.com/65535/54878378051_ddeeedf895_b.jpg)
(https://flic.kr/p/2rBq2RV)Pejzaz (https://flic.kr/p/2rBq2RV) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Evo i pokoja pisana riječ o promatranju kometa u petak
...
Više na:
C/2025 A6 (Lemmon) – pokušaj četvrti (https://zvjezdopisi.com/2025/10/24/c-2025-a6-lemmon-pokusaj-cetvrti/)
Citat: Acheron u 25.10.2025. u 13:21:53 satiKad kažem da su me na promatranju pratili olujni oblaci, ovako je to cca izgledalo
(https://live.staticflickr.com/65535/54878378051_ddeeedf895_b.jpg)
(https://flic.kr/p/2rBq2RV)Pejzaz (https://flic.kr/p/2rBq2RV) by Vedran Vrhovac (https://www.flickr.com/photos/vedran-vrhovac/), on Flickr
Ja sam taman poslozio teleskop kad je dosla oluja, tj moje brdo opkolio oblak (isto petak, 24.), opralo me ali sam sacuvao teleskop od vode sto je najbitnije, naravno drugo krilo od garaze se zaglavilo tako da nisam mogao samo ufurati teleskop na kotacima unutra nego sam ga pod grmljavinom morao rastavljati unutar 10 min, na aluminijskim ljestvama, nije ugodno bas...
Sinoć sam se malo igrao s teleskopom na balkonu, želio sam provjeriti kako radi okultacijska papirnata traka kojom sam modificirao Planetarni 6mm okular. Radi dobro, iako nije baš sjela na ,,field stop" pa nije skroz u fokusu.
Koristio sam traku da uočim jedan Saturnov mjesec, Dionu. Ona je bila mala zvjezdica, malo do prstena, m=10,6. Kako je blizu šibao skoro pun Mjesec, nije to loš rezultat. Kasnije sam je vidio bez okultacijske trake.
Gledao sam Saturn, izvukao čak par 12,5mm Plossl-a za dobiti veće povećanje u binovieweru, dva oka po 260x. Definitivno je Saturn veći, ali zbog seeinga su nestali fini detalji, a i slika je bila malo tamna. Vjerujem da bi oko 220x bilo taman za ovaj teleskop i ove uvjete, ali moram nabaviti par 15mm okulara. Ono što me iznenadilo kod promatranja Saturna je iluzija da je jedna strana prstena 5-10% kraća (uža) od druge. I to je bilo na stranu gdje se nazire terminator planeta, zbog geometrije pogleda. Na tu sam stranu vidio i iza diska, malenu, malenu sjenu planeta na prstenu. I sam prsten ispred planeta sada je bacao jasniju sjenu, deblju, lakše uočljivu. Skicirao sam ovaj prizor, ali kako nisam imao predložak pri ruci, skica je nastala na papiru, ovako usput. Nisam se usudio u stan ući po predloške jer sam pobjegao od uspavljivanja djeteta :D
Nakon Saturna, proveo sam malo vremena loveći dvojne zvijezde:
STF 269
280x: Dvije zvjezdice, gotovo se diraju, velike razlike u sjaju. Pratilja je mušica kraj relativno sjajnog primara. Pratilja se smjestila 8,5h.
450x: Ništa novo, zvijezda je sada duguljasta i razmazana, bolji je pogled na 280x.
STF 239
280x: Vidim dvije zvijezde, malene razlike u sjaju. Pratilja se smjestila na 2,5h i zvijezde su široko razmaknute, oko 25 luč. sekundi. Zvijezde mi se čine lagano žute, barem primarna, kod pratilje je teže vidjeti boju.
STF 183
280x: Vidim dvije zvijezde, velike razlike u sjaju, jasno razdvojene s 3 do 5 luč. sekundi razmaka. Primar je bijeli ili plavičast, prije plavičast. Pratilja se smjestila na 1h. OK dvojna zvijezda.
STF 246
280x: Vidim dvije zvijezde, jasno razdvojene i velike razlike u sjaju. Primarna je bijela, pratilja je dosta tamnija i smjestila se na 12h. Ne vidim druge značajke, obična dvojna zvijezda.
STF 197
280x: Dvije zvijezde, tamne, veoma široko razdvojene, možda i minutu. Umjereno se razlikuju u sjaju. Bijele su ili bez boja. Donja, sjajnija zvijezda mi se sama po sebi čini duguljasta. Kada gledam bolje i pratilja mi se čini duguljasta. Ne znam jel ovo neki ,,double-double". Pratilja se smjestila na 3,5h.
Ovo se pokazalo kao buncanje za okularom, zvijezda nije double-double
STF 226
280x: Dvije zvijezde, prilično bliske, ne diraju se, ali su jako blizu. Velike razlike u sjaju. Primarna je bijela, a pratilja bez boja. Pratilja se smjestila na 3,5h.
Na balkonu sam imao najhladnije promatranje u zadnjih pola godina, samo 5°C uz 85% vlage
Dok sam spremao opremu, oko 21:30, nisko na istočnom horizontu sam uočio tatu-matu Jupitera...
Baš sam znatiželjan vidjeti to, kad se ukaže prilika (Mjesec-bura-vlaga). Za sada mi "na papiru" te velike razlike u sjaju izgledaju neobično (npr. kod Stf 269 je razlika 1,4 mag) - ali da, najbolje da sam pogledam.
A to je sve relativno, npr, ako je primar m=7,5 a pratilja m=9, ona će u uvjetima kakve imam na balknu već zahtjevati truda da se uoči pa će dojam razlike u sjaju biti veći.
Kako su asocijacije kod ljudi moje (i Žacove) dobi neobična stvar, sjetio sam se anegdote (ili istine) u vezi "sve je relativno" - kad je Eddington snimio onu pomrčinu sunca i kad su se vidjele zvijezde koje se nisu trebale vidjeti nastala je medijska pomama za Einsteinom. Kako New York Times, tada a vjerojatno i sada najveća novina na svijetu mora uvijek imati sve iz prve ruke, poslali su jedinog čovjeka koji se našao u blizini, sportskog novinara koji je u Berlinu pratio golf turnir - taj nije razumio ama baš ništa što mu je Einstein pričao, osim "da je sve relativno" - nakon naslovnice u NYT na spomen Einstaina prva asocijacija je i do današnjeg dana da je sve relativno...
Zakašnjela skica Saturna, naime, ostao sam bez papira :-(
Na svu sreću, danas sam našao novi izvor pa je kriza na neko vrijeme odgođena
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/11/Saturn_20251103_2030UT_166x_public-853x1024.jpg)
Hmm, zanimljivo. Ja sistematski vidim i manji svijetliji dio ekvatorskog područja ispod prstena. Samo dokaz kak mali kontrast u kombinaciji sa individualnim vidom more napravit razlike...
Imam tu stariju skicu, gdje je ispod i iznad prstena svjetli pojas.
Inače, nekako mi se činila lijeva strana prstena kraćom od desnom u okularu. Kao da je za 5% kraća, taman da osjetim disbalans.
Hmm, ko zna. Male razlike u svjetlini, kad je ovako plosnat mogu svašta napravit. Ili j ečisto opažački efekt....
Tome spava na poslu kada mu ovakvi objekti prolaze ispod radara
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/11/20251114_CRL2688_707x_public-737x1024.jpg)
hehe,
ulovio si ju!
To je protoplanetarna maglica. One loše reagiraju na bilo kakav filter, drugačije nego prave planetarke.
Odlično!
Znam za nju odavno, ali još se nisam upustio u lov na nju.
Treba biti odličan seeing da se nešto dobije, ima amaterskih uradaka sa izvanrednim detaljima.
*pljesk*
Da da, uopće je nije dirao OIII filter, isti pogled bez i s njim.
PS: Toliko je svjetla da vjerujem da bi se mogla s 10" ukebati bez problema, barem kao crtica svjetla.
Malo se promatralo u četvrtak i petak, ali ne previše uspješno. Za tri i pol sata promatranja vozio sam se četiri i pol sata.
Tako je to u studenom. Prijelazno razdoblje između jeseni i zime je muka po vremenu. Tu, na rubu Panonske nizine, to znači da se navuku magle ako je stabilno vrijeme ili je pak stalno oblačno, cmoljavo vrijeme. U takvim vremenskim prilikama čak i najmanju rupu u oblacima treba iskoristi. Zato sam otišao dvije noći za redom na Jošavicu.
...
Više na:
Dvije Jošavice u studenom (https://zvjezdopisi.com/2025/11/14/dvije-josavice-u-studenom/)
U nedjelju navečer sam izvukao teleskop na balkon, APM 140, da bacim pogled na rekordno tanke prstenove Saturna.
Imam 38 godina pa računam da mi je u uz ovu ostaju još jedno 3 prilike vidjeti prstenove tanke kao papir.
Za početak, seeing nije bio loš, ali nije bio niti dobar i s vremenom se kvario. Slika u binovieweru na 265x je previše tamna na 140 mm za puni užitak, iako dobre oštrine, tako da moram upiknuti neka dva okulara od 15mm da to povećanje malo ukrotim. Vjerojatno će biti super plossli da sad ne iskrcam neke ozbiljnije pare na povremeno lurkanje na planete. U kombinaciji s barlowom (koji dalje bolje rezultate nego glass path corrector) imam f/24 optički sustav pa bi u načelu i malo kvalitetnije pepeljare trebale biti dobri okulari.
Da se vratimo na planet. Sam Saturn je u nijansama bijele kave, ima bijeli pojas iznad prstena i ostalo je sve kao kapučino od vanilije. Sami prstenovi su bili tanki, teže se vidjela sjena planeta na njima, ali mi je iskočio jedan efekt kojeg sam uočio ranije na skici jednog forumaša s CloudyNights-a. Naime, prstenovi na polovici lijevo i desno od planeta nekako zadebljani. Moja teorija je da je to iluzija koja nastaje na mjestu gdje se "krivulja" B prstena (onog unutar Cassinijeve pukotine) lomi natrag prema planetu. Zbog malenog nagiba prstena na tom mjestu i prividne spljoštenosti nam se "zbroji" svjetlost bliže i dalje strane B prstena u jedno prugu, koja se ona čini debljom!
Osim toga, tu su bila tri satelita u neposrednoj blizini planeta. Reja, Diona i Titan. Dionu nisam vidio s binoviwerom već kroz jedan okular na 280x.
Kako na planetu nije bilo nekih detalja, odustao sam od skiciranja, posebice kad sam skužio da se seeing kvari s vremenom.
Nakon toga sam bacio pogled na četiri dvojne zvijezde:
BU 80; d=0,96"; m=8,2; Psc
280x: Ništa, jedna zvijezda, tamna i teška za promatranje zbog obližnje ulične rasvjete. SQM je na balkonu mjerio oko 18,45
STF 3009; d=7,1"; m=6,9; Psc
280x: Dvije zvijezde, velike razlike u sjaju, primarna narančasta, pratilja previše tamna za boje. Jasno razdvojene. Pozicijski kut je na 230°.
STF 3019
280x: Dvije zvijezde istog sjaja, bez boje i jasno razdvojene. PA oko 5°.
STF 3031
280x: Dvije zvijezde, široko razmaknute, veće razlike u sjaju. Obje zvijezde bijele, tj. bez boje. Pozicijski kut oko 320°.
Dao sam si truda u Celestiji simulirati efekt "zadebljanja" prstenova, da se lakše vidi na što sam mislio.
Citat: Acheron u 26.11.2025. u 22:06:11 satiDao sam si truda u Celestiji simulirati efekt "zadebljanja" prstenova, da se lakše vidi na što sam mislio.
Možda je objašnjenje jednostavnije - B prsten je najsvjetliji, pa se logično više ističe i stvara dojam "zadebljanja". Ali i ovo tvoje tumačenje ima smisla.
A vjerojatno su oba efekta i onda dodaj malo mrljavo seeinga i tanka svjetlija crta postane "zadebljanje" kada se razmaže.
Citat: Acheron u 15.11.2025. u 11:19:46 satiTome spava na poslu kada mu ovakvi objekti prolaze ispod radara
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2025/11/20251114_CRL2688_707x_public-737x1024.jpg)
Dakle, sinoć sam ovu maglicu ulovio sa 140/980 pod osrednjim nebom (SQM 20,8). Bila je laka za uočiti, kao magličasta pruga koja je sa skrenutim pogledom presiječena na dva dijela. Ugodno sam se iznenadio kako ju je tako mali promjer izvukao. Čak sam lakše uočio da je maglicu nego u 500tki, jer je u 500tki toliko svjetla da su kvrge u njoj "zvjezdolike" na manjim povećanjima pa izgleda kao višestruka zvijezda.
Kada bi je sad eminentni astrofotograf specijaliziran za planenetarne maglice konačno snimio... *zubo*
I obližnja NGC 7027 je super izgledala, isto ugodno iznenađen. Sad je pitanje od 10,000 € što može APO od 180 mm *zubo*
Citat:I obližnja NGC 7027 je super izgledala, isto ugodno iznenađen.
NGC 7027 je snimljena. *zubko*
NGC 7027 (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4251.msg51197#msg51197)
A taj protoplanetarni biser mi je na listi već dugo. Biti će, biti će...
NGC 7027 je bila isto fora, baš se vidio pravokutnih s kvrgom na vrhu i naznakom procjepa sa skrenutim pogledom.
Kasnije sam gledao kako preko Jupitera prelazi satelit. Bio je vidno tamniji disk na planetu.
Mršava prilika za promatranje pojavila se u četvrtak 10. prosinca. Nisam je želio propustiti, ali zbog prijeteće magle nisam bio niti 100% siguran gdje otići s teleskopom. Na kraju sam se odlučio za Budinjak. Vožnja do ove lokacije je gnjavaža, ali barem je dovoljno visoko da bude sigurna od magle.
...
Više na:
2xBudinjak (https://zvjezdopisi.com/2025/12/13/2xbudinjak/)
Nešto kao Edija i mene ju jučer žuljalo da barem malo pogledam kroz teleskop.
Zapravo, nisam imao prilike provjeriti kako radi Pentax XW 40.
Postavio sam teleskop oko 17h na balkon 140/980 APO i pričekao noć. Na nebu Mjesec i poneka pruga oblaka koja je galopirala. Ubacio sam XW 40mm i krenuo gledati. Cijele Plejade su stale u vidno polje i šire. Nacrtao sam raspored zvijezda od ruba do ruba koje vidim u okularu i izmjerio vidno polje - 2° 43', taman kako treba.
Nije pomoglo što je Mjesec bio par stupnjeva dalje pa je pogled na Plejade bio prigušen. Inače zanimljivo, vidim puno prašine u vidnom polju. Nema je u okularu, valjad kod tako velikih pupila vidim prašinu na dijagonalu. Nisam niti siguran da se pupila raširila na 6mm+ na osvjetljenom balkonu.
Pogledao sam potom M36, koji se jedva vidio na svjetlom nebu. Potom sam se odšetao do M42. Cijeli mač je stao u vidno polje, od NGC 1981 do Jote Oriona i niže. Supeeer! Tu je nebo bilo tamnije pa nisam vidio onu prašinu. Otišao sam do Rigela, ubacio 280x i jedva vidio pratilju. Seeing je bio katastrofa. Ah... Pogledao sam Jupiter, ali bio je previše nisko da išta razaznam osim dva blijeda pojasa na njemu. Zaključio sam oko 19h da mi je dosta i povukao se na toplo. Na balkonu je sad već ionako bio feeling da sam u pojasu Gaze po količini pucnjave...
Sretna Nova Godina!
40 mm?!
Baš me zanima kako će to biti u mraku.
Da da, a meni je to na 140mm izlazna pupila od 5.7mm.
Na 500tki je neupotrebljivih 8.2mm. Mozda ga ubacim u fokuser iz zafrkancije *zubo*
Želio sam Panoptic 41mm, ali 700e za tako specifican okular mi je puno. Ovog sam u odlicnom stanju piknuo rabljenog za pola te cijene.
Jučer sam malo šmugnuo u brda na kratko promatranje sa 140/980. Zapravo, na -5°C to je više bio test izdržljivosti nego promatranje.
Išao sam testirati te nove zoom okulare, a i bio sam željan pogledati kroz teleskop bilo što. Na kraju okulari su OK, ali sam imao naramak onih nesvakidašnjih problema koji se tu i tamo dogode, recimo ukucao sam u Synscan kontroler da je 2826. godina. Frajer je odmah izračunao precesiju i bacao greške usmjeravanja teleskopa od valjda 5-10°. Dovoljno da ga ne lupiš od bijesa, ali nedovoljno da trpiš. Onda sam ispravio godinu, ali kontroler ništa. Pa ugasi sve, upali opet i ajmo ispočetka... 2 zvijezde, Capella, Deneb, bla bla bla. Na tako niskim temperaturama svaka minuta je bila dragocjena jer hladnoća grize neumoljivo.
Dok sam sve podesio, provjerio kako fercera okular na dvojnoj zvijezdi 118 Tauri i da ću krenuti u nešto ozbiljinije promatranje, eto oblaka. Prvo prugice, a onda deka. Đaba sam krečio. Ništa, pakiraj nakon 45min kakvog takvog gledanja i piči doma na toplo.
Tako to ide, što više elektronike to više muke na terenu, ali ipak kad dobiješ stabilnu sliku u okularu i mogućnost duljeg opuštenog promatranja, sve se to isplati.
Svaka cast Vedrane na hrabrosti za smrzavanje! *šešir*
Jučer opet s balkona promatrao.
Nešto sam polubolestan, niti zdrav, niti bolestan, pa sam vagao postavljati opremu ili ne. Na kraju, želja za pogledom kroz teleskop je nadvladala.
APM 140 trebao je biti u funkciji čim sam kćerku uspavao, ali poziv s posla bla bla bla i rješavanje problema do 21h. Nakon toga sam se konačno posvetio astronomiji i krenuo sam od Siriusa. Dok sam fokusirao zvijezdu vidio sam nešto što mi se nije svidjelo - astigmatizam na defokusiranoj slici. OK, oprema se nije ohladila iako sam teleskop sat vremena ranije iznio na balkon. Pratilju nisam ulovio.
Nakon toga sam probao neke dvojne zvijezde, jedna je bila Pi CMa (Picma, hehehehe *zubko* ). Ništa nisam vidio. OK, kasnija provjera kaže 14" razmaka, ali pratilja je m=9.6, previše tamna za vidjeti s balkona (9.6 pa još jedno 0.5 ekstinkcije).
Nema veze, blizu je 17 CMa. Opa, evo četverostruke zvijezde. Pratilje sve sličnog sjaja. Primar bijel ili bijeložut, jedna pratilja žuta ili narančasta, ostale bez boja. Baš mi se svidjelo, skiciram prizor.
Vraćam se na Sirius, sada je slika manje astigmatična, defokusirana slika je blagi oval. Čini se da moram paziti na hlađenje dijagonala! Naime, kad sam pogledao kroz teleskop bez diagonala (japanskim stilom), sve je okruglo, kako treba biti. No opet, od šteneta ništa. Možda sam nešto uspio nazrijeti u jednom trenu iznad zvijezde, ali neću reći da sam vidio jer je mogla biti refleksija u okularu. Probao sam čak i svoj 7mm okular s okultacijskom trakom, nije pomoglo.ž
Idem dalje, 52 Oriona, definitivno duguljasta zvijezda, ali kao da joj fali mrvicu da bude "8". Kvragu. Seeing da se smiri, to bi bilo to. Rigel, sav čupav, pratilja vidljiva, ali opet, seeing definitivno večeras nije nešto.
Jupiter, vrtio sam u binovieweru ove Svbony zoomove. Problem je da je Jupiter bio bez kontrasta pa se nije imalo što vidjeti na njemu. Dvije pruge, nešto tamnije regije uz polove. Kako slika nije titrala, pretpostavljam da je onda jet stream orgijao gore na 8-9-10km visine. Na kraju nisam mogao odlučiti o kvaliteti okulara, ali definitivno im je mana što nemaju nikakav klik kad se setira fokalna duljina...
I tako, nakon 1h i 20m, pokupio se na spavanje. Malo sam crve u gujci smirio.
Da, tu manju m 9,60 uz Pi CMa sam iz mraka maksutovom 180 jedva vidio.
Na 17 CMa nisam obraćao pažnju ali ću je (ako se ikada razvedri) pogledati a valjda će i Stf 795 doći na red.
Pi CMa sam prvi (i zadnji) put promatrao sa 25 cm dobsonom u drugom mjesecu 2024. Povećanje 377x. Napisao sam: bijela A jasno vidljiva, a B zvijezda jako slaba.
17 CMa je divota...hvala što si podsjetio. Moram opet bacit pogled. Napisao sam tri zvijezde u formaciji trokuta...jedna bijela, jedna svijetlo plava, a jedna narančasta. Isto sa dobsonom promatrano.
52 Ori jasno razdvojene tek na 660x sa Mak 180.
Hmm, meni je jučer seeing bio 0, saturn mutan na 50x *bu* Tu sam odustal...
I evo skice višestruke zvijezde
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/01/20260113_APM140_HV65_191x_public-737x1024.jpg)
Zadnja dva mjeseca je baš pegula.
Dakle, krenem danas na novu lokaciju s dva zadatka: istražiti lokaciju i promatrati nešto jer su tri prognoze davale da bi trebalo barem djelomično vedro biti. Lokacija je kraj sela Berek, na brdu u sred šume, oko 20min dalje od Podgarića.
I na otprilike 50km od 100km vidim da od svega toga ništa, oblaci su počeli zatvarati nebo. Sama lokacija obećava, sviđa mi se što bi bio na šumskom makadamu koji je s jedne strane zatvoren rampom, dakle ne bi trebalo biti prometa. Prema kartama, trebala bi biti tamnija od Jošavice (21.0 - 21.4), jedino što se nalazi na 210m visine pa je vlaga sveprisutna. Probat ću još koji put sreću.
Nedostatak je što ima dosta vožnje, 1h 20min i 102km od VG.
Ajme ja sam mislio da ipak neces ici. Ovdje iz ZG ok nije bilo nizih oblaka ali je toliko sve mutno bilo da se cinilo da se nista ne isplati bez odlaska na neku visinu, a poslije i oblaci poceli nadirati.
Ja sutra okusavam srecu. Ako ne sutra, ostaje nam jos veljaca prevrtljiva za konkretni pogled na zimsko nebo. Uvijek to zimsko nebo jad i čemer.
Ma znaš kaj, doma smo svi nešto bolesni. Grlobobolja, stalni umor, manjak energije, pospanost i nakon 5 dana u stanu trebalo mi je otići negdje, maka ništa ne promatrao. I bilo je fora. Podsjetilo me na dane kada sam biciklom gazio kilometre i otkrivao krajolike.
Citat: Acheron u 18.01.2026. u 20:40:46 satiZadnja dva mjeseca je baš pegula.
Dakle, krenem danas na novu lokaciju s dva zadatka: istražiti lokaciju i promatrati nešto jer su tri prognoze davale da bi trebalo barem djelomično vedro biti. Lokacija je kraj sela Berek, na brdu u sred šume, oko 20min dalje od Podgarića.
I na otprilike 50km od 100km vidim da od svega toga ništa, oblaci su počeli zatvarati nebo. Sama lokacija obećava, sviđa mi se što bi bio na šumskom makadamu koji je s jedne strane zatvoren rampom, dakle ne bi trebalo biti prometa. Prema kartama, trebala bi biti tamnija od Jošavice (21.0 - 21.4), jedino što se nalazi na 210m visine pa je vlaga sveprisutna. Probat ću još koji put sreću.
Nedostatak je što ima dosta vožnje, 1h 20min i 102km od VG.
Na Moslavačkoj gori *ritmika*
To područje sam neko vrijeme gledao jer po karti zagađenja svjetlom bi trebalo biti Ok. Imam sat vremena vožnje i "sitnih" 60-ak km.
Eto ima nas, optimisticnih pegula, ne treba uopce gledati prognozu, doslovno cijelo vrijeme je najavljivamo vedro vrijeme, i dok sam tamo pod kapom oblaka bio pisalo je da je vedro...
U jednom trenutku se pocelo lagano kidati pa sam i postavio teleskop.
Ali isto sam se pripremio da nebude nista mozda od svega, i htio sam lokaciju istraziti. Ova mi je jos bolja od prosle, izmedju je Zumberackog starog grada i sopotskog slapa. U sumi bas.
Daj link na Google maps pliz!
Ja sam 3-4 puta bio kod Tomašanaca, ali moram se skrivati od svjetala kapelice i auta uz cestu
https://maps.app.goo.gl/rVFQJL7nzgLgqf7BA
https://maps.app.goo.gl/WGXYCWYp9VAAhKhCA
Ovdje gdje sam postavio teleskop je kao malo zaklonjenije od vjetra, ili se moze popest mrvicu gore za panoramski pogled, npr fotkanje.
Jedino ta "pametna" klupa za punjenje mobitela ima koja ima led svijetlo, no ko da je problem ponijeti kakvu ceradicu sa se prekrije.
I tak nis do veljace.
I te pametne klupe isto nabijem
Citat: Acheron u 20.01.2026. u 17:29:47 satiI te pametne klupe isto nabijem
Hej, polako. Pazi da te ne strese struja :-D
Čekaj, klupa usred ničega ima rasvjetu?
Adri, jel to neka slabašna statusna ledica ili baš rasvjeta?
A ono, ledica na samo lampi al meni smeta. Vidi se u lij3vom dijelu slike.
Stavio bi crnu koznu prekrivku za gepek prek toga da sam gledao.
To je da solarni panel radi i noću, perpetuum debile
Mrdnulo se i kod mene nešto
...
Više na:
Ajde više... (https://zvjezdopisi.com/2026/02/13/babino-brdo/)
Literarno nisi zahrđao.
Jako lijepi tekst.
Taj sektor između Oriona i Jednoroga ima nekoliko planetarki koje su mi na to-do listi. Ali obzirom na vrijeme u ovom dijelu godine biti će još dugo na listi čini mi se.
Ima tamo i puno zanimljivih HII regija.
*šešir*
Zanimljivo, NGC 2163 i IC2162 stavljam na listu za sljedeci put. NGC 1999 isto, htio bih se vise posvetiti.
To ce vec biti tamo negdje pocetak ozujka, dakle tada nam sektor neba istocno od Oriona, Jednorog, Thor's helmet i ekipa dolaze na repertoar, tj dulje ce nam biti u povoljnom polozaju kroz noc.
I danas je bilo dobro, upravo zavrsio, kombinirano sa 635icom i 300tkom (jer se isto navukli oblaci, i nakon sto sam pospremio 635, eto razvedravanja...ali srecom 300tka je slozena i ceka)...zasto ovo spominjem, jer sam ostao paf kako su se Flame i M42 vidjeli kroz 300tku, i to je nakon gledanja kroz veliki.
Ne sjecam se kako sam ikada Flame tako dobro vidio ovdje, sto samo govori koliko je bitna transparentnost (koja se poboljsala iza 21h), a i premazi na 300tki su novi skroz dok na velikom su ipak stari 15g. Mogu si samo misliti kako bi bilo na nekih 1000m i u boljem mraku.
Iako moja kuca u Samoborskom gorju nije pod nekim nebom, ipak tih 600m visine igra neku ulogu pa se cesto zapravo vidi bolje nego sto bi covjek ocekivao prema kolicini svijetlosnog oneciscenja, pogotovo kad je bistro.
Evo mene s trece noci promatranja, uzeo sam cak godisnji za iskoristiti ovo vedro vrijeme
Ovu nedjelju imao sam natruhe onoga što inače nazivam ,,legendarna promatranja". Borio sam se s elementima, blatom, oblacima, vjetrom, niskim temperaturama. Samo činjenica da u ponedjeljak moram na posao me ograničila u trajanju promatranja. Eto, posao je jači od prirodnih sila.
...
Više na:
Od blata do zvijezda (https://zvjezdopisi.com/2026/02/15/od-blata-do-zvijezda/)
A joj! Blato.
Ja bez rifli s tregerima ne izlazim ni ljeti ni zimi.
STF 1196 (Zeta Cnc), kako je ovo ludo dobra trojna zvijezda. *hopla*
U petak su me potjerali oblaci. U nedjelju sam zapeo u blatu i morao na posao sutradan. Kakve sam sreće večeras?
Već u ponedjeljak ujutro, dok smo razmjenjivali dojmove od prethodne noći, netko je bubnuo ,,bit će u utorak vedro". I stvarno, pogledam prognozu, modeli crtaju možda najpitomiju noć za promatranje u veljači. Vedru kao nedjelju, ali bez hladnoće, s temperaturama jedva iznad nule.
...
Više na:
Treća sreća (https://zvjezdopisi.com/2026/02/17/treca-sreca/)
A probaj koma korektor svakako, ako i bude malo zasjenjenja uz rub, pa kaj onda...
Za malo povećanje me svrbi Houdini 30mm okular s ugrađenim koma korektorom. To bi mi dalo 72x povećanja i 1,1° vidnog polja, ali strah me cijene :)
O Houdini okularima za sada čitam sve pozitivno.
Malo sam u subotu promatrao, s balkona. Od 18:30 do 19:20 pa onda opet od 21:10 do 22:00
Teleskop APM 140/980, seeing tako tako, uglavnom vedro, pred kraj magla. Temperatura na kraju promatranja 0°C uz 85% vlage.
STF 1110
151x: Dvije zvijezda, jasno razdvojene, manje razlike u sjaju. Obje boje su blijedožute boje. Pratilja je na 3,5h u okularu. Zanimljivo je da vidim naznake difrakcijskog uzorka
STT 171
151x: Jedna zvijezda, možda duguljasta.
280x: Blago izdužena zvijezda u smjeru 1, tj. 7h.
Prekidam promatranje zbog oblaka i obaveza. Nastavljam u 21:10
STT 171
280x: Dvije zvijezde, bliske, ali jasno razdvojene. Između zvijezda je veća razlika u sjaju. Primar je bijel, pratilja previše tamna za detekciju bode. Pratilja se smjestila na 12h.
STT 179
280x: Dvije zvijezde, primarna sjajna, žute boje. Pratilja jasno razdvojena, veoma tamna, na 8,5h i bez boje.
STF 1268
280x: Dvije zvijezde, sjajne, široko razmaknute, umjerene razlike u sjaju. Primarna je žuto-narančasta, pratilja je plavičasta i na 11h. Baš lijepa dvojna zvijezda. Skiciranje.
STF 1291
280x: Dvije zvijezde, istog sjaja, žutonarančaste boje. Zanimljivost je što se zvijezde gotovo diraju. Pratilja je na 11,5h.
STF 1223
280x: Dvije zvijezde, istog sjaja, bijele ili plave te jasno razdvojene. Pratilja se smjestila na 8h.
STF 1196
280x: Auuu. Na prvi pogled dvije zvijezde, ali primar je duguljast. Bolji pogled i primar je u biti dvije kvržice koje su taman, jedva odvojene jedna od druge. Tamni prostor između njih je jedva uočljiv. AB zvijezde su u smjeru 11,5h, a AC je dosta dalje, široko razmaknuta i na 3h. Sve tri zvijezde su blijedožute. Baš lijep prizor.
STT 191
280x: Dvije zvijezde, veoma široko razdvojene, manje razlike u sjaju i plavičaste boje. Pratilja na 7,5h.
STF 1273
280x: Dvije zvijezde, ekstremne razlike u sjaju i zvijezde se gotovo diraju. Žut primar i pratilja toliko tamna da je bez boje. Pratilja je na 10,5h.
STF 1245
280x: Dvije zvijezde, jasno i široko razdvojene. Pratilja je bez boje, na 1h. Primar je blijedožut.
A dao sam si i truda napraviti par skica. Za skice u full rezi izvolite otići na https://zvjezdopisi.com/2005/01/01/visestruke-zvijezde/
Prvo ide Jota Raka
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/02/20260221_APM140_STF1268_280x_public-768x1067.jpg)
Onda Zeta Raka
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/02/20260221_APM140_STF1196_280x_public-768x1067.jpg)
I na kraju neka STF 1291, bila mi je lijepa
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/02/20260221_APM140_STF1291_280x_public-768x1067.jpg)
Sad sam se stvarno zapitao zašto nisam nikad gledao Stf 1110. Razmak, veličine, Herschelova dvojna - sve govori da sam je trebao gledati. A onda shvatim da je to Castor! Jedino što ga nikada nisam upisao u kao Struveovu dvojnu...
Sad vidim da sam Stf 1273 ostavio nepotvrđenu;
Stt 171 i Stt 179 nisam gledao - zanimljivo da si razdvojio STT 171.
Uspio sam STT 171 razdvojiti tek kad se ohladio teleskop i balkon. S 1,14" to je na rubu mogućnosti teleskopa (cca 1" u teoriji za 140/980).
Inače, sinoć sam se ubijao s 52 Ori (STF 795) s 0,95" razmaka. Sinoć je bio dobar seeing pa sa gledao 345x. I jedva, jedva, jedva, možda čak i uz malo mašte, sam uspio uočiti da je snjegović, ali onako, blagi. Čak sam uočio da je zvijezda na lijevo manja od one na desno, iako, sada kada gledam sjaj pojedinih zvijezda, ta razlika u sjaju je očito fiktivna. Pojava zvijezde u okularu je bila nešto između "elongated" i "resolved" s ove grafike.
Kako je zvijezda spektralnog tipa A3, granica razlučivosti za 140/980 bi trebala biti 0,9". Očito optika ili seeing nisu bili na razini zadatka.
(https://www.cloudynights.com/uploads/monthly_03_2022/post-3169-0-10306800-1647387485.jpg)
(https://www.cloudynights.com/forums/topic/816189-resolving-double-stars/)
52 Ori sam razdvojio u 500ici, ali to je varanja, nije zanimljivo. Jupiter je bio baš lijep. U 21:00 lokalno taman tranzit Pjege!
E i moram pohvaliti Algiebu, sinoć je imala baš lijepu zlatnu boju na obje komponente, možda čak s primjesom lagane zelene patine. Teško mi je to opisati, kao da u bakru gledam refleksiju nečeg zelenog.
Promatranja s balkona nisu loša za prepoznavanje boja, a i učim se gledati boje u okularu.
Recimo, Pjega na Jupiteru je bila žumanjak narančasta!
U četvrtak su najavili dobar seeing pa sam želio iskoristiti priliku za promatranje. Plan je bilo promatrati Jupiter i uloviti koju dvojnu zvijezdu. Veoma sjajan trofrtaljni Mjesec isključivao je mogućnost kvalitetnog promatranja objekata dubokog Svemira.
(http://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/02/Jupiter_20260225_2041_248x_public-768x922.jpg)
Dakle, Jupiter, pa bio je lošiji nego 25. Koristio sam binoviewer s ovim SVbony 135 zoom okularima. Počeo sam se navikavati na njih, ali sami okulari daju kromatske, imaju unutarnje refleksije, rasip svjetla. Onda još binoviewer u nekim položajima planeta u vidnom polju reflektira parazitsko svjetlo. Malo me to živcira, a opet mi se ne daje ozbiljne pare za neki iskorak u promatranju planeta jer ih rijetko promatram.
Sve u svemu, Jupiter, bio je miran, rub diska oštar, ali nedostajalo je onog kontrasta na površini zbog kojeg detalji iskaču. Prvo sam krenuo pratiti što tranzitira kroz meridijan u kojem periodu, a onda sam na kraju prebacio na regularno skiciranje.
Nakon Jupitera vratio sam se svojoj (ne)prijateljici, 52 Oriona. Gledao sam je, gledao, popravljao fokus, kvario fokus, zvijezda cijelo vrijeme izdužena, pravokutna pločica svjetla. Promatrao sam je na 280x kroz Pentax XW 3,5mm, okular ubija kvalitetom slike. A onda, u tih 10-15min zurenja u zvijezdu, na momente, kada bi seeing bio između faza ,,udahni/izdahni", pločica bi se razbila u dvije kvrgice. Taj moment je trajao dovoljno kratko da se čovjek zapita jel mu nešto u oku ili se stvarno to dogodilo. Ali tokom promatranja zvijezde taj efekt sam, identičan u pojavio, vidio u više navrata i zaključio sam na kraju kako sam 52 Ori ipak razlučio.
Nakon toga sam se prebacio na M67.
Prvo promatranje sam odradio na 49x s Pentax XW 20mm. Ovaj okular je nesavršen, razvaljenih rubova zbog zakrivljene ravnine fokusa, ali ima neki šmek u slici, teško je to opisati. No dobro, vidio sam 30tak zvijezda u jatu sličnog sjaja, uglavnom tamne, s tri sjajnije na lijevom donjem vrhu i jednom crvenkastom, istaknutom, u desnoj polovici skupa. Dimenzije skupa sam procijenio na 17 x 12 luč. minuta. Nekakvog je krumpirastog oblika.
Pokušao sam i s 14mm Explore Scientificom. Bolji pogled, one tamne zvijezde sada su se jasno vidjele. Na kraju sam konačno isprobao Pentax XW 40 mm na skupu. Ostala je samo istaknuta zvijezda ne desno u okularu i one tri sjajnije na donjem lijevom vrhu. Preostale su se pretvorile u zrnatu maglicu i tek sam skrenutim pogledom mogao vidjeti kako se radi o zvjezdicama.
Selim se na M44 s Pentax XW40mm.
Košnica stane jasno u vidno polje, zauzima nešto više od trećine, a nešto manje od polovice vidnog polja. Na kraju procjenjujem kako se skup proteže 2/5 vidnog polja ili cca 65 lučnih minuta. Vidim nekih 70tak zvijezda raspodijeljene u tri populacije: Otprilike 11 veoma sjajnih zvijezda, 30 umjerenog sjaja i 30 tamnijih zvijezda. Najsjajnije zvijezde skupa čine trokutaste formacije u sredini. Inače, Pentax XW 40 nije savršen okular, razvaljen je pri rubu, ali... primijetio sam kako se taj astigmatizam s ruba djelomično seli kako ja usmjeravam pogled. Pri izlaznoj pupili od skoro 6 mm faktor u promatranju postaje i moja očna leća.
Na kraju sam otišao do Mjeseca. Vratio sam binoviewer i naciljao Apenine, negdje oko Mons Huygens i Mons Ampere. Mislio sam da je tu Haldey Rille, ali fulao sam cca 250 km :zubo:
Promatrao sam kako ovi vrhunci bacaju kratke sjene na ravnicu Mora Kiša. Baš onako, lijep prizor. Slika je bila mirna i osjećao sam se kao na panoramskom letu. Spustio sam dolje, do Kopernika. Krater je bio jasan, s tri terase ili stepenice na unutrašnjem rubu. Središnji vrh je također bio trostruk, dva veća vrhunca omeđivala su manji u sredini. Teren oko kratera bio je gladak, ali na momente bi se smirio i na vanjskim padinama kratera bi se pojavilo mnoštvo grba i finih kratera. Pogled sam spustio preko ,,dvostrukog" kratera do Reinholda, kraj kojeg je bio jedan plići krater i onda po pravcu dalje do dubokog kratera Lansberga, čije je dno bilo u sjeni i vidio se samo vrh obruba.
Otišao sam do Mora Oblaka i vidio da je Rupes Recta još vidljiva, taman baca sjenu, ne crnu, nego tamno sivu. Iako izgleda kao litica, u naravi je padina od 2-3%.
Putujući prema jugu završio sam kod Claviusa, velikog, starog kratera u kojem sam uočio 5 manjih kratera. Zanimljivo je kako su ti krateri poredani od manjeg prema većeg. Između 3. i 4. kratera po veličini je nekakav ostatak središnjeg masiva.
Otišao sam potom skroz na sjever, do Platona i Alpes Vallis. Platon je bio velika, tamnosiva palačinka uglavljena među brdima. Niti jedan krater u njemu nisam uočio. Alpes Vallis je pak na sredini, gdje prolazi kroz klanac između dvije planine, pokazivala tri malena, na momente vidljiva kratera. Fora!
Za kraj sam još zujao prema Moru Kriza, gledao kako More Tišine ima neku smeđu boju u odnosu na okolna mora. Na kraju sam se divio iznimno svijetlim kraterima Censorinus, Messierima s zrakom i na kraju Proclusu. S Morem Kriza završio sam promatranje.
(http://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/02/Jupiter_20260226_2046_277x_public-768x922.jpg)
"Parada planeta" u petak, barem njen početak. S lijeva na desno: Saturn, Venera, Merkur
105mm objektiv, malo izrezano (na cca 120mm).
Sinoć smo se svi uskokodakali oko dobrog seeinga (mirne atmosfere) pa sam poletio skicirati Jupiter. Čak sam izvukao veliki teleskop za taj posao.
Rezultat? Seeing je bio dobar, ali na momente. Barem kod je situacija bila takva da sam imao periode od 5-10 minuta lošeg seeinga i onda 2-3 minuta dobrog seeinga. Na kraju sam napravio samo jednu skicu, koja nije nešto detaljna, imao sam i boljih. Ipak mislim da nisam toliko više vidio nego kroz APM 140/980. Mogao sam usporediti teleskope, jer je APM bio u gepeku, ali eto, ljenost...
Na kraju, večer za teleskopom je bolja od večeri bez teleskopa.
(http://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/03/Jupiter_20260305_2050_495x_public-768x922.jpg)
Sinoć sam imao takvo promatranje da će biti jedno od onih kojeg ću su godinama sjećati. Kad sam došao jutros doma baš sam bio sretan jer sam znao da je bila posebna noć.
Bude prošlo par dana dok ga ne pročitate jer prvo moram objelodaniti promatranja od prošlog vikenda *zubo*
Lijepo vrijeme se nastavilo pa su se nastavile i moje astronomske aktivnosti. Ako ste popratili moj zadnji post onda znate kako mi je kćerka dobila temperaturu u subotu 28. veljače. Situacija se rasplela tako da smo nedjelju prijepodne proveli na hitnoj, a onda smo ostatak dana pokušali preživjeti kako bi došli k sebi. Priča je imala nastavak jer smo u ponedjeljak otišli do pedijatrice. Tu se javljaju komplikacije jer mlada dama nije htjela dati uzorak urina prije nego je smjena pedijatrice završila tako da smo i utorak popodne proveli u čekaonici kako bi dobili dijagnozu. I tako sam završio na bolovanju kako bih se brinuo o kćerki.
Osim beskonačnih redova u čekaonicama kod doktora moram priznati kako nam je bilo lijepo. Mlada dama je imala virus pa je bolest brzo prolazila i do četvrtak je bila kao nova. Uživali smo u toplom, sunčanom vremenu, vozili se na biciklu, pili kavu kod (pra)bake, skakali po trampolinima i obilazili parkiće. Bolovanje je i meni dobro sjelo kako bih se odvojio od posla, makar na par dana i ulovio priliku za udahnuti zrak punim plućima.
Kako je vrijeme bilo lijepo naravno da sam gledao i priliku za otići pokoji put za teleskop. Uspio sam u tjedan dana čak tri prilike iskoristiti.
...
Više na:
Saharska prašina (https://zvjezdopisi.com/2026/03/08/saharska-prasina/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/03/20260307_Messier67_98x_public-768x1067.jpg)
BTW, što mislite o tome ako krenem kolorizirati zvijezde na skici? Kako crtam u negativu, crno na bijelo, nije mi praktično koristiti invertirane boje za bojanje zvijezda. Razmišljam da zvijezde s istaknutim bojama počnem kolorizirati kroz obradu. Zapravo, to već radim sa skicama dvojnih zvijezda gdje je boja bitan dio dojma.
Pa ne bumo ti mi govorili kaj da radiš sa svojim skicama! Probaj i pokaži nam neki primjer, tek onda možemo komentirati ;-)
Svakako se igraj, pa buš i sam videl kaj ti paše. Nije problem danas imat 5-6 kopija skice pa na njima isprobavati, a original se čuva kakav je.
Ako imas zivaca, na onim objektima/pogledima gdje boje zvijezdi jako dolaze do izrazaja, mislim da ce podici skice na jos visu razinu, blize pogledu kroz okular.
Ja sam uvijek za malo boje. *da* *tu*
Citat: Astrobobo u 15.03.2026. u 02:56:46 satiPa ne bumo ti mi govorili kaj da radiš sa svojim skicama! Probaj i pokaži nam neki primjer, tek onda možemo komentirati ;-)
Pa ono, ne bih želio krenuti u smjeru trasha pa pitam za mišljenje prije nego uopće probam.
Probam u buduće pa javite kako vam se čini.
Kužim, imaš pravo, ali iskreno uopće mi nije ni na pamet palo da bi ti mogao napraviti neki kičasti trash *tu*
Skica M81 nastala 13.03.2026. iz Perjasice. Primijetite dvije fleke s IFN-om na desno od galaksije ;-)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/03/20260313_M81_103x_public-768x1067.jpg)
Đizus, povukao mi je stari thumb, di je upisano NGC 253 umjesto M81. Ispravljeno *zubo*
Ovaj trojac galaksija, NGC 3079, NGC 3073 i PGC 28990, prvi put sam uočio tokom promatranja 8.3.2026. Baš mi je bio lijep prizor u okularu pa sam ga morao skicirati.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/03/20260313_NGC3079_248x_public-737x1024.jpg)
Postoje promatranja i postoje promatranja. Ovo promatranje je bilo "the promatranje", jedno od onih na koje ću se refencirati godinama zbog stvari koje sam vidio i nacrtao. Kada sam se kući vratio u 2:15 ujutro, izašao sam iz auta euforičan, skoro sam pjevao od sreće. Od početka promatranja mi je bilo jasno kako je noć bila posebna.
...
Više na:
Promatranje kakvo se pamti (https://zvjezdopisi.com/2026/03/13/promatranje-kakvo-se-pamti/)
Baš si se nagalaksijao!
Svaka čast što imaš petlje ići tako sam negdje u mrak u divljinu.
Nego, imaš kakvo hladno oružje na stolu s atlasom? Ja bi imao. I to prilično veliko.
*zubo*
Imam metalnu lojtru *zubko*
Perjasica? Ja sam ponekad imao ideju otici do Primislja (to je jos malo dolje) gdje preko ljeta znam otici na kupanje, isto bi nebo trebalo biti dobro. Ali da, nekako sam p i najvise preferiram otoke zato preko ljeta, najopustenije, sto se divljih zivotinja tice naletis na srne, divlje svinje, no na Zumberku se zna cuti medvjed!
No ipak, veci su problem ljudi. Ne volim slusati pucnjeve po noci u blizini, nisam jednom cuo da je netko u sumi nastrijeljen.
Da ne kazem da kad sam znao ici na Zrinsku goru, cavlovicu, obavezno me po 2x zaustavi policija, pa su znali doci istrazivari sta radim itd.
Nego, sto mislis o Bjelolasici? 125km, 1h40' voznje od Zagreba, autoput, manje nego do Papuka i ipak visina.
Jeli i dalje problem ono svijetlo?
Bjelolasica je duboka kotlina, vlaga je tolika da se teleskop orosi u roku odmah. Bio jednom i nikad više.
Za 1h 40m radije odem u Saborsko.
Javim ti se sljedeći put kad idem pa odemo u vuk*ebinu zajedno biti p *zubo*
Heh pa valjda postoji neka lokacija 1200m+ a da nije totalni bad.
nema baš u RH cesta za osobna vozila preko 1000 mnv
U predjelu između zviježđa Lava i Velikog medvjeda, točnije repa Lava i zadnje noge Velikog medvjeda, smjestio se predio neba koji nikako odraditi. Pokušao sam u par navrata proći sve objekte na tom djelu neba, ali uvijek bih odustao iz nekog neobjašnjivog razloga. Večeras nije bilo cici-mici, morao sam s teleskopom proći taj dio neba i odraditi posao kako treba. Time bih povezao dosad promatrane sektore neba s ,,otokom" sektora oko Velikog medvjeda koje rješavam polagano zadnjih par godina.
...
Više na:
77 galaksija u jednom promatranju! (https://zvjezdopisi.com/2026/04/08/75-galaksija-u-jednom-promatranju/)
BTW, možda su ovi moji sektori malo apstraktni pa evo grafičkog prikaza. Ljubičasto (magenta) su sektori koje sam promatrao ove godine. Žuti križići su objekti koje sam promatrao.
Citat: Acheron u 11.04.2026. u 10:10:06 satiU predjelu između zviježđa Lava i Velikog medvjeda, točnije repa Lava i zadnje noge Velikog medvjeda, smjestio se predio neba koji nikako odraditi. Pokušao sam u par navrata proći sve objekte na tom djelu neba, ali uvijek bih odustao iz nekog neobjašnjivog razloga. Večeras nije bilo cici-mici, morao sam s teleskopom proći taj dio neba i odraditi posao kako treba. Time bih povezao dosad promatrane sektore neba s ,,otokom" sektora oko Velikog medvjeda koje rješavam polagano zadnjih par godina.
...
Više na:
77 galaksija u jednom promatranju! (https://zvjezdopisi.com/2026/04/08/77-galaksija-u-jednom-promatranju/)
Na linku je Not found: 404 *jok*
Hvala na dojavi, popravio
Nedavno sam stavio fotografiju gdje je galaktički skup sa najsjanijom galaksijom mag 15.2, te sam našao podatak da je vizualno moguće uloviti sa 20''. Sad si me definitivno uvjerio da je moguće tu magnitudu uloviti.
Hrpa objekata, malo detalja. *pljesk*
Najviše od svega ti čestitam na zadnjoj rečenici u tekstu! *tu* *pljesk*
Meni je još uvijek 404
Krivi link
Umjesto:
https://zvjezdopisi.com/2026/04/08/77-galaksija-u-jednom-promatranju/
Treba:
https://zvjezdopisi.com/2026/04/08/75-galaksija-u-jednom-promatranju/
*šešir*
Eto mi kad objavim post i onda shvatim da sam se zabrojao kod galaksija. *zubo*
https://zvjezdopisi.com/2026/04/08/75-galaksija-u-jednom-promatranju/
Perjasicu sam odabrao za promatranje kako bih imao više mira nego na Petrovoj gori, a i prognoza je večeras bila bolja za nju. Oblaci su se trebali valjati istočno od mene, a ja sam trebao proći lišo. Ovo "trebao" je baš tako ispalo, želja, a ne stvarnost.
...
Više na:
Perjasica, skraćena (https://zvjezdopisi.com/2026/04/11/perjasica-skracena/)
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/04/20260411_M104_248x_public-737x1024.jpg)
Pa dobro je ispalo na kraju.
Opet gomila tih "fleka bez detalja", "fleka na rubu vidljivosti.." i sličnih objekata.
Odlično da si ulovio NGC 3447, stvarno je blijed objekt. Mislim da su ti LSG objekti jako teški za promatranje. Prije bih rekao da ćeš Leo I uloviti.
MRK 421, biser samo takav. Svaka čast da uopće okrećeš teleskop prema takvom objektu.
Slažem se s tvrdnjom da objekt mora pratiti priča. Ona mu daje smisao. I to mislim ne samo za povremene promatrače već i za one iskusne. Vjerujem da je i tebi tako, kada znaš neki detalj o objektu tada ta "fleka bez detalja" postane fenomenalan ulov. Šta ne?
*šešir*
Sjajan tekst Vedrane. Nocni cvrkut ptica u prolecnim posmatranjima krajem aprila i pocetkom maja neuporedivo su mi najlepsa secanja na silne noci provedene pod vedrim nebom. Sati i sati neprestane lepote. Kako audio snimam svoja posmatranja, svi ti momenti ostali su mi zapisani. Obicno kada napisem izvestaj o objektu izbrisem audio snimak, ali te kasno-aprilske i rano-majske snimke sam sve sacuvao - bas zbog tog prelepog cvrkuta. Takodje sam sacuvao sve snimke gde usred posmatranja krene dozivanje sakala iz dve sume, ili kada se cuje snazan huk sove. Ja posmatram okruzen sumom sa dve strane, pa je sve to pojacano i naglaseno. Znam da mozda zvuci pateticno, ali ponekad kada mi Beogradska buka unese nemir, umem da odslusam neko od tih posmatranja.
Ja baš ne volim buku i kad se nađem na takvom mjestu čisto uživam!
Inače, sinoć sam opet gledao NGC 4725 i dok sam okretao teleskop prema njom mislio sam si "Idem do Pavlove galaksije" :)
Ti si svaki put puštaš mjuzu *zubo*
Citat: Astrobobo u 18.04.2026. u 11:23:23 satiTi si svaki put puštaš mjuzu *zubo*
Pustim, ali mjuza nije buka auta, kamiona, gradilista, motora... A i mjuza je u pravilu ambijentalna :)
Priveo sam ovu sezonu promatranja galaksija kraju. Bila je rekordna! *ritmika*
...
Više na:
Kostanjevica me nagradila (https://zvjezdopisi.com/2026/04/17/kostanjevica-me-nagradila/)
Pa nije jos kraj ni blizu.
A teoretski nije, ali u svibnju noc krece u 22:15 ili tako nešto, teško mi se organizirati za tako kasna promatranja
Super odrađeno! *tu*
Btw ne treba zaboraviti da je svibanj i pocetak lipnja zapravo najbolje vrijeme za promatranje Skorpiona i Strijelca, pred jutro, prije nego krenu ljetne izmaglice *old* .
Iako ovako na prvu ne pada na pamet kao idealno vrijeme za promatranje tog dijela neba pa je lako propustiti najbolje prilike.
Moram izrazit frustraciju.
Dvije prognoze reklo vedro, bez vjetra. Zbog manjka vremena odem na Jošavicu. Postavim teleskop i digne se vjetar, eto oblaka. Vjetar trese teleskop, skida sjenilo, fotić ne može snimati... Ništa, ljut, pakiram se doma.
Sat vremena kasnije eto me u V. Gorici, bonaca, doduše ima oblaka.
:-P
Baš sam si mislio negdje otići, ali nisam imao volje pa mi malo bilo bed. Sad mi je lakše *zubo* Bar sam ofarbao onaj prokleti Do-17z *yes*
Ma joj, krenulima mi pjena na usta od bijesa. Taman završim kolimaciju i krene vjetar. A SQM je obećavao, mjerio sam 21,28 oko 22:30
Je, jučer je bilo jako čudno vrijeme. I kod mene je puhalo, ali nije smetalo opažanjima jer je bilo potpuno oblačno. tek negdje pred jutro se malo razvedrilo, ali penzić se više ne diže u 4 ujutro ni za što :)
Ja sam isto bio jako razočaran. Taman mi je ujutro poštom stigla montaža sa servisa (od Matije), po prognozi je bilo dobro, ne cijelu večer ali dva tri sata, pa se prognoza počela mijenjati pa je bilo pitanje hoće li taj prozor iskoristivog vremena otići dobro iza ponoći ili se možda vratiti na zalazak sunca ... pa sam odustao. A šteta, je će sad kiše pa mjesečina... Težak je život...
Ah sorry ekipo, moj grijeh... nakon skoro godinu dana sam izvukel 25 cm dobson na kojem radim da istestiram novo zrcalo. odonda samo sr**** od vremena, a kao kec na 11 u pet min vedrine sam samo videl da je zrcalo, pa..., sh**t... Nije doduše astigmatično ko ono prvo, ai je hiperbolično pa su zvijezde mekane, a Jupiter bezličan :)
Citat: ediglavas u 10.05.2026. u 15:18:11 satiJa sam isto bio jako razočaran. Taman mi je ujutro poštom stigla montaža sa servisa (od Matije), po prognozi je bilo dobro, ne cijelu večer ali dva tri sata, pa se prognoza počela mijenjati pa je bilo pitanje hoće li taj prozor iskoristivog vremena otići dobro iza ponoći ili se možda vratiti na zalazak sunca ... pa sam odustao. A šteta, je će sad kiše pa mjesečina... Težak je život...
Jako tezak zivot nas astronoma i njesra od vremena u svibnju kao i obicno :-P
Prozor mora pasti, ali nikako da padne po ovakvoj prognozi... :-D
Citat: zac u 11.05.2026. u 08:34:37 satiAh sorry ekipo, moj grijeh... nakon skoro godinu dana sam izvukel 25 cm dobson ... ai je hiperbolično pa su zvijezde mekane, a Jupiter bezličan :)
Pa ako je tako, trebalo bi biti obrnuto (da sunce sija, npr. i noću)
Citat: zac u 11.05.2026. u 08:34:37 satiali je hiperbolično
Nećemo pretjerivati *zubo*
Hah, hiperbola je moja stara ljubav, nikak da je se riješim. Parabola je samo nedostižni ideal.... *zubo*
A ni tak loše, to je i tak zamjesko zrcalo, dok ne prebrusim i sredim ono pravo kak treba. za maglice je sasvim ok...
Citat: Acheron u 10.05.2026. u 00:39:34 satiMoram izrazit frustraciju.
Dvije prognoze reklo vedro, bez vjetra. Zbog manjka vremena odem na Jošavicu. Postavim teleskop i digne se vjetar, eto oblaka. Vjetar trese teleskop, skida sjenilo, fotić ne može snimati... Ništa, ljut, pakiram se doma.
Sat vremena kasnije eto me u V. Gorici, bonaca, doduše ima oblaka.
:-P
Sad gledam tvoju stranicu, prosto je neverovatno da si uspeo toliko gledati u aprilu, vreme je bilo apsolutno katastrofalno (barem kod nas, a to nije toliko daleko).
Izgleda da maj lagano odlazi u kanal, nula prolecnih galaksija ove godine i 0 izleta na tamno još od septembra. Sneg je zatrpao visoke pozicije mesecima, a sve ostalo pokrilo je loše vreme.
Posrećilo mi se u aprilu, ali zato maj... majko mila kakvo vrijeme
Ovaj svibanj je katastrofa što se tiče vremena. Taman s dolaskom perioda bez Mjeseca vrijeme je poludjelo i donijelo nam nevrijeme, tuču, kišu, snijeg na Sljemenu i beskonačne oblake.
Pokušao sam u subotu, 8.5., uloviti priliku za promatranje, ali to je završilo neuspjehom. Prvo su smetali oblaci, a onda se pojavio vjetar koji nitko nije prognozirao. Kako sam bio u stisci s vremenom zbog drugih obaveza koje su stalno klizile u rasporedu, nisam mogao otići na lokaciju gdje bih izbjegao nevolje već sam završio na Jošavici. I po tko zna koji put vjetar je gore na tom brdu dijelio sudbinu. Te večeri, izvukao sam deblji kraj. Čim sam postavio teleskop počeo je nenormalno puhati što je uništili bilo kakvu priliku za promatranje. Poprilično frustriran pokupio sam se doma.
U svom tom vremensku kaosu otvorila se prilika za promatranje u srijedu, 13.05. Problem je što je to sredina radnog tjedna, a astronomska noć kreće tek u 22:30. U kratko to znači da moram ostati budan do dugo u noć, a u četvrtak normalno radim. Kako bih si barem malo olakšao život, otišao sam u Hotnju. Do nje imam samo 30tak minuta vožnje pa barem na vozikanje neću puno vremena potrošiti
...
Više na:
Hladna noć u Hotnji (https://zvjezdopisi.com/2026/05/16/hladna-noc-u-hotnji/)
Sjećam se tih slika M13 na stranici Obsession telescopes kako pune okular počev od 12,5 inča nadalje na 15, 18, 20 - oduševljavajuće!
Jedna ispravka, u onoj 300tki je samo primar od Tristača. Ostatak teleskopa, zajedno s original montažom koja je vidjela 100ine promatranja, je kod mene i vjerno ga koristim kao primarni "manji" instrument, identičan ovome, samo je obojan u crno i jos vise "skraćen". Zrcalo sam zamijenio sa homemade 25mm supremaxom.
Koji su problemi s njime?
I bez brige, Tristač, barem sve osim njegovog primara,će još dugo živjeti kod mene.
Od teleskopa nastao Tezejev brod *zubo*
:-D
Došla subota i crta se vedrina, prva nakon dugo vremena. Kako nisam imao snage i energije za cukati 500tku u mraku, a i zaželio sam se jednostavnosti, odluka je pala kako ću na promatranje uzeti Apača. Na kraju se još nisam niti uspio naspavati prethodnu noć. Osim vedrog neba, sve drugo se urotilo protiv mene!
Na kraju skujem plan, kada ću uspavljivati kćerku rekao sam ženi da me pusti da zaspim i neka me probudi malo prije 21h. Tako je na kraju i bilo, ulovio sam nekih pola sata dremuckanja, taman da se resetiram. Ipak, nakon buđenja bio sam tako grogi, umoran, slab... Čak sam sjeo na par minuta i razmišljao hoću li uopće ići za teleskop. Na kraju sam presjekao kako idem. Čak i tokom vožnje na promatranje sam mislio kako bi bilo pametnije da se okrenem, ostanem kod kuće i odmorim. Ali zov mraka je bio jači, nedostajalo mi je vremena pod nebom.
...
Više na:
Lagano u Hotnji (https://zvjezdopisi.com/2026/06/13/lagano-u-hotnji/)
Jučer sam bio u Hotnji, na svom uobičajenom promatralištu.
Seeing je bio fantastičan, u 140mm na 330x Saturn je bio odličan, a samo 20° nad horizontom. Baš je bio lijep 3D doživljal, naznake Cassinijeve pukotine na krajevima prstena, sjena planeta na prstenu, svijetla pruga uz ekvator... ma milina.
Ono što me ugodno iznenadilo je što su sve zvijezde pokazivale difrakcijske prstenove, a na dvije zvijezda sam na tom difrakcijskom prstenu uočio pratilje. Pratilja je izgledala kao "zadebljanje" na prstenu. Istaknuo bih 1 Delfina, s 0,9", gdje sam uspio vidjeti to razdvajanje. Promatranje se odiguralo na 330x (Baader Morpheus 6,5mm + 2,3x APO Barlow). Oduševljen sam!
Kako su obje zvijezde plavičaste, to je unutar teoretskih granica teleskopa. Za plavo svjetlo je oko 0,81".
Uvijek se čudim kako Edi ode na teren, vozi sat vremena i onda vidi 5-6 dvojnih zvijezda. Večeras sam i ja shvatio da me dvojne zvijezde uspore, kao da se radi o ribičiji. Promatranje se odigralo s mog balkona u Velikoj Gorici 31.07.2026., seeing je bio dobar.
STF 1937
Prvo krećem od STF 1937, Ete CrB. Žac je vidio da duguljasta u 130/910 APO pa da ja probam na 140/980. Razmak zvijezde je 0,85" ove godine, inače varira od 0,35 do 1,1" u periodu od 14,5 godina.
280x: Izdužena zvijezda u obliku "8", ali jedva. Primarna zvijezda je blago narančasta. Pozicijski kut je oko 30°.
Pozicijski kut računam po novom da ugasim praćenje na montaži pa gledam gdje je zapad i onda računam otklon u satima.
Kako je Corona Borealis na rubu vidljivosti s balkona, okrećem prema središtu Labuda i tu sam se zapleo na sljedećih sat i pol.
STTA 206AB
280x: Dvije zvijezde, veoma široko razdvojene i umjerene razlike u sjaju. Primar je bijele boje, pratilja je na PA ~ 255°.
HJ 606
280x: Dvije zvijezde, široko razdvojene i sličnog sjaja. Boju ne mogu procijeniti. PA oko 210°.
HJ 1470
128x: Dvije zvijezde, široko razmaknute. Primarna zvijezda je narančasta, pratilja je veoma tamna pa ne vidim boju. Pozicijski kut je oko 345°.
Zvijezde na lijevo i desno mi se čine dvojne!
STF 2609
128x: Dvije zvijezde, bijele, umjerene razlike u sjaju, jedva razdvojene.
280x: Zvijezde su razdvojene, bliske, rekao bih da je razmak oko 3". Obje zvijezde su i dalje bijele. Pratilja je na PA 15°.
Bu 1289 AC
280x: Nalikuje na HJ 1479, na lijevo je još jedna dvojna zvijezda. Veća razlika u sjaju među zvijezdama, široko razdvojene, primarna je bijela, a pratilja je previše tamna za prepoznati boju. Pozicijski kut je oko 45°.
STF 2624 AB
128x: Dvije zvijezde, gotovo se diraju i bijele su boje. Među komponentama je manja razlika u sjaju.
280x: Dvije zvijezde, manje razlike u sjaju bijele ili bijelo-žute boje. Jasno su razdvojene, rekao bih da je razmak oko 3 do 5". PA procjenjujem na 165°.
Razmak među zvijezdama je 1,9", a PA 174°. Ne ide mi loše procjenjivanje PA. Nalijećem na dvije dvojne zvijezde u paru, Sh 314 i Sh 315.
SHJ 314 AF
SHJ 314 AD
280x: Tri zvijezde! Dvije sjajnije zvijezde su široko razmaknute (AF), dok treća (AD) je zvijezda bliža primaru, ali i veoma tamna. Ne uočavam boje na zvijezdama.
SHJ 315
280x: Dvije zvijezde, široko razmaknute, umjerene razlike u sjaju među komponentama.
STT 398
280x: Neobična zvijezda, rekao bih da je zvijezda izdužena ili ima kvržicu na PA 90°.
330x: Definitivno vidim tamnu kvržicu na PA 90°, dira se primarnom zvijezdom.
Već je ponoć, sutra je subota i imam radnu akciju. Gasim montažu i ostavljam opremu na balkonu. 100 minuta za 10 zvijezda, ugodno je spora ova ribičija.
Koristim zadnje prilike prije dolaska druge prinove za promatranje. Tako je bilo ove subote, 8.8.2026. Sve je bilo super, cijeli dan sam se igrao s kćerkom, obilazili smo potoke (koji nisu presušili), parkiće, pješćanike... navečer je zaspala kao bubica, prije 21h! Pozvao sam ADI-jevce na promatranje u Hotnju, ali sezona je kiselih krastavaca (godišnjih odmora / pomrčina sunca) pa se odazvao samo Marko te me kraćim posjetom iznenadio Hrast. Nas tri se pod zvijezdama nismo družili 20 godina!
Marko je kupio Lacerta Flatfield okulare i moram priznati da su iznenađujuće dobri za okulare iz cjenovnog ranga od 50€. Šišaju moj APM Zoom, koji ima šire vidno polje, ali guta puno svjetla i zvijezde pri rubu su astigmatične. Probao sam i SkyWatcherom 8-24mm, također Markov, te u kombinaciji s običnim 2x Barlowom je davao baš lijepu sliku. Epsilon Lire je bila tako lijepo razdvojena, vidjeli su se ogibni prsteni oko komponenti, a usudio bih se reći da je slika bila jednaka, ako ne i možda mrvicu bolja nego u Pentaxu 3,5mm! Opet, okular od 100€ au pair sa okularom od 350€!
Najsmješnija scena je bila kada se bogomoljka uvukla Marku u njegov 150/750. Prvo je sletjela na moj APM 140/980 bez da sam znao, onda me u mraku prepala kada je poletjela i odletjela u nepoznatom smjeru. Nepoznati smjer je ispao Marko, gdje je njega ometala dok se nije smirila. Za par minuta govori mi Marko ,,nešto mi zuji u cijevi, da nije tamo ona buba". Pogledamo, a na zrcalu beštija od 10cm! Zajedničkim snagama smo je istjerali, bez da smo ostali bez glava.
Osjetilo se da su Perzeidi blizu, bilo je dosta meteora. Marko ih je više ulovio jer sam se ja opet bavio ribičijom na dvojne zvijezde. Iako sam došao oko 21:45, dok sam krenuo promatrati bilo je 23h, ali to nije bilo niti bitno. Društvo, ugodni razgovori, pivice, čips i povremeno bogomoljke.
Još sam umjerio Lanterfish. Moj SQM je davao 21,09 mpsas, on je mjerio 21,16! Nije to više 0,5 razlike, već smo sada unutar 0,1 mpsas.
Nisam imao plan pa sam krenuo po dvojnima u Delfinu. Da si pomognem, ukucao sam u GoTo NGC 6934 pa ću dalje ručno.
APM 140/980 je opet u glavnoj ulozi.
NGC 6934; GC
280x: Sjajna mrljica, relativno velika, sjajnija u sredini. Pri rubu mrljice vidim krupnu granulaciju.
Kui 99
280x: Jedna zvijezda, ništa od pratilje.
330x: I dalje jedna zvijezda.
Ovo je luda dvojna zvijezda, razmak joj varira od 0,05" do 0,91" u periodu od 38 godina. Ove godine je na 0,81", ali do 2029. će se udaljiti na 0,91". Kako je zvijezda narančasta, ispod teoretske granice je za 140mm.
Bu 65
280x: Dvije zvijezde s veoma velikom razlikom u sjaju. Pratilja je jako blizu primara, na ogibnom prstenu primara i oko 7h u okularu.
330x: Malena kvržica na ogibnom prstenu, PA procjenjujem na 180°.
Razmak među zvijezdama je 1,5", ali je razlika u sjaju m=2,6 pa se zato pratilja jedva vidi.
STF 2735
330x: Dvije bliske, ali jasno razdvojene zvijezde, rekao bih oko 2,5". Razlika u sjaju među komponentama je umjerena, a pratilja je na PA 285°.
STF 2737
330x: Dvije zvijezde, jasno i široko razdvojene, umjerene razlike u sjaju među komponentama. Primarna je žute boje, pratilja možda narančasta? Pozicijski kut je oko 45°.
STF 2730
330x: Dvije zvijezde, bliske, manje razlike u sjaju, plavičaste. Razmak među zvijezdama je oko 5", a pratilja je na PA 300°.
STF 2733
330x: Dvije, široko razdvojene zvijezde, plavičaste, identičnog sjaja. Pratilja je na pozicijskom kutu od 315°.
STF 2690
330x: Dvije zvijezde istog sjaja, široko razdvojene i plavičaste.
Bu 63
330x: Dvije zvijezde s velikom razlikom u sjaju. Pratilje je bliska, jedva odvojena od primara i smjestila se na ogibnom prstenu primara. Pozicijski kut procjenjujem na oko 345°.
Više puta smo napravili intermezzo gdje smo gledali Saturn na 280, a onda na 330x. Planet je bio kao slikama (Gobartovim), trodimenzionalan, s lijepim sjenama na prstenu i prstena na planetu. Na disku planeta se vidjela svjetla, ekvatorijalna pruga. Zanimljivo je što planet nije nimalo plesao u okularu, samo je bio tamo, kao smrznut! Seeing za poželjeti.
Oko 01:30 proglasili smo fajrunt. Spakirali smo opremu i uz svjetlo tanašnog Mjeseca krenuli kući.
U sumrak 12.8. održao sam ,,privatno" promatranje pomrčine Sunca. Imao sam 15tak gostiju pa sam pomrčinu slabo doživio dok sam njih sve ,,opslužio". Pamtim samo kako je sumrak bio čudan, malo kao da je zahladilo i to je to.
Istu večer sam otišao na promatranje s Apačem. Nažalost, nebo u Hotnji je bilo neko mutno, blijedo, rekao bih da je prašina vodila glavno kolo. Seeing je bio srednja žalost. Perzeida je bilo puno osim u periodima kada sam ih gledao. Od 00:25 do 00:38 vidio sam ih jedna tri! Na promatranju sam od 22:30 do 00:20
Krenuo sam od nekih dvojnih zvijezda u Strijelcu, ali kako seeing nije surađivao, brzo sam se preselio na više dijelove neba.
HN 125; Sgr
151x: Mršav seeing. Vidim dvije zvijezde, na momente odvojene, sličnog su sjaja, narančaste. Pratilja je na 8,5h od zapada, što je pozicijski kut od 165°.
Nešto je bljesnulo ispod Strijelca, rekao bih satelit!
BU 135; Sgr
280x: Jedna mutna zvijezda!
WNO 6; Sgr
280x: Dvije mutne zvijezde, široko razdvojene, umjerene razlike u sjaju. Pratilja ima pozicijski kut od 195°. Primarna je žućkasto-narančasta, pratilja plavičasta.
Ništa od Strijelca, vraćam se nazad u do Delfina.
STF 2723; Del
151x: Jedna zvijezda, bijela ili plavičasta
280x: Moguća kvržica na PA 135°-
330x: Definitivno izdužena zvijezda u smjeru 135° i to je to.
STF 2718; Del
280x: Jasno razdvojene zvijezde, istog sjaja, bijele. Pratilja je na ili na 90° ili 270°.
STF 2736; Del
280x: Jasno razdvojene, dvije zvijezde, umjerene razlike u sjaju. Pratilja je na oko 210°. Obje zvijezde su bez boje, bijele?
Umoran sam, toliko da se pitam što radim na ovoj livadi i zašto si to radim. Maštam o krevetu.
STT 424; Del
280x: Jedna zvijezda. Slika titra i teško je reći što vidim kad zvijezda stalno mijenja oblik.
STF 2727; Del
280x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, umjerene razlike u sjaju. Primar je toplo žut, kao biskvit ili zlevanka, pratilja je nježno ljubičasta i smjestila se na pozicijskom kutu od 270°.
STF 2725; Del
280x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene. Primar bijel, pratilja plavičasta i smjestila se na kutu od 0°.
STF 2703; Del
280x: Tri zvijezde! Sve su široko razdvojene, primarna je nešto sjajnija od pratilja koje su identičnog sjaja. Pratilja jedan je na pozicijskom kutu od 45°, a pratilja dva na PA od 60°. Sve su bez boje, tj. bijele.
Blizu sam NGC 6891 pa skačem do nje.
NGC 6891; PNEB; Del
49x: Ne vidim maglicu.
151x: Malena, sjajna i mutna zvijezda.
280x: Sjajan, blago ovalan disk koji izgleda kao sjemenka. Čini mi se da je unutar maglice upisana nešto sjajnija, jajolika regija oko koje je blago tamniji obod.
Pa kad već lupam po maglicama...
NGC 6905; PNEB; Del
280x: Tamna, veća, pravokutna maglica sa živom teksturom, kao da se sastoji od tankih valova. Ugurala se u trokut koji čine tri istaknutije zvijezde.
STF 2679; Del
280x: Široko razdvojene zvijezde, bijele, umjerene razlike u sjaju. Pratilja je na PA 120°.
Odlazim do Lire provjeriti maglicu M1-64 koju je vidio Pavle.
Min 1-64; PNEB; Lyr
151x: Skrenutim pogledom vidim nešto na odgovarajućoj poziciji, kao duguljastu ekstremno tamnu mrlju.
280x: U jednom momentu mi se ukazala jasna, ovalna mrlja, kao sjemenka suncokreta i onda je nestala. Skrenutim pogledom se i dalje dalo nazrijeti da tu ima nečeg.
STF 2390; Lyr
151x: Dvije tamnije zvijezda, jasno razdvojene. Pratilja je na 345°. Obje zvijezde su plavičaste.
NGC 6692; GX; Lyr
151x: Ništa ne vidim.
Proglašavam promatranje gotovim. Odlazim do sredine livade i liježem na tlo. Dok sam dolazio do sredine livade vidio sam tri sjajna perzeida, jedan za drugim. Dok sam ležao sljedećih 15min jedva sam tri vidio, a na momente sam čak i zaspao na 10tak sekundi. Prije nego zaspim na sredini livade pakiram se i idem kući.
*zubo*
Perzeida je uvijek puno kad gledaš nekam drugam! I je, bilo je nekak muljavo...
Krenuo sam od nekih dvojnih zvijezda u Strijelcu, ali kako seeing nije surađivao, brzo sam se preselio na više dijelove neba.
03.05.2022. Max 180 322. Stf 2390, blizu bete Lire: blizu su oko četiri sekunde, oko osme, devete magnitude, razlika u sjaju oko jedne magnitude (4,3", m 7,3-8,6);
05.07.2024. TS apo 130/910 photoline Jedino što sam na jugu ulovio bio je Hershelov
404. H N 125, kako je sitna nađe se uz pomoć Lambde Strijelca (sjajne, treće magnitude, 26 minuta udaljene): zvijezde su čini se istog sjaja, male, blizu ali dobro vidljive sa 101x povećanja (2,5" m 8,2-8,5);
Jooj, kakve si ja pi*darije nađem za zabavu.
Dakle, dvojne zvijezde, gledam ih i gledam i žulja me što ne mogu procijeniti udaljenost i pozicijski kut kako treba. I ništa, par poruka s Astrobobom i kupim njegov Baaderov Mikrometarski okular od 12,5mm. Okular se ne proizvodi i valjda jednom u 6 mjeseci negdje iskoči na oglasu i nestane istog trena. Inače, netko ga na ebayu iz Hrvatske prodaje za 250€!!! Ludilo.
I ok, imam okular, idem ga kalibrirati. Tutnem na balkon 140/980 i krenem umjeravati okular.
Okular se sastoji od linearne skale sa 60 podjela. Izmjerim vrijeme tranzita zvijezde na 45° i unutar 2-3° od juga (da smanjim kosinus greške) dobim da je 1 stupanj podjele 21,1 luč. sekunda.
Ubacim GSO APO barlow 2,5x za koji svi znamo da je prije 2,3x i dobim da je 1 stupanj podjela 9,5 luč. sekundi. OK, barlow je faktora oko 2,2x, što je u skladu s iskustvima drugih.
Ubacim neki 1,25" extender u barlow, pustim zvijezdu da proklizi i dobim da je 1 podjela 7,6 luč. sekundi, sada sam na faktoru povećanja od 2,78x!
Mikrometarski okular: 78x
Mikrometarski okular + 2,2x Barlow: 174x
Mikrometarski okular + ekstenzija + 2,2 Barlow: 217x
Inače, okular ima linearnu, kutnu skalu, radijalnu... sve što srce jednog geodeta može poželjeti.
I sada mjerenja.
Za početak, laka meta, Albireo.
Okular: 1,7 podjela (~36")
Okular + barlow: 3,6 podjela (~34")
Pozicijski kut: oko 60°
Stelledoppie daje d=34,7", PA 54°, nije loše.
Idem na težu metu, STF 2585 u Strelici
Okular + barlow: 0,8 do 1 podjele, recimo 0,9 podjela (8.5")
Pozicijski kut: oko 315°
Stelledoppie daje d=8,3", PA 311°, odlično.
Pokušavam DJU 4, ali vidim samo izduženu zvijezdu na kombinaciji okular + barlow.
Tražim dalje, smeta Mjesec, tanka naoblaka, puca mi daska pod guzicom na stolcu (nabijem Ikeu)...
STF 2570AB,C
Okular + barlow: 0,5 podjela (4,8")
Pozicijski kut: 272°
Stelledoppie: d=4,3", PA 277° (vrlo dobro)
Za kraj gledam Saturn u kombinaciji okular+ekstenzija+barlow, disk planeta procjenjujem na 16,7" u promjeru, prstene na 45".
Pakiram teleskop i to je to. Bit će ovo dobra zanimacija s balkona. Hvala Bobi.
Već vidim da se stvara materijal za neko predavanje i demonstraciju.
Ovo je baš super kad možeš točno izmjeriti separaciju!
Citat: Astrobobo u 30.08.2026. u 09:51:43 satiOvo je baš super kad možeš točno izmjeriti separaciju!
Imali smo na Zvjezdarnici končani mikrometar. Hrpa paralelnih niti, jedna pomična. Ali ja nisam mjerio dvojne zvijezde, nego promjere planeta (ekvatorski i polarni, radi određivanja spljoštenosti) i duljine sjena mjesečevih formacija. Dvojne su radili drugi dečki. Kasnije sam čuo da ga je (mikrometar) netko potrgao.
Baader - Micro Guude ---> MANUAL:
https://www.baader-planetarium.com/en/downloads/dl/file/id/1648/manual-micro-guide-reticle-eyepiece.pdf
Nikad zaboravljen i prežaljen komad opreme, koji je u ljetu 2000 godine, uz teleskop Celestron SC 203/2032 bio isporučen od Baadera.
Pošiljka je otvarana u ZG, a na Carini u Virovitici nekoliko puta morao sam tupiti da u paketu fali najskuplji komad pribora vrijedan cca 450.- DEM i da se carina plaća samo za ono što je fizički u paketu, a ne prema popratnom popisu stvari.
Šk. god. 1999/2000. radio sam u školi prekovremeno 7 sati tjedno (x 36 tjedana godišnje) da bi u VT konačno imali dobar teleskop.
Posrnuli mogućnik s visoka pljune na žrtvu...
(https://live.staticflickr.com/65535/55497473388_596b29f095_c.jpg) (https://flic.kr/p/2sy84ks)0000-0 (https://flic.kr/p/2sy84ks) by Zlatko F. Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/), on Flickr
Okular je odličan, nisam znao da se više ne proizvodi. Jedina zamjerka što je svjetlo malo prejako. To sam još davno riješio tak da sam ugurao komadić papira koji od onda služi funkciji *zubo* Ne mogu se sjetiti kad sam ga točno nabavio, ali svakako početkom tisućljeća.
2020. je prestala proizvodnja. sada postoji lista čekanja pa kada se popuni Baader je rekao da će moždaa pokrenuti proizvodnju ograničene serije
S ovom najezdom astrofotografa (nemojte me krivo shvatiti pliz!) i digitalnih automatiziranih teleskopa, pravo je vrijeme za ponovnu popularizaciju vizualne astronomije kao, recimo, ekskluzivne, ali u biti jedinstvene i neponovljive grane amaterske astronomije. Otprilike kao što sad imamo ljubitelje vinila i analogne fotografije. To je taj osobni doživljaj tamnog neba, pogleda kroz teleskop, koji se ne može replicirati nikakvim drugim medijem. Vizualci elita FTW ;-)
A mene je žuljalo da uzmem neku kameru sa sitnim pixelima i na kraju sam razmišljao o svemu i zaključio da uživam u procesu, a ne rezultatima. Tako da, oldschool. Rezultati neće biti dobri kao s kamerom, but who cares.
Došli smo puni krug jer ekipa spaja smart teleskope na Polaroid printere i to prodaje po javnim promatranjima za dolar. Tako da evo ideje.
Večeras sam imao manje uspjeha u mjerenju, tj. napravio sam grešku koje nisam bio svjestan. Nisam ugurao extender do kraja u okular pa su mi sve procjene udaljenosti ispale oko 10% prevelike. Očito Barlow nije bio 2,78x nego prije 3,0x faktora. A dobro...
Krećem od Lire i Sheliaka
STF 39AB
240x: Ne znam što sve čini zvjezdani sustav jer vidim 5 zvijezda u formaciji u obliku slova ,,T". Primar je možda žut, teško mi je reći jer imam kromatske aberacije (valjda od barlowa). B pratilja je ravno ispod, jasno razdvojena, umjerene razlike u sjaju. Iznad primara vidim 3 tamne zvijezde u horizontalnom pravcu, s tim da je ona skroz lijeva i sama dvojna. Zvijezdama daje na skici oznake s lijeva na desno E, C, D u skladu s prividnim sjajem.
**E *C *D
*A
*B
Razmak procjenjujem na 49", PA na 147°.
AC: d=76" PA=315°
AD: d=87" PA=15°
AE ne uspijevam izmjeriti jer svjetlo za osvjetljavanje skale sakrije zvijezdu.
Provjerom na Stelledoppie nisam shvatio što sve čini zvjezdani sustav.
STT 525AC
240x: Dvije zvijezde, široko razmaknute. Primar narančasta, pratilja plavičasta. Manja razlika u sjaju među komponentama. Mjerim d=51", PA=355°.
STF 2397
240x: Dvije zvijezde, bliske, veće razlike u sjaju. Primar je umjerenog sjaja, narančast, pratilja je veoma tamna, bez boje. Mjerim d=5,3", PA=270°.
STF 2367AB,C
240x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene, primar je umjerenog sjaja, žućkast. Pratilja je tamna, bez boje. Mjerim d=16", PA=10°.
STF 2583AB
240x: Dvije zvijezde, veoma bliske, razdvojene sitnom pukotinom, manje razlike u sjaju. Mjerim d=2,3", PA=110°.
AG 391
240x: Dvije zvijezde, široko razdvojene. Primar je tamna, žućkast, pratilja veoma tamna, bez boje. Mjerim d=55", PA=293°.
STF 2567AB
240x: Dvije zvijezde, široko razdvojene. Primar taman, plavičast, pratilja veoma tamna, bez boje. Mjerim d=19", PA 295°.
Na zvijezdama STF 2397 i STF 2583AB sam napravio velike greške u mjerenjima od 40%. Kako mi podjela daje 7,6" kao najmanji razmak, očito je da kada razmak padne ispod pola vrijednosti podjele (cca 4"), greške naglo rastu. Nije ni čudo, kada moram procjenjivati 0,2 ili 0,3 podjele.
Idem dalje čekati da žena rodi...
Citat: Acheron u 30.08.2026. u 23:46:36 satiIdem dalje čekati da žena rodi...
*ritmika* *beba* *baloni* *pljesk*
Sretno vam!!!
Citat: Acheron u 30.08.2026. u 20:47:10 satiA mene je žuljalo da uzmem neku kameru sa sitnim pixelima i na kraju sam razmišljao o svemu i zaključio da uživam u procesu, a ne rezultatima. Tako da, oldschool. Rezultati neće biti dobri kao s kamerom, but who cares.
Da bi mogao uzeti kameru za planete, mogao bi *zubo*
Citat: Astrobobo u 31.08.2026. u 07:43:48 satiDa bi mogao uzeti kameru za planete, mogao bi *zubo*
Ovo zvuči kao "Come to the dark side."
Citat: Teofil u 30.08.2026. u 16:38:56 satiBaader - Micro Guude ---> MANUAL:
https://www.baader-planetarium.com/en/downloads/dl/file/id/1648/manual-micro-guide-reticle-eyepiece.pdf
Hvala na linku
Malo računajući došao sam do toga da prema mom "tempiranju" prolaska zvijezda je skala razmaka 100.2 mikrometra, a u uputama piše da je 100 mikrometara. Ili sam jako točan ili se moja greška tempiranja prolaska zvijezde pokratila s razlikom teleskopa od deklariranih 980 mm fokalne duljine.
Ako pretpostavim da mi je mjerenje vremena točno, teleskop je 977mm fokusa.
Ako pretpostavim da mi je fokus točno 980mm, pogriješio sam u mjerenju prolaska zvijezde za 0.2s Ukupno sam izmjerio da je zvijezdi trebalo 84.4 sekunde za preći cijelu skalu od 6000 mikrometara, a trebalo bi biti 84.2 sekunde.
Korisna mi je informacija kako je razmak između paralelnih linija 35 mikrometara, to mi nudi mogućnost za mjerenje razmaka od oko 2 luč. sekunde!
Hmm, te skale bi trebale bit prilično precizne. Dakle, ja bih išao na razliku u žarišnoj daljini kako si i sam zaključil.
Ma dobro, sve su to greške manje od 1%
Iznenađen sam koliko je sve precizno.
Zapravo me kod mjerenja sada najviše sikira periodička greška jer zvijezda stalno malo skakuće *zubo*
Nastavljam dalje s mjerenjima dok čekamo prinovu. Danas je seeing bio osrednji.
1.9.2026 21:00 - 22:30
STF 2140AB, Rasalgheti
217x: Dvije zvijezde, veoma sjajan primar, toplo žut, sitan, umjereno taman sekundar, narančast. Bliske, ali jasno razdvojene. D=6,1", PA = 110°
STF 2084, Zeta Her
217x: Samo jedna zvijezda, možda na momente kao da na difrakcijskom prstenu vidim nešto, ali... upitno.
STF 3127AB
217x: Dvije, jasno razdvojene zvijezde. Plavičasta, sjajna primarna i veoma tamna pratilja bez boje. D=15,2", PA = 301°.
Ovdje otkrivam ,,trik" kako izmjeriti PA točnije. Zvijezde poravnam s unutarnjim kutomjerom, da budu u smjeru 0°, tj. 180°. Centriram zvijezdu u okular i ugasim praćenje. Gdje primarna zvijezda pogodi vanjsku kutnu skalu je pozicijski kut. Ovo metom bih mogao PA izmjeriti do 0,5° točnosti.
STF 2894AB
217x: Dvije zvijezde, jasno razdvojene. Primar je umjereno sjajan, sekundar veoma taman. Boje nisam bilježio. D=16,7", PA =191°.
STF 2876
217x: Dvije zvijezde, tamni bijeli primar, veoma tamna sekundarna. Jasno razdvojene. D=12,2", PA=70,5°.
STTA 230
217x: Dvije zvijezde, umjereno taman i narančasta primar, ekstremno taman sekundar, bez boje. Jasno razdvojene. D=22,8", PA = 259°.
Ovdje sam nešto gadno sribao, Stelledoppie daje 45" razmaka i PA od 162°!
Zvijezda ; Stelledopie ; Moje mjerenje
STF2140AB ; 4,6", 102° ; 6,1", 110°
STF2084 ; 1,5", 88° ; -
STF3127 ; 14,0", 293° ; 15,2", 301°
STF2894AB ; 15,8", 194° ; 16,7", 191°
STF2876 ; 11,8", 66° ; 12,2", 71°
STTA 230 ; 47,6", 162° ; 22,8", 259° ?
Opet moja mjerenja daju cca 10% preveliku udaljenost, moram opet mjeriti prolaz zvijezde kroz okular da vidim što se događa.
Korigiraš za kosinus deklinacije? Jer ako ne, prolaz te može zeznut...
Mjerio sam prolaz prije par dana na 180° azimutu (kako bi zvijezda klizila "vodoravno" kroz vidno polje) i na oko 45° visine, tj. na deklinaciji 0°, baš zato da izbjegnem grešku kosinusa. Računam da uzmem zvijezdu koja od nebeskog ekvatora odstupa 1-3° da ne bi trebalo puno utjecati.
cos(1)=0,99985
cos(2)=0,99939
cos(3)=0,99863
Vjerojatno sam pogriješio u mjerenju vremena, ponovim večeras.
Hjooj, na yEbayu ima starinskih mikrometara s pomičnom niti za OK novce (70-500€), u pravilu su za mikroskope. Sve to stane u 1.25" prihvat s malo adaptiranja... Jedina je šljiva što nemaju rasvjetu podjele, ali dalo bi se to skemijati
Vidjeti kuda vodi ovo moje mjerkanje dvojnih pa se možda ohrabrim s pravim instrumentom.
Pa koliko ti više preciznosti treba? Si ziher da to vredi još parsto eura?
Ma ne bih potrošio parsto eura, ali kada se ispraksam i ako ide, odvojio bih 100-150€ za tako nešto. A sada dali vrijedi, hobi je ovo...
Jasno, ali već sad mjeriš pola stupnja i desetinku sekunde.
Citat: Acheron u 03.09.2026. u 12:41:32 satiHjooj, na yEbayu ima starinskih mikrometara s pomičnom niti za OK novce (70-500€), u pravilu su za mikroskope. Sve to stane u 1.25" prihvat s malo adaptiranja... Jedina je šljiva što nemaju rasvjetu podjele, ali dalo bi se to skemijati
Vidjeti kuda vodi ovo moje mjerkanje dvojnih pa se možda ohrabrim s pravim instrumentom.
Nemoj. Više nevolje nego veće preciznosti... Dodat osvjetljenje je gnjavaža, a onda buš ustanovil da ti pračenje nije savršeno pa kupil novu montažu, onda bu seeing problem pa ide parcela negdi na Velikoj Kapeli i tako to... Ak te dotle žena ne "prizemlji" :-D
Citat: zac u 04.09.2026. u 07:38:22 satiNemoj. Više nevolje nego veće preciznosti... Dodat osvjetljenje je gnjavaža, a onda buš ustanovil da ti pračenje nije savršeno pa kupil novu montažu, onda bu seeing problem pa ide parcela negdi na Velikoj Kapeli i tako to... Ak te dotle žena ne "prizemlji" :-D
Poslušaj zaca,
neprocjenjiv savjet iz osobnog iskustva.
Pustite vi te priče ČESTITKE ACHERONU I NAROČITO SUPRUZI NA DOŽIVLJAJU DRUGE BEBE WOOOHOOOOO!!! *hopla* *hopla* *hopla*
Hvala, hvala :)
Btw, dok čekam dolazak mame i bebe iz bolnice, a starije dijete spava, iskoristio sam priliku pa provjerio vrijeme tranzita zvijezde preko skali.
Nakon štopanja vremena, petljanja s kosinusima i slično, rekao bih da je 1 podjela s barwowom 2.25x i extender negdje između 7.4" i 7.5", a prije sam mjerio 7.6"
Od sada ću koristiti vrijednost 7.5" za vrijednost jedne podjele.
Nakon što sam 45 minuta mjerio prolaze zvijezda kroz okular krenuo sam promatrati dalje.
Ako koristim novu vrijednost od 7,5", ispada da mi kombinacija barlowa i 1.25" extendera daje povećanje od 220x umjesto 217x
Drugih 45min sam promatrao i mjerio. Kako sam nedavno promatrao sve dvojne iz atlasa u Delfinu, večeras sam se prebacio na Ždrijebe. Seeing loš, pušika neki vjetar.
Knott 5 (Gam Equ)
220x: Jedna bijela zvijezda, ne vidim pratilju.
Kaže Stelledoppie da je 0,4" razmak i m=4 delta u sjaju tako da sretno optimistima.
STF 2765AB
220x: Dvije bliske zvijezde, obje tamne pa ne vidim boju. Među zvijezdama je mala razlika u sjaju. Razmak mjerim na 3,7", a PA na 93°.
Stelledoppie: 2,8", 82°
STF 2786
220x: Dvije zvijezde, bliske, manje razlike u sjaju. Primar umjereno sjajan, žut ili blijedo zlatan, pratilja tamna, bez boje, d=3,0", PA 195°
Stelledoppie: 2,8", 188°
STF 2793AB,C
220x: Dvije široko razmaknute zvijezde, veće razlike u sjaju među komponentama. Primar umjereno sjajan, blijedožut, pratilja tamna, ne prepoznajem boju, d=25,5", PA=295°.
Stelledoppie: 26,4", 241°?
BU 270
220x: Jedna zvijezda, blijedožuta ili blijedonarančasta.
Stelledoppie: 0,37", 341°
STT 428
220x: Dvije zvijezda, jasno razdvojene, veće razlike u sjaju među komponentama. Primar je na desno, bijel ili plavičast, umjereno taman. Pratilja je veoma tamna,
bez boje, d=28,5", PA 283°
Stelledoppie: 24", 355°
STF 2742
220x: Dvije zvijezde, bliske, istog sjaja. Obje su umjereno sjajne, blijedožute ili blijedozlatne boje, lijepa dvojna. D=3,8", PA 316,5°.
Stelledoppie: 3", 213°?
Hmm, nešto glajzam večer s pozicijskim kutem. Valjda sam umoran. Gledam kratko mutni Saturn i pakiram teleskop.
Čestitke *ritmika* *ritmika* *ritmika* *ritmika*
Čestitam! To su vijesti, pusti mjerenja!
*pljesk* *šešir*
Citat: tome u 05.09.2026. u 06:21:48 satiČestitam! To su vijesti, pusti mjerenja!
*pljesk* *šešir*
A je, tek sad bu mjeril! Težinu, dužinu, količinu smeđe tvari u pelenama. Čestitke svakako *pljesk* *ritmika*
Čestitam! *pljesk* *ritmika*
Čestitam! *ritmika*
Čestitke!
Vedrane prijatelju, cestitam ti od sveg srca. Uzdravlje celoj porodici!
Puno zdravlja svima!
Jedno dijete ima tantrume tipične za 2.5 godine, drugo dijete ima grčeve... ipak, nekako se dogodilo da 3.10. izmuzem sat vremena za teleskopom. Evo jedne skice u tehnici ispaćeni ćaća na hamer papiru.
Seeing je bio tako tako, ovo je binoviewer na oko 278x, slika je pucala na 300x, a planet mi se činio malenim na 220x. Cassinijeva pukotina se više vidjela jer znam gdje je, a ne da se jasno vidjela. Ona kvržica je jedan satelit koji se u tom trenu nalazio blizu, mislim da je Rhea.
Višak fronte od slaganja kuhinje u stanu, a koja je čekala godina godinu dana da je bacim, dobila je novu primjenu - sad je paravan protiv ulične rasvjete na balkonu. Milina, ne moram škiljiti u okular i kad maknem pogled od okulara zbog stupa javne rasvjete. Sve u svemu, milina za promatranja s balkona.
Skica je sirova, s papira. Dao sam 12€ za 5 Faber Castellovih bojica u pastelnim nijansama (ivory, nugat, warm grey itd...) da napravim skicu u boji i skener ih skoro pojede. Morao sam na skici dizati saturaciju Saturna (he he he) kako bi se planet pokazao u bojama.
(https://zvjezdopisi.com/wp-content/uploads/2026/10/20261003-2045_Saturn_278x_raw_public.jpg)